Vidi kôd stranice Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

{{neutralnost}}
{{Infookvir državno tijelo
|naziv             = Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 
|izvorno_ime       = '''HZZO'''
|logo              = 
|logo_širina       = 160px
|logo_opis         = 
|država            = {{ZD+X/H|HRV}}
|ustanovljeno      = [[14. svibnja]] [[1922.]]
|prednik1          =  
|nadležnost        = Socijalno osiguranje (Statutom zajamčeno (uređeno) zdravstveno osiguranje) i obvezno osiguranje (Fond za obvezno zdravstveno osiguranje)
|sjedište          = Margaretska 3, [[Zagreb]]
|broj zaposlenika  = 2.407 (stanje na dan: 31. prosinca 2013.) 
|proračun          = 23.527.343.920 kuna (za godinu: 2013.) 
|čelnik_ime1       =  Lucian Vukelić, dr.med.spec.
|čelnik_naziv1     = Ravnatelj
|čelnik_ime2       = prof.dr.sc. Drago Prgomet, dr.med.
|čelnik_naziv2     = Predsjednik Upravnog vijeća
|nadređeno_tijelo  = [[Ministarstvo zdravlja]] i [[Državni ured za reviziju]]
|podređeno_tijelo1 = 
|website           = [http://Hzzo.hr http://www.hzzo.hr/]
|napomene          = 
|slika             = 
|slika_širina      = 
|slika_opis        = 
}}

'''Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje''' (HZZO) ime je za ustanovu pod upravom [[Ministarstvo zdravstva|Ministarstva zdravstva]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] koja provodi osnovno odnosno obvezno, dopunsko i dodatno (dobrovoljno) zdravstveno osiguranje. Obvezno osiguranje je socijalno osiguranje, što znači da se ono financira u najvećem dijelu kroz posebni [[porez]] na plaće zaposlenih, a omogućava univerzalno korištenje zdravstvenih usluga svim kategorijama stanovništva (zaposleni, nezaposleni, djeca, ili umirovljenici). Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je do 1. siječnja 2015. godine bio integriran u sustav državnog proračuna te je poslovao putem jedinstvenog računa državnog proračuna, no 1. siječnja izlazi iz državne riznice te započinje samostalno upravljati namjenskim sredstvima. Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje spadaju u dobrovoljno osiguranje i svaki građanin Republike Hrvatske može se odlučiti želi li takvo dobrovoljno osiguranje i dodatno uplaćivati. 

== Povijesni razvoj ==
Povijest zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju te je još 1891. godine unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] uveden sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja za radnike koji su bili zaposleni u zakonom navedenim poduzećima. Za ostali dio stanovništva postojala je mogućnost dobrovoljnoga privatnog zdravstvenog osiguranja. Takvo je osiguranje trajalo sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], a nakon rata osiguranje postaje državno, obvezno i jedinstveno za cijelu zemlju. Osobe u radnom odnosu i članovi njihovih obitelji bili su izjednačeni u pravima, a bilo im je zajamčeno pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu. Nakon 1991. godine uz osnovno osiguranje, kojega je nositelj HZZO, uvedeno je i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, a čiji su nositelji HZZO i privatna osiguravajuća društva.

=== Važni datumi ===
* 14. svibnja 1922. osnovan Središnji ured za osiguranje radnika
* od 1941. do 1945. godine djeluje Središnjica osiguranja radnika
* od 1945. do 1970. godine:
:- 2. svibnja 1945. osnovan je Središnji zavod za socijalno osiguranje i zemaljski zavod za socijalno osiguranje
:- 1. siječnja 1947. osnovan je Državni zavod za socijalno osiguranje koji preuzima poslove Središnjeg zavoda za socijalno osiguranje i njegovih organa 
:- 1952. osnovani su Zavod za socijalno osiguranje Narodne Republike Hrvatske i kotarski zavodi za socijalno osiguranje (grada)
:- 1. siječanj 1963. reorganizacijom nastaju Republički zavod za socijalno osiguranje i komunalni zavodi za socijalno osiguranje
* od 1971. do 1993. godine:
:- 1. siječnja 1971. osnivaju se Zajednice zdravstvenog osiguranja radnika i zajednice zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika koje su pravni slijednici komunalnih zavoda
:- 1. siječnja 1972. Privremene zajednice zdravstvenog osiguranja radnika i privremene zajednice zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika nastavljaju rad komunalnih zavoda
:- 1974. osnovane su Samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja i zdravstva koje nastavljaju rad privremenih zajednica
:- 1. listopada 1990. osnovan je Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske
:- 21. kolovoza 1993. osniva se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

== Zadaća i ustroj ==

HZZO je od 2012. godine proveo niz reformskih poteza s ciljem racionalizacije sustava zdravstva, počevši od novih ugovora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, novog modela upućivanja na specijalističke preglede, racionalizacije potrošnje lijekova i aktivnosti usmjerenih smanjenju stope bolovanja. Ulaskom Hrvatske u [[Europska unija|Europsku uniju]] za građane Hrvatske proširene su mogućnosti liječenja u zemljama članicama, bilo da je riječ korištenju neodgodive zdravstvene zaštite ili planiranog liječenja. Uvedena je jedinstvena cijena police dopunskog osiguranja za sve kategorije stanovništva čime je dopunsko osiguranje HZZO-a postalo dostupnije osiguranicima.

=== Ustroj ===
HZZO poslove provodi kroz 7 resora kojima rukovode pomoćnici ravnatelja. HZZO je ustrojen kroz Direkciju i 4 regionalna ureda (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka) koji upravljaju radom s 16 područnih službi na ukupno 134 lokacije. HZZO je na kraju 2013. godine imao ukupno 2.407 zaposlenika.
<br />
Nazivi regionalnih ustrojstvenih jedinica, regionalnih ureda HZZO-a su: 
* Regionalni ured Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu, za područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Koprivničko-križevačke županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Krapinsko-zagorske županije 
* Regionalni ured Rijeka, sa sjedištem u Rijeci, za područje Primorsko-goranske županije, Istarske županije i Ličko-senjske županije 
* Regionalni ured Split, sa sjedištem u Splitu, za područje Splitsko-dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Šibensko-kninske županije i Zadarske županije. 
* Regionalni ured Osijek, sa sjedištem u Osijeku, za područje Osječko-baranjske županije, Brodsko-posavske županije, Virovitičko-podravske županije, Požeško-slavonske županije i Vukovarsko-srijemske županije.

== Uloga u financiranju zdravstva RH ==
Izvori financiranja zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj su: 
* [[doprinos]]i za obvezno zdravstveno osiguranje (doprinos iznosi 15% - rastući s ranije stope od 13%, a plaća se na  bruto  plaću), 
* doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (0,5%, a plaća se na  bruto  plaću), 
* doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba (5%, obračun vrši Hrvatski zavod za zapošljavanje na najnižu osnovicu  u iznosu od 2.753,45 kuna za 2013.g.), 
* doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba kojima je odlukom nadležnoga suda oduzeta sloboda (radi se o novom izvoru financiranja - izmjenama Zakona o doprinosima obveza je Ministarstva pravosuđa od 18. prosinca 2013. god. – najniža osnovica 2.753,45 za 2013. god., a  plaća proračun),
* doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje drugih obveznika plaćanja doprinosa (svi drugi obveznici plaćanja doprinosa /samostalne djelatnosti, poljoprivrednici- prema rješenjima Porezne uprave te umirovljenici sa mirovinom višom od prosječne plaće u visini 3% na mirovinu i drugi samostalni obveznici plaćanja), 
* posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (putno osiguranje, plaćaju, ako žele, osigurane osobe prije putovanja u zemlje koje nisu članice EU), 
* prihodi iz državnog proračuna, 
* prihodi od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite osiguranih osoba, odnosno njihovih osiguravatelja u dopunskom zdravstvenom osiguranju, 
* prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda, 
* prihodi od posebnog poreza na duhanske prerađevine (plaća se iz proračuna , 32% od trošarina na duhanske prerađevine), 
* prihodi od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti (društva za osiguranje plaćaju 4% naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti; prate se stvarni troškovi nastali liječenjem osoba stradalih u automobilskim nesrećama i radi se konačni obračun uplata i stvarnih troškova),
* prihodi od premija dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Svi navedeni prihodi zdravstvenog proračuna, uplaćuju se na jedinstveni račun [[državni proračun|državnog proračuna]] Republike Hrvatske te su namijenjeni za financiranje zdravstvene zaštite, za naknade osiguranicima i za rad HZZO-a.
Godišnji proračun HZZO-a za 2013. godinu iznosi 20.655.964.000 kuna što je za 463.961.828 kuna manje od plana za 2012. godinu, koji je iznosio 21.119.925.828 kuna. Nakon rebalansa [[državni proračun|državnog proračuna]], a zbog sanacije zdravstvenog sustava, proračun HZZO-a iznosi 23.527.343.920 kuna. Zdravstveni proračun u Hrvatskoj iznosi otprilike jednu šestinu ukupnog [[državni proračun|državnog proračuna]].

=== Osnovno ili obvezno zdravstveno osiguranje ===
 
Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaćenu obveznim zdravstvenim osiguranjem osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe. Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje, kao i stranci s odobrenim stalnim boravkom, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno. Na obvezno osiguranje prijavljuju se i stranci s privremenim boravkom u Hrvatskoj. Obvezno zdravstveno osiguranje pokriva 4,349.188 osoba.
Obvezno zdravstveno osiguranje pokriva:
* primarnu zdravstvenu zaštitu,
* specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
* bolničku zdravstvenu zaštitu,
* pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a,
* pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke,
* pravo na ortopedska i druga pomagala,
* pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu
* prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
* naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
* naknada troškova prijevoza u svezi s ostvarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu
* rodiljne i roditeljske potpore

=== Dobrovoljno zdravstveno osiguranje ===
 
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje može biti:
* dopunsko zdravstveno osiguranje
* dodatno zdravstveno osiguranje
* privatno zdravstveno osiguranje

Dopunsko zdravstveno osiguranje provodi HZZO i društva za osiguranje registrirana za obavljanje djelatnosti osiguranja u Republici Hrvatskoj. Ta društva, pored dopunskog zdravstvenog osiguranja, mogu provoditi dodatno i privatno zdravstveno osiguranje kojim se osigurava veći opseg prava, odnosno viši standard zdravstvenih usluga, te određena prava koja nisu obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem.
Dopunsko zdravstveno osiguranje s konceptom solidarnog i održivog javnog zdravstva s jednakom cijenom za sve kategorije stanovništva, „dopunjuje“ obvezno zdravstveno osiguranje na način da pokriva troškove sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite (participacije) osiguranika prilikom korištenja svih vrsta zdravstvene zaštite propisane tim zakonom. Sada to sudjelovanje iznosi 20% cijene zdravstvene usluge i 10 kuna po pregledu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i izdanom receptu za lijek.

== Nacionalna kontaktna točka ==
 
Prema zahtjevima europske Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (Direktiva 2011/21/EU), HZZO je imenovan od strane [[Ministarstvo zdravlja|Ministarstva zdravlja]] za Nacionalnu kontaktnu točku (NCP), zaduženu za pružanje informacija o pravima osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu u drugoj državi članici, a sve u skladu s propisima [[Europska unija|Europske unije]]. Zadaća HZZO-a kao Nacionalne kontaktne točke je pružiti pacijentima iz drugih zemalja informacije o zdravstvenom sustavu Hrvatske, o kvaliteti i sigurnosti zdravstvene zaštite te pomoći im u ostvarivanju prava na liječenje u Hrvatskoj. Isto tako, HZZO ima zadaću pružiti informacije svim pacijentima iz Hrvatske o ostvarivanju prava na liječenje u inozemstvu.

== Ravnatelji Zavoda ==
 
* od 15. listopada 1990., do 15. studenog 1992., '''Luka Vrban, dr. med.''', direktor Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske
* od 16.studenog 1992., do 9. studenog 1993., '''Mr. sc. Eduard Kunjko''', dr. med. dent., direktor HZZO-a 
* od 10.studenog 1993., do 24. srpnja 1998.,'''Prof. dr. sc. Stjepan Turek''', prim., direktor HZZO-a 
* od 01. kolovoza 1998., do 16. ožuljka 2000.,'''Branko Malenica, dipl. oec.''', direktor HZZO-a 
* od 21. ožuljka 2000., do 5. prosinca 2002.,'''Mr.sc. Zdravko Lončarec, dipl. oec.''', direktor HZZO-a 
* od 06. prosinca 2002., do 12. veljače 2004.,'''Ljubica Đukanović, dipl. iur.''', direktor HZZO-a od 
* od 13. veljače 2004., do 07. siječnja 2009., '''Većeslav Bergman, dr. med. dent.''', direktor HZZO-a 
* od 08. siječnja 2009., do 23. veljače 2012.,'''Tihomir Strizrep, dr. med.''', ravnatelj HZZO-a  
* od 24. veljače 2012., do 17. lipnja 2014.,'''Prim. [[Siniša Varga]], dr. med. dent.''', ravnatelj HZZO-a 
* od 18. lipnja 2014., do 12. svibnja 2016. '''Tatjana Prenđa Trupec, mag.ing.el.MBA''', ravnateljica HZZO-a
* od 16. ožujka 2018., - '''Lucian Vukelić, dr. med. spec.''', ravnatelj HZZO-a

== Izvori ==
{{izvori}}
# http://www.hzzo.hr/
# http://www.ijf.hr/rosen/rosenic/sustavi.pdf
# http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1096

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hzzo.hr/ Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje]
* [http://hzjz.hr/ Hrvatski zavod za javno zdravstvo]
* [http://www.zdravlje.hr/ Ministarstvo zdravlja RH]

[[Kategorija:Zdravstvo u Hrvatskoj]]