Vidi kôd stranice Integralno jugoslavenstvo

'''Integralno jugoslavenstvo''' naziv je koji se od osnivanja [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]] koristio za ideološko i političko uvjerenje da svi Jugoslaveni čine jednu naciju, u kojoj treba nadići "plemenske podjele" na [[Srbi|Srbe]], [[Hrvati|Hrvate]] i [[Slovenci|Slovence]]. Pojam [[Jugoslavenski nacionalizam]] nešto je širi. Država treba biti strogo centralistički ustrojena kao monarhija na čelu s dinastijom [[Karađorđevići|Karađorđevića]], a svi "separatizmi" odlučno suzbijeni, uključivo i mjere [[teror]]a. ''(vidi članak [[ORJUNA]]''.)

Ovu je koncepciju zastupala [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratska stranka]], osnovana [[1919.]], a glavni ideolog bio je [[Svetozar Pribićević]].

==Jugoslavenstvo do 1918. godine==
U razdoblju od [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] do formiranja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] postojale su razlike u koncepcijama i oštri sukobi interesa, ali nije bilo nedvosmislene
polarizacije između hrvatske, srpske i jugoslavenske nacionalne ideje. Terminologija nije ujednačena: miješaju se termini "narod", "narodnost", "nacija", "pleme" i slični. 

[[Ante Starčević]] ubraja Slovence i Srbe u hrvatski narod i govori o [[Nemanjići]]ma kao hrvatskoj dinastiji. [[Stjepan Radić|Radićeva]] [[Hrvatska pučka seljačka stranka]] prihvaća da su Hrvati i Srbi "jedan narod", ali ističe da su oni razvili "posebne povijesne identitete" koji moraju biti poštovani. [[Stranka prava]] pod vodstvom [[Fran Folnegović|Frana Folnegovića]] ujedinila se [[1903.]] sa jugoslavenski orijentiranom [[Neovisna narodna stranka|Neodvisnom narodnom strankom]]. Nova stranka, nazvana Hrvatska stranka prava, ulazi [[1905.]] u [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpsku koaliciju]], koja prihvaća "narodno jedinstvo" Hrvata i Srba; ostaje nesigurno da li su i Slovenci uključeni. 

Postoje međutim razlike u tome da li to uključuje samo jedinstvo [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] u okviru Habsburške monarhije, ili uključuje i Srbiju i Crnu Goru, pa i Bugarsku. Osim toga, sintagma "narodno jedinstvo" može se shvatiti ili tako, da se radi o jednom narodu, ili tako, da se radi o dva naroda koji se iz obostranog interesa ujedinjuju. (U drugom se smislu u doba [[Druga Jugoslavija|Druge Jugoslavije]] koristila sintagma [[Bratstvo i jedinstvo]].) Uz razlike u aktualnim interesima, koji dovode do povremenih oštrih sukoba između Hrvata i Srba (i naravno i do sukoba unutar oba naroda), latentan je sukob oko toga gdje će biti središte eventualno buduće zajedničke države: u Zagrebu ili u Beogradu.

==Polarizacija nacionalnih ideja==
Razlike u nacionalnim koncepcijama, koje su tinjale, vode do oštre političke i [[ideologija|ideološke]] polarizacije odmah nakon stvaranja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], kada se s jedne stane obnavlja Hrvatska stranka prava, sada sa [[frankovci|frankovačkom]] orijentacijom, a s druge stvara [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] sa programom "integralnog jugoslavestva". Ona pak odmah sklapa savez sa velikosrpskom [[Narodna radikalna stranka|Narodnom radikalnom strankom]] protiv hrvatskih "separatista". U toj je stranci [[Prečani]]n [[Svetozar Pribićević]] bio žestoki ideolog, dok su srbijancki političari bili pragmatični i skloni kompromisu, ako tako mogu srušiti s vlasti [[Narodna radikalna stranka|Radikalnu stranku]].

==Sukobi i pregovori sa "federalistima"==
Iako su politički sukobi između "integralista" i [[Federalistički blok|federalista]] bili oštri, uz nasilne ulične sukobe, tijekom 1920-ih godina postojao je i dijalog, snošljivost, pa i suradnja. Mnogi su vjerovali da je politički kompromis moguć. [[Stjepan Radić]] je tada govorio o Hrvatima, Srbima i Slovencima kao tri "plemena", otvarajući prostor za mogućnost da ih se smatra jednom "nacijom". Predsjednik [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratske stranke]] [[Ljubo Davidović]] bio je sklon kompromisu. Nepomirljivi [[Svetozar Pribićević]] zbog toga istupa iz stranke i osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]].

Snažan udarac ovoj koncepciji zadao je spektakularan politički obrat [[Svetozar Pribićević|Pribićevića]] [[1927.]] godine. On postaje jednako tako žestok kritičar beogradskog centralizma kao što je ranije bio branitelj, prihvača federalističke ideje i sklapa savez sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]]. Taj se savez, pod imenom [[Seljačko-demokratska koalicija]], održao i nakon smrti obojice lidera (jedan ubijen, drugi protjeran), pod vodstvom [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], sve do [[1941.]]

==Integralistička diktatura==
"Integralno jugoslavenstvo" proglašeno je službenom državnom doktrinom nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]]. S obzirom da je diktatura izazvala otpor u svim dijeloviam zemlje i među svim politikim opcijama koje su postojale 1920-ih godina, raste nesnošljivost prema toj toj koncepciji. [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratska stranka]] i druge srbijanske oporbene stranke prihvaćaju suradnju sa [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om i federalističke zahtjeve, iako napetosti i dalje postoje. [[Vladko Maček|Maček]] je na parlamentarnim izborima [[1935.]] i [[1938.]] bio nositelj liste ''Ujedinjene opozicije''. 

Značajni zastupnik integralnog jugoslavenstva bio je hrvatski filozof [[Vladimir Dvorniković]], koji je [[1939.]] objavio knjigu ''Karakterologija Jugoslavena''. Jedan hrvatski nacionalist izrazio je pohvale njegovoj knjizi, rekavši da ona dokazuje upravo suprutno od onog što je autor želio: različitost jugoslavenskih naroda.

==Slom integralizma==
Režim je konačno morao priznati slom "integralističkih" nastojanja, pa je [[1939.]] godine došlo do [[Sporazum Cvetković-Maček]] i formiranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. U sljedećih godinu i pol dana, dok se u Europi vodi [[Drugi svjetski rat]], rastu političke napetosti porastom aktivnosti političkih ekstremista: hrvatskih nacionalista, velikosrba i komunista (koji zastupaju federalističku koncepciju, kao i [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]). Koncepcija jedinstva jugoslavenske nacije doživjela je potpuni krah.


[[Kategorija:Povijest prve Jugoslavije]]