Vidi kôd stranice Joseph von Fraunhofer

<!--'''Joseph von Fraunhofer'''-->{{Znanstvenik
| ime                     = Joseph von Fraunhofer 
| slika                   = Joseph von Fraunhofer.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[6. ožujka]] [[1787.]]
| mjesto_rođenja          = [[Straubing]], [[Bavarska]], [[Njemačka]]
| datum_smrti             = [[7. lipnja]] [[1826.]]
| mjesto_smrti            = [[München]], [[Njemačka]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]], [[astronomija]]
| radna_institucija       =
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               = Utemeljitelj [[Spektroskopija|spektroskopije]] <br> [[Fraunhoferove linije]]  
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

[[datoteka:Fraunhofer lines.svg|mini|desno|300px|[[Sunce|Sunčev]] [[Spektar (fizika)|spektar]] sa [[Fraunhoferove linije|Fraunhoferovim linijama]].]]

[[datoteka:Spectrum of blue sky.svg|mini|desno|300px|[[Spektar (fizika)|Spektar]] plavog [[nebo|neba]], u blizini [[obzor]]a, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu.]]

'''Joseph von Fraunhofer''' ([[Straubing]], [[6. ožujka]] [[1787.]] - [[München]], [[7. lipnja]] [[1826.]]), [[Njemačka|njemački]] fizičar, [[optika|optičar]] i [[izumitelj]], utemeljitelj [[spektroskopija|spektroskopije]]. Usavršio [[akromatičnost|akromatični]] [[objektiv]] [[teleskop]]a i metodu [[poliranje|poliranja]] [[Leća (optika)|leća]] i [[zrcalo|zrcala]] [[Astronomski instrumenti|optičkih instrumenata]]. Konstruirao [[uređaj]] za [[mjerenje]] [[valna duljina|valnih duljina]] [[svjetlost]]i; 1821. prvi primijenio [[Ogib|difrakcijsku]] rešetku za istraživanje [[Spektar (fizika)|spektara]]. Proučavajući [[Sunčeva svjetlost|Sunčev spektar]], 1814. otkrio je u njemu 576 apsorpcijskih linija ([[Fraunhoferove linije]]). Te linije potječu od [[para]] i [[plin]]ova u [[Sunce|Sunčevoj atmosferi]] (koji apsorbiraju dio [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]), a manjim dijelom i od apsorpcije u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]. Po njihovoj strukturi, položaju i širini mogu se odrediti [[Kemijski element|kemijski sastav]] [[atmosfera|atmosfere]] Sunca ili [[zvijezda]], te fizikalni uvjeti u atmosferi zvijezda ([[temperatura]], [[tlak]], [[magnetsko polje|magnetska polja]], gibanje slojeva atmosfere i drugo) i gibanja zvijezda. <ref> '''Fraunhofer, Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20518] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Spektroskopija ==
{{Glavni|Spektroskopija}}

'''Spektroskopija''' je [[znanost|znanstvena]] djelatnost koja se bavi [[Spektar (fizika)|spektrima]] kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u [[atom]]ima i [[molekula]]ma tvari nakon njihova međudjelovanja s [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]] ili sa [[Subatomska čestica|subatomskim i drugim česticama]]. Najčešće se radi o otkrivanju (detekciji), tumačenju i primjeni spektara koji su u vezi s elektromagnetskim zračenjem; pritom se obično mjeri jakost (intenzitet) emitiranog, apsorbiranog ili raspršenoga [[zračenje|zračenja]] ovisno o njegovoj [[valna duljina|valnoj duljini]], odnosno [[frekvencija|frekvenciji]]. U atomima i molekulama postoji više energijskih razina, a energija emitiranog ili apsorbiranoga zračenja odgovara razlici među tim razinama. Zračenje se emitira prelaskom s više na nižu energijsku razinu, a apsorbira se prelaskom s niže na višu razinu. Kako je skup energijskih razina karakteristika atoma i molekula određene tvari, detekcijom i tumačenjem spektara zračenja mogu se dobiti podatci o kemijskom sastavu i strukturi tvari (spektrometrijska analiza), ali i spoznaje o uzbuđenom stanju, elektronskoj, vibracijskoj i rotacijskoj energiji, atomskim i molekularnim energijskim prijelazima, kemijskoj vezi i drugo.

Ovisno o tipu interakcije razlikuju se tri pojavna oblika spektra: kontinuum, linija i vrpca. [[Sunce]] i zagrijane krutine emitiraju šire područje elektromagnetskoga zračenja svih valnih duljina ili frekvencija, dajući kontinuirani spektar. Naprotiv, pobuđeni atomi u plinovitoj fazi emitiraju zračenje samo međusobno strogo odvojenih pojedinačnih [[frekvencija]], što daje linijski spektar. Svaki kemijski element emitira karakteristične linije koje ga razlikuju od ostalih elemenata, pa se linijski spektri nazivaju atomskim spektrima. Treći je oblik vrpčasti spektar, koji nastaje tako što se dio zračenja pri prolasku kroz uzorak apsorbira samo pri nekim valnim duljinama. Takvi apsorpcijski spektri sastoje se od vrpci koje odgovaraju specifičnoj apsorpciji u uzorku; to su pretežno molekularni spektri koji se zapažaju u širem dijelu elektromagnetskoga spektra. Apsorpcijom [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i vidljivoga dijela elektromagnetskoga zračenja nastaju apsorpcijski elektronski spektri, [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]] vibracijski, [[Mikrovalovi |mikrovalnoga]] rotacijski, [[Radio valovi|radiovalnoga]] spektri elektronske paramagnetske rezonancije i nuklearne [[Magnetska rezonancija|magnetske rezonancije]] i tako dalje. Na navedenim razlikama temelji se i podjela spektroskopije na pojedine instrumentalne tehnike. <ref> '''spektroskopija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57380] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Fraunhoferove linije ===
{{Glavni|Fraunhoferove linije}}

'''Fraunhoferove linije''' su [[spektar|spektralne]] linije, nazvane prema [[Njemačka|njemačkom]] [[fizičar]]u Joseph von Fraunhoferu, koje se vide kao tamne apsorpcione linije, u vidljivom [[Sunce|Sunčevom]] spektru.
1802. su prvi puta primjećene tamne linije u vidljivom Sunčevom spektru i 1814. Fraunhofer je počeo sistematski ih studirati i mjeriti [[valna duljina|valne duljine]]. Na kraju ih je uspio označiti 570 linija, označivši ih sa slovima od A do K, a neke slabije linije sa malim slovima. Današnja promatranja otkrivaju nekoliko tisuća linija u Sunčevom spektru. <ref> Jenkins Francis A., White Harvey E.: "Fundamentals of Optics", publisher = McGraw-Hill, 1981.</ref> Oko 45 godina kasnije, [[Gustav Robert Kirchhoff|Kirchhoff]] i [[Robert Wilhelm Bunsen|Bunsen]] su primijetili da se neke Fraunhoferove linije podudaraju sa svojstvenim emisionim linijama nekih [[Kemijski element|kemijskih elemenata]]. Zaključili su da tamne linije u Sunčevom spektru nastaju apsorpcijom ili upijanjem [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] u [[korona|Sunčevoj atmosferi]]. Neke linije nastaju, kao na primjer linije [[kisik]]ovih molekula, u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]. <ref> G. Kirchhoff; "Ueber die Fraunhofer'schen Linien", journal=Annalen der Physik, 1860.</ref> <ref> G. Kirchhoff: "Ueber das Verhältniss zwischen dem Emissionsvermögen und dem Absorptionsvermögen der Körper für Wärme und Licht", journal=Annalen der Physik, 1860.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Fraunhofer, Joseph}}
[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Njemački izumitelji]]