Vidi kôd stranice Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice

<!--'''Izravni sustav preslovljavanja bugarske ćirilice'''-->'''Izravni sustav preslovljavanja [[Bugarska ćirilica|bugarske ćirilice]]''' ([[Engleski jezik|engleski]], ''Streamlined System''; [[Bugarski jezik|bugarski]], ''Обтекаема система'') napravio je [[Ljubomir Ivanov]] u [[Matematika|Matematičkog]] instituta [[Bugarska akademija znanosti|Bugarske akademije znanosti]] 1995. godine.<ref>{{eng oznaka}} L.L. Ivanov, [[wikisource:Toponymic Guidelines for Antarctica|Toponymic Guidelines for Antarctica]], Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.</ref><ref>{{eng oznaka}} M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.</ref><ref>{{fra oznaka}} [http://www.lac-bac.gc.ca/obj/040006/f2/040006-14-f.pdf Inventaire des outils de romanisation.] Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.</ref>

U hrvatskom se pravopisu primjenjuje hrvatski način preslovljavanja bugarske ćirilice.

Ovaj sustav se rabi u Bugarskoj za osobna imena i zemljopisne nazive od 2000.<ref>{{bul oznaka}} [[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Pravila za izdavanje bugarskih osobnih iskaznica i putovnica]], Državne novine br. 14, 2000.</ref><ref name="Antarctica">{{eng oznaka}} L.L. Ivanov, [https://web.archive.org/web/20121019221152/http://members.multimania.co.uk/rre/Romanization.html On the Romanization of Bulgarian and English], Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. {{ISSN|0204-8701}}; ''Errata, id.'', XXIX, 2004, 1, p. 157.</ref><ref>{{eng oznaka}} {{bul oznaka}}Andreev A., I. Derzhanski eds.  [http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf ''Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606072133/http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf |date=6. lipnja 2011. }}  Sofia: Multiprint Ltd., 2007.  64 pp. {{ISBN|978-954-8986-27-4}}</ref> i 2006,<ref>{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20090902035608/http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/9th-UNCSGN-Docs/E-CONF-98-CRP-71.pdf United Nations Document E/CONF.98/CRP.71.] 17 August 2007.</ref><ref>{{ita oznaka}} G. Selvelli. [http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624122917/http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 |date=24. lipnja 2016. }} ''Studi Slavistici'' XII (2015). pp. 159–180.</ref> a 2009. godine postao je osnova posebnog bugarskog [[wikisource:bg:Закон за транслитерацията|Zakona o preslovljavanju]]:<ref>{{bul oznaka}} [http://dv.parliament.bg/DVWeb/fileUploadShowing.jsp?&idFileAtt=79168&allowCache=true Državne novine broj 19, 13 mart 2009.]</ref>

{| align=center cellpadding=6 cellspacing=0 style="text-align:center;"
|-
|'''А'''<br />A||'''Б'''<br />B||'''В'''<br />V||'''Г'''<br />G||'''Д'''<br />D||'''Е'''<br />E||'''Ж'''<br />ZH||'''З'''<br />Z||'''И'''<br />I||'''Й'''<br />Y
|-
|'''К'''<br />K||'''Л'''<br />L||'''М'''<br />M||'''Н'''<br />N||'''О'''<br />O||'''П'''<br />P||'''Р'''<br />R||'''С'''<br />S||'''Т'''<br />T||'''У'''<br />U
|-
|'''Ф'''<br />F||'''Х'''<br />H||'''Ц'''<br />TS||'''Ч'''<br />CH||'''Ш'''<br />SH||'''Щ'''<br />SHT||'''Ъ'''<br />A||'''Ь'''<br />Y||'''Ю'''<br />YU||'''Я'''<br />YA
|}

Izravni sustav usvojio je [[UN]] u 2012. godini,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.eki.ee/wgrs/rom1_bg.htm Bulgarian.] Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.</ref> i je službenim sustavom u [[SAD]]-u kao i u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] od 2013. godine.<ref>{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160210101058/http://geonames.nga.mil/gns/html/Romanization/Romanization_Bulgarian.pdf Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System.] National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.</ref> Ivanov sugerira njegov pristup transliteracija koristiti i za druge ćirilične pisma, osobito ruske abecede.<ref>Ivanov, L. [https://web.archive.org/web/20170928102542/https://www.researchgate.net/publication/318402098_Streamlined_Romanization_of_Russian_Cyrillic Streamlined Romanization of Russian Cyrillic.] ''Contrastive Linguistics''. XLII (2017) No. 2. pp. 66-73. {{ISSN|0204-8701}}</ref>

Ovaj sustav je sličan starom sustavu BGN/PCGN od 1952. godine za romaniziranje tekstova na bugarskoj ćirilici koji, međutim, preslovljava [[Ćirilica|ćirilićna slova]] '''Х''', '''Ь''' i '''Ъ''' kao ''KH'', ''’'' (izostavnik) i ''Ŭ'', dok izravni sustav rabi ''H'', ''Y'' i ''A'' u tu svrhu.<ref>{{eng oznaka}}  USBGN, [https://web.archive.org/web/20110515101904/http://gort.ucsd.edu/edocs/fed/USBGN_romanization.pdf ''Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions''], 1994, pp.15-16.</ref>

Iznimke:

1.  Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, ''James Bourchier'', ''Émile de Laveleye'' i ''Wellington'', a nikako ''Dzheyms Baucher'', ''Emil dyo Lavele'' ili ''Uelingtan'');<ref name="Antarctica" />

2.  U 2006. godini je službeno prihvaćeno da se '''ИЯ''' na kraj riječi preslovljava kao ''IA'' umesto ''IYA''.<ref name="DV83-2006">{{bul oznaka}} [[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност]].  Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.</ref>

U „Novom rječniku pravopisa bugarskog jezika” (objavlenom Institutom [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] Bugarske akademije znanosti u 2002. godinu) predloženo bio da Izravni sustav modificirati tako da se bugarsko slovo '''Ъ''' preslovljava kao ''Ă'',<ref>{{bul oznaka}} Отг. ред. В. Станков.  ''Нов правописен речник на българския език''.  БАН, Издателство Хейзъл, 2002.  стр. 51. {{ISBN|9789548283611}}</ref> ali je korištenje diakritičkog znaka ne dobio popularnosti,<ref name="IBE-BAN">В. Мурдаров, П. Костадинова. [http://www.balgarskiezik.org/4-2005/V_MOURDAROV_et.pdf Национален стандарт за транслитериране на български кирилски собствени имена с латински букви (Проблеми и предложения за решения)]. Български език, 4/2005. {{ISSN|0005-4283}}</ref> pa nije ni službeno prihvaćeno.<ref name="DV83-2006" />  Isto tako, nije bila prihvaćena ni ideja preslovljavanja '''Ц''' kao ''TZ''.<ref name="IBE-BAN" /><ref>{{bul oznaka}} М. Димитрова.  [http://www.kultura.bg/bg/article/view/11588 Разбираема България].  Култура, 23 март 2006.</ref>

Slična orijentacija na [[Engleski jezik|englesku]] preslovljavanju je promatrana kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su [[Ruski jezik|ruski]]<ref>{{ru icon}} [http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&PSC=1&PT=3&Page=5 Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110822202116/http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&PSC=1&PT=3&Page=5 |date=22. kolovoza 2011. }}.</ref> i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref>{{ukr icon}} [http://www.brama.com/art/transliterationu.html Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація)].  Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.</ref><ref>{{ukr icon}} Постанова N 55 Кабінету Міністрів України [http://zakon1.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=55-2010-%EF "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею"] від 27 січня 2010 р.</ref> pa, donekle, također i [[makedonski jezik]].<ref>{{mkd icon}} S. Георгиевски. [http://www.globusmagazin.com.mk/?ItemID=E05814E53750B04B8D30FF5C8EB91A2E Како да се латинизира кирилицата.] Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.omniglot.com/writing/macedonian.htm Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.]</ref>

==Ilustracija==
:Primjer (Članka 1. [[Opća deklaracija o pravima čovjeka|Opće deklaracije o pravima čovjeka]]):
{| cellpadding=0 cellspacing=0
|- style="vertical-align: top;"
| Всички хора се раждат свободни и равни<br />
по достойнство и права.  Те са надарени<br />
с разум и съвест и следва да се отнасят<br />
помежду си в дух на братство.
| width=15 |
| Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni<br />
po dostoynstvo i prava.  Te sa nadareni<br />
s razum i savest i sledva da se otnasyat<br />
pomezhdu si v duh na bratstvo.
|}

==Reverzibilna varijanta==
Sustav nije reverzibilan, jer su '''А''', '''Ж''', '''Й''', '''Ц''', '''Ш''', '''Щ''', '''Ю''', '''Я''' transliterirani na isti način kao i respektivno '''Ъ''', '''ЗХ''', '''Ь''', '''ТС''', '''СХ''', '''ШТ''', '''ЙУ''' i '''ЙА'''.  Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu izravnih sustava predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događajima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj riječi biti prvenstvena.  U tome pravcu, slova i kombinacije slova '''Ъ''', '''Ь''', '''ЗХ''', '''ЙА''', '''ЙУ''', '''СХ''', '''ТС''', '''ТШ''', '''ТЩ''', '''ШТ''', '''ШЦ''' preslovljavani su odnosno kao ''`A'', ''`Y'', ''Z|H'', ''Y|A'', ''Y|U'', ''S|H'', ''T|S'', ''T|SH'', ''T|SHT'', ''SH|T'', ''SH|TS''.<ref>{{eng oznaka}} L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev.  [http://www.fmi.uni-sofia.bg/fmi/logic/skordev/B1-Ivanov-Skordev-Dobrev.pdf The New National Standard for the Romanization of Bulgarian.]  ''Mathematica Balkanica''.  New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2.  pp.121-130.  {{ISSN|0205-3217}}</ref>

== Poveznice ==
* [[Transkripcija i transliteracija]]
* [[Bugarski jezik]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pravopis]]
[[Kategorija:Jezikoslovlje]]