Vidi kôd stranice Iran

{{Izdvojeni članak|srpanj 2007.}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                         = Islamska Republika Iran 
|izvorno_ime                 = {{fas oznaka}} جمهوری اسلامی ایران<br><small>(''Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'')</small>
|ime_genitiv                 = Irana
|eng_ime                     = Iran
|zastava                     = Flag of Iran.svg
|grb                         = Coat_of_arms_of_Iran.svg
|lokacija                    = Iran in its region.svg
|službeni_jezik              = [[perzijski jezik|perzijski]]'''&sup1;'''
|glavni_grad                 = [[Teheran]]
|vrsta_vlasti                = [[Islamska republika]]
|predstavnik_države_množina  = Vrhovne vođe
|predstavnik_države          = Vrhovni vođa
|predstavnik_države_osoba    = [[Ali Hamenei]]
|predsjednik_vlade_osoba     = 
|predstavnik_države1         = Predsjednik
|predstavnik_države_osoba1   = [[Hassan Rohani]]
|predstavnik_države2         = Potpredsjednik
|predstavnik_države_osoba2   = [[Muhamed Reza Rahimi]]
|predstavnik_države3         = Glasnogovornik parlamenta
|predstavnik_države_osoba3   = [[Ali Laridžani]]
|površina_poredak            = 18
|površina                    = 1,648.195
|vode                        = 0,7
|stanovništvo_poredak        = 18
|stanovništvo                = 82.011.735 <ref name="B1">{{Citiranje weba |url=http://www.worldometers.info/world-population/iran-population/|title=Populacija Irana 2018.|work=worldometers.info|accessdate=9. sječnja 2019.|quote=|language=engleski|trans-title=Populacija Irana}}</ref>|
|godina_popisa               = 2018.
|gustoća_stanovništva        = 50
|utemeljenje_ime             = Ujedinjenje:
|utemeljenje_datum           = 
|utemeljenje1_ime            = - [[Medijsko Carstvo]]
|utemeljenje1_datum          = [[625. pr. Kr.]]<ref>{{citiranje www|autor=Encyclopædia Britannica|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media |naslov=Media ancient region, Iran|izdavač=Britannica.com|godina=2011.|preuzeto=25. veljače 2011}}</ref>
|utemeljenje2_ime            = - [[Safavidsko Carstvo]]
|utemeljenje2_datum          = [[1501.]]
|utemeljenje3_ime            = '''[[Dodatak:Popis država po nadnevku državnosti|Dan državnosti]]:'''<br>- [[Iranska revolucija]]
|utemeljenje3_datum          = [[1. travnja]] [[1979.]]
|BDP_PKM_godina              = 2010.
|BDP_PKM                     = 858,65 milijardi $
|BDP_PKM_rang                = 17.
|BDP_PKM_per_capita          = 11.395 $
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 61.
|valuta                      = [[Iranski rijal|rijal]]
|stoti_dio_valute            = 100 dinara'''&sup2;'''
|vremenska_zona              = [[UTC+3:30|+3:30]] ([[IRST]])<br>[[UTC+4:30]] ([[IRST|IRDT]])
|himna                       = ''[[Sorud-e meli-je džomhuri-je islami]]''<br /><center>[[Datoteka:Sorud-e Mellí-e Yomhurí-e Eslamí-e Irán (instrumental).oga]]</center>
|internetski_nastavak        = [[.ir]]
|pozivni_broj                = +98
|komentar                    = <small>(1) Službeno je još desetak regionalnih jezika<br>(2) Izvan upotrebe</small>
|moto = ''Esteglal, azadi, džomhuri-je islami''<br>([[perzijski jezik|perz.]]: ''Neovisnost, sloboda, islamska republika'')
}}

'''Iran''' ili '''Perzija''' ([[perzijski]]: ايران; ''Irān''), službeno: '''Islamska Republika Iran''' ([[Perzijski jezik|perz.]] '''جمهوری اسلامی ایران'''; '''Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān''') je [[država]] u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj]] [[Azija|Aziji]]. Naziv ''Iran'' udomaćen je još od [[Stari vijek|starog vijeka]] dok se na međunarodnoj sceni počeo aktivnije koristiti od [[1935.]] godine kada je potisnuo europski [[egzonim]] ''Perziju''. Danas se [[Terminologija Irana i Perzije|nazivi ''Iran'' i ''Perzija'']] koriste kao sinonimi u kulturološkom smislu, dok se u službenom političkom kontekstu koristi isključivo naziv ''Iran''.

Država se proteže na 1,648.195&nbsp;km² što je čini 18. najvećom u svijetu, i prema procjenama Ujedinjenih Naroda iz 2018. u njoj je živjelo 82.011.735 stanovnika. Iran ima važno geostrateško značenje s obzirom da se nalazi u središnjoj [[Euroazija|Euroaziji]] odnosno na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Zemlja je na sjeveru omeđena [[Armenija|Armenijom]], [[Azerbajdžan]]om i [[Turkmenistan]]om odnosno [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]], na istoku [[Afganistan]]om i [[Pakistan]]om, na zapadu [[Irak]]om i [[Turska|Turskom]], te na jugu [[Omanski zaljev|Omanskim]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]]. Glavni i najveći grad je [[Teheran]] koji predstavlja važno političko, kulturno, gospodarsko i industrijsko središte zemlje. Iran u vojno-političkom smislu ima status regionalne sile, dok se na temelju kolosalnih zaliha [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|zemnog plina]] kao i razvijenog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]] često naziva i energetskom supersilom. Također, Iran je i najrazvijenija [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] i [[Industrija|industrijska]] sila u široj [[Bliski istok|regiji]].

Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih [[civilizacija]] u ljudskoj povijesti. Prve države pojavile su se s [[Elam]]itima početkom [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeća pr. Kr.]], dok današnji etnojezični oblik poprimaju dolaskom [[Iranski narodi|iranskih naroda]] u [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću pr. Kr.]] Iranska [[nacija]] oblikuje se oko [[625. pr. Kr.]] nastankom [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]] kojeg kasnije na [[Stari vijek|starovjekovnoj]] političkoj sceni nasljeđuju dinastije iranskih [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenida]], [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]], te iranskih [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]]. Sredinom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] nastupa [[Arapi|arapsko]] osvajanje Irana, čime se [[islam]] počinje širiti na uštrb [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Iransko stanovništvo u konačnici je islamizirano tijekom vladavina domaćih dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], [[Bujidi|Bujida]], [[Safaridi|Safarida]] i [[Samanidi|Samanida]] koje su povratile iransku nezavinost. [[Srednji vijek]] obilježava procvat iranske književnosti, filozofije, medicine, astronomije, matematike i umjetnosti zbog čega Iran postaje glavnim žarištem islamskog svijeta. Iranski identitet zadržan je i tijekom vladavina stranih [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] dinastija [[Seldžuci|Seldžuka]] odnosno [[Ilhanidi|Ilhanida]] i [[Timuridi|Timurida]] koji su preuzeli [[perzijski jezik]] i [[Iranska kultura|kulturu]]. Prekretnica u [[Povijest Irana|iranskoj povijesti]] nastupa oko [[1500.]] godine kada je osnovano [[Safavidsko Carstvo]] za vrijeme kojeg [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12. imama postaje službenom religijom zemlje. Iranska ustavna revolucija iz [[1906.]] godine urodila je stvaranjem prvog nacionalnog [[parlament]]a u okvirima ustavne monarhije, dok je sadašnji politički sustav [[Islamska republika|islamske republike]] plod [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine. Prema ustavu iz [[1979.]] godine, iranski politički sustav sastoji se od više isprepletenih upravnih tijela poput parlamenta, predsjednika, vijeća stručnjaka i vrhovnog vođe. Iran je jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]], [[OIK|Organizacije islamske konferencije]] i [[OPEC|Organizacija zemalja izvoznica nafte]].

Iran je od najranije povijesti [[multietnička država]] sastavljena golemom većinom od [[Iranski narodi|iranskih naroda]] među kojima već tisućljećima dominiraju [[Perzijanci]] koji danas čine oko 60&nbsp;% današnjeg stanovništva Irana, a slijede ih [[Azeri]] (turkofoni), [[Kurdi]], [[Beludži]], itd. Službena [[religija]] je [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12. imama dok u ostale priznate religije spadaju [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]]. [[Perzijski jezik]] je uz više regionalnih glavnim službenim jezikom u zemlji, odnosno jedan od najstarijih svjetskih [[Službeni jezik|službenih jezika]] u neprekidnoj upotrebi do današnjeg dana. Službeni kalendar u državi je [[iranski kalendar]].

== Etimologija ==
{{glavni|Terminologija Irana i Perzije}}

Tijekom vladavine [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenida]] ([[550. pr. Kr.]] - [[330. pr. Kr.]]), [[Perzijanci]] su svoju regiju zvali ''Parsa'' po imenu kraljevstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]] koji je pripadao perzijskom plemenu, a danas se to ime može naći u oblicima [[Fars]] ili Pars, što je ime jedne pokrajine u Iranu. Sveukupno područje države naseljeno [[Iranski narodi|iranskim plemenima]] zvalo se ''Arijanam'', a ta riječ potječe iz [[Indoiranski jezici|arijskog]] izraza koji znači ''plemenit''<ref name="gene">{{eng oznaka}} [http://www.blackwellpublishing.com/content/BPL_Images/Content_store/Sample_chapter/9781557868602/Garthwaite_sample%20chapter_Persians.pdf « Persia: Place and Idea »], chap. 1 in ''The Persians'', Gene R. Garthwaite, Blackwell Publishing, 2005, {{ISBN|1-557-86860-3}}</ref>. U [[Partsko Carstvo|partskom]] razdoblju ([[248. pr. Kr.]] - [[224.]]) ''Arijanam'' je preoblikovano u ''Arijan'' te se s vremenom razvilo u izraze ''Iranšaher'' i ''Iran'' do [[Sasanidi|sasanidskog]] razdoblja.

Grci su rabili izraze ''Arijana'' i ''Persis'' u opisivanju područja koje je danas poznato pod nazivom [[Iranska visoravan]]<ref name="keddie">{{eng oznaka}} [http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf « Iran: Understanding the Enigma: A Historian’s View »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101203034/http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf |date=1. siječnja 2007. }}, Nikki Keddie, ''Middle East Review of International Affairs'' Vol. 2, No. 3, rujan 1998.</ref>. Ovaj je izraz u [[latinski|latinskom]] dobio oblik ''Persia'' te je pod tim ili sličnim nazivima ušao u većinu europskih jezika.

U [[20. stoljeće|20. stoljeću]], pokrenula se diskusija između intelektualaca o točnom imenu zemlje. [[21. ožujka]] [[1935.]] godine, na [[Novruz]] (iranska [[nova godina]]), [[Reza-šah Pahlavi]] izdao je dekret kojim se zahtijeva da se u svim službenim dokumentima u vanjskim odnosima za ime zemlje koristi naziv Iran<ref name="keddie" />.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Irana|Perzijsko Carstvo}}
Iranska povijest proteže se na više tisuća godina i jedna je od najstarijih na svijetu. Pokriva velik broj civilizacija koje su živjele na [[Iranska visoravan|iranskoj visoravni]], od [[Šahri Sohta|Šahri Sohte]] (''Spaljenog grada'') u [[Sistan]]u iz [[Brončano doba|brončanog]] doba te [[Džiroftska kultura|Džiroftske kulture]] i [[Elam|Elamitskog kraljevstva]], preko [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog]], [[Partsko Carstvo|Partskog]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog]] Carstva, sve do današnje Islamske Republike Irana.

{{Kronologija Irana}}

=== Prapovijest i stari vijek ===

Na području Irana, točnije u [[Beludžistan]]u, nađeni su ostaci ljudskog djelovanja još iz razdoblja [[donji paleolitik|donjeg paleolitika]], od kojih najstariji datiraju i do 800.000 godina. Na sjeverozapadu zemlje, u području [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]], nađeni su ostaci gospodarske aktivnosti iz razdoblja [[mezolitik]]a. [[neolitik|Neolitička]] nalazišta svjedoče o poljoprivrednom djelovanju prije oko 6.000 do 7.000 godina u dolini [[Gorgan]]a, u [[Tureng-Tape]]u, [[Jarim-Tape]]u i u središtu zemlje, u [[Tape-Sialk|Sialku ''II'']] (blizu [[Kašan]]a)<ref>{{fra oznaka}} R. Ghirshman, ''Fouilles de Sialk près de Kashan, 1933, 1934, 1937'', Pariz, 1938.</ref>.

Predmeti od [[bakar (element)|bakra]] i oslikane keramike iz [[brončano doba|brončanog doba]] (prije 4.000 godina) pronađeni su u [[Suza (Iran)|Suzi]] (pokrajina [[Huzestan]]) i [[Tape-Sialk]]u. Arheološkim istraživanjima tek se sad počinju upoznavati vrlo stare civilizacije koje su ovdje gradile gradove prije 5000 godina.

Početkom trećeg tisućljeća pr. Kr., u [[Suza (Iran)|Suzi]] se javlja oblik pisma koji je vjerojatno nastao iz starog sumeranskog pisma. [[Elam|Elamsko carstvo]] (prije kojeg je postojala protoelamitska civilizacija) postalo je nova regionalna snaga u jugozapadnom Iranu te svojevrsna konkurencija susjednim carstvima [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Tek u drugom tisućljeću pr. Kr. na iranski plato dolaze [[iranski narodi]] iz središnje Azije. Sredinom 7. stoljeća pr. Kr. [[Medijci]] okupljeni u plemenima na sjeveru i sjeverozapadu zemlje postaju samostalna regionalna sila i osnivaju [[Medijsko Carstvo]]. Krajem istog stoljeća Medijci i Babilonci oslobađaju se Asiraca zauzimanjem [[Niniva|Ninive]] [[612. pr. Kr.]] U ovom razdoblju izvori spominju [[Kir I.|Kira I.]], kralja [[Anšan]]a i unuka [[Ahemen]]a, osnivača [[Ahemenidsko Carstvo|prvog perzijskog carstva]].

==== Ahemenidska dinastija ====
[[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|250px|desno|Rekonstrukcija [[Perzepolis]]a, prijestolnice [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskih]] Perzijanaca]]
{{glavni|Ahemenidsko Perzijsko Carstvo}}
Ahemenidi su stvorili veliko carstvo koje se protezalo od [[Indija|Indije]] do [[Egipat|Egipta]], a koje je bilo organizirano u [[satrapija|satrapije]] povezane velikom mrežom cesta. [[Kirov cilindar]] prvi je pisani trag neke deklaracije o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] iz vremena [[Kir Veliki|Kira II.]]<ref>{{eng oznaka}} Shapour Suren-Pahlav [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php ''Cyrus Charter of Human Rights''] Iran Chamber</ref>. Ahemenidska dinastija izgradila je važne gradove kao što su [[Pasargad]], [[Perzepolis]], [[Suza (Iran)|Suza]] i [[Ekbatana]]. Njihova vladavina u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] najpoznatija je po [[Grčko-perzijski ratovi|ratovima]] protiv [[Stara Grčka|Grka]]. [[Ahemenidsko Carstvo]] doživljava pad nakon vladavine [[Kserkso I.|Kserksa I.]] te ga [[330. pr. Kr.|330. godine pr. Kr.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]].

==== Partska dinastija ====
{{glavni|Partsko Carstvo}}
[[Datoteka:Arge Bam Arad edit.jpg|mini|250px|desno|[[Bam]]ska citadela, sagrađena [[500. pr. Kr.]]]]
[[Partsko Carstvo]] osnovano je [[247. pr. Kr.]], a njihovi vladari smatrali su se nasljednicima [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenida]]. Carstvo je osnovao [[Arsak I. od Partije|Arsak]], poglavar [[iranski narodi|iranskog]] plemena [[Parni]], nakon što je osvojio tadašnju [[Seleukidi|seleukidsku]] [[satrap]]iju [[Partija (satrapija)|Partiju]]. Parni su se tada stopili s domaćim [[Parti]]ma, a Arsak je također osnovao znamenitu arsakidsku dinastiju, te se njegova država ponekad naziva i ''Arsakidsko Carstvo''. Slabljenjem seleukidske moći, Partsko Carstvo se nametnulo kao vodeća sila [[Bliski istok|Bliskog istoka]], te je na vrhuncu moći uz teritoriju današnjeg Irana sadržavalo i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Armenija|Armeniju]], južnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], te velike dijelove [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a i [[Turkmenistan]]a. Partsko Carstvo objedinjavalo je elemente [[Iranska kultura|iranske]] i [[Helenizam|helenističke]] kulture što se najbolje očituje u političkoj upravi. Partsko Carstvo, koje je povremeno vodilo ratove s [[Rimska Republika|rimskom]] državom na zapadnim granicama, srušeno je godine [[226.]] u pobuni vazala na jugozapadu Irana koji su nakon toga osnovali novo, [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo]].

==== Sasanidska dinastija ====
{{glavni|Sasanidsko Carstvo}}
[[Datoteka:Bas relief nagsh-e-rostam al.jpg|mini|250px|desno|[[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidski]] reljef, prikaz [[Šapur I.|Šapura I.]]]]
Sasanidi su bili prvi koji su vlastito carstvo oslovljavali [[endonim]]om koji se zadržao do današnjeg dana - ''Iran-šar'' ili ''Erā-nšar'' (perzijski: ايرانشهر, ''Iransko carstvo (domovina)''). Oni su vladali jednim od najvažnijih razdoblja iranske povijesti te su ostvarili brojna dostignuća na svim područjima. Posebno su utjecali na [[Rimsko Carstvo|rimski svijet]], jer su dva carstva bila neprestano u ratu<ref>A. Grabar, « Le rayonnement de l’art sassanide dans le monde chrétien », ''La Persia nel Medioevo'', Rim, 1971., str. 679.-707.</ref>. Njihov kulturni utjecaj dosegnuo je i [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]], [[Afrika|Afriku]], [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]] te se nastavio i u [[islam]]skom razdoblju<ref>{{fa}} Abdolhossein Zarinkoub, ''Ruzgaran: tarikh-e Iran az aghz ta saqut saltnat Pahlvi'', Sukhan, 1999. {{ISBN|964-6961-11-8}} - p. 305.</ref><sup>,</sup><ref>M. M. Mango, « Byzantine, Sasanian and Central Asian Silver, Kontakt zwischen Iran, Byzanz und der Steppe » in 6-7. Jh., ed. Cs. Balint, ''Varia Archaeologica Hungarica'', IX, Budimpešta, 2000., str. 267.-284.</ref>.

=== Srednji vijek ===

Stoljetni ratovi s Rimljanima doveli su do iscrpljenja obje starovjekovne supersile što je išlo na ruku [[Arapi]]ma ujedinjenim pod [[islam]]om koji započinju masovne vojne pohode. [[Arapsko-sasanidski rat|Osvajanje]] Irana počelo je [[637.]] godine s [[Abu Bekr]]om. Nakon opsade [[Ktezifont]]a, glavnog grada carstva, muslimani pobjeđuju sasanidsku vojsku kod [[Bitka kod Nihavanda|Nihavanda]] [[642.]] godine. Nakon toga Iranom se počeo širiti islam koji je postao većinskom religijom tri stoljeća kasnije odnosno tijekom vladavine domaće dinastije [[Samanidsko Carstvo|Samanida]]. Iran je islamiziran, ali nikad nije arabiziran, za razliku od drugih krajeva koje je osvojio [[kalifat]]<ref name="lewis">{{eng oznaka}} [http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.pdf ''Iran in history''], Bernard Lewis, Moshe Dayan Center for Middle Eastern and African Studies, Sveučilište u Tel Avivu, 2001. godine</ref>. Perzijanci su značajno pridonijeli islamu na kulturnoj, političkoj i religijskoj razini<ref name="lewis" />.

[[Datoteka:Saffarids 900ad.jpg|mini|desno|250px|Zemljovid Irana pod dinastijom [[Safaridi|Safarida]] iz [[900.]] g.]]

U 8. stoljeću, u [[Veliki Horasan|Horasanu]] se prihvaća disidentska [[šijiti|šijitska]] doktrina te se događa odavajanje od arapske dominacije. Pobunom je svrgnuta dinastija [[Omejidi|Omejida]] te ju je u [[Bagdad]]u zamijenila [[Abasidi|Abasidska]] dinastija, [[748.]] godine<ref>{{eng oznaka}} [http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html "Abbassid Caliphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403213252/http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html |date=3. travnja 2008. }}, C. E. Bosworth, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Moć kalifâ ubrzano se smanjuje te u Iranu nastaju mnoge jake regionalne dinastije između [[820.]] i [[1005.]], od kojih iznimno [[Samanidi]]. Oni su se sukobljavali s Bagdadom te u mnogočemu obogatili intelektualni život. Osim klasične arapske kulture, podupirali su perzijsku književnost i jamčili zaštitu misliocima. Od [[962.]] dinastija [[Gaznavidi|Gaznavida]] iz [[Gazni]]ja vlada [[Veliki Horasan|Horasanom]], te [[Pandžab]]om. U ovo vrijeme, pod zaštitom Mahmuda Gaznija, [[Firdusi]] piše „[[Šahname|Šahnamu]]” (''Knjiga kraljeva''), epsku pjesmu s pričama iz perzijske mitologije<ref>« Ghaznavids », C.E. Bosworth ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>.

[[Seldžuci]] dolaze u regiju u 11. stoljeću<ref name="gene" /> te pobjeđuju [[Gaznavidi|Gaznavide]] pa [[Samanidi|Samanide]], a u Iranu se događa kulturna i znanstvena renesansa. Napravljena je promatračnica u [[Isfahan]]u, gdje je [[Omar Hajam]] stvorio novi, [[perzijski kalendar]] s [[prijestupna godina|prijestupnim godinama]] koji je i danas u uporabi. Ovo je razdoblje također bilo vrlo plodno za mnoga umjetnička dostignuća.

Nakon vladavine Seldžuka, Iranom upravljaju manje lokalne dinastije prije dolaska [[Mongoli|Mongola]] pod vodstvom [[Džingis-kan]]a, [[1219.]] godine. Invazija je poprilično oštetila zemlju i stanovništvo<ref>« Mongols », Peter Jackson, nov. 2002, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Uništenjem brojnih sustava za navodnjavanje uništena je i mreža nastambi. Uništene gradove zamjenjuju izolirane oaze, a broj stanovnika pada te se stanovništvo tribalizira. Manje lokalne dinastije vladaju područjem nakon kraja prvog mongolskog razdoblja u [[1335.]] godini.

Vrlo brzo zbiva se ponovna invazija, u kojoj [[Timur]] potpuno osvaja Iran te postaje car [[1381.]] godine. [[Timuridsko Carstvo]] traje do [[1507.]] godine kada uzbečki [[Šajbanidi]] zauzimaju [[Samarkand]], dok se istovremeno u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] uzdiže domaća dinastija [[Safavidi|Safavida]] koja centralizira iranske teritorije.

=== Novi vijek ===

==== Safavidska i afšaridska dinastija ====
{{glavni|Safavidsko Carstvo|Afšaridsko Carstvo}}
[[Datoteka:Map Safavid Persia-fr.png|mini|desno|250px|Zemljovid [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]] (16.-18. stoljeće)]] 
Iransko stanovništvo preobratilo se na [[imamiti|imamitski]] [[šijiti|šijizam]] u 16. stoljeću, za vrijeme [[Ismail I.|Ismaila I.]], prvog [[Safavidi|safavidskog]] vladara. Ovo preobraćenje izvršeno je zbog suprostavljanja dominaciji sunitskih [[Otomansko Carstvo|Otomanskih Turaka]], kako bi se stvorio jedinstven religijski identitet. Preobraćenje je bilo obvezno, pod prijetnjom smrću<ref>{{eng oznaka}} Ehsan Yarshater, [http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html « Iran - The Safavids »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116041047/http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html |date=16. siječnja 2009. }}, ''[[Encyclopædia Iranica]]'', 2006</ref>.

Vrhunac safavidske vladavine bio je za vrijeme šaha [[Abas I.|Abasa I. Velikog]], za čijeg se vremena  dogodila centralizacija i opći napredak zemlje. Ovo je bilo [[zlatno doba]] i za umjetnost i trgovinu. Invazijom afganskih plemena u Iran [[1722.]] godine započela je silazna putanja safavidskog razdoblja. Nakon pada zadnjeg safavidskog vladara [[1735.]], godinu poslije Tahmasp Koli iz plemena Afšar istjeruje Paštunce i preuzima vlast pod imenom [[Nader-šah]]. Za vrijeme njegove vladavine vraćen je cijeli teritorij Irana te su krenuli vojni pohodi u Indiju. Njegova vladavina nije dugo trajala te je [[1747.]] godine ubijen u zavjeri.

==== Zandijska i kadžarska dinastija ====
{{glavni|Zandijsko Carstvo|Kadžarsko Carstvo}}
Za vlast u zemlji otada se počinju boriti razne lokalne dinastije: [[Afšaridsko Carstvo|Afšaridi]], [[Hotakijsko Carstvo|Hotakijci]], [[Kadžarsko Carstvo|Kadžari]] i [[Zandijsko Carstvo|Zandijci]]. [[Karim-han Zand]] uspio je [[1750.]] godine ujediniti skoro cijelu zemlju. Za vrijeme njegova vladanja glavni je grad iz [[Mašhad]]a premješten u [[Širaz]] i započelo je kratko vrijeme mira i napretka. Nakon njegove smrti [[1779.]] godine počinju daljnje borbe za vlast. Na kraju pobjeđuje [[Muhamed-šah Kadžar]] koji preuzima vlast [[1794.]] godine i time osniva dinastiju koja je trajala sve do [[1925.]] godine. Tada glavnim gradom postaje [[Teheran]].

Za vladanja njegovih nasljednika [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šaha]], [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] i [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]], u zemlji je obnovljen red, stabilnost i jedinstvo. Trgovci i vjerski vođe postaju važni članovi društva u ovo vrijeme. Zbog slabosti središnje vlasti, velike kolonijalne sile, [[Rusko Carstvo|ruska]] i [[Britanski imperij|britanska]], zahvaljujući vojnoj i tehnološkoj moći, počinju dominirati [[Gospodarstvo Irana|iranskim gospodarstvom]] i miješati se u unutarnje poslove države. Ipak, unatoč [[Velika igra|Velikoj igri]], Iran je sačuvao nezavisnost i nikad nije koloniziran.

=== Suvremeno doba ===

==== Ustavna revolucija i modernizacija Irana ====
{{glavni|Iranska ustavna revolucija}}
[[Datoteka:TabrizRevolutionaries.JPG|mini|desno|200px|Skupina revolucionara u [[Tabriz]]u]]

Prvi pokušaji modernizacije zemlje dogodili su se za vrijeme [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]]. Reforminan je porezni sustav, pojačana kontrola nad administracijom te razvijena industrija i trgovina. Smanjio se strani utjecaj, kao i utjecaj šijitskog svećenstva. Narodna želja za promjenama dovela je do ustavne revolucije [[1906.]] godine. Iran je postao prva bliskoistočna zemlja koja je revolucijom dobila ustav.

[[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]] povećan je utjecaj Britanaca, koji su već dotad bili zainteresirani za naftu pronađenu [[1908.]] godine u [[Huzestan]]u. Pokušali su nametnuti anglo-perzijski dogovor [[1919.]] godine, koji je parlament odbio.
[[Datoteka:Rezashah.jpg|mini|lijevo|[[Reza-šah]]]]
Nešto poslije državnim udarom smijenjena je vlast u korist časnika Reza-šaha, koji četiri godine poslije postaje [[Reza-šah Pahlavi]]. Uz pomoć snažne i centralizirane vlade počinje modernizacija Irana: razvijanje teške industrije, veliki infrastrukturni projekti, gradnja nacionalne željeznice, stvaranje javnog nacionalnog obrazovnog sustava, reforma pravosuđa (dotad pod kontrolom svećenstva), stvaranje iranskog građanskog zakonika, poboljšanje zdravstvenog sustava, itd. Posebna prava koja su dodijeljena strancima za vrijeme [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]] ukinuta su kako bi se smanjila ovisnost i njima, što se posebno odnosilo na Veliku Britaniju i Rusiju. Dana [[21. ožujka]] [[1935.]] međunarodna zajednica na Reza-šahov zahtjev službeno je odlučila prestati rabiti višetisućljetni [[egzonim]] ''Perzija'' odnosno počela je oslovljavati zemlju s ''Iranom'' ([[endonim]]om nepromjenjenim od [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidske epohe]]). Zabrana nošenja vela za žene, kao i obveza oblačenja na „zapadnjački” način za muškarce, uvedena je iste godine.

Zbog zbližavanja s [[Njemačka|Njemačkom]], Britanci prisiljavaju [[Reza-šah]]a na abdikaciju u korist svoga sina [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhameda Reze Pahlavija]] [[1941.]] godine. Reza-šah poslan je u egzil gdje je i umro [[1944.]] godine. Okupacija zemlje bila je vrlo važna [[saveznici]]ma. Nakon proglašenja rata [[Treći Reich|Njemačkoj]] [[1943.]] godine, Iran se približio zapadnim snagama. Iste godine u [[Teheranska konferencija|Teheranu]] sastali su se [[Churchill]], [[Roosevelt]] i [[Staljin]] čime su ojačali svoju ulogu u Iranu, koji je ubrzo postao član [[UN|Ujedinjenih naroda]].

[[Datoteka:28mordad1332.jpg|mini|desno|200px|Vojnici okupiraju zgradu [[Iranski medžlis|Medžlisa]] u [[Teheran]]u ([[19. kolovoza]] [[1953.]])]]

U prosincu [[1945.]] godine, uz potporu [[SSSR]]-a, [[Narodna Republika Azarbajdžan]] i [[Kurdska Narodna Republika]] proglašavaju svoju nezavisnost u područjima iranskog Azarbajdžana i iranskog Kurdistana. Dijelove [[Horasan (pokrajina)|Horasana]], [[Gorgan]]a, [[Mazandaran]]a i [[Gilan]]a okupirale su sovjetske trupe; [[Iranska kriza 1946.|iransko-sovjetska kriza]], prva u [[hladni rat|hladnom ratu]], završila je u prosincu [[1946.]] godine nakon što su vlade separatističkih pokreta izgubile potporu [[SSSR]]-a.

Godine [[1953.]] premijer [[Muhamed Mosadek]] nacionalizira naftu. Radi zaštite zapadnjačkih interesa u iranskoj naftnoj industriji, [[MI6|britanske]] i [[CIA|američke tajne službe]] provode [[Operacija Ajax|operaciju Ajax]] čiji je cilj postavljanje vlade koja bi štitila zapadnjačke interese. Nakon Mosadekova pada, Muhamed Reza Pahlavi uspostavlja autokratski diktatorski režim uz pomoć SAD-a. Godine [[1955.]], Iran pristupa Bagdadskom sporazumu čime prelazi na američki stranu u [[hladni rat|hladnom ratu]]. Pahlavi je modernizirao industriju i društvo zahvaljujući prihodima od nafte te programu zvanom [[Bijela revolucija]]. Za vrijeme njegova režima uklonjeni su svi oblici političke oporbe, a njegova vladavina općenito nije bila dobro prihvaćena u iranskom društvu.

==== Iranska revolucija i islamska republika ====
{{glavni|Iranska revolucija}}
[[Datoteka:Mohammad Reza Pahlavi.png|mini|lijevo|170px|[[Mohammad Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] (zbačen [[Iranska revolucija|revolucijom]] 1979.) s [[Farah Pahlavi]], bivšom iranskom kraljicom]]
Nakon mjeseci demonstracija i prosvjeda protiv njegovog režima, Muhamed Reza Pahlavi napustio je Iran [[16. siječnja]] [[1979.]] godine. Dana [[1. veljače]] [[1979.]] [[Ruholah Homeini]] vratio se u zemlju nakon 15 godina egzila. Nakon proglašenja neutralnosti oružanih snaga u revoluciji, Homeini je proglasio kraj monarhije [[11. veljače]], te uspostavio prijelaznu vladu.

Iako je među stanovništvom većinom vladalo pozitivno raspoloženje zbog odlaska šaha, postojalo je mnogo nesuglasica oko budućnosti Irana<ref>Ibrahim, « Jubilation, Anarchy and Sadness Mix as Tehran Erupts in Frenzy », ''New York Times'', 12/02/1979, p. 1</ref>. Iako je Homeini bio najpopularnija politička figura, postojalo je više revolucionarnih skupina, od kojih je svaka imala drugačiji pogled na budućnost zemlje. Grupe su uključivale liberale, marksiste, anarhiste i laike, uz veliki broj vjerskih skupina koje su tražile modeliranje iranske budućnosti<ref name="keddie" />.

Teolozi su bili prvi koji su uspostavili red u zemlji uz pomoć lokalnih odbora. Poznati pod imenom [[Branitelji revolucije]] od svibnja [[1979.]], ove skupine su brzo dobile moć na lokalnoj razini po cijelom Iranu, te time i najveći dio moći na sveukupnoj razini. Uz pomoć revolucionarnih sudova koji su uspostavljeni, eliminirane su ključne ličnosti iz starog režima, kao i protivnici iz drugih skupina. Krajem 1979. organiziran je [[referendum]], na kojem je uspostavljena [[islamska republika]] po Homeinijevom nacrtu, s [[Rahbar|vrhovnim vođom]] na čelu.

[[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|mini|desno|200px|Povratak [[Ruholah Homeini|Imama Homeinija]] u [[Teheran]] (veljača, [[1979.]])]]

Zbog [[Iranska talačka kriza|iranske talačke krize]] (opsada američkog veleposlanstva u [[Teheran]]u između [[4. studenog]] [[1979.]] i [[20. siječnja]] [[1981.]] i uzimanje osoblja kao talce) [[Jimmy Carter|Carterova]] administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula [[7. travnja]] [[1980.]] gospodarske sankcije. Dana [[22. rujna]] [[1980.]], iskorištavajući slabost iranskih oružanih snaga pod novim političkim sustavom<ref>{{eng oznaka}} [http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf « Khomeini’s Incorporation of the Iranian Military »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060923193704/http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf |date=23. rujna 2006. }}, Mark Roberts, ''McNair Paper 48'', Institute for National Strategic Studies, siječanj 1996.</ref>, [[Iračko-iranski rat|Irak napada Iran]]. Službena politika [[SAD]]-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koji je htio osvojiti naftna polja u [[Huzestan]]u<ref>{{eng oznaka}} [http://www.twq.com/07winter/docs/07winter_bradley.pdf « Iran’s Ethnic Tinderbox »], John R. Bradley, ''The Washington Quarterly'', hiver 2006-2007</ref>. Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom [[Iran-Contra afera]]. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti UN-a]] [[20. srpnja]] [[1987.]] godine. [[15. kolovoza]] [[1990.]] Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. ''[[status quo ante bellum]]''.

Nakon Homeinijeve smrti [[3. lipnja]] [[1989.]], [[Vijeće stručnjaka]] prihvatilo je [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]] kao [[Rahbar|vođu revolucije]]. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen.

Tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] godine, Iran je ostao neutralan (dopustio je jedino prisutnost iračkog zrakoplovstva i ulazak iračkih izbjeglica na svoj teritorij).

Revolucija, nakon koje je slijedio rat s Irakom ostavili su velike posljedice na gospodarstvo zemlje koje su vodili pragmatičari kao Hašemi Rafsandžani, koji je izabran kao predsjednik [[1987.]], te [[1991.]] godine. Krah gospodarske politike i modernizacije iranske države doveo je do izbora umjerenjaka [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997.]] godine. Njegovu vladavinu obilježile su nesuglasice između društva koje je zahtijevalo promjene i svećenstva koje je željelo zadržati svoju moć. Ova situacija doseže svoj vrhunac u srpnju [[1999.]], kada su na ulicama Teherana i drugih većih gradova izbili masovni protesti protiv vlasti. Hatami je ponovno izabran [[2001.]] godine, ali konzervativne struje u iranskom parlamentu destabilizirale su njegov reformatorski pokret.

Godine [[2005.]] godine, na mjesto predsjednika države izabran je [[Mahmud Ahmadinežad]], konzervativni gradonačelnik [[Teheran]]a. Njegov mandat obilježava spor sa [[SAD]]-om oko [[Iranska nuklearna kriza|nuklearnog programa]] i tvrda vanjska politika. Iran je trenutačno izvrgnut [[CIA|američkim specijalnim operacijama]] s ciljem destabiliziranja političkog sustava, rušenja vlade i sprečavanja Irana od razvoja nuklearnog programa<ref>[http://www.newyorker.com/archive/2006/11/27/061127fa_fact?currentPage=all Is a damaged Administration less likely to attack Iran, or more?]</ref>.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Iran_topo_hr.svg|300px|desno|Karta Irana]]
{{glavni|Zemljopis Irana}}

Iran je većinom planinska zemlja s površinom od 1 648 000&nbsp;km². Na sjeveru ima granice s [[Armenija|Armenijom]] (35&nbsp;km), [[Azerbajdžan]]om (611&nbsp;km), [[Turkmenistan]]om (992&nbsp;km), te ima 740&nbsp;km obale na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Zapadne granice dijeli s [[Turska|Turskom]] na sjeveru i [[Irak]]om na jugu, završavajući na [[Šat al-Arab]]u (na perzijskom: ''Arvand Rūd''). Na jugu zemlja ima izlaz na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] u dužini od 1770&nbsp;km. Iran od [[1970-ih]] ima granični spor s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] zbog [[Abu Musa|Abu Muse]], [[Veliki Tunb|Velikog]] i [[Mali Tunb|Malog Tunba]], otokâ koje je Iran zauzeo nakon povlačenja britanskih trupa. Istočnu granicu dijeli s [[Afganistan]]om na sjeveru i [[Pakistan]]om na jugu. Udaljenost između [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] na sjeverozapadu i [[Sistan i Beludžistan|Sistana i Beludžistana]] na jugoistoku je oko 2330&nbsp;km.

Iranskim krajolikom prevladavaju planinski lanci između kojih se nalaze mnoge doline i prema istoku i jugoistoku pustinjske visoravni. U istočnom dijelu zemlje prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje [[Dašt-e Lut]] („Prazna pustinja”) i [[Dašt-e Kavir]] („Velika slana pustinja”) s povremenim slanim jezerima, koje se nastavljaju istočnije u zapadnom [[Pakistan]]u i južnom [[Afganistan]]u.
Sjeverozapadni dio zemlje koji je plodniji i najnapučeniji je ujedno i najbrdovitiji. Ovdje se nalazi na sjeveru visoki planinski lanac [[Alborz]] (''Elburz'') s najvišom točkom Irana, 5621 [[metar|m]] visokim [[Damavand]]om. Na jugozapadu od [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] sve do slanog jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]], proteže se drugi veliki vapnenački lanac [[Zagros]] (ili ''Kuhaje-Dinarun'' - „Dinarsko gorje”) s najvišim krškim vrhovima ''Dinar-Kuh'' („Dinarski vrh” 4976 m), ''Oštran-Kuh'' („Oštri vrh” 4328 m) i ''Kukalar-Kuh'' („Kukasti vrh”, 4298 m). [[Iranska visoravan]] pruža se između spomenutih planinskih lanaca u središtu i na istoku zemlje.

U širokom području između planina nalaze se velika poljoprivredna i urbana središta kao [[Isfahan]] ili [[Širaz]]. Sve do 20. stoljeća, kada su izgrađene glavne ceste i željezničke pruge kroz planinske lance, ova područja bila su relativno izolirana jedna od drugih. Obično je jedan veliki grad dominirao jednim ovakvim područjem, te su postojali složeni gospodarski odnosi između grada i sela na periferiji. U višim područjima planinskih lanaca, živjele su praktički plemenske skupine koje su se selile zajedno sa stadima ovaca i koza između tradicionalnih ljetnih i zimskih [[pašnjak]]a.

[[Datoteka:Map iran biotopes simplified-fr.png|mini|300px|desno|[[Stanište|Staništa]] i [[vegetacija]] Irana: 
{{legenda|#32cd32|Šume i šumska područja}}
{{legenda|#aeff2f|Šumostepe s rjeđim drvećem}}
{{legenda|#c8fb98|Travnate stepe}}
{{legenda|#fff0b9|Suhe pustinjske ravnice}}
{{legenda|#ffc0a8|Polupustinjska područja}}
{{legenda|#ffffff|Aluvijske poluslane močvare}}]]

U zemlji ne postoje veći riječni sustavi, a promet se tijekom povijesti odvijao [[karavana]]ma koje su prolazile kroz klance i prijevoje u planinama. Visoke planine su također predstavljale problem u pristupu prema [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Većih slatkovodnih jezera nema, a na sjeverozapadu je plitko poluslano jezero [[Urmija (jezero)|Urmija]].

U Iranu vlada uglavnom [[Suha klima|suha i polusuha klima]]. Iznimka je ravnica uz [[Kaspijsko jezero]] gdje vlada blaga suptropska klima oceanskog tipa; ovdje temperature zimi rijetko padaju ispod 0[[°C]], a klima je vlažna tijekom cijele godine. Temperature ljeti se rijetko penju iznad 29&nbsp;°C, a prosječne godišnje padaline su od 680 [[mm]] na istoku do 1700&nbsp;mm na zapadu zemlje. Na zapadu u naseljima u dolinama gorja [[Zagros]] javljaju se iznimno niske temperature, jake zime, te prosječna temperatura ispod 0&nbsp;°C i velike količine [[snijeg]]a. U istočnim i središnjim bazenima vlada iznimno suha pustinjska klima s manje od 200&nbsp;mm padalina godišnje i prosječnim ljetnim temperaturama do 38&nbsp;°C. Uz obale [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] je sušna polupustinjska klima gdje vladaju umjerene zime, te vrlo suha i vruća ljeta. Količina oskudnih [[padalina]] ovdje varira između 135 i 355&nbsp;mm.

Iran se nalazi u sezmički vrlo aktivnom dijelu svijeta kojeg često pogađaju [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|potresi]].

=== Flora, fauna i okoliš ===
[[Datoteka:Two cheetahs together.jpg|mini|lijevo|[[Gepard]]i u Iranu]]

Biljni i životinjski svijet u Iranu je zbog velikog broja [[biom]]a i [[stanište|staništa]] vrlo raznolik, te ovdje živi veliki broj životinja i biljaka. U biljnom pokrovu postoji izraziti klimatski gradijent, od polupustinjskih ljetopadnih grmljaka uz južne obale, do bujnih vlažnih šuma oceanskog tipa na sjeveru uz Kaspijsko more. Na istoku su gole pustinje s rijetkim travnatim oazama, a u središtu zemlje na prostranoj nutarnjoj visoravni prevladavaju za Iran osobiti kuglasto-ježinasti trnjaci (''tragantidi'') otporni na ovdašnju sušno-hladnu klimu s mrazovima i žarkim ljetom.

U polupustinjskim područjima živi veliki broj velikih [[Mačke|mačaka]] kao [[Obični ris|eurazijski ris]], [[manul]] i preživači [[indijska gazela]] ili [[perzijska gazela]]. Neke od njih nalaze se pred istrebljenjem kao iranski gepard (''Acinonyx jubatus venaticus'') kojih je još ostalo od 50 do 60, a na sjeveroistoku žive i malobrojni [[lav]]ovi. U Iranu postoji mnogo endemskih vrsta kao [[perzijski jelen]] kojeg danas ima još vrlo malo. Na području države živi i veliki broj ptičjih vrsta kao: [[riđi mišar]], [[obična vjetruška]], [[orao bradaš]] i dr. U šumama na sjevernom gorju mogu se naći [[divlja svinja|divlje svinje]], [[medvjedi]], [[jelen]]i i [[kozorog|kozorozi]].

O očuvanju okoliša država je počela voditi brigu od [[1950-ih]], nakon degradacije okoliša i prevelikog izrabljivanja prirodnih resursa. Iran je osnovao [[1956.]] društvo za zaštitu divljih životinja, pa [[1967.]] organizaciju za lov i ribolov, te na kraju [[1971.]] ministarstvo za zaštitu okoliša. Cilj svih ovih organizacija bila je zaštita okoliša.
Od početka 21. stoljeća, glavni ekološki problemi u državi su:

* [[onečišćavanje zraka]], posebno u urbanim sredinama. Ovo zagađivanje događa se zbog ljudskog djelovanja, posebno zbog emisija štetnih plinova iz vozila, te iz rafinerija i industrije.
* [[krčenje šuma]]
* [[dezertifikacija]] tj. pretvaranje travnjaka i grmlja u pustinje i polupustinje
* smanjivanje močvarnih područja zbog [[suša|suše]]
* zagađenje naftom u Perzijskom zaljevu (zbog vađenja nafte)
* [[onečišćavanje vode]] zbog industrijskog otpada i nekontrolirane upotrebe.

Vjerojatno najveći ekološki problem je onaj kvalitete zraka, ponajviše u glavnom gradu [[Teheran]]u. [[Ugljični monoksid]] ima vrlo veliki udio u 1,5 milijuna tona štetnih plinova koji su zabilježeni u Teheranu [[2002.]] godine.

=== Politička podjela ===
{{glavni|Iranske pokrajine|Iranski okruzi|l2=okruzi}}
Pokrajinama ili provincijama ([[Perzijski jezik|perz.]] استان; ''ostān'', mn. استانھا; ''ostānhā'') upravlja se iz lokalnog središta, obično najvećeg grada ([[Perzijski jezik|perz.]] مرکز; ''markaz'', dosl. „središte”). Pokrajinom upravlja upravitelj ([[Perzijski jezik|perz.]] استاندار; ''ostāndār''), kojeg postavlja Ministarstvo unutarnjih poslova, a odobrava vlada.

Do [[2004.]] godine Iran je imao 28 [[Iranske pokrajine|pokrajina]]. Nakon donešenog zakona, pokrajina [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] podjeljena je na tri dijela, dok je [[2010.]] godine stvorena i nova [[Alborška pokrajina]].

Svaka pokrajina podjeljena je na [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] شهرستان, ''šaherestān'') koji se nadalje dijele na kotare zvane ''bahš'' (perz. بخش).

{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center"
|
# [[Teheranska pokrajina]]
# [[Komska pokrajina]]
# [[Markazi]]
# [[Kazvinska pokrajina]] 
# [[Gilan]]
# [[Ardabilska pokrajina]] 
# [[Zandžanska pokrajina]]
# [[Istočni Azarbajdžan]]
# [[Zapadni Azarbajdžan]]
# [[Kurdistanska pokrajina]]
# [[Hamadanska pokrajina]]
# [[Kermanšaška pokrajina]]
# [[Ilamska pokrajina]]
# [[Luristan]]
# [[Huzestan]]
# [[Čahar-Mahal i Bahtijari]]
||
<ol start=17>
<li>[[Kuhgiluje i Bojer-Ahmad]]
<li>[[Bušeherska pokrajina]]
<li>[[Fars]]
<li>[[Hormuzgan]]
<li>[[Sistan i Beludžistan]]
<li>[[Kermanska pokrajina]]
<li>[[Jazdska pokrajina]]
<li>[[Isfahanska pokrajina]]
<li>[[Semnanska pokrajina]]
<li>[[Mazandaran]]
<li>[[Golestan]]
<li>[[Sjeverni Horasan]]
<li>[[Razavi Horasan]]
<li>[[Južni Horasan]]
<li>[[Alborška pokrajina]]
||[[Datoteka:IranNumbered.png|mini|300px]]
|}

Administrativna struktura u Iranu vrlo često se mijenja. [[2005.]] godine, u Iranu je postojalo 324 šahrestana, 865 bahša, 982 grada i 2378 sela<ref>{{eng oznaka}} ''Number of shahrestans, bakhshes, cities and dehestans according to the administrative divisions'', [http://www.sci.org.ir/portal/faces/public/sci_en/ Statistical Center of Iran], 1383/2005</ref>.

''Pogledajte i: [[Dodatak:Popis gradova u Iranu]]''

== Država i politika ==
{{glavni|Politika Irana}}

=== Raspodjela vlasti ===
[[Datoteka:Schema gvt iran.png|mini|desno|250px|Političke institucije u Iranu.]]
Stvaranjem [[islamska republika|islamske republike]] u Iranu, stvoren je i jedinstven sustav vlasti u svijetu. Iran je jedina službeno [[šijiti|šijitska]] država u muslimanskom svijetu. Islamska republika Iran je praktički i jedina [[teokracija]] u svijetu, tj. smatrajući da vlast dolazi od [[Bog]]a, moć leži u rukama svećenstva. Ovaj oblik teokracije počiva na načelu ''[[velayat-e faqih]]'' (ولایت فقیه) kojeg je u 1960-ima teorizirao [[ajatolah]] [[Ruholah Homeini]], prvi [[Rahbar|Vođa Revolucije]]. Također u ovom sustavu postoji i predstavnička dimenzija, jer je priznata i vladavina naroda, te se putem izbora izabire predsjednik republike, zastupnici i članovi [[vijeće stručnjaka|vijeća stručnjaka]].

Politički sustav islamske republike baziran je na temelju ustava iz 1979. koji se naziva ''Qānun-e Asasi'' („Osnovni zakon”). U sustavu se nalazi više državnih tijela koja su usko povezana, a većinu članova izabire vođa, dok se predsjednik republike, zastupnici u parlamentu i članovi vijeća stručnjaka izabiru sveopćim izborima. Minimalna dob za glasovanje određena je na 15 godina.

==== Izvršna vlast ====
[[Datoteka:Ilham Aliyev meet Ali Khamenei - March 5, 2017 (4) (Cropped).jpg|thumb|150px|lijevo| Trenutačni vrhovni vođa [[Ali Hamenei]]]]
Vrhovni vođa (zvan i "Vođa revolucije") odgovoran je za nadgledanje opće politike Islamske republike Irana<ref name="iran constit">{{fra oznaka}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm |date=13. srpnja 2011. }}</ref>. Vrhovnog vođu izabire Vijeće stručnjaka na neodređeno trajanje mandata. Vođa je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, te kontrolira vojnim operacijama i zadacima vezanim uz sigurnost, te samo on ima mogućnost proglasiti rat. Ovu državnu funkciju može obnašati samo vjerska osoba. Ima mogućnost udaljiti predsjednika republike od svoje funkcije, nakon što ga vrhovni sud proglasi krivim za kršenje ustava ili nakon što mu parlament proglasi nesposobnost po zakonu 89 ustava. Vijeće stručnjaka odgovorno je za nadgledanje vrhovnog vođe u izvršavanju svojih dužnosti. Trenutni vrhovni vođa Irana je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]], koji obnaša tu dužnost od [[1989.]] godine.

Ustav definira predsjednika kao najveći državni autoritet nakon vrhovnog vođe<ref name="iran constit" />. Predsjednik se izabire na sveopćim izborima na mandat od četiri godine, kojeg je moguće još jednom obnoviti. Predsjedničke kandidate mora odobriti Vijeće čuvara. Predsjednik je odgovoran za izvršavanje izvršne vlasti, osim onih koje su vezane uz vrhovnog vođu.

Predsjednik odabire i nadgleda Vijeće ministara, koordinira odlukama vlade i odabire vladinu politiku koju predstavlja parlamentu. Deset potpredsjednika pomaže predsjedniku, kao i kabinet od 22 ministra čije imenovanje mora odobriti parlament<ref>{{eng oznaka}} {{fas oznaka}} [http://www.president.ir/eng/ahmadinejad/cabinet/ Kabinet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901033103/http://www.president.ir/eng/ahmadinejad/cabinet/ |date=1. rujna 2006. }} na stranici predsjednika Irana</ref>.

Trenutni predsjednik republike je [[Mahmud Ahmadinežad]] koji je na to mjesto izabran u lipnju [[2005.]] godine.

==== Zakonodavna vlast ====
Medžlis, službenog naziva "Savjetodavna islamska skupština" ([[perzijski]] : مجلس شورای اسلامى, ''Madžles-e Šora-je Eslami'') je jednodomski iranski parlament. Ima 290 zastupnika koji su izabrani na mandat od četiri godine. Medžlis izglasava zakone, ratificira međunarodne sporazume i odobrava državni proračun. Svi zakonodavni zastupnici moraju biti predstavljeni Vijeću čuvara. Od [[2006.]] godine, šest zastupničkih mjesta u [[medžlis]]u rezervirana su za zastupnike vjerskih manjina.
[[Datoteka:DSC--Majlis5323.JPG|desno|mini|200px|Iranski medžlis u [[Baharestan]]u u [[Teheran]]u]]

Vijeće stručnjaka koje zasjeda jedan tjedan godišnje, ima 86 članova probranog svećenstva koji se izabiru sveopćim glasovanjem na mandat od osam godina. Kao i za predsjedničke i parlamentarne izbore, Vijeće čuvara određuje podobnost kandidata za članstvo u Vijeću stručnjaka. Ovo vijeće izabire vrhovnog vođu i ima ustavno pravo povući ga s dužnosti u bilo kojem trenutku. Ipak, dosad nije zabilježen slučaj u kojima bi se vijeće usprotivilo odlukama vrhovnog vođe.

Vijeće čuvara ima 12 pravnika od kojih šest imenuje vrhovni vođa. Drugu polovicu preporučuje šef sudbene vlasti (kojeg izabire vrhovni vođa), a imenuje ih iranski parlament. Vijeće tumači ustav i može iskoristiti pravo [[veto|veta]] na odluke medžlisa, ako smatra da je doneseni zakon neuskladiv s ustavom ili s islamskim običajima, te vraća zakon parlamentu na doradu.

==== Sudbena vlast ====

Vođa revolucije imenuje šefa [[sudbena vlast|sudbene vlasti]] koji imenuje članove vrhovnog suda i glavnog tužioca. Postoji više vrsta sudova, od javnih sudova koji se bave građanskim i kriminalnim slučajevima do revolucionarnih sudova koji se bave zločinima protiv državne sigurnosti. Odluke revolucionarnih sudova su zaključne, te je na njih nemoguća žalba. Poseban svećenski sud odgovoran je za suđenje zločina koje su počinili pripadnici svećenstva, a također može biti primijenjen i u slučajevima kad su optuženi laici. Posebni svećenski sud ne nalazi se u regularnom pravosudnom sustavu, te ti sudovi odgovaraju samo vođi revolucije.

==== Lokalna vlast ====

Članovi lokalnih vijeća izabiru se lokalnim izborima na mandat od četiri godine u svim selima i gradovima u Iranu. Po članku 7 iranskog ustava, lokalna vijeća zajedno s parlamentom čine upravne i odlučne organe države<ref name="iran constit" />. Ovaj dio ustava nije primjenjivan do [[1999.]] kad su održani prvi lokalni izbori za lokalna vijeća u državi. Ova vijeća imaju mnoge odgovornosti, kao: izbor gradonačelnika ili načelnika, nadzor lokalnih aktivnosti, te briga za društvenim, zdravstvenim, gospodarskim, kulturnim i obrazovnim potrebama svojih građana.

=== Unutarnja politika ===

Iranska država, osim institucionalne strukture, ima i mnoge druge posebnosti u pogledu politike. Mnoge strukture državnog aparata su udvostručene. Te strukture koje se nazivaju revolucionarne strukture (''nahadha ye enqelāb'') odgovorne su izravno vođi revolucije. Iranska vojska u ovom pogledu udvostručena je Braniteljima islamske revolucije, a sudovi s revolucionarnim sudovima. U svakom ministarstvu i svakoj pokrajini imenovan je predstavnik vođe.

Politikom upravljaju islamističke frakcije, dok su ostale tradicionalne stranke zabranjene<ref name="djalili">[[#reza|Djalili]], str.86.-87.</ref>. Kod islamista postoje dvije struje: konzervativna i reformistička. Obje struje žele očuvati postojeći politički sustav, ali se razlikuju načini na koje to žele ostvariti. Konzervativci se suprostavljaju ikakvim promjenama sustava, te zastupaju strogo provođenje revolucionarnih ciljeva, dok se reformisti zalažu za nešto liberalniju politiku. Izbor reformista [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997.]] pokrenuo je određene promjene u zemlji, ipak nakon određenog vremena na vlast su ponovno došli konzervativci.

==== Mediji ====

Mediji u zemlji postoje još od pojave prvih novina 1835.<ref>{{eng oznaka}} Patrick Clawson. ''Eternal Iran''. Palgrave. 2005. Suautor: Michael Rubin. {{ISBN|1-4039-6276-6}} p.43</ref> Medije čine brojne službene novinske agencije, veliki broj dnevnih novina i časopisa, službeni televizijski kanali i privatni (koji emitiraju iz inozemstva), te radijske stanice. Zabilježen je i snažan trend [[blog]]ova, zbog mogućnosti slobodnog i anonimnog izražavanja.

Iranski ustav dopušta slobodu medija sve dok se poštuju islamska načela. Svaki izdavač novina ili časopisa mora imati odgovarajući dozvolu za rad.<ref name="CSI">{{eng oznaka}} [http://countrystudies.us/iran/98.htm « The Mass Media »], ''in'' ''Country Studies'', Kongresna knjižnica, Washington, 1988.</ref> Sva izdanja koja su ocjenjena kao protuislamska ne mogu dobiti ovu dozvolu. U praksi ovu dozvolu ne dobivaju ni mediji za koje se smatra da šire raspoloženje protiv vlade.<ref name="CSI" /> [[1987.]] godine, sve novine i časopisi podržavali su institucije islamske republike. Nakon Hatamijevog izbora [[1997.]] i relativne liberalizacije medija, neka papirnata izdanja  postala su kritičnija prema vlasti.

Televizijske i radio postaje postoje u [[Teheran]]u i svim većim pokrajinskim gradovima. Postaje u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] mogu emitirati programe na [[Azerski jezik|azerskom]] i [[Kurdski jezik|kurdskom jeziku]]. Neke opozicijske skupine emitiraju programe iz [[Irak]]a ili iz [[Kavkaz|kavkaskih]] zemalja.

=== Vanjska politika ===
[[Datoteka:Bagh-melli.jpg|mini|''Darvāzeh-je Bāg-e Meli'' - ulazna vrata u ministarstvo vanjskih poslova u [[Teheran]]u]]
Revolucionarna vlast u Iranu kojeg je započeo ajatolah [[Homeini]] radikalno je promijenio vanjsku politiku te zemlje u odnosu na onu koju je provodio [[Šah (vladar)|šah]], to se posebno odnosi na dotadašnju prozapadnjačku politiku. Nakon teške postrevolucionarne vanjske politike i [[Iračko-iranski rat|iračko-iranskog rata]], Iran je racionalizirao svoju vanjsku politiku i usredotočio se na njezine gospodarske ciljeve.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/MR1320.ch6.pdf Poglavlje 6, Impact on Foreign Policy], Daniel Byman, Shahram Chubin, Anoushiravan Ehteshami, Jerrold D. Green, str. 82.-92. {{ISBN|0-8330-2971-1}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/ kompletna knjiga (poveznica)]</ref> Ipak, ova politika je daleko od normalizacije.

U novije doba, Iran se trudi poboljšati svoje odnose sa susjednim državama, pogotovo s [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]. Ciljevi vanjske politike uključuju nenametljivo preuzimanje vodeće uloge u regiji, smanjiti i prekinuti [[SAD|američki]] utjecaj i utjecaj drugih sila u regiji, te zasnivanje kvalitetnih trgovačkih odnosa.

Općenito se može reći da su osnovna načela iranske vanjske politike: djelovanje protiv [[SAD]]-a i [[Izrael]]a u smislu ukidanja njihove vojne dominacije u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i potpora stvaranju palestinske države<ref>{{eng oznaka}} [http://countrystudies.us/iran/103.htm « Relations with regional powers »] ''in Country Studies Iran'', Kongresna knjižnica</ref>, smanjenje utjecaja vanjskih sila (kao [[SAD]] i [[UK]]) u zaljevu i povećanje svoje regionalne uloge, te razvoj diplomatskih odnosa s zemljama u razvoju.

==== Izvoz revolucije ====

Termin „izvoza islamske revolucije” proizlazi iz posebnog pogleda na svijet, koji gleda na islamsku revoluciju kao na način kojim se muslimani i nemuslimani mogu osloboditi od ugnjetavanja tirana koji služe interesima međunarodnog [[Imperijalizam|imperijalizma]].

Postoji puno struja misli o provođenju izvoza islamske revolucije, od onih koji se zalažu samo za djelovanje putem obrazovanja, pa do onih koji žele aktivno pomoći revolucionarnim skupinama u provođenju revolucije. Iako se iransko ministarstvo vanjskih poslova zalaže samo za obrazovno djelovanje, mnogi zagovornici aktivističkog pristupa nalaze se na visokim političkim položajima, te mogu bitno utjecati na iransku vanjsku politiku. Ovo se posebno može vidjeti u politici prema [[Libanon]]u.<ref>{{fra oznaka}} [http://www.monde-diplomatique.fr/2004/02/HOURCADE/11001 Le réveil de l'Iran], Bernard Hourcade, veljača 2004., Le Monde diplomatique str. 12.-13.</ref>. Godine [[1982.]] Iran je poslao 1500 [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] u [[Baalbek]] u Libanonu kako bi organizirali, opremili i obučili [[Hezbolah]]<ref>{{eng oznaka}} Augustus Richard Norton, « Walking Between Raindrops: Hizballah in Lebanon », ''Mediterranean Politics'', vol. 3, no. 1, ljeto 1998., str. 86.</ref>. Iako je Iran smanjio svoju potporu libanonskom pokretu, i dalje nastavlja pomagati i podržavati Hezbolah.<ref name="In the Party of God">{{cite news | url =http://www.newyorker.com/archive/2002/10/14/021014fa_fact4?currentPage=4 | title = IN THE PARTY OF GOD Are terrorists in Lebanon preparing for a larger war? by Jeffrey Goldberg | publisher=[[The New Yorker]] | date = October 14, 2002 | accessdate = March 3, 2007 }}</ref><ref>OFFICE OF THE COORDINATOR FOR COUNTERTERRORISM, 8-10-1999 [https://web.archive.org/web/20020327121139/http://www.state.gov/s/ct/rls/rpt/fto/2801.htm Background Information on Foreign Terrorist Organizations]</ref> Prema nekim procjenama, Hezbollah je u veljači 2010. primio 400 milijuna [[USD]] od Irana.<ref name="fund">American Chronicle, 28-03-2010 [https://archive.is/20121205225931/www.americanchronicle.com/articles/view/148262 Iran Massively Rearming Hezbollah in Violation of UN Security Council Resolution]</ref><ref name="irinnews52494">
{{citiranje www
|url=http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=52494&SelectRegion=Middle_East
|naslov=LEBANON: The many hands and faces of Hezbollah
|autor=UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs
|dan=29. ožujka 2006.
|preuzeto=17. kolovoza 2006.}}
</ref><ref name="Haaretz 746631">[http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=746631 Iranian official admits Tehran supplied missiles to Hezbollah]</ref> Teheran također podupire i šijitske pokrete u [[Irak]]u, [[Bahrein]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Afganistan]]u.

Ipak, neki autori misle da se izvoz revolucije ne slaže s željama za otvaranjem Irana prema svijetu, te smatraju da je koncept izvoza revolucije nestao u prvim godinama nove vladajuće strukture<ref>{{fra oznaka}} [http://www.diploweb.com/forum/dufour06101.htm L'influence de l'Iran au travers du chiisme. Mode opératoire, succès et limites de la politique pro-chiite iranienne.], Thierry Dufour, listopad 2006.</ref>.

==== Iranski nuklearni program ====
[[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|mini|Ministarstva vanjskih poslova Francuske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Kine tijekom sastanka o iranskom nuklearnom programu u ožujku 2006.]]
{{glavni|Iranski nuklearni program}}
Iranski nuklearni program postao je predmet velike rasprave između Irana i zapadnih zemalja. Uzrok je bio veliki jaz u političkim pogledima na program između Irana i zapadnih zemalja. Iranska javnost gleda na nuklearni program kao na način kojim bi se uvela raznolikost u iranske izvore energije, te kao način kojim bi se pojačala iranska međunarodna uloga<ref name="Barzin" />. Iranska javnost, praktički svi političari i vlada ujedinjeni su u tome da Iran mora razviti svoju nuklearnu industriju, jer ne može prihvatiti činjenicu da druge zemlje, kao [[Izrael]], [[Indija]] ili [[Pakistan]] imaju atomsku energiju, a Iran je ne može imati<ref>{{fra oznaka}} [http://www.caucaz.com/home/breve_contenu.php?id=221 Les dessous du programme nucléaire iranien, Dossier Iran 9/10], Thierry Coville i François Gremy</ref>. Vlade zapadnih zemalja imaju mišljenje da ovaj nuklearni program u civilne svrhe ima skrivene namjere, te da će možda biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja<ref name="Barzin">{{fra oznaka}} [http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf L'économie politique de développement de l'énergie nucléaire en Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929201125/http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf |date=29. rujna 2007. }}, Nader Barzin, 2004. [[EHESS]] socio-ekonomska teza o razvoju, str.216.-218.</ref><sup>,</sup><ref>[http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html Nucléaire iranien : réunion des directeurs politiques des ministères des Affaires étrangères des Six] 05/09/2006. Francusko ministarstvo vanjskih poslova</ref>. Iran je ratificirao sporazum o neširenju nuklearnog oružja [[1970.]] godine, prema kojim je obvezan ne proizvoditi i ne pokušavati nabaviti nuklearno oružje. Ipak, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] vjeruje da je zbog iranske nesuradnje nemoguće provesti inspekcije tehnologije i ustvrditi rabi li se tehnologija u vojne svrhe, što stoji u izvještaju direktora agencije od 31. kolovoza 2006.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.iaea.org/Publications/Documents/Board/2006/gov2006-53.pdf Izvještaj glavnog direktora IAEA-e o provođenu sporazuma o nuklearnom naoružanju u Iranu], [Međunarodna agencija za atomsku energiju, str. 5.</ref>.

=== Vojska ===
''Glavni članak: [[Oružane snage Irana]]''
[[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|mini|Jedna od šest [[podmornice klase Kilo|podmornica klase Kilo]] u iranskoj mornarici]]
[[Datoteka:Sepah.jpg|mini|lijevo|Grb [[Iranska revolucionarna garda|Branitelja islamske revolucije]]]]

Iranske oružane snage modernizirane su i reorganizirane nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon što je [[1921.]] vlast preuzeo [[Reza-šah]]. Za vrijeme vladavine posljednjeg iranskog šaha, [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhameda Reze Pahlavija]], oružane snage su obučene i opremljene uz pomoć stranih vojska. Prodaja američkog oružja Iranu narasla je na 11,2 milijarde dolara u razdoblju od [[1950.]] do [[1979.]]<ref name="globalsecurity intro">{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/intro.htm Iran: Uvod] na globalsecurity.org</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iranske oružane snage izgubile su oko 60&nbsp;% ljudstva (zbog čistki i dezerterstva)<ref name="global security army">{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army.htm Iranska vojska], na stranici globalsecurity.org</ref>, dok je istovremeno ajatolah Homeini dekretom [[5. svibnja]] [[1979.]] stvorio korpus [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] (''pasdaran'') čiji je cilj obrana interesa revolucije.

[[Oružane snage Irana]] podijeljene su na sljedeći način:
* regularna vojska, podjeljena je na tri grane:
** kopnena vojska (''arteš''), ima oko 350 000 pripadnika (od kojih oko 200 000 ročnika) 2004. godine<ref name="global security army" />
** ratno zrakoplovstvo (''Niru Havaji'') ima oko 18 000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/airforce.htm Iran Air force], na siteu globalsecurity.org</ref>
** ratna mornarica (''Niru Darjāi''), ima oko 18 000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/navy.htm Iranian Navy], na siteu globalsecurity.org</ref>
* [[Iranska revolucionarna garda|Korpus branitelja islamske revolucije]] (''Sepah-e Pasdaran-e Enghelāb-e Islami'') koji obuhvaća sve tri vojne grane ima više od 125 000 pripadnika<ref>{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/pasdaran.htm Pasdaran] na siteu globalsecurity.org</ref>.

Poslije Islamske revolucije, Iran se našao u izolacijskom i oskudnom stanju u pogledu vojne tehnologije. Zbog ekonomskih sankcija i embarga na oružje kojeg su uveli Amerikanci, Iran je bio prisiljen okrenuti se domaćoj vojnoj industriji te trgovini s malobrojnim zemljama koje su bile spremne poslovati s Iranom<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20041103.aspx</ref>. Revolucionarna garda je postala odgovornom za stvaranje današnje iranske vojne industrije. Od njihova preuzimanja kontrole nad proizvodnjom, vojna industrija se značajno proširila i zbog velikog ulaganja u raketnu tehnologiju, Iran je ubrzo stvorio golemi arsenal balističkih raketa.<ref>http://english.daralhayat.com/opinion/commentators/06-2006/Article-20060616-dcfab30e-c0a8-10ed-00c7-f1a5dbdb0907/story.html</ref>

Od [[1992.]] godine, Iran također proizvodi i vlastite [[tenk]]ove, [[Oklopni transporter|oklopne transportere]], navođene projektile, [[podmornica|podmornice]] i borbene [[zrakoplov]]e.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,156160,00.html</ref> Posljednjih godina iranska izvješća su otkrila razvoj mnogih soficticiranih oružja poput projektila i balističkih raketa [[Hut]], [[Kovsar]], [[Fatih-110]], [[Šahab-3]], [[Sajdžil]], [[Ašura (raketa)|Ašura]], [[Gadr-110]], [[Fadžr-3]], te mnogo drugih raketnih sustava. Smatra se kako Iran danas ima od 3000 do 5000 tenkova<ref name="juancole.com">http://www.juancole.com/2007/10/irans-armed-forces.html</ref>, treću najveću helikoptersku flotu na svijetu<ref name="juancole.com"/>, najveći broj vojnika (uključujući paravojsku)<ref>http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm</ref>, te golemi arsenal balističkih projektila<ref>http://www.msnbc.msn.com/id/21389599/</ref>.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:IranProvPopDen.PNG|mini|desno|250px|Gustoća stanovništva po pokrajinama u Iranu.]]
[[Datoteka:Ethnicities and religions in Iran.png|mini|desno|250px|Etničko-vjerski raspored u Iranu]]
Broj stanovništva Irana značajno je narastao tokom 20. stoljeća. Početkom 20. stoljeća na području Irana živjelo je oko 10 milijuna stanovnika, a procjenjeni broj stanovnika za [[2006.]] godinu je oko 70 milijuna. Zadnjih desetljeća ovako veliki rast stanovništva smanjen je obiteljskim planiranjem. [[1970.]] godine, prosječni broj djece fertilne žene bio je 5, dok je danas smanjen na 1,82.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.un.org/Depts/escap/pop/journal/v10n1a1.htm « A New Direction in Population Policy and Family Planning in the Islamic Republic of Iran »], Akbar Aghajanian, ''Asia-Pacific Population Journal'', Vol. 10, No. 1 (1995), pp. 3-20</ref> Istraživanja pokazuju da će, ako se nastavi ovakav trend opadanja rasta stanovništva, Iran [[2050.]] godine imati 90 milijuna stanovnika.<ref>{{eng oznaka}}[http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbsum.pl?cty=IR IDB Summary Demographic Data for Iran"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131010122359/http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbsum.pl?cty=IR |date=10. listopada 2013. }}</ref><ref>{{eng oznaka}}[http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html Iran's population growth rate falls to 1.5 percent: UNFP"]</ref> Državu karakterizira vrlo mlado stanovništvo, od kojeg više od dvije trećine ima ispod 30 godina. Samo 5&nbsp;% stanovništva starije je od 65 godina.

Početkom 20. stoljeća, samo oko 10&nbsp;% stanovništva živjelo je u gradovima, a 2006. godine taj postotak iznosio je 67&nbsp;%. Trend urbanizacije se i dalje nastavlja; stopa rasta stanovništva u gradovima iznosi 1,8&nbsp;% godišnje, a stopa pada stanovništva u ruralnim naseljima iznosi 0,7&nbsp;% godišnje.<ref name="ONU-urban">{{eng oznaka}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/hum-sets.htm Indicators on human settlements], UN (2004.)</ref>.

Stopa pismenosti iznosi 92,7&nbsp;%<ref>http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu</ref> kod stanovništva starijeg od 15 godina. Prosječno trajanje školovanja iznosi 12 godina<ref>{{eng oznaka}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/education.htm Indicators on education], UN (2001./2002.)</ref>.

=== Etničke skupine ===
{{glavni|Etničke grupe Irana}}

U Iranu žive pripadnici oko 100 različitih etničkih skupina. Postoje dva glavna porijekla ovih skupina, [[Indoeuropljani|indoeuropsko]] i [[Turski narodi|turkijsko]].

Glavne etničke skupine su [[Perzijanci]] (61&nbsp;%), [[Azeri]] (16&nbsp;%), [[Kurdi]] (10&nbsp;%), [[Luri]] (6&nbsp;%), [[Beludži]] (2&nbsp;%), [[Arapi]] (2&nbsp;%), [[Turkmeni]] (2%), [[Kašgajci]], [[Armenci]], [[Perzijski Židovi|Židovi]], [[Gruzi]], [[Ajsori|Asirci]], [[Čerkezi]], [[Tati]], [[Paštunci]] i drugi (1&nbsp;%).<ref>https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html</ref>

=== Jezici ===

Službeni jezik Irana je [[perzijski jezik]] (lokalno zvan: فارسی, ''farsi''), koji pripada [[Iranski jezici|iranskoj]] podskupini [[Indoiranski jezici|indoiranskih jezika]]. Ovaj jezik je materinji većini Iranaca i jedini je službeni administrativni jezik u međunarodnim odnosima. Osim perzijskog, lokalno se koristi još 15 regionalnih službenih jezika.

Glavne jezične skupine su:
* [[iranski jezici]] (78&nbsp;%): [[perzijski]] (53&nbsp;%), [[kurdski]] (10&nbsp;%), [[gilački]] i [[mazandaranski]] (7&nbsp;%), [[lurski]] (6&nbsp;%), [[Baludžijski jezik|balučijski]] (2&nbsp;%) i dr.
* [[turkijski jezici]] (18&nbsp;%): [[azerski]], [[turkmenski]], [[kaškajski]], [[turski]] i dr.
* drugi (4&nbsp;%): [[arapski]] (2&nbsp;%), [[armenski]] i dr.

=== Religija ===
[[Datoteka:Yazd-jame.jpg|mini|130px|desno|Džamija u [[Jazd]]u]]
Službena religija Irana je [[šiiti|šijitski]] [[Imamiti|imamitski]] [[islam]], kojem pripada oko 90&nbsp;% stanovništva. Uz Iran, samo još [[Irak]], [[Azerbajdžan]] i [[Bahrein]] imaju više od polovice stanovništva koje pripada šijitskom islamu. Na području Irana nalaze se dva šijitska svetišta: [[Mašhad]] u kojem je pokopan [[imam]] [[Ali ar-Rida|Reza]] odnosno [[Kom]] u kojem je pokopana njegova sestra Fatima. Kom je vrlo važno šijitsko vjersko središte zajedno s [[Nadžaf]]om u Iraku.

Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]] koji imaju svoje predstavnike u parlamentu ([[Iranski madžlis|Madžlis]]). Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u zemlji živi 74,682.938 [[Šijiti|šijita]], [[Suniti|sunita]] i pripadnika drugih islamskih struja, 117.704 [[Kršćanstvo|kršćana]], 25.271 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]], 8756 [[Židovi|Židova]], a ostatak čine 49.101 pripadnik drugih religija odnosno 265.899 neizjašnjenih<ref name="SCISelFind2011.26">{{eng oznaka}} {{citat knjiga|ref=SCISelFind2011|autor=SCI|naslov=Selected Findings of National Population and Housing Census|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|stranica=str. 26.|url=http://www.amar.org.ir/Portals/1/Iran/90.pdf|datum=2011.|isbn=978-964-365-848-9}}</ref>. Prema stranim procjenama, među potonje dvije statističke skupine spadaju i grupe poput [[Mandaizam|mandaista]], [[Jesidi|jesida]] ili [[Bahá'í|bahaista]] koji se u Iranu službeno klasificiraju pripadnicima [[Sljedba|sljedbi]] a ne [[religija]]. Najveći broj među njima čine bahaisti koji su progonjeni pod svim iranskim političkim sustavima 20. stoljeća, a prema podacima [[FIDH]]-e (''Međunarodna federacija za ljudska prava'') iz 2003. godine i dan danas su izloženi oblicima diskriminacije<ref name="fidh">{{eng oznaka}} [http://www.fidh.org/IMG/pdf/ir0108a.pdf Discrimination against religious minorities], FIDH, kolovoz 2003.</ref>. Po članku 14 iranskog ustava, vlada mora poštivati prava nemuslimana sve dok njihovo djelovanje nije usmjereno protiv islama i Islamske republike Iran<ref name="constitution chapitre 3">{{fra oznaka}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 ''Principe 19''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314082145/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 |date=14. ožujka 2007. }} Iranski ustav, Juripolis.com</ref><sup>,</sup><ref name="Leclerc ULaval">{{fra oznaka}} [http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm ''L’aménagement linguistique dans le monde''], Jacques Leclerc, CIRAL (Centre international de recherche en aménagement linguistique), Sveučilište Laval</ref>.

{| class="wikitable" style="text-align: right; font-size:90%;"
|+
'''Iransko stanovništvo prema vjeroispovijesti (1956.−2011.)
|-bgcolor="#e0e0e0"
! rowspan="2" | [[Religija]]
! colspan="2" | Popis [[1956.]]<ref name="iranicaUNstats">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{citat knjiga|prezime=Hourcade|ime=Bernard|koautori=Balland, Daniel|naslov=Demography|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/demography|datum=15. prosinca 1994.}}<br>• {{eng oznaka}}{{fra oznaka}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm#2001 UN Demographic Yearbooks]</ref>
! colspan="3" | Popis [[1966.]]<ref name="iranicaUNstats"/>
! colspan="3" | Popis [[1976.]]<ref name="SCISelRel1986">{{eng oznaka}} {{citat knjiga|ref=SCISelRel1986|autor=SCI|naslov=6. Followers of Selected Religions in the 1976 & 1986 Censuses|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=95486&S=GW|datum=1986.}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[1986.]]<ref name="SCISelRel1986"/>
! colspan="3" | Popis [[1996.]]<ref>{{eng oznaka}} {{citat knjiga|ref=SCIPopRegOst1996|autor=SCI|naslov=2. 17. Population, by Religion and Ostan: The 1375 Census|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW|datum=1996.}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[2006.]]<ref>{{eng oznaka}} {{citat knjiga|ref=SCIPopRel2006|autor=SCI|naslov=11. Population by Sex and Religion: 1385 Census|izdavač=Statistical Centre of Iran|lokacija=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP|datum=2006.}}</ref>
! colspan="3" | Popis [[2011.]]<ref name="SCISelFind2011.26"/>
|-bgcolor="#e0e0e0"
! Broj
! %
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
! Broj
! %
! +/- (%)
|-
|align=left| [[Islam|Muslimani]] || <tt>18,654.127</tt> || <tt>98,4</tt> || <tt>24,771.922</tt> || <tt>98,8</tt> || ▲ <tt>32,8</tt> || <tt>33,396.908</tt> || <tt>99,0</tt> || ▲ <tt>34,8</tt> || <tt>49,198.228</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>47,3</tt> || <tt>59,788.791</tt> || <tt>99,6</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>70,097.741</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>17,2</tt> || <tt>74,682.938</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>6,5</tt>
|-
|align=left| [[Kršćanstvo|Kršćani]] || <tt>114.528</tt> || <tt>0,6</tt> || <tt>149.427</tt> || <tt>0,6</tt> || ▲ <tt>30,5</tt> || <tt>168.593</tt> || <tt>0,5</tt> || ▲ <tt>12,8</tt> || <tt>97.557</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>42,1</tt> || <tt>78.745</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>19,3</tt> || <tt>109.415</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>38,9</tt> || <tt>117.704</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>7,6</tt>
|-
|align=left| [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]] || <tt>15.723</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>19.816</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>26,0</tt> || <tt>21.400</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>8,0</tt> || <tt>32.589</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>52,3</tt> || <tt>27.920</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>14,3</tt> || <tt>19.823</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>29,0</tt> || <tt>25.271</tt> || <tt>0,0</tt> || ▲ <tt>27,5</tt>
|-
|align=left| [[Judaizam|Židovi]] || <tt>65.232</tt> || <tt>0,4</tt> || <tt>60.683</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>7,0</tt> || <tt>62.258</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>2,6</tt> || <tt>26.354</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>57,7</tt> || <tt>12.737</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>51,7</tt> || <tt>9252</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>27,4</tt> || <tt>8756</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>5,4</tt>
|-
|align=left| Ostali vjernici || <tt>59.256</tt> || <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| <tt>77.075</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>26,7</tt> ||rowspan="2"| <tt>59.585</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,2</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>22,7</tt> || <tt>50.529</tt> || <tt>0,1</tt> ||rowspan="2"| ▲ <tt>51,5</tt> || <tt>57.579</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>14,0</tt> || <tt>54.234</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>5,8</tt> || <tt>49.101</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>9,5</tt>
|-
|align=left| Neizjašnjeni || <tt>45.838</tt> || <tt>0,2</tt> || <tt>39.753</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>89.716</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>225,7</tt> || <tt>205.317</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>228,9</tt> || <tt>265.899</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>29,5</tt>
|-
|align=left| '''Ukupno''' || <tt>'''18,954.704'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || <tt>'''25,785.210'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>36,0</tt> || <tt>'''33,708.744'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>30,7</tt> || <tt>'''49,445.010'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>46,7</tt> || <tt>'''60,055.488'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>'''70,495.782'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>17,4</tt> || <tt>'''75,149.669'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>6,6</tt>
|}

=== Migracije ===
Zemljopisni položaj države, te gospodarska i demografska situacija čine Iran zemljom izvorišta, tranzita i odrediša migranata<ref>{{eng oznaka}} [http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 Iran - Facts & Figures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821031209/http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 |date=21. kolovoza 2011. }}, Međunarodna organizacija za migracije</ref>. Iako u zemlji trenutno živi veliki broj izbjeglica, ovo je zemlja i emigracije i imigracije.

Najveći broj izbjeglica u Iranu su iz [[Afganistan]]a i [[Irak]]a. [[2001.]] godine, broj afganistanskih izbjeglica u državi bio je 3 809 600, a iračkih 530 100<ref>{{fra oznaka}} David Cockroft, [http://www.ilo.org/public/french/dialogue/actrav/publ/129/13.pdf Asile, Immigration et travailleurs du transport] (cf Tableau 1 Origine des 10 principales populations réfugiées en 2001, p. 86), ''Education ouvrière'' 2002/4, broj 129, Međunarodna organizacija rada</ref>. Ovaj pritok izbjeglica započeo je početkom [[1980-ih]], te su ga uzrokovali ratovi na iranskim granicama. Iz Afganistana su izbjeglice počele dolaziti od 1980. godine, a iz Iraka između [[1980.]] i [[1981.]] kada je režim [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] odlučio prognati Iračane iranskog podrijetla<ref>{{eng oznaka}} [http://countrystudies.us/iran/35.htm « Refugees »], ''Country Studies Iran'', [[Kongresna knjižnica]], 1987.</ref>.

Službena politika iranske vlade je povratak ovih izbjeglica, od kojih je oko 2 milijuna vraćeno, od kojih određeni dio uz pomoć [[UNHCR]]-a.<ref>{{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3971711.stm ''Iran’s Afghan refugees feel pressure to leave''], Frances Harrison, BBC News, 1/11/2004</ref><sup>,</sup><ref>{{eng oznaka}} [http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=48323&SelectRegion=Middle_East&SelectCountry=IRAN ''IRAN: Extension of Afghan repatriation agreement under possible threat''], 27/07/2005, IRIN News</ref><sup>,</sup><ref>{{eng oznaka}} [http://www.unhchr.ch/huricane/huricane.nsf/view01/5E72D6B7B624AABBC125713700572D09?opendocument Tiskovni izvještaj], ''Special rapporteur on freedom of religion or belief concerned about treatment of followers of Bahá’í faith in Iran, UN, 20/03/2006</ref><sup>,</sup><ref>{{eng oznaka}} [http://www.unhcr.org/news/NEWS/452b78394.html ''Tripartite meeting on returns to Afghanistan''], 10. listopada 2006.</ref>

[[Iranska dijaspora]] procjenjuje se na oko 4 milijuna ljudi koji su emigrirali većinom u Sjevernu Ameriku, Zapadnu Europu, te Južnu Ameriku<ref>{{eng oznaka}} [http://www.farsinet.com/pwo/diaspora.html ''The Persian Diaspora'']''Iranian Christian International'', procjena na oko 4,2 milijuna ljudi 2006. godine</ref>, veliki dio nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine Trenutna je u zemlji veća emigracija od imigracije, te se procjenjuje na oko 40 000 osoba godišnje. Razlozi emigracije su najvjerojatnije gospodarska nestabilnost, politička situacija, obrazovanje i nezaposlenost<ref name="braindrain">{{eng oznaka}} Mahdiyeh Entezarkheir,  [http://www.unb.ca/econ/acea/documents/paperoflaboureconomicsnew.pdf ''Why is Iran experiencing migration and brain drain to Canada''], Gospodarska teza, University of Waterloo, 2005.</ref>.

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Irana}}

[[Iransko gospodarstvo]] mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=TDS|naslov=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|izdavač=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|godina=2011.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iransko [[gospodarstvo]] bilo je 18. najveće u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=The World Factbook|naslov=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|izdavač=The World Factbook|location=USA|godina=2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=World Bank|naslov=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|izdavač=World Bank|location=Washington D.C.|godina=2009.|preuzeto=21. travnja 2011}}<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=IMF|naslov=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|izdavač=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|dan=listopad 2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=PressTV|naslov=Iran to be world's 12th economy in 2015|izdavač=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|dan=24. prosinca 2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u međunarodnim statistikama: [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{hrv oznaka}} {{citiranje www|prezime=Hodaej|ime=Mohsen Šarif|naslov=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|izdavač=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|dan=18. veljače 2011.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>.

Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=Farahbakhsh|ime=Ali|naslov=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|izdavač=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|dan=veljača 2001.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref> zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7&nbsp;% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=The World Factbook|naslov=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|izdavač=The World Factbook|location=USA|godina=2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70&nbsp;% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=PressTV|naslov=Iran's non-oil exports reach $29bn|izdavač=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|dan=2. ožujka 2011.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref> ali ujedno manje od 10&nbsp;% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=IMF|naslov=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|rad=World Economic and Financial Survey|izdavač=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|dan=listopad 2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}, str. 15.</ref>.

Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{hrv oznaka}} {{citiranje www|prezime=Figenwald|ime=Vanja|naslov=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|izdavač=Lider Press|location=Zagreb|dan=20. ožujka 2008.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Zemljopis Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=Payvand News|naslov=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|izdavač=Payvand News|location=San Francisco|dan=7. rujna 2003.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine Iran je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=PressTV|naslov=Iran privatizes $63bn of state assets|izdavač=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|dan=29. studenog 2009.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=NITC|naslov=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|izdavač=Iran Daily|location=Tehran|dan=23. prosinca 2008.|preuzeto=21. travnja 2011}}<br>• {{fas oznaka}} {{citiranje www|prezime=BBC|naslov=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|izdavač=BBCPersian.com|location=London|dan=16. srpanj 2006.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>.

Gospodarstvo Irana u [[2010.]] godini procjenjeno je između 858.66<ref name="IMFIran2010">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=IMF|naslov=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|izdavač=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|dan=ožujak 2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=The World Factbook|naslov=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|izdavač=The World Factbook|location=USA|godina=2011.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=PressTV|naslov=Iran economy strong despite sanctions|izdavač=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|dan=26. rujna 2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=IRIB|naslov=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|izdavač=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|dan=14. ožujka 2011.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>. Glavni gospodarski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=Index Mundi|naslov=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|izdavač=The World Factbook|location=USA|dan=11. ožujka 2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6&nbsp;%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8&nbsp;%<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=IMF|naslov=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|rad=World Economic and Financial Survey|izdavač=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|dan=listopad 2010.|preuzeto=21. travnja 2011}}, str. 17.</ref>.

Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33&nbsp;%<ref name="Payvand10022009">{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=Moghadam|ime=Valentine M.|naslov=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|izdavač=The Middle East Institute|rad=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|dan=10. veljače 2009.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 28,4&nbsp;% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=Nation Master|naslov=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|izdavač=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|godina=2005.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www|prezime=CNN|naslov=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|izdavač=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|dan=6. ožujka 2007.|preuzeto=21. travnja 2011}}</ref>.

== Kultura ==
[[Datoteka:Human figurine Iran Louvre AO29141.jpg|100px|mini|Ljudska figura iz [[6. tisućljeće pr. Kr.|6. tisućljeća pr. Kr.]], nađeno u jugoistočnom Iranu (''[[Louvre]], [[Pariz]]'')]]
Iranska kultura je dugo vremena bila dominantna kultura na prostoru [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Srednja Azija|središnje Azije]], a [[perzijski]] je smatran jezikom intelektualaca. Gotovo svi filozofski, znanstveni i književni radovi u islamskim carstvima pisani su [[pahlavi]]jem, te prevedena na [[arapski jezik]].

Iransku kulturu karakterizira mnoštvo običaja i tradicija, islam u [[Šijitizam|šijitskom]] obliku, [[Iranski jezici|jezik]], bogata [[Iranska mitologija|mitologija]], veze sa [[Zoroastrizam|zoroastrizmom]], bogata umjetnost, te poezija i [[Perzijska književnost|perzijska]], [[Kurdska književnost|kurdska]], [[Azerska književnost|azerska]] i druge književnosti.

Vrlo važna karakteristika kulture je i perzijska uljudnost ''[[tarof]]'' (تعارف) koja nalaže poštovanje prema starijima i prema ženama, upotrebu pristojnog jezika i široku gostoljubivost prema strancima.

=== Književnost ===
{{glavni|Perzijska književnost}}

Najstarija djela na perzijskim jezicima ([[staroperzijski]] ili [[srednjeperzijski]]) su iz [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog razdoblja]], a sežu i do [[650. pr. Kr.]]. Najbitnija djela perzijske književnosti nastala su u razdoblju islamskog osvajanja sasanidskog Irana, oko [[650.]] godine. Nakon dolaska [[Abasidi|Abasida]] na vlast ([[750.]]), mnogi Perzijanci su postali pisari i službenici u islamskom carstvu, te sve više i više pisci i pjesnici. Perzijanci su u isto vrijeme pisali i na arapskom i na perzijskom, a kasnije je perzijski postao dominantniji u književnim krugovima. Perzijski pjesnici kao [[Sadi]], [[Hafiz]] i [[Rumi]] čitani su u cijelom svijetu, te su imali veliki utjecaj na književnost u mnogim zemljama. Moderna iranska književnost je vjerojatno manje poznata.

Perzijska književnost je posebno prepoznatljiva po epskoj, povijesnoj, filozofskoj i ljubavnoj poeziji. Važni perzijski pisci su [[Firdusi]], (autor ''[[Šahname]]''), [[Nizami]] (autor djela ''[[Lejla i Madžun]]'', ''[[Sedam princeza]]''), [[Rumi]] (autor ''[[Mesnevi]]ja''), [[Sadi]], [[Hafiz]], [[Omar Hajam]] i drugi.

Od modernih pisaca, vjerojatno su najpoznatiji: [[Sadek Hedajat]], [[Ali Šarijati]], [[Ferejdun Moširi]], [[Foruk Farohzad]].

=== Umjetnost ===
[[Datoteka:Mehmooni2.jpg|mini|200px|desno|Slika iz 17. stoljeća, palača Hašt-Bahešt, Isfahan.]]

U [[Veliki Iran|Velikom Iranu]], odnosno na području koje uz Iran obuhvaća i [[Afganistan]], [[Tadžikistan]], [[Azerbajdžan]], [[Uzbekistan]] i okolna područja, nastala su mnoga djela perzijske umjetnosti koja uključuje i slikanje, izradu tepiha, lončarstvo, kaligrafiju itd.

Vjerojatno u svijetu najpoznatije područje iranske umjetnosti je izrada [[tepih]]a (''farš'' فرش). Svi sagovi izrađuju se ručno i od prirodnih materijala, a za izradu je obično potrebno nekoliko mjeseci. Postoji više vrsta perzijskih sagova, a u [[balkan]]skom području najpoznatiji je nomadski tepih zvan [[ćilim]] ([[perzijski]]: ''gelim'' (گلیم), [[turski]]: ''kilim'').

Još jedno poznato područje perzijske umjetnosti su minijature. Ove minijature obično ukrašavaju knjige ili su rađene posebno za album [[minijatura]]. Perzijske minijature karakterizira izuzetna složenost, a obično prikazuju teme iz perzijske mitologije i pjesništva.

Perzijska [[kaligrafija]] tj. kaligrafija pisana perzijskim jezikom datira iz predislamskog vremena, a s vremenom razvijeno je više stilova. Danas postoji pokret revitaliziranja ove umjetnosti spajanjem s ostalim oblicima umjetnosti.

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Esfahan-shah-sq.jpg|središte|mini|650px|<center>Trg [[Nakš-e Džahan]] u [[Isfahan]]u iz 16. stoljeća]]
Glavni tipovi građevina klasične iranske arhitekture su [[palača|palače]], [[džamija|džamije]] i [[bazar]]i. Iransku arhitekturu karakteriziraju velike kupole koje se često mogu vidjeti na bazarima i džamijama. Ove kupole su obično uređene mozaicima. Perzijanci su poznati po upotrebi [[matematika|matematike]], [[geometrija|geometrije]] i [[astronomija|astronomije]] u arhitekturi.

Iranska arhitektura iz raznih razdoblja može se naći u područjima od [[Sirija|Sirije]] do sjeverne [[Indija|Indije]] i kineske granice, te od [[Kavkaz]]a do [[Zanzibar]]a. Iran se nalazi na 7. mjestu [[UNESCO]]-vog popisa zemalja po broju arheoloških ruševina. Petnaest UNESCO-vih spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] djela su iranske arhitekture, a [[Mauzolej u Halikarnasu]] označen je kao jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam drevnih svjetskih čuda]].

=== Film ===

[[Kinematografija]] je bila stara samo nekoliko godina kad se pojavila u Iranu početkom 20. stoljeća. Prvi iranski režiser zasigurno je bio [[Mirza Ibrahim-han Akas Baši]], službeni fotograf tadašnjeg iranskog vladara [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šaha Kadžara]]. Nakon posjeta [[Pariz]]u [[1900.]] godine, Baši je nabavio kameru, te snimio posjet šaha [[Belgija|Belgiji]].

Iranska kinematografija nakon revolucije je dosegla značajan uspjeh na međunarodnoj razini zbog istaknutog stila i posebnosti temi i autora. Iz iranske kinematografije pojavili su se brojni režiseri svjetske klase, kao [[Abas Kijarostami]] i [[Asgar Farhadi]]. Stalna prisutnost iranskih filmova na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima kao [[Filmski festival u Cannesu|Canneski festival]], [[Venecijanski filmski festival|Venecijanska mostra]] ili [[Berlinski filmski festival|Berlinale]] privukli su pozornost publike na ova djela<ref>{{fra oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.festival-cannes.fr/aide/search_film.php?langue=6001&titre_film=&realisateur=&acteur=&anneefilm=&paysfilm=IRN Popis iranskih filmova prikazanih u Cannesu]</ref>.

=== Glazba ===
[[Datoteka:Navazandegan musiqi.jpg|mini|Glazbenici izvode tradicionalnu iransku komornu glazbu]]
[[Glazba]] na području današnjeg Irana ima povijest staru nekoliko tisuća godina, još iz doba [[neolitik]]a. Ovo potvrđuju arheološka istraživanja [[Elam|elamitske kulture]] na jugozapadu Irana. Potrebno je razlikovati [[Muzikologija|muzikologiju]] (''Elm-e Musiki'') tj. znanost o glazbi, od glazbenog izvođenja (''Tarab, Navahte, Tasnef, Tarane'' ili u novije vrijeme ''Muzik'').

Iranska klasična glazba (''Musiki Asil'') snažno je utemeljena na teorijama estetike. Ovaj glazbeni žanr sačuvao je elemente još iz [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidiskog]] razdoblja. Popularna i folkflorna glazba igra važnu ulogu u svakodnevnom životu Iranaca, pogotovo u ruralnim područjima, kao npr. folklorne pjesme u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] i [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]].

Iranska pop glazba je razvijena [[1970-ih]], a koristila je autohtone oblike i glazbala uz dodatak [[Električna gitara|električne gitare]] i nekih drugih karakteristika. Vjerojatno najpoznatija glazbenica tog razdoblja je pjevačica [[Guguš]]. Nakon revolucije iz 1979. godine, [[Pop-glazba|pop-glazbu]] zapadnjačkog tipa potisnula je renesansa klasične perzijske glazbe u kojoj su se istaknuli mnogi poznati nacionalni i međunarodni izvođači kao [[Mohammad Reza Lotfi]], [[Hossein Alizade]], [[Šahram Nazeri]] i [[Mohammad-Reza Šadžarijan]]. Jedno od najpopularnijih tradicionalnih iranskih glazbala je [[Tar (glazbalo)|tar]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''žica'') iz kojeg se razvilo i najpopularnije suvremeno glazbalo − [[gitara]].

=== Gastronomija ===
[[Datoteka:Kababi alborz.jpg|mini|Tipično iransko jelo]]
Kulinarstvo je vrlo raznoliko u Iranu, svaka pokrajina ima svoja vlastita jela, kao i način priprave i gastronomsku tradiciju. Hrana nije ljuta, a pripravlja se obično uz puno bilja i voća. Koriste se [[šljive]], [[Obični mogranj|mogranji]], [[grožđe]], [[dunje]] i dr. Veliki broj iranskih jela kombinacija su [[riža|riže]] s [[meso]]m (piletina, janjetina) ili s ribom, s puno češnjaka, luka, povrća i drugih dodataka.

Iranska kuhinja je ostavila veliki utjecaj na kuhinje u susjednim zemljama. Ovo se posebno odnosi na [[Afganistan]], države na jugu središnje Azije, sjevernu [[Indija|Indiju]] i [[Pakistan]].

== Znanost i tehnologija ==
[[Datoteka:Astrolabe-Persian-18C.jpg|mini|Iranski [[astrolab]] iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]]]
Iranci su još tijekom [[Stari vijek|starog vijeka]] gradili [[kanat]]e da osiguraju pristup svježoj vodi. Prva [[vjetrenjača]] pojavila se u Iranu u [[9. stoljeće|9. stoljeću]]. Iranci su značajno doprinijeli razumijevanju mnogih znanstvenih područja poput [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], [[Astronomija|astronomije]], [[Medicina|medicine]], [[Matematika|matematike]] i [[Filozofija|filozofije]]. [[Al-Hvarizmi]] se smatra ocem [[Algebra|algebre]]. Isti se znanstvenik služio [[Pascalov trokut|Pascalovim trokutom]] gotovo sedamsto godina prije [[Blaise Pascal|Pascalovog]] rođenja. [[Omar Hajam]] je definirao [[iranski kalendar]] koji je i dan danas u uporabi i precizniji je od šest stoljeća mlađeg [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. Otkriće etanola ([[alkohol]]a) pripisuje se iranskom alkemičaru [[Razi]]ju. Teorije [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]] i [[Povijest evolucijske misli|evolucije]] bile su poznate iranskim znanstvenicima stoljećima prije rođenja [[Nikola Kopernik|Kopernika]] odnosno [[Charles Darwin|Darwina]]. Za vrijeme Srednjeg vijeka osnove filozofije i matematike iz antičke Perzije i Grčke očuvane su u perzijskim znanstvenim krugovima. Akademija u [[Gondišapur]]u bila je najpoznatije znanstveno učilište tog vremena i smatra ga se prvim [[sveučilište]]m na svijetu, značajno prvenstveno po medicinskim otkrićima u čemu su bili vodeći tijekom [[6. stoljeće|6.]] i [[7. stoljeće|7. stoljeća]]. U ovo doba Iran je postao i svjetski centar proizvodnje [[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], a tu su reputaciju zadržali sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

Iran nastoji vratiti status koji je imao u zlatno doba Perzijske znanosti. Od [[1996.]] do [[2004.]] broj objave znanstvenih radova se gotovo udeseterostručio, što predstavlja najveći rast u svijetu poslije [[Kina|Kine]]. Unatoč raznim vrstama [[sankcija]], iranski znanstvenici postižu respektabilne uspjehe na područjima [[Farmacija|farmacije]], [[Farmaceutska kemija|farmaceutske]], [[Organska kemija|organske]] i [[Kemija polimera|kemije polimera]]. Iranski znanstvenici i inženjeri također pomažu u konstruiranju [[Veliki hadronski sudarivač|Velikog hadronskog sudarivača (LHC)]], najmoćnijeg [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]] ikad izgrađenog.

U biomedicinskim znanostima, Iranski institut biokemije i biofizike predsjeda [[UNESCO]]-ovim sektorom za biologiju. Potkraj [[2006.]] godine, iranski znanstvenici u istraživačkom centru ''Rujan'' u [[Teheran]]u uspješno su [[Kloniranje|klonirali]] embrij [[ovce]] pomoću nuklearnog trasfera somatskih stanica.

[[Iranski nuklearni program]] je pokrenut [[1950-ih]] godina. Današnja iranska nuklearna postrojenja uključuju nekoliko istraživačkih reaktora, rudnike urana, komercijalni nuklearni reaktor, postrojenja za obogaćivanje urana i za tešku vodu. Iranska svemirska agencija (ISA) je nakon tri uspješna suborbitalna leta vlastitom tehnologijom lansirala prvi iranski satelit [[Omid]] u orbitu u veljači [[2009.]] godine, kada je obilježavana 30. obljetnica [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]].

Iranski znanstvenici izvan Irana su također mnogo pridonijeli znanosti. Godine [[1960.]], [[Ali Džavan]] je izumio prvi [[plinski laser]], a [[Teorija sustava neizrazite logike|teoriju sustava neizrazite logike]] postavio je [[Lotfi Zade]]. Iranski kardiolog [[Tofi Musivand]] izumio je prvu [[srčana pumpa|srčanu pumpu]], preteču umjetnom srcu. Prilikom istraživanja [[dijabetes]]a, [[Samuel Rahbar]] otkrio je HbA1c. Iranski fizičari izuzetno su uspješni na području [[teorija struna|teorije struna]], o kojoj se mnogo radova objavljuje u samom Iranu. Iransko-američki znanstvenik [[Cumrun Vafa]] uspostavio je [[Vafa-Wittenov poučak]] zajedno s [[Edward Witten|Edwardom Wittenom]].

== Šport ==
{{glavni|Šport u Iranu}}
[[Datoteka:ورزشگاه آزادی در سایه.JPG|mini|250px|desno|[[Nogomet]]ni [[stadion Azadi]] u [[Teheran]]u]]
[[Datoteka:Dizin.jpg|mini|250px|lijevo|Skijalište [[Dizin]] na [[Alborz]]u]]
Budući da oko dvije trećine iranskog stanovništva ima ispod 35 godina, [[šport]] je vrlo jaka društvena aktivnost u zemlji. Na području današnjeg Irana stvoreni su mnogi športovi i igre kao [[polo]]<ref>{{eng oznaka}}[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4272210.stm news.bb.co.uk]</ref>, [[šah]] i [[backgammon]]<ref>{{eng oznaka}}[http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 "Iran's Burnt City Throws up World’s Oldest Backgammon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090322155534/http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 |date=22. ožujka 2009. }}, ''Persian Journal'', [[4. prosinca]], 2004.</ref>. Tradicionalni iranski šport je [[varzeš-e pahlavani]] koji je sličan hrvanju. Danas je najpopularniji šport u Iranu [[nogomet]]. [[Iranska nogometna reprezentacija]] dosad je sudjelovala tri puta na [[Svjetska prvenstva u nogometu|svjetskim prvenstvima]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978. u Argentini]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|1998. u Francuskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|2006. u Njemačkoj]]. Reprezentacija je dosad i tri puta pobijedila na [[Azijsko prvenstvo u nogometu|azijskom prvenstvu]] ([[1968.]], [[1972.]] i [[1976.]]).

Prvu olimpijsku medalju za Iran je osvojio hrvač [[Golamreza Tahti]] u [[XV. Olimpijske igre - Helsinki 1952.|Helsinkiju 1952.]] godine. Nakon te srebrne medalje osvojio je i zlatnu u [[XVI. Olimpijske igre - Melbourne 1956.|Melbourneu 1956.]], te ponovno srebrnu u [[XVII. Olimpijske igre - Rim 1960.|Rimu 1960.]] godine. Zemlja je u športskom smislu na međunarodnom nivou istaknuta u [[hrvanje|hrvanju]] i [[dizanje utega|dizanju utega]]. [[Hosein Reza Zade]] je trenutni svjetski rekorder u dizanju utega u kategoriji za teže od 105&nbsp;kg, te je prvi Iranac koji je osvojio dvije zlatne olimpijske medalje.

[[Skijanje]] je također popularno među određenim društvenim klasama. Iran ima brojna uređena skijališta, od kojih su najpopularnija ona na [[Alborz]]u. Budući da je veliki dio teritorija države brdovito, popularno je i planinarenje i penjanje.

[[2002.]] godine, najprakticiraniji športovi među stanovništvom bili su [[nogomet]], [[body building]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[plivanje]], planinski športovi ([[alpinizam]], [[skijanje]], [[trekking]]) i [[hrvanje]]. [[Tenis]], [[golf]], [[košarka]], [[gimnastika]] i [[varzeš-e pahlavani]] su manje prakticirani<ref>{{fra oznaka}} [http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf Istraživanje o socioekonomskim karakteristikama iranskih kućanstava (2002.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061118191922/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf |date=18. studenoga 2006. }}, Iranski centar za statistiku, CNRS, Université Paris III , INaLCO, EPHE, 2003.</ref><ref>{{hrv oznaka}}[http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 Iranski kulturni centar u Zagrebu]</ref>.

== Poveznice ==
* [[Veliki Iran|Iranska kulturna regija]]
* [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama|Iran u međunarodnim statistikama]]
* [[Dodatak:Popis iranskih članaka|Indeks iranskih članaka]]

== Izvori ==

=== Bilješke ===
{{izvori|3}}

=== Literatura ===
* {{fra oznaka}} Pierre Briant, ''Histoire de l’empire Perse'', Fayard, Pariz, 2003., 1247 str. {{ISBN|2-213-59667-0}}
* {{fra oznaka}} Yves Porter, ''Les Iraniens'', Armand Colin, rujan 2006., {{ISBN|2-200-26825-4}}. 
* {{fra oznaka}} Philip Huyse, La Perse antique, Éditions Les Belles Lettres, Pariz, 2005., 298 str. {{ISBN|2-251-41031-7}}
* {{fra oznaka}} Bernard Hourcade, ''L'Iran. Nouvelles identités d'une république.'' Pariz, Belin, 2002., 223 str. 
* {{eng oznaka}} ''The Cambridge History of Iran'', J. A. Boyle, Cambridge University Press, 1968., 778 str. {{ISBN|052106936X}}
* {{eng oznaka}} ''[[Šahname|Shah Nameh]]'', [[Firdusi|Ferdowsi]], Yassavoli, Teheran, 2003, 212 str. {{ISBN|964-306-208-2}}
* {{fra oznaka}} ''Mémoires'', Farah Pahlavi, XO éditions, Pariz, 2003., 428 str. {{ISBN|2-84563-065-4}}
* {{fra oznaka}} Jean-Pierre Digard, Bernard Hourcade, Yann Richard, ''L'Iran au XXe siècle'', Pariz, Fayard 2007.
* {{fra oznaka}} ''Iran, l’islamisme dans l’impasse'', Ramine Kamrane, Buchet-Chastel, Pariz, 2003., 159 str. {{ISBN|2-283-01976-1}}
* {{fra oznaka}} ''Être moderne en Iran'', Fariba Abdelkah, CERI - KARTHALA, Pariz, 2006., {{ISBN|2-84586-782-4}}
* {{fra oznaka}} ''Cent et un quatrains de libre pensée (Robāiat)'', [[Omar Hajam]], prijevod i izdanje napravili G. Lazard, Gallimard, Pariz, 2002, dvojezično izdanje, 98 str. {{ISBN|2-07-076720-5}}

=== Dokumentacija ===
* {{fra oznaka}} <span id="reza">''Géopolitique de l’Iran'', Mohammad-Reza Djalili, Éditions Complexe, Bruxelles, 2005. {{ISBN|2-8048-0040-7}}</span>
* {{fra oznaka}} [https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] (neslužbeni prijevod na francuski sa sitea [https://web.archive.org/web/20050529032715/http://www.jurispolis.com/ jurispolis.com])
* {{fra oznaka}} [https://web.archive.org/web/20080412114716/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Resultat-Statistique.htm Enquête sur les caractéristiques socio-économiques des ménages iraniens], Iranski centar za statistiku (2003.), prijevod napravio CNRS.
* {{eng oznaka}} [http://www.opennetinitiative.net/studies/iran/ONI_Country_Study_Iran.pdf Internet Filtering in Iran : a Country Study] 2004-2005, Open Net Initiative.

== Vanjske poveznice ==
; Vlada
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.president.ir/ Službena stranica predsjednika Irana]
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}}{{ara oznaka}}{{fra oznaka}} [https://web.archive.org/web/20071003013439/http://www.ahmadinejad.ir/ Blog iranskog predsjednika]
* {{fas oznaka}} [http://www.irisn.com/ Službena stranica Vijeća čuvara]
* {{fas oznaka}} [http://www.majlis.ir/mhtml/ Službena stranica iranskog madžlisa]
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20051125203958/http://www.mfa.gov.ir/output/INDEX.HTM Službena stranica iranskog Ministarsva vanjskih poslova]
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070630133411/http://www.aeoi.org.ir/NewWeb/default1.asp Službena stranica iranske organizacije za atomsku energiju]
; Ostalo
* {{eng oznaka}}[http://en.rocketnews24.com/2012/09/24/ten-reasons-why-iranians-are-the-kindest-people-in-the-world-to-foreign-tourists/   Deset razloga zbog kojih su Iranci najljubazniji ljudi na svijetu]
* {{eng oznaka}} [http://www.iranica.com/newsite/articlenavigation/index.isc Encyclopædia Iranica] 
* {{eng oznaka}} [http://www.wikiran.org/ WikIran Encyclopedia]
* {{fra oznaka}} [http://www.missioneco.org/iran/ Prezentacija Irana od Francuske ekonomske misije u Teheranu.]
* {{eng oznaka}} [http://www.travel-earth.com/iran/ Turističke informacije o Iranu]
* {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20060402190921/http://iranmiras.ir/ Iranska organizacija za kulturnu baštinu]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons    = ایران
|commonshr  = Iran
|commonscat = Iran
|wječnik    = Iran
}}

{{Azija}}
{{Islamske republike}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Iran| ]]