Vidi kôd stranice Istarsko dvoglasno pjevanje

{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Dvoglasno pjevanje i sviranje po istarskoj ljestvici
|slika = Sopile.JPG
|godina = 2009.
|regija = Europa 
|id = 00231
|ugroženost = -
|poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00231
|država = {{ZD+X/H|HRV}} 
}}
'''Istarsko dvoglasno pjevanje''' je [[hrvatska kulturna baština]] [[folklor]]nog [[pjevanje|pjevanja]] uz pratnju narodnih instrumenata koji sviraju po [[istarska ljestvica|istarskoj ljestvici]]. Napjevi se izvode dakle dvoglasno, ali u netemperiranim intervalima (malo manji od male terce ili malo veći od velike sekste). Predtakt ukazuje na vođicu u donjem glasu koja se pjeva samo u kadenci (kraju napjeva). Koristi se ne samo u [[Istra|Istri]], nego i na [[Kvarner]]u, [[kvarnerski otoci|kvarnerskim otocima]] i još nekim kvarnerskim mjestima.

Istarska ljestvica:
|D  |C# D  E  F  G  G# |

|H#|C  H  C# D  E  F   |

Prvi ga je opisao [[Ivan Matetić Ronjgov]] [[1925.]] godine u svojim radovima ''O istarskoj ljestvici'' i ''O bilježenju istarskih popijevki'', da bi tome godinu dana kasnije dodao raspravu ''Još o bilježenju istarskih popijevki''. Njegova vokalna djela nastala su kasnije.

==Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja==

Dvoglasje tijesnih intervala [[Istra|Istre]] i [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] kompleksan je stil [[folklor]]ne glazbe koja se temelji na dvoglasju netemperiranih tonskih odnosa te karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe postiže snažnim pjevanjem dijelomice kroz nos.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5229 Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja] na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske</ref> Neobični intervalski razmaci unutar ljestvice rezultiraju neobičnim intervalima u dvoglasju, bliskima terci ili seksti. Osnovni oblik ljestvice ima okvir čistoga intervala kvinte, a oblik ljestvice koji se koristi u Puli i okolici ima okvir male sekste.

Često tijekom izvođenja u obje dionice dolazi do improvizacije i varijacije, no, unisono završeci ili završeci u oktavi ostaju strogo pravilo (ovu karakteristiku možemo svakako uočiti i kod stila ''[[bugarenje]]'' bez obzira što se donja dionica dodatno spusti za sekundu ili malu tercu). Metroritamska, formalna struktura i struktura teksta kreću se od jednostavnih do vrlo složenih obrazaca, a specifičan je odnos glazbe i teksta.

Tipični instrumenti koji prate ovo pjevanje su [[sopile]] (koje se sviraju u paru, slika desno), [[gajde]], [[flauta]] i [[frula]] [[tambura]]. Nastalo je nekoliko stilova pjevanja u različitim krajevima, tako npr. u ''[[kanat]]u'' drugi glas je zamijenjen malim sopilama, a u ''[[tarankanje|tarankanju]]'' riječi su zamijenjene slogovima (najčešće ta-na-na, ta-ra-ran, i sl.) koji imitiraju zvuk frule.<ref>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00231 Dvoglasno pjevanje istarske ljestvice] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}}</ref>

Dugo su bili neuspješni pokušaji Ministarstva kulture RH da se dvoglasje zaštiti pri [[UNESCO]]-u kao [[nematerijalna kulturna baština]] ([http://www.unesco.org/culture/ich/doc/src/00231-community_consent.pdf]) jer se štite oblici korištenja ljestvice, a ne sama ljestvica čija je osnovna znamenitost odmak od uobičajene temperacije. Akustički je neistražena i brzo nestaje pod utjecajem talijanske glazbe i masovnih medija. 

God. 2009. Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici je upisano na [[UNESCO]]-v [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi]]. Ova tradicija je još uvijek živa i dio svakodnevnog života Istre i Hrvatskog primorja, te se često izvodi na svadbama, javnim i obiteljskim okupljanima i vjerskim službama. Tako postoji oko stotinjak izvrsnih pjevača i desetine izrađivača instrumenata koji su ovu tradiciju baštinili od svojih predaka. Danas su većinom povezani u amaterska folklorna društva, raširena u cijelom području gdje se izvodi.

==Izvori==
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Hrvatska kulturna baština]]
* [[Nematerijalna kulturna baština]]
* [[Nematerijalna svjetska baština]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.kultura.hr/hr/Multimedija/Video/Nematerijalna-dobra-upisana-na-UNESCO-Reprezentativnu-listu-bastine-svijeta/Dvoglasje-tijesnih-intervala-Istre-i-Hrvatskog-primorja informacije i video na kultura.hr]
* [https://web.archive.org/web/20100917225218/http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Dobre-vijesti/Hrvatska-prema-UNESCO-u-prva-u-Europi-po-nematerijalnoj-kulturnoj-bastini Hrvatska prva u Europi po nematerijalnoj kulturnoj baštini] business.hr, 1. listopada 2009. godine
* [http://www.fon.hum.uva.nl/paul/CroatianFolkSinging/Welcome.html audio primjeri tarankanja (wav format)] glazbenog ansambla [[LADO]], Ivana i Romana Bozaca ([[Rozenica]]) i Martina Kutića uz pratnju gajdi (mih) {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Hrvatska nematerijalna svjetska baština]]
[[Kategorija:Istra]]