Vidi kôd stranice Istanbul


{{Turski grad
 |ime = Istanbul
 |slika =Istanbul collage 5555.jpg
 |karta = Latrans-Turkey location Istanbul.svg
 |veličina karte = 250
 |natpis u karti = Položaj u Turskoj
 |pokrajina = [[Istanbul (pokrajina)|Istanbul]]
 |stanovništvo= 13.854.740
 |urbano stanovništvo=
 |godina popisa = 2012.
 |izvor stanovništva = [http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1153686976&lng=de&dat=32&geo=471980900&srt=pnan&col=aohdq&men=gpro&lng=en]
 |gustoća stanovništva = 2.392/km² stan.
 |površina = 1.538,77
 |visina = 100
 |širina-stupnjevi = 41
 |širina-minute = 00
 |širina-oznaka = N
 |dužina-stupnjevi = 29
 |dužina-minute = 00
 |dužina-oznaka = E
 |poštanski broj = 34010 do 34850, te <br> 80000 do 81800
 |pozivni broj = (+90) 212 (europska strana) <br> (+90) 216 (azijska strana)
 |gradonačelnik = [[Ekrem  İmamoğlu]] ([[CHP]])
 |registarska oznaka = 34
 |stranica = [http://www.ibb.gov.tr/en-US/AnaSayfa/ http://www.ibb.gov.tr/]
}}

[[Datoteka:Istlogo.png|left]]

'''Istanbul''' ([[turski]]: ''İstanbul''), na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se još naziva ili nazivao '''Carigrad''', '''Stambol''' ili '''Stambul''',<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f11jXhU%3D&keyword=Carigrad hjp.znanje.hr], natuknica Carigrad, pristupljeno 23. ožujka 2016.</ref><ref>[http://proleksis.lzmk.hr/28345/ proleksis.lzmk.hr], natuknica Istanbul, pristupljeno 23. ožujka 2016.</ref>, grad smješten na [[Bospor]]skom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – [[Rimski imperij|rimskog]] (330. – 395.), [[bizant]]skog (395. – 1453.) i [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, [[Ankara]] je proglašena njezinim glavnim gradom. Ipak, Istanbul je najveći grad u [[Turska|Turskoj]], te je njeno kulturno i gospodarsko središte.

Istanbul je izabran za [[Europski glavni grad kulture]] za [[2010.]] godinu, zajedno s [[Pečuh]]om u Mađarskoj i [[Essen]]om u Njemačkoj.

== Imena grada ==

Najstarije ime za ovaj grad, ono koje su mu dodijelili grčki kolonisti iz [[Megara|Megare]] jest '''Bizantion''' ([[grčki]]: ''Βυζάντιον'', [[latinica|latinično]]: ''Byzantion'', [[latinski jezik|latinski naziv]]: ''Byzantium'').  Jedno kratko vrijeme u 3. stoljeću, grad je nosio ime '''Augusta Antonina''' koje mu je dao car [[Septimije Sever]] u čast svoga sina.

Kad je [[Konstantin Veliki]] grad učinio istočnom prijestolnicom Carstva, grad se nazivao '''Drugi Rim''' ([[latinski]]: ''Secunda Roma'', [[grčki]]: ''Δευτέρα Ρώμη''). Od 5. stoljeća koristi se i naziv '''Novi Rim''' (latinski: ''Nova Roma'', grčki: ''Νέα Ρώμη'').

Umjesto naziva ''Novi Rim'' uskoro se češće počeo koristiti naziv '''Konstantinopol''' ili '''Konstantinopolis''' (grčki: ''Κωνσταντινούπολις'', latinično: ''Kōnstantinoupolis'', latinski naziv: ''Constantinopolis'') što znači „Konstantinov grad”. Osim ovog naziva, u Bizantu se često grad oslovljavao kao „Kraljica gradova” (Βασιλίς τῶν πόλεων), a u kolokvijalnom govoru obično se koristio samo naziv „Grad” ([[starogrčki]]: ἡ Πόλις, latinično: ''hē Polis'', [[novogrčki]]: η Πόλη, ''i Poli'').

U islamskom svijetu grad je bio poznat pod nazivima - [[arapski]]: القسطنطينية, latinično: ''al-Qusṭanṭiniyah'', [[osmanski turski jezik|osmanski turski]]: '''قسطنطينيه''', latinično: ''Kostantiniyye''. Nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, ovo je bilo službeno ime u osmanskom turskom jeziku, te se koristilo do pada Carstva 1923. godine. U perzijskom i arapskom jeziku također su se prije koristili i nazivi kao ''Rūmiyet al-kubra'' (Veliki grad Rimljana) ili ''Taht-i Rūm'' (Prijestolnica Rimljana) i sl.

[[Datoteka:Istanbul_1521.png|thumb|300px|Naziv '''Istanbul''' u dnevniku [[Sulejman I|Sulejmana I.]] 1521. godine.]]
Naziv '''İstanbul''' prvi se put spominje u 10. stoljeću u armenskim i arapskim pa onda turskim izvorima. Ime dolazi od grčkog izraza "εἰς τὴν Πόλιν" ili "στην Πόλη" , što znači „u gradu”. Ovaj se naziv koristio u govornom jeziku i prije osmanskog osvajanja grada, te se tako koristio i za vrijeme osmanske vladavine, premda je službeni naziv bio قسطنطينيه, (''Kostantiniyye''). Nakon stvaranja Turske Republike 1923. godine, ovaj je naziv proglašen jedinim službenim nazivom grada, te su turske vlasti od stranaca zahtjevale korištenje ovog naziva umjesto neturskih naziva kao ''Konstantinopol'' ili ''Carigrad''. Također se ponekad koristio i naziv '''Stambul''', što je ukinuto proglašenjem novog službenog naziva. U 17. i 18. stoljeću neko se vrijeme paralelno uz službeni osmanski naziv ''Kostantiniyye'', koristio i naziv '''İslambol''' ili '''İslambul''' u nekim djelima i dokumentima. Kao i Bizantinci, i Turci su u otomansko vrijeme dodavali gradu neka počasna imena, kao: ''Dersaadet'' (در سعادت 'Vrata blagostanja'), ''Derâliye'' (در عاليه) ili (''Bâb-ı Âlî'' باب عالی '[[Visoka Porta|Visoka ili uzvišena porta]]'), ili ''Pâyitaht'' (پایتخت, 'Stolica prijestolja'), koja su obično označavala vlast.

U [[slavenski jezici|istočnim i južnim slavenskim jezicima]], pa tako i u [[hrvatski|hrvatskom]] prije se koristio ili se još koristi naziv '''Carigrad''' ([[staroslavenski jezik]]: ''Цѣсарьградъ'', [[crkvenoslavenski]]: ''Царьгра̀дъ'', [[ruski jezik]]: ''Царьгра́д'', [[bugarski jezik]]: ''Ца̀риград'', [[ukrajinski jezik]]: ''Царгород'', zapadni [[južnoslavenski jezici]]: ''Цариград'', tj. latinično: ''Carigrad''. Ovaj je naziv spoj slavenskih riječi „car” i „grad”, te vjerojatno dolazi od grčkog izraza Βασιλέως Πόλις (latinično: ''Basileus Polis''), što znači „grad cara” (ili kralja). Također, ovo ime je prešlo i u [[rumunjski jezik]] u obliku ''Ţarigrad''.

Srednjovjekovni [[Vikinzi]], točnije [[Varjazi]], za ovaj su grad koristili [[staronordijski jezik|staronordijsko]] ime '''Miklagarðr''' (od ''mikill'' 'veliko' i ''garðr'' 'grad'). Ovo se ime koristi i danas u [[islandski jezik|islandskom jeziku]] u obliku ''Mikligarður''.

Iako turska vlada nameće u svim jezicima službeni naziv „İstanbul”, mnogi jezici još uvijek koriste tradicionalna imena za taj grad. Tako se na modernom grčkom jeziku, grad još uvijek naziva Κωνσταντινούπολη (''Konstantinupoli''), na [[armenski jezik|armenskom]] ''Bolis'', na [[hebrejski|hebrejskom]] קושטא (''Kušta'') itd. Tako se i u hrvatskom može koristiti naziv „Carigrad”.

== Povijest ==
=== Bizantion ===
{{glavni|Bizantion}}

Bizantion ([[starogrčki]]: ''Βυζάντιον'', [[latinski]]: ''Byzantium'', [[novogrčki]]: ''Βυζάντιο'') bilo je kolonijalno naselje Grka iz [[Megara|Megare]] iz [[667. pr. Kr.]], koje je dobilo ime po njihovu kralju [[Biza|Bizi]] (grčki: Βύζας, Βύζαντας).

Nakon svrstavanja s [[Pescenije Niger|Pescenijem Nigerom]], protiv [[Septimije Sever|Septimija Severa]], grad je bio pod rimskom opsadom, te je pretrpio znatnu štetu [[196.]] godine. Septimije Sever obnovio je grad koji je ubrzo opet bio u usponu.

=== Bizantsko Carstvo ===
{{glavni|Carigrad}}

[[Datoteka:Bizansist touchup.jpg|desno|mini|300px|Umjetnikov doživljaj Carigrada]]
[[Datoteka:Byzantine Constantinople-en.png|thumb|300px|Carigrad za vrijeme Bizantskog Carstva]]

Položaj Bizantiona motivirao je [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] na utemeljenje Novog Rima (latinski: ''Nova Roma'') tj. Konstantinopola (grčki: ''Κωνσταντινούπολις'', latinično: ''Kōnstantinoupolis'', latinski: ''Constantinopolis''). Po legendi, proročanski san pokazao mu je položaj grada. Konstantinopol je postao i ostao prijestolnica [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] ili Bizantskog Carstva, sve do njegova [[Pad Carigrada|pada 1453. godine]].

Povoljan položaj grada između Europe i Azije bio je vrlo važan za razvoj trgovine i kulture. Zbog važnog strateškog položaja, Carigrad je kontrolirao putove između Azije i Europe, kao i prolaz iz Sredozemnog mora u [[Crno more]].

Carigrad je, kao glavni grad Bizanta, bio najveći grad u Europi, te su ga Grci zvali ''i Poli'' („Grad”), jer je bio središte helenskog svijeta. 1204. godine grad su osvojili i opljačkali križari u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]], a ponovno su ga osvojili [[Nicejsko Carstvo|Nicejanci]] 1261. godine, pod vodstvom [[Mihajlo VIII. Paleolog|Mihajla VIII. Paleologa]].

Padom [[Rim]]a i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], grad je postao jedini glavni grad onoga što danas povjesničari zovu Bizant ili Bizantsko Carstvo (ovaj termin uveden je tek u 18. stoljeću). Ovo je carstvo imalo grčku kulturu te je postalo središte pravoslavlja, nakon odjeljenja od rimske Crkve. U ovom se carstvu nalazilo mnoštvo crkvi, uključujući Aju Sofiju, najveću svjetsku katedralu. Grad je još uvijek sjedište carigradskog patrijarha, duhovnog vođe [[Pravoslavlje|pravoslavne Crkve]].

=== Osmansko Carstvo ===

''Glavni članci: [[Osmansko Carstvo]] i [[Pad Carigrada]]''

[[Datoteka:Constantinople-Photo-Panoramic view.png|mini|središte|500px|Panoramski pogled na grad, oko 1870.]]

Nakon opsade duge 53 dana, [[29. svibnja]] [[1453.]] godine, sultan [[Mehmed II.|Mehmed II. Osvajač]] ušao je u Carigrad kroz veliku rupu u Teodezijevim zidovima koju je napravio njegov [[top]]. Carigrad je 1453. godine postao treća prijestolnica Osmanskog Carstva.

Veliki bazar i Palača Topkapı podignuti su nekoliko godina nakon turskog osvajanja. U gradu su podignute džamije, kao džamija Fatih, zajedno s pripadajućim školama i kupalištima. U grad je naseljeno novo stanovništvo koje se sastojalo od židova, kršćana i muslimana, koji su doseljeni iz svih dijelova Carstva.

Za vladavine [[Sulejman I.|Sulejmana]] država doživljava veliki umjetnički i arhitektonski razvitak. Arhitekt [[Sinan]] u gradu je napravio mnoge džamije i druge zgrade, a osmanska keramička umjetnost i kaligrafija također doživljava procvat.

<center>
<gallery>
Slika:Street in Eyüp.jpg|Ulica u Eyüpu u 1890-ima.
Slika:OldGalatasaray1.jpg|Stara Palača Galata
Slika:OldBeyoglu.jpg|Beyoğlu (Pera)
Slika:Tophane Place Istanbul.jpg|Trg Tophane u 1890-ima.
</gallery>
</center>

[[Datoteka:Konstantinopel 1910.png|200px|desno|mini|Carigrad 1910. godine]]

[[Sufizam|Sufisti]], koji su u to vrijeme bili vrlo rašireni po islamskom svijetu i koji su imali veliki broj slijedbenika, te sudjelovali u osvajanju grada, doselili su se u grad. U osmansko vrijeme u gradu je bilo aktivno preko 100 [[tekija]]. Veliki broj ovih tekija postoji i dan danas, neke u obliku džamija, a neke kao muzeji, npr. Cerrahilik (''Cerrahiyye'', [[osmanski turski]]: ﻰﺣﺍﺮﺟ), tekija u [[Fatih]]u, džamije i [[Turbe (mauzolej)|turbe]] Sünbül Efendi i Ramazan Effendi, također u Fatihu, Galata Mevlevihane u [[Beyoğlu]]u, Yahya Effendi tekija u [[Beşiktaş]]u, te [[Bektaši]] (''Bektaşi'') tekija u [[Kadıköy]]u, koja alevijskim muslimanima služi kao [[cemevi]] (okupljalište).

=== Republika Turska ===
{{glavni|Turska}}

Nakon osnivanja Republike Turske 1923. godine, glavni grad premješten je iz Carigrada u Ankaru. Službeno ime grada promijenjeno je iz ''Konstantiniyye'' u ''Istanbul''.

U ranim godinama nove države, Istanbul je često zanemarivan u korist novog glavnog grada, ali u 1950-ima i 1960-ima grad doživljava veliki arhitektonski procvat. Grad s nekad brojnom grčkom zajednicom, pokušao se odreći svog grčkog porijekla u [[Istanbulski pogrom|Istanbulskom pogromu]] [[1955.]] godine, kada je veliki broj Grka napustio Tursku i odselio se u [[Grčka|Grčku]].

U 1950-ima, vlada [[Adnan Menderes|Adnana Menderesa]] pokrenula je projekte gradnje novih cesta i tvornica diljem zemlje. U Istanbulu su sagrađene široke moderne ulice, ali nažalost zbog njih su srušene mnoge povijesne zgrade unutar grada.

Tijekom 1970-ih, gradsko stanovništvo počelo se naglo povećavati, zbog migranata iz Anatolije koji su došli tražiti posao u mnogim novim tvornicama sagrađenim u gradskim periferijama. Ovaj nagli rast stanovništva povećao je gradnju kuća i stambenih zgrada, od kojih su mnoge nekvalitetno sagrađene, te su uzrok velike smrtnosti u čestim potresima koji pogađaju grad. Veliki broj sela u okolici grada znatno se proširio i postao gradska periferija.

== Geografija ==

[[Datoteka:Istambul and Bosporus big.jpg|mini|desno|275px|Satelitska slika grada na Bosporu]]

=== Položaj ===

Istanbul se nalazi na južnom [[Bospor]]u, na dva kontinenta - zapadni je dio u Europi, dok je istočni u Aziji. Rukavac [[Zlatni rog]] dijeli europski dio na dva dijela. Između [[Mramorno more|Mramornog mora]] i Zlatnog roga, nalazi se [[poluotok]] s najstarijim dijelom Istanbula. Na jugoistoku u Mramornom moru nalaze se [[Prinčevi otoci]] (''Kızıl Adalar''). Grad ima ukupnu površinu od 1.538,77 [[km²]]. Šire područje grada, tj. provincija Istanbul prostire se na 5.220 km².

=== Geologija ===

Istanbul se nalazi blizu sjevernoanatolijskog geološkog razloma, gdje se dodiruju afrička i euroazijska [[tektonska ploča]]. Ovaj je razlom odgovoran za mnoge katastrofalne potrese u ovom području.

[[1509.]] potres je uzrokovao cunami, koji je prešao gradske zidine te ubio više od 10 000 ljudi i uništio više od 100 džamija. [[1766.]] godine u potresu je uništena džamija Eyüp. [[1894.]] godine u potresu su uništeni mnogi dijelovi Velikog bazara. Katastrofalni je potres u kolovozu [[1999.]] godine ubio oko 18 000 ljudi u [[İzmit]]u, a u zimi 2001. godine u pokrajini [[Afyon]] poginuo je 41 čovjek. Najveći uzrok katastrofalnih posljedica u ovim potresima nedovoljno je čvrsta i prebliza gradnja. Geolozi prognoziraju vrlo jaki potres prije 2025. godine, koji bi mogao biti jak oko 7.0 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

=== Klima ===

Gradska je [[klima]] umjerena kontinentalna. Ljeta su u gradu vruća i vlažna, dok su zime kišovite te ponekad snježne. Godišnja je prosječna količina padalina 870 [[mm]]. Zbog vrlo visoke vlažnosti, temperature su mnogo izraženije. Prosječna je maksimalna temperatura u zimskim mjesecima između 7[[°C]] i 9[[°C]]. Tijekom zime snijeg pada prosječno tjedan ili dva. Prosječna je temperatura u ljetnim mjesecima 28 °C.

Najtopliji je mjesec u godini [[srpanj]] s prosječnom temperaturom od 23.2°C, a najhladniji je [[siječanj]] s 5.4°C. Najviša je zabilježena temperatura u gradu 40.5°C u kolovozu 2000. godine, a najniža –16.1°C u veljači 1927. godine. Vrijeme je obično osjetno hladnije u istočnom Istanbulu.

Grad je poprilično vjetrovit, s prosječnom brzinom vjetra od 17 kilometara na sat. Ljeto je najsuši dio godine, ali se ne događaju velike suše kao na zapadu, te se klima zato ne može smatrati sredozemnom.

{| class="wikitable" border=1
!Mjesec
!colspan=2 align="center"|Najviša temperatura
!colspan=2 align="center"|Najniža temperatura
!Kišnih dana
!Sunčanih dana
|-
!
!Prosjek
!Najviša
!Prosjek
!Najviša
!
!(dan)
|-
|Siječanj
|align="center"|9
|align="center"|19
|align="center"|3
|align="center"|<math>-</math>13
|align="center"|18
|align="center"|2.6
|-
|Veljača
|align="center"|9
|align="center"|24
|align="center"|2
|align="center"|<math>-</math>16
|align="center"|15
|align="center"|3.3
|-
|Ožujak
|align="center"|11
|align="center"|27
|align="center"|3
|align="center"|<math>-</math>11
|align="center"|14
|align="center"|4.4
|-
|Travanj
|align="center"|16
|align="center"|33
|align="center"|7
|align="center"|<math>-</math>2
|align="center"|9
|align="center"|6.6
|-
|Svibanj
|align="center"|21
|align="center"|34
|align="center"|12
|align="center"|2
|align="center"|8
|align="center"|8.9
|-
|Lipanj
|align="center"|26
|align="center"|37
|align="center"|16
|align="center"|6
|align="center"|5
|align="center"|10.8
|-
|Srpanj
|align="center"|29
|align="center"|39
|align="center"|18
|align="center"|11
|align="center"|4
|align="center"|11.7
|-
|Kolovoz
|align="center"|29
|align="center"|41
|align="center"|20
|align="center"|10
|align="center"|3
|align="center"|11.3
|-
|Rujan
|align="center"|25
|align="center"|38
|align="center"|15
|align="center"|6
|align="center"|6
|align="center"|8.5
|-
|Listopad
|align="center"|21
|align="center"|33
|align="center"|12
|align="center"|3
|align="center"|10
|align="center"|6.2
|-
|Studeni
|align="center"|15
|align="center"|27
|align="center"|9
|align="center"|<math>-</math>7
|align="center"|13
|align="center"|4.6
|-
|Prosinac
|align="center"|11
|align="center"|22
|align="center"|5
|align="center"|<math>-</math>12
|align="center"|17
|align="center"|2.3
|}

=== Raspored grada ===

[[Datoteka:Bosphorus.jpg|mini|desno|200px|Panorama Istabula]]
[[Datoteka:Istanbul Fatih Sultan Mehmet Bridge IMG 7249 1725.jpg|mini|200px|desno|[[Most mučenika 15. srpnja]], Istanbul]]

Istanbulski okruzi podijeljeni su u tri glavna područja:

* ''Povijesni poluotok'' na kojem se nalazi stari Carigrad sastoji se od dva okruga: [[Eminönü]] i [[Fatih]]. Ovo područje koje se naziva Stambul u kasnijem osmanskom razdoblju nalazi se na južnim obalama Zlatnog roga, koji odvaja stari grad od sjevernog dijela na europskoj strani koje se nazivalo Pera (što znači „druga strana”) u srednjovjekovnom razdoblju, a danas nosi naziv [[Beyoğlu]]. ''Povijesni poluotok'' završava s [[Teodezijeve zidine|Teodezijevim zidinama]] na zapadu, gdje se nalaze Zlatna vrata, zajedno s tvrđavom Yedikule. Poluotok opasuje Mramorno more na jugu i Bospor na istoku.

* Sjeverno od Zlatnog roga povijesni je [[Beyoğlu]] (srednjovjekovna tvrđava Galata) i okrug [[Beşiktaş]] gdje se nalazi posljednja sultanova palača, uz koju su brojna bivša sela, kao [[Ortaköy]] i [[Bebek]] na obalama Bospora. I na europskoj i na azijskoj strani Bospora nalaze se ljetnikovci (''Yalı'') koje su gradili bogati stanovnici.

* Četvrti [[Üsküdar]] (bivši ''Chrysopolis'', kasnije ''Scutari'') i [[Kadıköy]] (bivši ''Chalcedon'') nalaze se na azijskoj strani, te su prije bili odvojeni gradovi, kao i Pera. Danas se u njima nalaze stambene i poslovne zone, te u njima živi oko trećina istanbulskog stanovništva.

Poslovni i stambeni [[neboder]]i većinom se nalaze u sjevernim područjima europske strane grada, pogotovo u poslovnim okruzima, kao [[Levent]], [[Maslak]] i [[Etiler]], koji se nalaze između [[Most mučenika 15. srpnja|Bosporskog mosta]] i [[Fatih Sultan Mehmet most]]a.

Zbog ubrzanog rasta stanovništva grada u drugoj polovici 20. stoljeća, na gradskoj periferiji  počeli su se stvarati [[gecekondu]]i (turska riječ za „presagrađeno” kojom se opisuju naselja ilegalno napravljenih građevina koja se javljaju u predgrađima velikih turskih gradova, kao Istanbul, [[Ankara]], [[İzmir]], i [[Bursa]]). Danas se ova naselja ruše i na njihovu se mjestu grade nove stambene zone.


== Stanovništvo ==

=== Religije ===

==== Kratki osvrt ====

[[Datoteka:Turkey - Blue Mosque.jpg|mini|200px|desno|Džamija u Istanbulu]]

Gradska slika Istanbula oblikovana je mnogim kršćanskim i islamskim sakralnim građevinama. U nekim četvrtima, primjerice u Kuzguncuku, sakralne građevine različitih religija nalaze se jedna do druge. Daleko najveći dio stanovnika izjašnjava se pripadnicima [[islam]]ske vjeroispovijesti. Važne su religijske manjine [[Grčka Pravoslavna Crkva|grčki pravoslavci]], [[Armenska apostolska crkva|armenski kršćani]] i [[Sefardi|sefardski]] [[židovi]].

U gradu se nalazi središte [[Carigradska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]], kojem i danas pripadaju mnoge [[Pravoslavlje|pravoslavne crkve]] u Turskoj i kome je priznato počasno prvenstvo u pravoslavlju. Ovdje djeluju i [[nadbiskup]] turske pravoslavne općine, armenski nadbiskup kao i turski nad[[rabin]].

Prijedlog nekih [[fundamentalizam|fundamentalista]] o ponovnom uspostavljanju džamije u [[Aja Sofija|Aji Sofiji]] - danas muzeju - najvjerojatnije se neće ostvariti u današnjoj [[sekularizam|sekularnoj]] Turskoj.

==== Islam ====

[[Datoteka:Whirlingdervishes.JPG|mini|[[Mevlevije]] derviši u Istanbulu kao turistička atrakcija, február 2006.|199x199px]]

Muslimani su najbrojnija religijska skupina u Istanbulu, koja je podijeljena u više vjerskih smjerova.
Najveći broj muslimana čine [[Suniti]]. Oko 15% do 30% muslimana izjašnjava se kao [[Aleviti]] i [[Alaviti]] (govornici arapskog).

[[2. rujna]] [[1925.]] godine, [[Kemal Atatürk]], osnivač moderne Turske, zabranio je tad vrlo brojni [[derviš]]ki red ([[tarikat]]). Veliki broj sljedbenika [[sufizam|sufizma]], islamskog [[misticizam|misticizma]], otad djeluje u tajnosti, te i danas imaju svojih sljedbenika. Budući da njihova zabrana vrijedi još i dan danas, većina djeluje u obliku "kulturnih udruga".

==== Kršćanstvo ====

Grad je sjedište [[Carigradska patrijaršija|ekumenske patrijaršije]], kome pripadaju neke pravoslavne crkve, te sjedište armenskog nadbiskupa, kao i nadbiskupa sriske pravoslavne ([[Arameji|aramejske]]) općine. Svakodnevni život [[Armenci|Armenaca]], [[Grci|Grka]] i aramejskih manjina koji žive u Istanbulu, oblikovan je poslije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], diskriminacijom i odmazdom.

1942. godine, uveden je porez na bogatstvo (''varlık vergisi'') za sve nemuslimane, a u rujnu [[1955.]] godine izveden je teški pogrom pod korumpiranom vladom premijera [[Adnan Menderes|Adnana Menderesa]] ([[Istanbulski pogrom|Istanbulski ili Rujanski pogrom]]). 

Danas u Istanbulu živi oko 45.000 Armenaca <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=161291 |accessdate=29. srpnja 2009. |title=www.todayszaman.com: Turkish "Foreign Ministry: 89,000 minorities live in Turkey" "Containing detailed statistics about the minority groups in Turkey, the report reveals that 45,000 of approximately 60,000 Armenians reside in İstanbul." |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100501063653/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=161291 |archivedate=1. svibnja 2010. }}</ref> i 2 000 Grka, također postoji i manji broj [[Bosporski Nijemci|bosporskih Nijemaca]].

==== Judaizam ====

Sefardski Židovi žive u gradu već preko 500 godina. Oni su [[1492.]] godine pobjegli s [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]], odakle su ih protjerali kršćani nakon pada [[Mauri|maurskog]] carstva. Tada moćan sultan [[Bajazid II.]] (1481. – 1512.) poslao je veći dio osmanske flote u [[Španjolska|Španjolsku]] da bi spasio sefardske židove. Više od 200.000 židova, koji nisu željeli preći na kršćanstvo pobjegli su u [[Tanger]], [[Alžir (grad)|Alžir]], [[Genova|Genovu]], [[Marseille]] te poslije u [[Solun]] i na kraju u Istanbul. Sultan je dopustio naseljavanje 50.000 španjolskih Židova u Osmanskom Carstvu, te su u Istanbulu još i danas opstali sefardski židovi, čiji se broj procjenjuje na oko 20.000. Danas u Istanbulu možemo naći 20 [[sinagoga]], od kojih je najvažnija [[Neve Şalom Sinagogu]] u četvrti [[Beyoğlu]], koja je sagrađena [[1951.]] godine. U Istanbulu je središte turskog nadrabina.

=== Razvoj stanovništva ===

U novije vrijeme u Istanbul su se doselile mnoge nove etničke skupine, te tako u gradu postoje naselja kao: [[Arnavutköy]] (Albansko selo), [[Polonezköy]] (Poljsko selo) i [[Yeni Bosna]] (Nova Bosna).

Broj stanovnika Istanbula narastao je od 680.000, 1927. godine, na 1,3 milijuna, 1955. godine. 1975. godine, u gradu je živjelo 2,5 milijuna ljudi. Danas grad ima skoro 10 milijuna ljudi, što znači da se broj stanovnika u 30 godina povećao četiri puta. Od 9 797 536 stanovnika, 6 486 993 živi u europskom dijelu, a 3 310 543 u azijskom dijelu grada (stanje 1. siječnja 2005.).

Zbog velike [[nezaposlenost]]i u jugoistočnoj Turskoj, mnogo se ljudi preselilo iz tih područja u Istanbul, gdje živi većinom na gradskim periferijama ([[Gaziosmanpaşa]], [[Ziya Gökalp]]). Migranti, većinom iz istočne Anatolije, stigli su u grad u potrazi za kvalitetnijim životom i poslom, što u većini slučajeva nisu našli. Ovo rezultira novim [[gecekondu]]om na gradskoj periferiji gotovo svake godine. Ta se područja poslije razvijaju u naselja koja se potom integriraju u šire gradsko područje.

{| class="wikitable"
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Godina &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
! style="background:#efefef;" | Stanovništvo
|-
| [[330.]] || align="right" | 40.000
|-
| [[400.]] || align="right" | 400.000
|-
| [[530.]] || align="right" | 550.000
|-
| [[545.]] || align="right" | 350.000
|-
| [[715.]] || align="right" | 300.000
|-
| [[950.]] || align="right" | 400.000
|-
| [[1200.]] || align="right" | 150.000
|-
| [[1453.]] || align="right" | 36.000
|-
| [[1477.]] || align="right" | 75.000
|-
| [[1566.]] || align="right" | 600.000
|-
| [[1817.]] || align="right" | 500.000
|-
| [[1860.]] || align="right" | 715.000
|-
| [[1885.]] || align="right" | 873.570
|-
| [[1890.]] || align="right" | 874.000
|-
| [[1897.]] || align="right" | 1,059.000
|-
| [[1901.]] || align="right" | 942.900
|-
| [[1914.]] || align="right" | 909,978
|-
|}
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Stanovništvo
|-
| listopad [[1927.]] || align="right" | 680.857
|-
| listopad [[1935.]] || align="right" | 741.148
|-
| listopad [[1940.]] || align="right" | 793.949
|-
| listopad [[1945.]] || align="right" | 860.558
|-
| listopad [[1950.]] || align="right" | 983.041
|-
| listopad [[1955.]] || align="right" | 1,268.771
|-
| listopad [[1960.]] || align="right" | 1,466.535
|-
| listopad [[1965.]] || align="right" | 1,742.978
|-
| listopad [[1970.]] || align="right" | 2,132.407
|-
| listopad [[1975.]] || align="right" | 2,547.364
|-
| listopad [[1980.]] || align="right" | 2,772.708
|-
| listopad [[1985.]] || align="right" | 5,475.982
|-
| listopad [[1990.]] || align="right" | 6,620.241
|-
| studeni [[1997.]] || align="right" | 8,260.438
|-
| listopad [[2000.]] || align="right" | 8,803.468
|-
| siječanj [[2005.]] || align="right" | 9,797.536
|-
| siječanj [[2006.]] || align="right" | 10,034.830
|-
| siječanj [[2009.]] || align="right" | 12.782.960
|-
| siječanj [[2010.]] || align="right" | 13.120.596
|-
| siječanj [[2011.]] || align="right" | 13.483.052
|-
| prosinac [[2012.]] || align="right" | 13.854.740
|}
|}
<small> Napomena: Broj stanovnika do 1914. procijenjen je i varira oko 50% ovisno o istraživanju. Brojevi od 1927. do 2000. dobiveni su popisima stanovništva. Brojevi za 2005. i 2006. predviđanja su. </small>

== Gospodarstvo ==

Istanbul je središte turskog gospodarstva, čemu doprinosi povoljan geografski položaj. Grad pridonosi s oko 21.2% u turskom [[BDP]]-u. U Istanbulu se skuplja oko 40% ukupnih turskih poreza, te grad zapošljava petinu turskih industrijskih radnika. Od 1980. godine, rast je istanbulskog BDP-a oko 5% godišnje.

U 1990-im godinama, tursko gospodarstvo, a pogotovo Istanbul, pogodile su dvije velike gospodarske krize. Prva je bila [[azijska financijska kriza]], koja je trajala od srpnja 1997. godine do početka 1998. Druga je bila ruska kriza od kolovoza 1998. pa do sredine 1999. koja se vrlo negativno odrazila na istanbulski izvoz, koji čini veći dio turskog izvoza. Nakon ovih kriznih razdoblja, uslijedila je postupna reorganizacija istanbulskog gospodarstva.

[[Potres]] koji se dogodio [[17. kolovoza]] [[1999.]] godine, čiji je epicentar bio u [[İzmit]]u, također je prouzročio ekonomski šok u gradu. Osim materijalnih i ljudskih gubitaka, katastrofa je prouzročila pad BDP-a od 2%.

Unatoč velikim ekonomskim šokovima, istanbulsko je gospodarstvo vrlo napredno, te je grad tursko industrijsko središte i u njemu se nalaze neke od najvećih turskih tvornica. Grad, zajedno sa [[Istanbul (pokrajina)|svojom pokrajinom]] proizvodi: [[pamuk]], [[voće]], [[maslinovo ulje]], [[svila|svilu]] i [[duhan]]. Među najznačajnije industrijske proizvode spadaju: [[tekstil]], [[guma]], [[hrana]], metali, koža, kemikalije, elektronika, [[papir]], alkoholna pića i dr. U gradu se također nalaze i postrojenja za sastavljanje automobila i kamiona.

Važan dio gradskog gospodarstva čini [[turizam]]. Grad godišnje posjeti oko 3 milijuna turista, te grad ima vrlo velike prihvatne kapacitete, što se tiče smještaja i ugostiteljske ponude.

== Kultura ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesna područja Istanbula
|slika = Galata Bridge From Tower.JPG
|godina = [[1985.]] <small>(9. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/356
|država = {{ZD+X/T|TUR}} 
}}
Zbog svog strateškog položaja Istanbul je imao važno mjesto u povijesti u posljednjih 2000 godina. On je mjesto miješanja raznih kultura i religija, te u gradu možemo vidjeti mnoštvo povijesnih [[džamija]], [[crkva|crkava]], [[sinagoga]] i [[palača]]. Zbog toga je povijesno središte Istanbula 1985. godine upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Zaštićeno područje se sastoji od četiri dijela:
* Arheološki park na vrhu poluotoka poznatog kao "Zlatni rog" u kojemu se nalaze najvažniji spomenici [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]]: [[Konstantinov hipodrom]] (324.) i [[Teodozijeve zidine]] (413.-); ali i spomenici [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]] kao što su: [[Aja Sofija]] i [[Crkva Svetog Mira]] koje su izgrađene za vladavine cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]] (527.-65.), te najvažniji spomenici iz osmanskog razdoblja: džamija [[Ahmedija]] (tzv. "Plava džamija") i palača [[Topkapi Saraj]]
* Četvrt Sulejmanije je izgrađena za vrijeme vladavine [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520.-66) i u njoj se nalazi [[Valens]]ov [[akvedukt]] (378.), [[Sulejmanija]], [[Džamija Jeni]], [[Šehzada]] i 525 tradicionalnih osobnih drvenih kuća.
* Četvrt Zeyrek je mjesto gdje se nalazi Manastir Krista Pantokratora izgrađen za vrijeme vladavine [[Ivan II. Komnen|Ivana II. Komnena]] (1118.-43.)
* Područje bedema gdje se nalazi ostatak Teodozijevih zidina i [[Crkva Hora]] s prekrasnim slikama iz 14. i 15. stoljeća.

Osim ovih spomenika, Istanbul krase i mnogi drugi kao što su: [[Most Galata]], četvrt [[Sarajburnu]] [[Toranj Galata]], te [[Bajazitov toranj]]. Također se u gradu mogu vidjeti mnoge moderne zgrade, neboderi, trgovački centri i dr.
[[Datoteka:Model Topkapi Istanbul (4).JPG|mini|<center>Model palače [[Topkapi]]]]
[[Slika:DolmabahceMainGate.JPG|mini|<center>[[Dolmabahçe Sarayı]]]]

=== Muzeji ===

[[Datoteka:Hagia Sophia Mars 2013.jpg|mini|<center>[[Aja Sofija]]]]

Najpoznatiji su muzeji u Istanbulu [[Topkapı Sarayı]] (bivša Sultanova palača ili Carigradski dvor), [[Aja Sofija]], [[Crkva Hora]], Arheološki muzej, [[Muzej turske i islamske umjetnosti]], [[Istanbulski muzej moderne umjetnosti]] i [[Dolmabahçe Sarayı]].

Mnoge pomoćne zgrade raznih džamija pretvorene su u muzeje te pružaju impresivan dojam osmanskog razdoblja.

=== Građevine ===

==== Bizantski i kršćanski Carigrad do 1453. godine ====

[[Datoteka:Basilica Cistern Istanbul.JPG|mini|desno|<center>[[Yerebatan Sarnıcı]]]]

U današnjem Istanbulu još se mogu naći mnoge povijesne građevine. Mnoge građevine danas su ruševine, te postoji mali broj njih koje su izdržale stoljeća.

* [[Hipodrom]] (''At Meydanı''), sagrađen 203. godine
* Konstantinski forum (''Çemberli Taş''), sagrađen 328. godine
* [[Valensov akvadukt]] (''Bozdoğan Kemeri''), završen 368. godine
* [[Teodezijevi bedemi]], završeni 424. godine
* [[Morski bedemi]], završeni 439. godine
* razni povijesni spomenici, kao npr. 20 m visok obelisk [[Tuthmosis III.|Tuthmosisa III.]] donesen iz Egipta
* [[Cisterna Bazilike]] (''Yerebatan Sarnıcı'') iz 6. stoljeća

Neke su crkve skoro netaknute, preživjele prvo kao džamije, a onda kao muzeji:

* [[Aja Sofija]] (''Ayasofya Camii'', Crkva sv. Mudrosti), završena 537. godine
* [[Crkva Pammakaristós]] (''Fethiye Camii''), sagrađena u 11. ili 12. stoljeću
* kasnobizantska [[Crkva Hora]] (''Kariye Camii''), sadašnjeg izgleda od 14. stoljeća
* [[Aja Irena]] ili Crkva „sv. Irena” (''Aya İrini''), koja je izbjegla preobrazbu u džamiju, te je služila kao oružarnica

==== Osmanski Carigrad ====
[[Slika:DSC04867a Istanbul - Ortaköy camii - Foto G. Dall'Orto 30-5-2006.jpg|mini|<center>[[Ortaköy džamija]]]]

Osmanski [[sultan]] i njegovi dužnosnici, odmah nakon osvajanja grad, željeli su promijeniti njegov izgled, da bi demonstrirali svoju moć i vjeru. Budući da su se divili grčkoj arhitekturi grad, za preobrazbu grada zadužili su [[Sinan]]a (''Mimar Sinan''), porijeklom najvjerojatnije [[Grk]] ili [[Armenac]], koji je razvio poseban osmanski stil gradnje.

Od 18. stoljeća, u gradnji se osjeća utjecaj zapadnjačkih stilova, kao [[barok]] (Lâleli Camii), [[klasicizam|klasični stil]] i [[secesija]] ([[Kamondo Merdivenleri]], [[Beyoğlu]]). Za vrijeme Turske Republike javlja se „Prvi nacionalni arhitektonski pokret”.

Osmanska arhitektura najviše se opaža u:

* palačama i rezidencijama
* džamijama i njihovim dodatnim zgradama
* velikim dućanima, trgovinama i konačištima
* [[bazar]]ima
* namjenskim i ukrasnim zgradama

===== Rezidencije =====

[[Datoteka:Dolmabahçe Palace.JPG|mini|<center>Dolmabahçe Sarayı]]

* [[Topkapı Sarayı]] (''Palača Topkapi'') do [[1856.]] bila je dom sultanove obitelji ([[harem]]), te sjedište vladara ([[divan]]), te stoga i središte osmanske vlasti i moći. Ova, više puta izmijenjena palača, nalazi se na vrhu poluotoka između [[Zlatni rog|Zlatnog roga]], [[Bospor]]a i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Danas je jedna od najvažnijih istanbulskih turističkih atrakcija.

* [[Dolmabahçe Sarayı]] (''Palača Dolmabahçe''), koja je od [[1856.]] bila upravno središte Osmanskog Carstva, sagrađena je na europskoj strani grada, čime se pokazivala sultanova privežnost Europi. Palača je građena od 1842. do 1853. godine.

===== Džamije =====

[[Datoteka:Istanbul new mosque.jpg|mini|<center>[[Džamija Jeni]] (''Yeni Cami'')]]
[[Datoteka:SultanAhmetMosqueCourtyard.jpg|mini|<center>[[Ahmedija]] ili Plava džamija]]

Kao iskaz vjere, sultani, [[vezir]]i i mnogi drugi osmanski moćnici, obično su bogato financirali gradnju džamija. Velik broj đžamija građen je po uzoru na Aju Sofiju.

Oko prostorije za molitvu obično je sagrađen kružni dvorišni prostor ([[hrvatski]] [[turcizam]]: ''avlija'', [[turski]]: ''avlu'') te je obično sagrađen i [[külliye]] zajedno s [[Medresa|medresom]], koja je npr. korištena kao osnovna škola (''mektep''), teološka ili liječnička škola s prostorom za stanovanje (''hücre''), [[bolnica]] (''dar-üş-şifa''), [[hospicij]] (''tabhane''), [[pučka kuhinja]] (''imaret''), [[knjižnica]] (''kütüphane''), prenočište (''[[karavan-saraj]]''), kupelji (''[[hamam]]''), grobnice (''türbe''), a ponekad je građen i opservatorij za kalendarske izračune, vezane uz religiju (''muvakkithane'').

Tipične džamije ovog razdoblja jesu:

* iz ranog osmanskog razdoblja
** [[Mahmut Paşa Camii]], najstarija primljena velika džamija iz 1462.
** [[Sultan Beyazıt Camii]] - najstarija primljena sultanova džamija iz 1506.
* džamije arhitekta [[Sinan]]a
** [[İskele Camii]] u Üsküdaru - prva sinanova džamija iz 1548.
** [[Şehzade Camii]] - sinanov početnički rad iz 1548.
** [[Sultan Süleyman Camii]] - sinanovo djelo iz 1557.
** [[Rüstem Paşa Camii]] - dar velikih vezira iz 1561. (dobila ime po Hrvatu [[Rustem-paša Opuković|Rustemu-paši Opukoviću]])
** [[Piyale Paşa Camii]] - sinanovo djelo iz 1578.
* kasnije razdoblje
** [[Yeni Camii]] - građena od 1597. do 1663.
** [[Sultan Ahmet Camii]] - slavna „plava džamija” iz 1617.
** [[Sultan Mehmet Fatih Camii]] - nova zgrada nakon potresa, 1766. godine
** [[Eyüp Sultan Camii]] - džamija utemeljena 1458. te sagrađena u novom stilu između 1798. i 1800.
* osmanski barok
** [[Nuru Osmaniye Camii]] - kupolasta struktura, izvorno od bijelog mramora s polukružnim dvorištem iz 1755.
** [[Lâleli Camii]] - završena 1763. godine, te nakon potresa obnovljena 1783. godine, barokna džamija s malim bazarom u podrumu
** [[Nusretiye Camii]] - džamija za vojnike, građena uz nekadašnju vojarnu, iz 1826.
** [[Dolmabahçe Camii]] - uz obalu Bospora, građena uz istoimenu palaču, iz 1853.

<small>Napomena: [[turski jezik|turska]] riječ "camii" znači "džamija".</small>

===== Bazari =====

* veliki Prekriveni bazar ([[Kapalı Çarşı]]), Egipatski bazar ([[Mısır Çarşısı]]) i Knjiški bazar ([[Sahaflar Çarşısı]])

* Valide Hanı i Rüstem Paşa Hanı.

<small>Napomena: [[perzijski jezik|perzijska]] riječ "bazar" (بازار‎) znači "tržnica".</small>

===== Namjenske i ukrasne zgrade =====

[[Datoteka:Twierdza Rumeli Istambuł RB1.jpg|mini|desno|<center>Rumeli Hisarı]]
[[Slika:Istiklal.jpg|mini|<center>[[İstiklal Caddesi]]]]
[[Slika:Genealogy of Jesus mosaic at Chora (1).jpg|mini|<center>[[Kariye Müzesi]]]]
[[Slika:Cevahir mall 2653.jpg|mini|<center>[[Trgovački centar Cevahir]]]]
[[Slika:Bosphorus.jpg|mini|<center>[[Most mučenika 15. srpnja]]]]
[[Slika:Yenikapı station.jpg|mini|<center>[[Istanbulski metro]]]]

* turske kupelji (''[[hamam]]'')
** Çemberlitaş-Hamam u Starom Stambulu
** Galatasaray-Hamam u [[Beyoğlu]]u
* bunari
** Čisti bunar (''şadırvan''), unutar džamijskog dvorišta (''avsu''), npr. osmokutni bunar u Yeni Cami
** Bunarska kuća (''sebil''), npr. ''Valide Sultan Turhan Hadice Sebili'' kod Yeni Cami
** Česme (''çeşme''), npr. bunar iz 1906. kod njemačkog vrhovnog konzulata 
** zanimljivost je i bunar kod Hipodroma koji je donirao njemački car [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]]
* [[turbe]] (''grobnice'') 
** mauzoleji raznih članova sultanove obitelji i visokih dužnosnika i plemića unutar [[Süleymaniye Camii]], Aje Sofije i [[Eyüp Camii]]
* vojarne
**Selimiye-Kaserne u Üsküdaru
* utvrde
** [[Yedikule]] („dvorac sa sedam tornjeva“) na južnom kraju Teodezijevih zidina 
** [[Rumeli Hisarı]] i [[Anadolu Hisarı]] na [[Bospor]]u
* tornjevi
** [[Toranj Galata]]
** [[Toranj Beyazıt]] 
** [[Leandrov toranj]] (''Kız kulesi'') na bosporskom otoku, kod [[Üsküdar]]a
* mostovi
** stari [[most Galata]], nekoliko puta mijenjan između 1845. i 1912. 
* kolodvori
** [[Sirkeci Garı]], europski glavni kolodovor
** [[Haydarpaşa Garı]], azijski glavni kolodvor
* stambene zgrade
** drvene zgrade koje se mogu naći u Fatihu i Üsküdaru
** drveni ljetnikovci ([[Yali]]) koje se mogu naći na obje strane Bospora, u novije su vrijeme renovirane
** boravišne zgrade s podrumskim radnjama koje su se otvarale u 19. stoljeću. Danas se mogu naći u  Beyoğluu
* Zgrade veleposlanstava u Beyoğluu, danas većinom konzulati
* crkve i sinagoge

==== Istanbul od pada Osmanskog Carstva do 1950-ih ====

===== Prvi nacionalni arhitektonski pokret (1912. – 1929.) =====

Do kraja 20-ih godina u državi je trajao arhitekturalni pokret znan kao "Prvi nacionalni arhitektonski pokret". Primjeri su:

* Beşiktaş İskelesi, 1913. godine, arhitekt Ali Talat
* Haydarpaşa İskelesi, 1915. godine, arhitekt Vedat Tek
* Vakıf Hanı u Eminönüu, 1912. – 1926. godine, arhitekt Kemalettin Bey
* Hotel Merit Antique u Lâleli, 1912. – 1922. godine, arhitekt Kemalettin Bey

Od 30-ih godina, često su za javne zgrade zapošljavani strani arhitekti koji su u turski ukrasni stil dodali i međunarodni element te su djelovali na lokalne, turske arhitekte.

===== Drugi nacionalni arhitektonski pokret (1940. – 1950.) =====

Kao začetnika Drugog nacionalnog arhitektonskog pokreta, smatra se [[Bruno Taut]] (1880. – 1938.). On je napravio točnu analizu osmanskog stila, kao pročelnik katedre na Akademiji lijepih umjetnosti u Istanbulu i kao šef građevnog odjela u Ministarstvu obrazovanja u Ankari. Time je stvoren posebni turski građevni stil. Primjer:

* İstanbul Ünivertesisi, Fen Fakültesi, 1942.

==== Višestruki građevni stilovi od 1960-ih ====
Istanbulsku arhitekturu zadnjih desetljeća obilježavaju višestruki stilovi u kojima se mogu naći svi elementi od sinanskog razdoblja pa do najnovijih trendova u gradnji. Zbog velikog broja stilova, grad je postao pokusna zona moderne arhitekture.

* građevine arhitekta [[Sedad Hakkı Eldem|Sedada Hakkıja Eldema]] u "turskom" stilu:
** Sosyal Sigortalar Külliyesi (1970.),
** Atatürk Kütüphanesi (1976.)
** Koç Holding A.S. Nakkaştepe Tesisleri (1986.)
* neboderi:
* Hotel InterContinental u Beyoğluu, visina 87 m, završen 1968.
* Barbaros Plaza u Leventu, dvije zgrade, visina 80 m, završeno 1987.
* Yapı ve Kredi Bankası u Levent, visina 120 m, završeno 1995.
* Işbank Tower 1 u Beşiktaşu, visina 181 m, završeno 2000.
* Sun Plaza in Şişli, visina 147 m, završeno 2005.
* mostovi:
** [[Most mučenika 15. srpnja]], prvi bosporski most, otvoren 1973.
** [[Haliç Köprüsü]] (Fatih Köprüsü), most autoceste iznad Zlatnog roga, otvoren 1974.
** [[Fatih Sultan Mehmet Köprüsü]], drugi bosporski most, otvoren 1988.
** [[Galata Köprüsü]], novi most od 1992.
* televizijski tornjevi:
** Camlica-TV toranj
** Endem-TV toranj

==== Zaštita kulturnih spomenika ====

Prvu sistematsku zaštitu gradskih spomenika pokrenula je gradska vlast, krajem Prvog svjetskog rata, koji je ostavio mnoge spomenike opljačkana i oštećene. Ovaj je projekt od 1917. do 1918. vodio njemačko-turski povjesničar umjetnosti i pisac [[Friedrich Schrader]].
U 60-ima je u zaštiti spomenika posebno bio aktivan [[Çelik Gülersoy]]. 

Od [[1985.]] godine, cijeli istanbulski stari grad je na [[UNESCO]]-vu popisu [[Spomenici svjetske baštine|svjetske baštine]].

== Obrazovanje ==

U Istanbulu se nalaze neke od najpriznatijih i kvalitetnijih ustanova visokog obrazovanja u Turskoj. Većina ovih sveučilišta javna su, ali se proteklih godine naglo povećao i broj privatnih sveučilišta.

=== Sveučilišta ===

Neke od najpoznatijih obrazovnih institucija u Istanbulu jesu: Istanbulsko tehničko sveučilište ([[Istanbul Teknik Üniversitesi]] (İTÜ)), Bosporsko Sveučilište ([[Boğaziçi Üniversitesi]]), Sveučilište Galatasaray, Istanbulsko sveučilište ([[İstanbul Üniversitesi]] (İÜ)), Sveučilište Marmara ([[Marmara Üniversitesi]]), Yildiz tehničko sveučilište ([[Yıldız Teknik Üniversitesi]]) i Sveučilište lijepih umjetnosti Mimar Sinan ([[Mimar Sinan Güzel Sanatlar Üniversitesi]]).

Privatne obrazovne institucije jesu: Istanbulsko trgovačko sveučilište ([[İstanbul Ticaret Üniversitesi]]), Sveučilište Bahçeşehir ([[Bahçeşehir Üniversitesi]]), Sveučilište Koç ([[Koç Üniversitesi]]), Sveučilište Sabanci (Sabancı Üniversitesi), Sveučilište Bilgi (İstanbul Bilgi Üniversitesi), Istanbulsko kulturno sveučilište, Sveučilište Isik ([[Işık Üniversitesi]]), Sveučilište Yeditepe (Yeditepe Üniversitesi), Sveučilište Fatih ([[Fatih Üniversitesi]]), Sveučilište Maltepe ([[Maltepe Üniversitesi]]), Sveučilište Kadir Has (Kadir Has Üniversitesi), Sveučilište Haliç ([[Haliç Üniversitesi]]), Sveučilište Dogus ([[Doğuş Üniversitesi]]) i Sveučilište Beykent ([[Beykent Üniversitesi]]).

=== Srednje škole ===

U gradu postoji veliki broj klasičnih, nacionalnih i privatnih [[gimnazija]] tj. srednjih škola. Zanimljiva je činjenica da u Istanbulu postoji jako veliki broj francuskih gimnazija. [[francuski|Frankofone]] gimnazije u gradu jesu:
* Lycée Saint-Benoit (1783.)
* Lycée Sainte-Pulchérie (1846.)
* Lycée Notre-Dame de Sion (1856.)
* Lycée Saint-Joseph (1870.)
* Lycée Saint-Michel (1886.)
* Lycée Pierre Loti (1942.)
* Lycée Galatasaray (1868.)

Osim francuskih, postoji i nekoliko drugih stranih srednjoškolskih ustanova, kao: Amerikan Robert Lisesi (''Američki Robert koledž''), Uskudar Amerikan Lisesi (''Uskudar američka akademija''), Özel Alman Lisesi (''privatna njemačka škola''), Liceo Italiano (''Talijanska srednja škola''), te mnoge druge turske privatne srednjoškolske ustanove.

Anadolu Liseleri (''Anatolijske srednje škol''e) namijenjene su učenicima koji su odrasli u inozemstvu, tako je npr. u Üsküdar Anadolu Lisesi [[njemački]] nastavni jezik.

Posebnost su tzv. znanstvene srednje škole, u kojima se ohrabruju znanstvena istraživanja, te se smatraju najkvalitetnijim turskim školama.

Također postoji i određeni broj islamskih srednjih škola, kao npr. [[srednja škola]] za imame „Hatip Lisesi”.

=== Knjižnice ===

U Istanbulu postoje mnoge knjižnice, od kojih su najvažnije:

* Süleymaniye knjižnica (Süleymaniye Kütüphanesi) (Beyazıt)
* Istanbul Çelik Gülersoy knjižnica (Çelik Gülersoy Kütüphanesi) (Sultanahmet)
* Knjižnica u palači Topkapi (Topkapı Sarayı Kütüphanesi) (Sultanahmet)
* Knjižnica Arheološkog muzeja (Arkeoloji Müzesi Kütüphanesi) (Sultanahmet)
* Knjižnica ženskih radova (Kadin Eserleri Kütüphanesi) (Haliç)
* Atatürkova knjižnica (Taksim)
* Knjižnica Goethe Instituta (Beyoğlu)
* Američka knjižnica (Amerikan Kütüphanesi) (Tepebaşı)
* Knjižnice sveučilišta
* Knjižnice muzeja
* Knjižnice javnih i privatnih poduzeća
* Lokalne okružne knjižnice

== Promet ==

Grad je važno nacionalno i međunarodno prometno križište.

=== Opći promet ===

==== [[Zračni promet]] ====

U Istanbulu postoje dvije međunarodne [[Zračna luka|zračne luke]]. Veća je [[Međunarodna zračna luka Atatürk]] u [[Yeşilköy]]u, 24 [[km]] od gradskog centra u europskom dijelu grada. Druga je, modernija, [[Međunarodna zračna luka Sabiha Gökçen]] na azijskoj strani grada, udaljena 20 km od grada, te 45 km istočno od europskog centra grada.

==== Željeznički promet ====

[[Datoteka:Istanbul Rapid Transit Map.png|mini|275px|Karta istanbulske željezničke mreže]]
Stanica Sirkeci zadnja je stanica za sve željezničke pruge na europskoj strani. Postoji samo jedna svakodnevna ruta i to za [[Bukurešt]]. Između Bospora i stanice Haydarpasa, prometuje se nekoliko puta dnevne prema Ankari i rjeđe prema drugim odredištima u Anatoliji. Ove su dvije istanbulske stanice, preko Bospora, spojene [[trajekt]]om. U bliskoj budućnosti, projektom [[Marmaray]] spojit će se ove dvije željezničke trase, kao i [[metro]] sustav.

==== Cestovni promet ====

Istanbul je vrlo dobro povezan razvijenom cestovnom mrežom koja se stalno nadograđuje. S Europom ga spajaju ceste E5, E90 i prekoeuropska cesta za motorna vozila. Ceste za motorna vozila također spajaju grad s Ankarom i Edirneom. Grad ima dvije obilaznice, starija E5 koristi se većinom za gradski promet, dok se novija koristi za međugradski i međukontinentalni promet. [[Most mučenika 15. srpnja|Bosporski most]] i [[Fatih Sultan Mehmet most]] povezuju ove autoceste na dva kontinenta, preko Bospora.

==== Pomorski promet ====

Istanbulska luka najvažnija je u zemlji. Stara luka u Zlatnom rogu služi većinom nautičarima. Stalne veze, kao i krstarice povezuju nekoliko europskih luka, kao: [[Pireja]] ([[Grčka]]) i grčki otoci, [[Dubrovnik]] ([[Hrvatska]]), [[Venecija]], [[Napulj]] ([[Italija]]), [[Marseille]] ([[Francuska]]), [[Haifa]] ([[Izrael]]) u [[Sredozemno more|Sredozemlju]], kao i [[Odesa|Odesu]] ([[Ukrajina]]) u [[Crno more|Crnom moru]].

=== Javni prijevoz ===

==== Autobus ====

Autobusni vozni park sastoji se od 2 571 vozila, čiji su proizvođači: [[MAN AG|MAN]] (767), [[Ikarus]] (1 404), [[Mercedes-Benz]] (354), [[DAF]]/[[Optare]] (39) i [[Berkhof]] (7). Busevi dnevno prijeđu 448,000 km na 468 [[autobus]]nih linija sa 7 889 autobusnih stanica. 2003. godine autobusima je prevezeno 435 milijuna ljudi, što je 14,2% ukupnog javnog prijevoza u Istanbulu.

Od [[1985.]] godine dopušteni su privatni autobusi pod nadzorom javne službe. Trenutačno postoji 1 366 privatnih autobusa za javni promet, uključujući 89 autobusa na kat.

==== Uspinjača (Tünel) ====

[[Datoteka:Funikuler kabatas-taksim.jpg|mini|Uspinjača Kabataş-Taksim]]

Ovo je prva podzemna metro linija u kontinentalnoj Europi te druga u svijetu poslije [[Londonski metro|Londonskog metroa]] (treća, ako se računa newyorški napušteni projekt [[Atlantic Avenue Tunnel]] u [[Brooklyn]]u.
[[Tünel]] je dugačak 573 m, s visinskom razlikom od 60 [[metar|m]], bez ikakvih stanica između Karaköya i trga Tünel, što ga čini prvom podzemnom [[uspinjača|uspinjačom]]. U neprestalnoj je upotrebi od [[1875.]] godine. Dva vozila na jednoj pruzi voze svakih 3.5 minuta, a put traje 1.5 minutu. Svaki dan preveze se oko 15,000 ljudi.

Druga, nova moderna uspinjača, s istim principom rada otvorena je u lipnju 2006. godine, spajajući Kabataş i Taksim. Duga je oko 600 metara s usponom od 60 metara, što prijeđe u 110 sekundi.

==== Laka željeznica ====

Gradska laka željeznica otvorena je 3. rujna 1989. godine te je povezivala Aksaray i Kartaltepe. Linija je kasnije dorađena te je spojena sa zračnom lukom Atatürk, 30. prosinca [[2002.]] Postoji 18 stanica, od kojih su 6 pod zemljom, a 3 su vijaduktne. Linija je duga 19.3 km te je potpuno izolirana od ostalog prometa, bez ikakvog međusobnog križanja. Linija pod zemlju ide 4.4 km. 37 vozila sa dva vagona dnevno prevezu 200,000 putnika. Ova investicija stajala je oko 550 milijuna [[USD]].
U azijskom dijelu grada još uvijek traje gradnja lake željeznice od Kadikoya do Kartala.

Stanice istanbulske lake željeznice jesu: Havalimanı (Zračna luka Atatürk), Dünya Ticaret Merkezi, Yenibosna, Ataköy, Bahçelievler, Bakırköy, Zeytinburnu, Merter, Davutpaşa, Terazidere, Otogar/Esenler, Kartaltepe, Sağmalcılar, Bayrampaşa, Ulubatlı, Emniyet, Aksaray.

==== Metro ====
{{glavni|Istanbulski metro}}

[[Datoteka:Yenisahra1.JPG|mini|200px|Stanica Yenisahra u istanbulskom metrou]]

Gradnja istanbulske podzemne željeznice započela je [[1992.]] godine. Prva linija između Taksima i 4. Leventa puštena je u [[promet]] 16. rujna [[2000.]] godine. Gradnja na azijskoj strani [[grad]]a još je u tijeku. 

Sustav sa trenutnim kapacitetima koje posjeduje dnevno preveze oko 130.000 putnika.

==== Nostalgični tramvaj ====



Krajem 1990. godine, povijesni tramvaj ponovno je pušten u promet u aveniji İstiklal (''İstiklal Caddesi''), između trga Taksim (''Taksim Meydanı'') i Tünel. Tramvaj pokriva samo jednu liniji dugu 1.6 km.

1. studenog 2003. godine, otvorena je još jedna linija nostalgičnog tramvaja u azijskoj strani grada između četvrti Kadıköy i Moda. Na ovoj ruti dugačkoj 2.6 km, postoji 10 stanica, a ukupno putovanje traje 21 minutu. [[2003.]] godine 641 000 ljudi prevezeno je nostalgičnim tramvajem.

==== Tramvaj ====

[[Datoteka:Istanbul tram RB1.jpg|mini|250px|Istanbulski tramvaj]]

Brzi [[tramvaj]] na standardnim tračnicama s modernim vozilima, vozi od 1992. godine, spajajući Sirkeci i Topkapi. Linija je u ožujku 1994. godine, proširena od četvrti Topkapi do Zeytinburnu, te od Sirkeci do Eminönü, u travnju 1996. 30. siječnja 2005. godine, pruga je proširena od Sirkecija do Kabataşa, prelazeći preko Zlatnog roga nakon 44 godine. Linija ima 24 stanice na dužini od 14 km. Na njoj vozi 55 vozila od ABB-a. Ukupno putovanje traje 42 minute, a dnevno se preveze oko 155,000 putnika. Ova investicija stajala je 110 milijuna USD.

Stanice su sljedeće: Zeytinburnu, Mithatpaşa, Akşemsettin, Seyitnizam, Merkezefendi, Cevizlibağ, Topkapı, Pazartekke, Çapa, Fındıkzade, Haseki, Yusufpaşa, Aksaray, Laleli (Üniversite), Beyazıt (Kapalıçarşı), Çemberlitaş, Sultanahmet, Gülhane, Sirkeci, Eminönü (ferryboats), Karaköy, Tophane, Fındıklı, Kabataş.

Između Taksima i Kabataşa u lipnju [[2006.]] otvorena je moderna podzemna uspinjača koja povezuje ovu liniju s metroom u Taksimu.

==== Prigradska željeznica ====

Prigradska [[željeznica]] povezuje glavni kolodvor [[Sirkeci]] na europskoj strani sa 18 stanica, raspoređenih na 30 km, od kojih je zadnja kolodvor Halkali. Putovanje ukupno traje 48 minuta. Druga prigradska željeznica povezuje na anatolijskoj strani glavni kolodvor [[Haydarpaşa]] do kolodvora Gebze. Ova linija duga je 44 [[km]] te ima 28 stanica, a ukupno putovanje traje 65 minuta. Na obje linije voze električni [[vlak]]ovi koji na svakoj liniji prevezu po oko 13 000 putnika.

==== Trajekt ====

Trajekti plove na 15 linija, koje spajaju 27 morskih luka na obalama Bospora i Mramornog mora.
20 trajekata godišnje preveze oko 61 milijun putnika. U 1980-ima prevezeno je oko 150 milijuna putnika. Zbog modernizacije ova je usluga 2005. godine prepuštena [[İDO]]-u, koji upravlja morskim autobusima u Istanbulu.

==== Morski autobus ====

16. travnja [[1987.]] godine općina Istanbul osnovala je društvo za brzi pomorski prijevoz [[katamaran]]ima. Prvih 10 brodova  kupljeno je od [[Norveška|Norveške]] te se njima izvela modernizacija pomorskog prijevoza. Danas društvo İDO opslužuje 29 terminala flotom od 28 katamarana, uključujući šest brzih trajekata za automobile.

==== Žičara ====

Kratka [[žičara]] u dolini iznad parka Demokracije povezuje Taksim i Maçku od 1993. godine. Povezuje hotele Istanbul Hilton s jedne strane s Parksa Hilton i Swissotel The Bosphorus s druge. Šovezna žica duga je 333 m te prevozi u dvije šestosjedalne kabine oko 1 000 putnika dnevno. Putovanje traje 3 minute.

Druga linija žičareotvorena je 2005. godine između povijesnog okruga Eyüp i [[Pierre Loti]] caféa na vrhu brda.

=== Marmaray ===

[[Marmaray]] je projekt kojim se spojila europska i azijska strana Istanbula, podvodnim tunelom ispod Bosporskog tjesnaca. Ime projekta dolazi od spoja riječi ''Marma'' (Mramorno more) i ''ray'' (željeznica). 
Projekt je počeo s gradnjom u svibnju 2004. godine, a njegov se završetak predviđan je za 2009. godinu. Završetak je bio odgađan, jer su na mjestu iskapanja tunela pronađeni arheološki ostaci iz bizantskog razdoblja. Tunel Marmaray svečano je otvoren [[29. listopada]] [[2013.]], na 90. godišnjicu neovisnosti Republike Turske.<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=224772&tx_ttnews%5BbackPid%5D=850&cHash=7681740383 www.hrt.hr], "Tunelom spojene Europa i Azija", objavljeno 29. listopada 2013., pristupljeno 30. listopada 2013.</ref>

== Sport ==

=== Nogomet ===

Istanbul je dom mnogih nogometnih momčadi, od kojih su prvoligaši: [[Beşiktaş JK]],[[ Galatasaray SK]] i [[Fenerbahçe SK]].
* [[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]] je najstarija turska sportska udruga iz 1903. godine. Ovaj je klub bio nacionalni prvak 12 puta, a igra domaće utakmice na stadionu [[BJK İnönü Stadı|İnönü]] u okrugu Beşiktaş. Stadion može primiti 32 000 ljudi.
* [[Galatasaray]], osnovan [[1905.]] godine, bio je turski prvak 16 puta, te je [[1959.]] osvojio [[Kup UEFA]]-e i UEFA-in Superkup 2000. godine. Domaći je stadion [[Ali Sami Yen Stadyumu]], kapaciteta 22 500 mjesta, a uskoro se planira i novi, veći stadion.
* [[Fenerbahçe]], osnovan [[1907.]] godine, bio je turski prvak 16 puta. Klupski je stadion [[Şükrü Saracoğlu Stadyumu]] u četvrti Kadiköy, te prima 52 500 ljudi.
* [[İstanbulspor A.Ş.|Istanbulspor]], osnovan [[1926.]] godine, četvrti je po veličini istanbulski klub, te trenutačno igra u drugoj ligi. Za razliku od ostala tri kluba, ovaj nema velik broj navijača. Klupski stadion je [[Güngören M.Yahya Baş Stadyumu]], koji prima 10,500 gledatelja.
* Istanbul je bio domaćin [[UEFA Liga prvaka|nogometne Lige prvaka]] u sezoni 2004./05. kada je pobjednik bio [[Liverpool F.C.|Liverpool]] nakon pobjede nad [[AC Milan|Milanom]] nakon ''minusa'' od 0-3 i [[jedanaesterac]]a.

=== Automobilske i motociklističke utrke ===

Istanbul je domaćin sljedećih natjecanja: [[Formula 1]] [[Velika Nagrada Turske]], [[MotoGP]] [[Velika Nagrada Turske]], [[FIA]] [[World Touring Car Championship]], [[GP2]] i [[Le Mans Series]] utrke od 1000 km u [[İstanbul Park]]u.

=== Zračne utrke ===

[[29. srpnja]] [[2006.]] godine, İstanbul je bio domaćin četvrtog kola [[Red Bull Air Race World Series]]a iznad [[Zlatni rog|Zlatnog roga]].

== Pobratimljeni gradovi ==

Istanbul ima 45 pobratimljenih gradova. To su:

{|
| valign="top" |
*[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|20px]] [[Almati]], [[Kazahstan]]
*[[Datoteka:Flag of Jordan.svg|20px]] [[Amman]], [[Jordan]]
*[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px]] [[Baku]], [[Azerbajdžan]]
*[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Barcelona]], [[Španjolska]]
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Berlin]], [[Njemačka]]
*[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px]] [[Budimpešta]], [[Mađarska]]
*[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Buenos Aires]], [[Argentina]]
*{{ZD|J|JKO}} [[Busan]], [[Južna Koreja]]
*[[Datoteka:Flag of Venezuela.svg|20px]] [[Caracas]], [[Venecuela]]
*[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px]] [[Constanţa (grad)|Constanţa]], [[Rumunjska]]
*[[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|20px]] [[Čitagong]], [[Bangladeš]]
*[[Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|20px]] [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
*[[Datoteka:Flag of Albania.svg|20px]] [[Drač]], [[Albanija]]
*{{ZD|I|INDN}} [[Džakarta]], [[Indonezija]]
*[[Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|20px]] [[Džida]], [[Saudijska Arabija]]
| valign="top" |
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Firenca]], [[Italija]]
*[[Datoteka:Flag of Cuba.svg|20px]] [[Havana]], [[Kuba]]
*[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Houston]], [[SAD]]
*[[Datoteka:Flag of Malaysia.svg|20px]] [[Johor Bahru]], [[Malezija]]
*[[Datoteka:Flag of Afghanistan.svg|20px]] [[Kabul]], [[Afganistan]]
*[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px]] [[Kairo]], [[Egipat]]
*[[Datoteka:Flag of Sudan.svg|20px]] [[Kartum]], [[Sudan]]
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Köln]], [[Njemačka]]
*{{ZD|R|RUS}} [[Kazan]], [[Rusija]]
*{{ZD|P|PAK}} [[Lahore]], [[Pakistan]]
*[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|20px]] [[Mari (grad u Turkmenistanu)|Mari]], [[Turkmenistan]]
*[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Odesa]], [[Ukrajina]]
*[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|20px]] [[Oš]], [[Kirgistan]]
*{{ZD|B|BUG}} [[Plovdiv]], [[Bugarska]]
*{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Prag]], [[Češka]]
| valign="top" |
*[[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Rabat]], [[Maroko]]
*[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Sarajevo]], [[BiH]]
*[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|20px]] [[Samarkand]], [[Uzbekistan]]
*{{ZD|J|JAP}} [[Shimonoseki]], [[Japan]]
*[[Datoteka:Flag of Macedonia.svg|20px]] [[Skoplje]], [[Makedonija]]
*{{ZD|R|RUS}} [[Petrograd]], [[Rusija]]
*[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px]] [[Stockholm]], [[Švedska]]
*[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Strasbourg]], [[Francuska]]
*[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Šangaj]], [[Kina]]
*{{ZD|G|GRU}} [[Tbilisi]], [[Gruzija]]
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Venecija]], [[Italija]]
*{{ZD|P|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]]
*[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Xi'an]], [[Kina]]

|}

== Poznati stanovnici ==
{|
| valign="top" |
* [[Abdul Hamid II.]], [[sultan]] Osmanskog Carstva
* [[Abdul Medžid II.]], zadnji [[kalif]] Osmanskog Carstva
* [[Halide Edip Adıvar]], turski književnik i feminist
* [[Aelia Pulcheria]], kćerka [[car]]a [[Arkadije|Arkadija]]
* [[Lale Akgün]], njemačka političarka
* [[Fatih Akyel]], turski nogometaš
* [[Buket Alakuş]], tursko-njemačka režiserka
* [[Ferid Alnar]], turski kompozitor
* [[Andronik III. Paleolog]], bizantski car
* [[Eugène Michel Antoniadi]], grčki astronom
* [[Kaan Arslanoğlu]], turski psihijatar, novinar i pisac
* [[Duygu Asena]], turska novinarka, književnica i aktivistica za ženska prava
* [[Necdet Mahfi Ayral]], turski glumac
* [[Ayse Erkmen]], umjetnica
* [[Can Bartu]], turski nogometaš
* [[Emre Belözoğlu]], turski nogometaš
* [[Seyla Benhabib]], profesorica političkih znanosti
* [[İdil Biret]], turski pijanist
* [[Agnes Bluhm]], njemačka liječnica
* [[Cornelius Castoriadis]], grčki filozof i psihoanalitičar
* [[Melih Cevdet]], turski pisac
||
* [[Paša Ibrahim Derviš]], general osmanske vojske
* [[Bülent Ecevit]], turski političar
* [[Ismail Enver]], političar, general i ratni ministar Osmanskog Carstva
* [[Sertab Erener]], turska pjevačica
* [[Ulvi Cemal Erkin]], turski kompozitor
* [[Fatma Pesend]], žena sultana [[Abdul Hamid II.|Abdula Hamida Drugog]]
* [[Henri Fayol]], francuski teoretičar organizacije
* [[Füruzan]], turska spisateljica
* [[Heinz Grossekettler]], njemački ekonomist
* [[Ara Güler]], tursko-armenski fotograf
* [[Ebru Gündeş]], turska pjevačica
* [[Tunç Hamarat]], austrijsko-turski[[ šah]]ist
* [[Ahmed Hikmet]], turski pisac
* [[Katja Husen]], njemačka političarka
* [[Hagop Iskender]], armensko-turski fotograf
* [[Hans Lange]], njemačko-američki dirigent
* [[Ivan VI. Kantakuzen]], bizantski car
* [[Julijan Apostata]], rimski car od 361. do 363.
* [[Elia Kazan]], američki filmski režiser
* [[Aleksije II. Komnen]], bizantski car
* [[Ivan II. Dobri Komnen]], bizantski car
||
* [[Ana Komnina]], bizantska princeza i povjesničarka
* [[Konstantin VII. Porfirogenet]], bizantski car
* [[Olimpija iz Konstantinopola]], đakonica i opatica
* [[Erkin Koray]], turski pjevač
* [[Bülent Korkmaz]], turski nogometaš
* [[Fahri Korutürk]], turski političar i [[admiral]]
* [[Lefter Küçükandonyadis]], tursko-grčki nogometaš
* [[Richard von Kühlmann]], njemački diplomat
* [[Leon VI. Mudri]], bizantski car
* [[Sabri Mahir]], turski boksač
* [[Mahmud II.]], sultan Osmanskog Carstva od 1808. do 1839.
* [[Julij Martov]], ruski političar
* [[Mehmed Emin Ali Paša]], osmanski državnik
* [[Mihajlo I. Rangabe]], carigradski patrijarh
* [[Mihajlo III. Pijanac]], bizantski car
* [[Mihael Pselos]], bizantski filozof, političar i povjesničar
* [[Murat V.]], sultan Osmanskog Carstva
* [[Mustafa Reşit Paşa]], osmanski državnik i diplomat
* [[Aziz Nesin]], pedagog i pisac
* [[Nikefor III. Botanijat]], bizantski car
* [[Serdar Ortaç]], turski pjevač
||
* [[Ivan VIII. Paleolog]], bizantski car
* [[Orhan Pamuk]], turski pisac
* [[Ajda Pekkan]], turska pjevačica i glumica
* [[Focije]], carigradski patrijarh
* [[Pir Nureddin al-Dscherrahi]], islamski misticist
* [[Akif Pirinçci]], njemačko-turski pisac
* [[Proklo (grčki filozof)|Proklo]], grčki filozof i matematičar
* [[Mustafa Sandal]], turski glazbenik
* [[Rudolph Schildkraut]], američko-austrijski glumac
* [[Beren Saat]], turska glumica
* [[Sokrat Skolastik]], kršćanski povjesničar
* [[Serdar Somuncu]], njemački režiser i glumac
* [[Sulejman II.]], sultan Osmanskog Carstva
* [[Haldun Taner]], turski pisac
* [[Cüneyt Tanman]], turski nogometaš
* [[Teodora Komnena]], kraljica Jeruzalema
* [[Teofan Ispovjednik]], bizantski redovnik
* [[Ivan I. Cimisk]], bizantski car
* [[Ali Sami Yen]], turski sportaš
* [[Alexandros Ypsilantis]], ruski general i grčki narodni junak
* [[Arif Mardin]], tursko-američki glazbeni producent
* [[Hande Yener]], pjevačica
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Istanbul}}
* {{tr}}[http://www.ibb.gov.tr Službena stranica općine İstanbul]
* {{tr}}{{eng oznaka}}[http://www.istanbul.gov.tr/ Službena stranica grada]
* {{fr}}[http://www.planet-turquie-guide.com/istanbul.htm Povijest i vodič kroz İstanbul]
* {{tr}}{{eng oznaka}}[http://www.pbase.com/dosseman/archaeological_museum_istanbul Slike iz arheološkog muzeja]
* {{tr}}[http://www.istanbultarihi.net Povijest Istanbula]
* {{fr}}[http://www.ifea-istanbul.net Stranica francuskog instituta u Istanbulu]
*{{eng oznaka}}[http://maps.turkeyodyssey.com/city/maps_of_istanbul.php Karte grada]

{{Svjetska baština u Turskoj}}
[[Kategorija:Istanbul| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]