Vidi kôd stranice Karmel

{{Infookvir planina
| ime                = Karmel<br><small>''Karem El/Har Ha'Karmel'' (הר הכרמל)<br>''Kurmul/Jabal Mar Elyas'' (الكرمل/جبل مار إلياس)</small>
| slika              = [[Datoteka:Caiobadner_-_mount_carmel.JPG|300px]]
| Opis slike         = Planina Karmel iz [[kibuc]]a Ma'agan Michael
| Visina             = 525,4
| Država / Pokrajina = {{Z+X|IZR}} <br/> [[Haifa]]
| Dio gorja          = Karmel
| Koordinate         = {{coord|32.44|35.03|region:IL_type:mountain_dim:5000|display=inline,title|format=dms}}
| pushpin_map        = Izrael
| pushpin_label      = Karmel
| Prvi uspon         = 
| Najlakša staza     = 
| Planinarski domovi = 
| Najbliži gradovi   = [[Haifa]]
| Vrsta              = 
| Zadnja erupcija    = 
| Geološka starost   = 
| Ostali vrhovi      = 
| slika2             = 
| Opis slike2        = 
| Top. karta         = 
}}
'''Karmel'''<ref name="A2">{{cite web|url=https://opusdei.org/hr-hr/article/gora-karmel-i-crkva-zvijezda-mora/ |title=Gora Karmel |work=opusdei.org/ |accessdate=9. lipnja 2020. |language=hrvatski |trans-title=Gora Karmel}}</ref> ([[hebrejski]]: כרמל ''Karem El/Har Ha'Karmel'', [[arapski]]: جبل الكرمل ''Jabal al-Karma'' ili جبل مار إلياس ''Jabal Mar Elyas'', tj. "Ilijina planina") je [[planina]] i istoimeno gorje u [[Izrael]]u. Ime planinskog lanca je izvedeno iz hebrejske riječi ''el Kerem'', što znači "Božji vinograd". 

Smještena je na [[mediteran]]skoj obali, te ima dužinu od 23 km, širinu do 10 km i visinu 546 metara. Podno planinskog lanca se, pored grada [[Haifa|Haife]], nalaze i drugi manji gradovi kao što su: [[Nešer]], [[Tirat Hakarmel]] i [[Zichron Ja'akov]]. Planina je nekoć bila prekrivena [[vinograd]]ima i doista je poznata po bujnoj [[Vegetacija|vegetaciji]] zahvaljujući relativno velikim [[oborina]]ma (u prosjeku 500-600 mm godišnje). Prosječna [[temperatura]] u tome području je oko 19° C uz prosječnu [[Vlažnost zraka|vlažnost]] od 69 %. Od biljnih vrsta koje uspjevaju na Karmelu treba navesti [[hrast]], [[Maslina|maslinu]], [[lovor]], [[rogač]], [[grah]], [[alepski bor]], ''[[Quercus calliprinos]]'' i dr., dok se od [[Životinje|životinja]] mogu naći [[jelen]]i, [[Srna|srne]], [[orlovi]], [[sove]] i [[bjeloglavi sup]]ovi. 
[[File:Mount-carmel-1894.jpg|mini|lijevo|Karmel 1894. god.]]
God. 1996. planina je proglašena [[Prirodni rezervat|prirodnim rezervatom]] [[UNESCO]]-a, a [[Špilja|špilje]] u dolini ''Nahal Me’arota'' (ar. ''Wadi el-Mughara'') su upisane na [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 29. lipnja 2012. jer su u njima pronađeni dokazi o pola milijuna godina ljudskog obitovanja, [[Kultura|kulturne]] [[Evolucija|evolucije]], prvih pokopa, [[Arhitektura|arhitekture]] [[kameno doba|kamenog doba]] i prijelaza iz [[lovci-sakupljači|lovačko-sakupljačkog]] načina života u [[poljoprivreda|poljoprivredno]]-[[stočarstvo|stočarsku]] kulturu.
[[File:HaifaUniversity.jpg|mini|lijevo|[[Sveučilište u Haifi]] na vrhu Karmela 1996. god.]]

==Vjerski značaj==

[[File:TerracesBenGurion2.jpg|mini|lijevo|[[Bahá'í svetišta|Bahá'í svetište]] na Karmelu iznad Haife]]
Karmel se spominje u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] kao mjesto gdje je [[Ilija prorok|prorok Ilija]] izazvao 450 [[Baal]]ovih proroka da vide koji će Bog uspjeti zapaliti žrtvenu [[Vatra|vatru]], što je završilo Ilijinom i [[Jahve]]ovom pobjedom.<ref name="Biblica">Cheyne and Black, ''Encyclopedia Biblica''</ref><br>

Karmel je izuzetno značajan za [[Katolička crkva|katoličku crkvu]] jer je na njemu hodočasnik (po nekim izvorima [[Križari|križar]]) [[Sveti Bertold]] († nakon 1185.) na mjestu ''Ilijine špilje'' koja se nalazi na 520 [[Nadmorska visina|mnv]], osnovao [[Karmelićani|karmeličanski red]] - [[katolicizam|katolički]] [[Kontemplacija|kontemplativni]] [[Religija|vjerski]] [[institut]]. O povezanosti karmelićana s Ilijom prorokom prvi je posvjedočio [[biskup]] [[Acre]]a, [[Jacques de Vitry]]<ref name="A3">{{cite web |url=https://www.newadvent.org/cathen/08266a.htm |title=Jacques de Vitry |work=newadvent.org/ |accessdate=9. lipnja 2020. |language=engleski |trans-title=Jacques de Vitry}}</ref> (+ 1240), koji tvrdi da karmelićani-pustinjaci žive kod vrela koje se zove Ilijinim vrelom: ''“Qui fons Eliae dicitur”'', i da tamo žive kao nasljedovatelji njegovog svetačkog i samotničkog života.<ref name="A1">{{cite web |url=http://karmel.hr/?page_id=1297 |title=Prorok Ilija |work=karmel.hr/ |accessdate=9. lipnja 2020. |language=hrvatski |trans-title=Prorok Ilija}}</ref><br> Red se od tada postupno proširio svijetom i danas je jedan od najvećih katoličkih redovničkih zajednica u cjelini. Ustav Karmelićana iz 1281. godine se izravno odnosi na prastaru hebrejsku pustinjsku tradiciju na Karmelu:
{{citat|Od tada, kada su proroci Ilija i [[Elizej]] pobožno živjeli na gori Karmelu, svetih otaca, Staroga i Novoga zavjeta (...) bez prestanka živjeti zavidnim načinom života u pokori u blizini svetog Ilijinog izvora.}}
[[Arheologija|Arheološka]] iskapanja na terenu su potvrdila prisutnost [[Židovi|židovskih]] pustinjaka.

Novozavjetna [[knjiga Otkrivenja]] sv. Ivana spominje [[Megido]] i prolaz Karmela kao mjesta bitke [[Armagedon]]a.

Kao mjesto Ilijine pobjede, štuju ga i [[muslimani]] koji ga zovu ''El-Maharaka'' ("mjesto vatre"),<ref name="Biblica" /> te su na tom mjestu izgradili [[džamija|džamiju]] koju je [[Napoleon]] pretvorio u bolnicu 1799., ali ju je [[paša]] [[Damask]]a uništio već 1822. godine.

Na Karmelu je i [[Bahá'í svetišta|Bahá'í svetište]], poznato kao "Međunarodni [[Baha'i]] centar" ili "Bábovo svetište", u kojemu se nalaze posmrtni ostacima sveca [[Báb]]a i sina sveca [[Bahá'u'lláh]]a, [[`Abdu'l-Bahá]].

==Povijest==
[[File:Cave of prehistoric man.JPG|mini|lijevo|Prapovijesna špilja Tabun u dolini Nahal Mearot s rekonstruiranim [[pračovjek]]om]]
[[File:CarmelFire2010 01.jpg|mini|lijevo|Veliki požar na planini Karmel 2010. god.]]
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare
|slika = Nahal MearotDSCN0502.JPG
|godina = [[2012.]] <small>(36. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, v
|ugroženost = ne
|dossier = 1393
|država = {{Z+X|IZR}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Karmel
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = 
}}
Tijekom istraživanja od 1929. – 34. godine, oko 1931., [[Dorothy Garrod]] je istražila četiri spilje i nekoliko stijenovitih skloništa planine Carmel u dolini Nahal Mearot: el-Wad, el-Tabun, el-Jamal i Es Skhul.<ref>Jane Callander, ''[Dorothy Annie Elizabeth Garrod (1892–1968)]'', Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004.</ref> Tu je otkrila ostatke [[neandertalac]]a i rane ostatke [[čovjek|modernog čovjeka]], uključujući kostur žene neandertalca pod nazivom Tabun I., koji se smatra jednim od najvažnijih ljudskih [[fosil]]a ikada pronađenih. Iskopi kod el-Tabunasu najdulje [[stratigrafija|stratigrafske]] zabilješke )oko 90 godina istraživanja) ljudske djelatnosti u regiji, u rasponu od 600.000 ili više godina (od ranog [[paleolitik]]a do danas), što predstavlja otprilike milijun godina ljudske evolucije. Također postoji nekoliko dobro očuvanih ukopa neandertalaca i Homo sapiensa i opsežno dokumentiran prijelaz iz nomadskih skupina [[lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] do složenih sjedilačkih poljoprivrednih društava (tzv. [[Natufijska kultura]]). Zajedno, ova mjesta ističu izniman značaj špilja Karmela za proučavanje ljudske kulturne i biološke evolucije u okviru paleo-[[ekologija|ekoloških]] promjena. Zbog čega su postale [[UNESCO]]-ova zaštićena [[svjetska baština]] 2012. godine.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Karmel je odigrao važnu stratešku ulogu jer je pobjedom u Karmelskom prolazu prema [[Jeruzalem]]skoj dolini [[UK|britanski]] general [[Edmund Allenby]] promijenio tijek rata s [[Turska|Turskom]]. 

Veliki šumski [[požar]], najgori u povijesti Izraela, poharao je sjevernu stranu Karmela od 2. do 5. prosinca 2010. godine odnijevši 44 života i uništivši oko 5000 ha mediteranske šume.<ref>Ahiya Raved, ''[http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3993206,00.html Israel's Deadliest Fire Leaves 40 Dead]'', 2. prosinca 2010., Ynetnews {{eng oznaka}} Preuzeto 15. srpnja 2012.</ref><br><br>

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.bibleplaces.com/mtcarmel.htm Mount Carmel - BiblePlaces.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705160545/http://www.bibleplaces.com/mtcarmel.htm |date=5. srpnja 2012. }}, informacije i fotografije {{eng oznaka}}

;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Mount Carmel
|commonscathr = Karmel
}}

{{Svjetska baština u Izraelu}}

[[Kategorija:Planine u Izraelu]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Aziji]]
[[Kategorija:Biblijska mjesta]]
[[Kategorija:Paleontologija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Izraelu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Izraelu]]