Vidi kôd stranice Kasiopeja (zviježđe)

<!--'''Kasiopeja (zviježđe)'''-->{{Infobox zviježđe|
ime = Kasiopeja |
name = Cassiopeia |
abbreviation = Cas |
genitive = Cassiopeiae |
symbology = [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopeja]] |
RA = 1 |
dec= +60 |
areatotal = 598 |
arearank = 25 |
numberstars = 5 |
starname = [[Alpha Cassiopeiae|α Cas]] ([[Šedir]]) |
starmagnitude = 2.23 |
meteorshowers =
*[[Perzeidi]] |
bordering =
*[[Žirafa (zviježđe)|Žirafa]]
*[[Kefej (zviježđe)|Kefej]]
*[[Gušterica (zviježđe)|Gušterica]]
*[[Andromeda (zviježđe)|Andromeda]]
*[[Perzej (zviježđe)|Perzej]]|
latmax = 90 |
latmin = 20 |
month = studenom |
notes=}}

'''Kasiopeja''' ([[Latinski|lat]]. ''Cassiopeia'') je [[zviježđe]] sjeverne polutke, nazvano po [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopeji]], liku iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Jedno je od 88 suvremenih i 48 izvornih [[Klaudije Ptolomej|Ptolemejevih]] zviježđa. 
Kasiopeja se nalazi na sjevernom nebu. To je bila jedna od 48 zviježđa na popisu iz 2. stoljeća kojeg je sastavio grčki astronom Ptolomej, i ostaje kao jedno od 88 suvremenih zviježđa i danas. Kasiopeja  je lako prepoznatljiva zbog osebujna 'W' oblika. Oblik formira pet svijetlih zvijezda. Na nebu Kasiopeja sjedi s Andromedom  na južnoj strani, Perzej na jugoistoku i Cefej na sjeveru. Ona je suprotna Velikom  Medvjedu, a može se vidjeti najjasnije početkom studenog. U grčkoj mitologiji se smatralo da predstavlja kraljicu [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopeju]], koja se hvalila o svojoj kćeri. Kasiopeja je bila uobražena i oslikana je kako sjedi na [[Prijestolje|tronu]] i bavi se neprestano svojom kosom. Njen [[Cefej|muž]] i [[Andromeda (mitologija)|kćer]] predstavljeni su obližnjim zviježđima [[Cefej (zviježđe)|Cefeja]] i [[Andromeda (galaksija)|Andromede]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Cirkumpolarna zviježđa « E-škola astronomije {{!}} Zvjezdarnica Zagreb|url=http://eskola.zvjezdarnica.hr/za-nastavnike-i-profesore/ucimo-zajedno/cirkumpolarna-zvijezda/|accessdate=2020-02-14}}</ref> Kroz ovo zviježđe prolazi i [[Mliječni put|Mliječna staza]] pa je iz tog razloga puna vrlo zanimljivih i neobičnih objekata.

Najsjajnije su zvijezde [[Cih]] (γ Cas), [[Šedir]] (α Cas), [[Kaf (zvijezda)|Kaf]] (β Cas), [[Rukba]] (Ruchbah) (δ Cas), [[Segin]] (ε Cas), [[Ahird]] (η Cas). Sadrži ostatak supernove koju je [[1572.]] opazio [[Tycho Brahe]] (SN 1572), ostatak supernove koji je najsjajniji izvor radiovalova izvan Sunčeva sustava Kasiopeja A (Cassiopeia A), otvorene zvjezdane skupove [[Messier 52|M52]], [[Messier 103|M103]], [[NGC 453]], [[NGC 663]], planetarnu maglicu [[IC 289]], nepravilnu galaktiku [[IC 10]] i dr.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Kasiopeja {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30727|accessdate=2020-02-14}}</ref>

== Zvijezde ==
[[Datoteka:Cassieopeia.jpg|mini|lijevo|Kasiopeja na noćnom nebu.]]
W-oblik tog zviježđa tvore na kutevima zvijezde beta, alfa, gama, delta i epsilon Kasiopeje.

=== [[Šedir]] ===
'''Shedar''' (alfa Cassiop., ''Shedir'' ili Šedir = 'grudi' ) je [[narančasti div]] 500 puta sjajniji od Sunca, prividne magnitude 2,25 udaljen oko 230 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] od Sunca.

=== [[Kaf (zvijezda)|Kaf]] ===
'''Kaph''' (beta Cas., ''Kaph'' = „palma“) je promjenjivi [[žuti div]] magnitude +2,28. Dvostruko je veća od Sunca i 28 puta sjajnija.

=== Druge zvijezde ===
Gama Kasiopeje je eruptivna i promjenjiva koja je pri maksimumu sjaja svjetlija i od Šedira i od Kaphe (magnituda 2,15). Delta Kasiopeje ''(Ksora'' ili ''Ruhbah'' = „koljeno“) je promjenjiva zvijezda čija magnituda varira između 2,68 i 2,71. Epsilon Kasiopeje je svjetloplavi div 720 puta sjajniji od Sunca i prividne magnitude 3,38. Ro i V509 Kasiopeje su medju najsjajnijim zvijezdama Mliječnog puta. Eta Kasiopeje je [[Dvojna zvijezda|binarna zvijezda]] čija je primarna komponenta žuti patuljak nalik Suncu, a sekundarna narančasti patuljak.

== Objekti dubokog svemira ==
[[Datoteka:Sun from Alpha Centauri.png|right|mini|upright=1.2|Gledano s Alfe Kentaura, Sunce bi se pojavilo u blizini Kasiopeje.]]
[[Tychova supernova]] ''(SN 1572)'' eksplodirala je u Kasiopeji na jesen god. 1572, kada je u studenome sjajila kao [[Venera]] pa se čak i danju vidjela, a 2 godine kasnije postaje noću sitna do nevidljiva. Danas na istom mjestu emitira nevidljiva radio-zviezda 3C10, a teleskopom s Palomara je ondje uočena i blijeda maglica kao ostatak te zvjezdane eksplozije.

Tychova zvijezda (SN 1572, B Kasiopeje) je supernova iz 1572. godine čiju je pojavu dokumentirao danski astronom Tycho Brahe. U Kasiopeji se nalazi još jedan ostatak supernove — Kasiopeja A kao najsnažniji ekstrasolarni radio-izvor (gledano sa Zemlje).

U Kasiopeji se nalaze dva Messierova objekta otvorena jata M52 i M103. M52 je vidljiv već pomoću običnog [[Dvogled|dvogleda]], a kroz bolji [[teleskop]] se vidi kao bogato jato V-oblika. M103 je posljednji objekt koji je Charles Messier dodao u svoj katalog. Sadrži između 40 i 50 zvijezda i nalazi se na udaljenosti oko 8000 svjetlosnih godina od Sunca.

Kasiopeja sadrži i nepravilnu galaktiku IC 10, otkrivenu 1887. Ova galaktika se nalazi blizu ravnine Mliječnog puta, pa ju stoga pred nama dielom prekriva izmaglica [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane tvari]].


== Vidi još ==
* [[NGC 7789]], otvoreni skup u zviježđu Kasiopeje

== Izvori ==
{{izvori}}{{Commons|Cassiopeia}}

{{zviježđa}}
[[Kategorija:zviježđa]]