Vidi kôd stranice Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine

{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatski narodni sabor{{-}}Bosne i Hercegovine
|izvorno ime                = 
|logo                       = 
|veličina                   = 
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Dragan Čović]]
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = Predsjednik Glavnog vijeća
|dužnosnik1 ime             = [[Božo Ljubić]]
|dužnosnik2 titula          = 
|dužnosnik2 ime             = 
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = 
|slogan                     = 
|osnovana                   = 28. listopada 2000.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Mostar]]
|država                     = [[Bosna i Hercegovina]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = 
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = Interesi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskoga naroda]] u BiH
|položaj                    = 
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#AE9A64}}
|tijelo2                    = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|15|#AE9A64}}
|tijelo3                    = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|98|#AE9A64}}
|tijelo4                    = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
|tijelo4 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|58|#AE9A64}}
|boje                       = {{Obojani okvir|#AE9A64}} zlatna
|službena stranica          = http://hnsbih.org/
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatski narodni sabor''' (HNS) je krovna politička organizacija [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata Bosne i Hercegovine]], koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom. 

==Povijest==
Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine, kao odgovor na proces majorizacije hrvatskog naroda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji je kulminirao nametanjem Barry-ovih amandmana na Izborna pravila i propise u BiH, održano je prvo zasjedanje (utemeljiteljska sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH 28. listopada 2000. godine u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] na kojem je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.

Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH [[Ante Jelavić]] 6. prosinca 2000. godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa ("[[Barryjevi amadmani]]") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22. prosinca 2000. godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.

Nakon trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u [[Mostar]]u na kojem su donešene odluke o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|Hrvatske samouprave u BiH]] i Platforme o demokratskoj i samodrživoj BiH, Visoki predstavnik za BiH [[Wolfgang Petritsch]] uklanja Antu Jelavića s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika [[HDZ BiH]] s obrazloženjem da je tim odlukama ugrozio ustavno uređenje [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.

U prvoj polovici 2002. godine HDZ BiH i  stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH  ne potpisuju tzv. [[Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama]]<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/03/27/HRT0008.html] - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama</ref> koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za promjene [[Krešimir Zubak]], nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacuju Petritschove amandmane<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/04/19/HRT0057.html] - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT</ref>na Ustav FBiH uobličene na temelju tkz. Sarajevskog sporazuma u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom i tako ugrozio jednakopravnost i omogućio diskriminaciju hrvatskog naroda u FBiH i BiH. 

Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio [[Ante Jelavić]], predsjednik [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili [[Zdravko Hrstić]] ([[Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)|HSP BiH]]), [[Ante Pašalić]] ([[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU BiH]]) i [[Petar Milić|Petar Milić]] (utemeljitelj stranke [[Hrvatski demokršćani (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokršćani]]).<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/28/ HRT.hr] Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku</ref>

Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] s ciljem da se spriječi [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Dragan Čović]] i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatske demokratske zajednice 1990]] [[Božo Ljubić]] su nakon formiranja [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] najavili obnavljanje  Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]], [[Stranka demokratske akcije]], [[Narodna stranka Radom za boljitak]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]]. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvatski-narodni-sabor-clanak-267874 |title=Hrvatski narodni sabor |prezime1=Medić |ime1=Marija |prezime2=Krešić |ime2=Zoran |izdavač=[[Večenji list]] |nadnevak=22. ožujka 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>

Sabor je obnovljen  19. travnja 2011. godine u [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače]] u [[Mostar|Mostaru]]. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]] i Izbornog zakona.<ref name=Vecernji1>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-traze-federalnu-jedinicu-ne-prihvacaju-vlast-federaciji-clanak-278348 |title=Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji |prezime=Krešić |ime=Zoran |izdavač=[[Večernji list]] |nadnevak=19. travnja 2011. |pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>

Za predsjednika Predsjedništva HNS-a izabran je [[Dragan Čović]], a [[Božo Ljubić]] izabran je za predsjednika Glavnoga vijeća HNS-a političkog i operativnog tijela HNS-a koje je osnovano s ciljem koordiniranja politike na svim područjima gdje žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Bruxellesu.<ref name=Vecernji1/> HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostava treće federalne jedinice s hrvatskom većinom.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-bih-pocinju-tihi-otpor-vlastima-sarajevu-clanak-277971 |title=Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu|prezime=Krešić|ime=Zoran |izdavač=[[Večernji list]]|nadnevak=19. travnja 2011.|pristupljeno=9. travnja 2013.}}</ref>

Na 5. zasjedanju koje se održalo 2013. godine na početku održavanja Sabora izabrano je Radno Predsjedništvo HNS BiH na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ BiH [[Dragan Čović|Draganom Čovićem]], te Povjerenstvo za vjerodajnice na čelu s Josipom Merdžom kao predsjednikom.<ref name="HKV">[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=26977:poelo-5-zasjedanje-hrvatskog-narodnog-sabora-hns-bih&catid=24:bih-vijesti&Itemid=100 Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH ] 6. travnja 2013.</ref>

Članice HNS-a BiH nakon 7. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 28. siječnja 2017. godine, su: [[HDZ BiH]], [[HDZ 1990]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine]], HSS SR – Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, Hrvatski savez HKDU-HRAST, [[HSS BiH|HSS - Hrvatska seljačka stranka BiH]], [[HKDU BiH|HKDU - Hrvatska kršćanska demokratska unija BiH]], [[Hrvatska demokratska unija|HDU - Hrvatska demokratska unija]], HNL – Hrvatska nezavisna lista, HLL – Hrvatska lista za Livno, [[HSP dr. Ante Starčević BiH]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS – Hrvatska republikanska stranka]] i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.<ref>http://hnsbih.org/clanice-hns/</ref>

== Zasjedanja ==

{| class="wikitable"
|-
!zasjedanje
!dan
!mjesto
|-
|Prvo zasjedanje
|28. listopada 2000.
|[[Novi Travnik]]
|-
|Drugo zasjedanje
|16. prosinca 2000.
|[[Tuzla]]
|-
|Treće zasjedanje
|3. ožujka 2001.
|[[Mostar]]
|-
|Četvrto zasjedanje
|19. travnja 2011.
|[[Mostar]]
|-
|Peto zasjedanje
|6. travnja 2013.
|[[Mostar]]
|-
|Šesto zasjedanje
|28. veljače 2015.
|[[Mostar]]
|-
|Sedmo zasjedanje
|28. siječnja 2017.
|[[Mostar]]
|-
|Osmo zasjedanje
|26. siječnja 2019.
|[[Mostar]]
|}

== Zastupljenost u skupštinama FBiH ==

{| class="wikitable"
|-
! županija
! broj zastupnika
|-
|[[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#AE9A64}}
|-
|[[Županija Posavska|Posavska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|14|21|#AE9A64}}
|-
|[[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#AE9A64}}
|-
|[[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|35|#AE9A64}}
|-
|[[Bosansko-podrinjska županija|Bosansko-podrinjska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#AE9A64}}
|-
|[[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|30|#AE9A64}}
|-
|[[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|16|30|#AE9A64}}
|-
|[[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|23|23|#AE9A64}}
|-
|[[Sarajevska županija|Sarajevska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#AE9A64}}
|-
|[[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|16|25|#AE9A64}}
|-
! ukupno
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|72|282|#AE9A64}}
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]