Vidi kôd stranice Hrvatska seljačka stranka


{{Infookvir politička stranka
|ime                       = Hrvatska seljačka stranka
|izvorno ime               = Hrvatska pučka seljačka stranka
|logo                      = Croatian Peasant Party alt logo.svg|veličina=115px
|logo opis                 =
|vođa                      =
|predsjednik               = [[Krešo Beljak]]<ref>{{citiranje weba|url=http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/predsjednik/ |title=Predsjednik |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=20. ožujka 2016.}}</ref>
|glavni tajnik             = [[Željko Lenart]]<ref>{{citiranje weba |url=http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/glavni-tajnik/ |title=Glavni tajnik |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=14. svibnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190514130749/http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/glavni-tajnik/ |archivedate=14. svibnja 2019. }}</ref>
|dužnosnik1 titula         = Zamjenik predsjednika
|dužnosnik1 ime            = [[Davor Vlaović]]<ref name="predsjedništvo">{{Citiranje www |naslov=Predsjedništvo |url=http://www.hss.hr/vrhovna-tijela/predsjednistvo/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Hrvatska seljačka stranka |stranice= |nadnevak= |preuzeto=14. svibnja 2019. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>
|dužnosnik2 titula         = Potpredsjednici
|dužnosnik2 ime            = [[Klara Šćuka]]<ref name="potpredsjednici">{{citiranje weba|url=https://hss.hr/vodstvo-stranke/|title=Vodstvo stranke|izdavač=Hrvatska seljačka stranka|accessdate=23. siječnja 2020.}}</ref><br>[[Hrvoje Petrić]]<ref name="potpredsjednici"/><br>[[Vlatko Smiljanić]]<ref name="potpredsjednici"/><br>[[Branko Grašo]]<ref name="potpredsjednici"/><br>[[Tomislav Boljar]]<ref name="potpredsjednici"/><br>[[Teo Jeličić]]<ref name="potpredsjednici"/>
|dužnosnik3 titula         = Politički tajnik 
|dužnosnik3 ime            = [[Stjepan Gašparović]]<ref name="predsjedništvo"/>
|dužnosnik4 titula         = Predsjednica organizacije mladih
|dužnosnik4 ime            = [[Marija Kukić]]<ref>{{Citiranje www |naslov=Prošireno predsjedništvo |url=http://www.hss.hr/vrhovna-tijela/prosireno-predsjednistvo/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Hrvatska seljačka stranka |stranice= |nadnevak= |preuzeto=14. svibnja 2019. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>
|glasnogovornik            =
|osnivač                   = [[Antun Radić|Antun]] i [[Stjepan Radić]]
|slogan                    = ''Vjera u Boga i seljačka sloga!''
|osnovana                  = 5/22. prosinca 1904.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.academia.edu/26605556/O_bra%C4%87i_Radi%C4%87_i_po%C4%8Decima_Hrvatske_pu%C4%8Dke_selja%C4%8Dke_stranke_About_Radi%C4%87_brothers_and_the_beginnings_of_the_Croatian_Peoples_Peasant_Party|title=O braći Radić i počecima Hrvatske pučke seljačke stranke |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref>
|raspuštena                =
|prethodnica               =
|nasljednica               =
|sjedište                  = [[Zagreb]]
|država                    = {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]]
|glasilo                   =
|sestrinska stranka        = [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine]]
|podmladak                 = Organizacija mladih HSS-a
|studentsko krilo          = [[Sveučilišna organizacija HSS-a]]
|broj članova              =
|broj članova godina       =
|ideologija                = '''trenutno'''<br>demokratski [[agrarizam]], s primjesama lijevih ideja<ref>{{citiranje weba|url=http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2044 |title=Stjepan Radić |izdavač=Krležijana |accessdate=30. srpnja 2016.}}</ref>;<br>[[liberalizam]] (u političkim pitanjima naročito s obzirom na ustavne slobode i na izborno pravo prirodna i građanska prava pojedinca i skupina, demokratsko odlučivanje kao jamstvo ravnopravnosti)<ref name="Moj politički životopis"/>;<br>[[socijalni liberalizam]]<ref name="hr.n1info.com">[http://hr.n1info.com/Vijesti/a254408/Beljakov-HSS-napravio-radikalan-zaokret-Zbogom-demokrscanstvu-mi-smo-progresivni-liberali.html HSS rekao zbogom demokršćanstvu: Mi smo progresivni liberali], N1info, 13. listopada 2017.</ref><br>[[progresivizam]]<ref name="hr.n1info.com"/><br>[[zelena politika]]<ref>{{citiranje weba|url=http://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3206407/hss-u-programu-napravio-nagli-zaokret-vise-nismo-konzervativni-sad-smo-zeleni-i-progresivni/|title=HSS u programu napravio nagli zaokret: 'Više nismo konzervativni, sad smo zeleni i progresivni' |accessdate=26. lipnja 2018.}}</ref>;<br>[[antifašizam]]<ref name="Tajni plan za HSS">{{citiranje weba|url=http://www.matica.hr/vijenac/488/tajni-plan-za-hss-18692/|title= Nekomunisti u hrvatskom pokretu otpora: Hrvatska seljačka stranka (I. dio) Tajni plan za HSS |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=26. lipnja 2018.}}</ref>;<br> '''povijesno'''<br>[[socijalizam]] (društvena odgovornost, socijalna država)<ref>{{citiranje weba|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11947|title=Suzana Leček, Stjepan Radić, Hrvatski biografski leksikon |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=26. lipnja 2018.}}</ref>;<br>[[antikomunizam]]<ref name="Tajni plan za HSS"/><ref name="ReferenceA">HSS iz doba Petir i starog statuta, prije statuta 2018. godine i izlaska HSS-a iz EPP-a.</ref>;<br>[[konzervativizam]] (u kulturnim pitanjima, naročito s obzirom na vjeru)<ref name="Moj politički životopis">{{citiranje weba|url=http://www.hss-smz.org/stara/joomla-overview/povijest/zivotopis-stjepana-radica?start=1|title=Stjepan Radić, Moj politički životopis |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=11. kolovoza 2017.}}</ref><ref name="ReferenceA">HSS iz doba Petir i starog statuta, prije statuta 2018. godine i izlaska HSS-a iz EPP-a.</ref>;<br>[[demokršćanstvo]]<ref name="hr.n1info.com"/>
|položaj                    = [[politički centar]] (do 2016.)<ref>[https://web.archive.org/web/20130407065714/http://www.hss.hr/files/Osnovne%20odrednice%20programa%20HSS.pdf HSS: Osnovne odrednice programa HSS-a 2012.–2016.], str. 2.:{{citat2|HSS kao tradicionalna hrvatska stranka političkog centra svoju doktrinu ovime prilagođava suvremenom okruženju i činjenici ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU u srpnju 2013.g. kao jednom od najvećih povijesnih izazova ali i najveće razvojne prilike u novijoj hrvatskoj povijesti.}}, (arhivirano na web.archive.org 7. travnja 2013.), preuzeto 13. siječnja 2016.</ref><br>[[lijevi centar]] (od 2016.)
|nacionalna skupina         = [[Restart koalicija]]
|međunarodna skupina        =
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|151|#008000}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|#008000}}
|tijelo3                    =
|tijelo3 zastupljenost      =
|tijelo4                    =
|tijelo4 zastupljenost      =
|boje                       = {{Obojani okvir|#008000}}
|službena stranica          = http://www.hss.hr/
|napomena                   =
}}
{{preusmjerava|HSS}}

'''Hrvatska seljačka stranka''' je [[hrvatska]] politička stranka osnovana [[1904.]] godine pod imenom [[Hrvatska pučka seljačka stranka]]. [[1920.]] godine mijenja ime u [[Hrvatska republikanska seljačka stranka]], a [[1925.]] godine u današnje. Osnovali su je braća [[Stjepan Radić|Stjepan]] i [[Antun Radić]].

== Uvod ==
[[Datoteka:Antun_Radić.gif|mini|[[Antun Radić]]]]
[[Datoteka:Stjepan Radić.JPG|mini|Stjepan Radić, rad [[Nikolaj Haritonov|Nikolaja Haritonova]],<ref>[http://www.mdc.hr/plakatoteka.aspx?stranica=119&plakatId=5960 Pregled plakata: Stjepan Radić], mdc.hr, pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> 1926. Zagreb, [[Hrvatski povijesni muzej]]]]

Hrvatska seljačka stranka povijesno spada među najznačajnije hrvatske političke stranke zahvaljujući svom utjecaju među Hrvatima u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], Kraljevini/Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Zalagala se na opću demokratizaciju hrvatskog društva i rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja. Po svojim načelima bila je progresivna narodna odnosno pučka stranka koja je smatrala hrvatsko seljaštvo, tada ogromnu većinu u hrvatskom društvu, temeljem hrvatskog naroda. Program stranke iz 1904. godine je u cijelosti ponovno objavljen 2015. godine i dostupan je na poveznici.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.academia.edu/26605556/O_bra%C4%87i_Radi%C4%87_i_po%C4%8Decima_Hrvatske_pu%C4%8Dke_selja%C4%8Dke_stranke_About_Radi%C4%87_brothers_and_the_beginnings_of_the_Croatian_Peoples_Peasant_Party|title=Hrvoje Petrić, ''O braći Radić i počecima Hrvatske pučke seljačke stranke'', u: ''110 godina Hrvatske seljačke stranke (zbornik)'', Matica hrvatska, Zagreb, 2015. |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref> Bila je najprihvaćenija politička stranka među Hrvatima u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. HSS je preko svojih organizacija ([[Hrvatsko srce]], [[Seljačka sloga]]) odigrao veliku ulogu u [[emancipacija žena|emancipaciji žena]]. Te organizacije bile su osnivane radi "unaprjeđenja žene i socijalno i kulturno", a i radi toga da bi se "kod naših žena probudilo svijest ravnopravnosti žene s muškarcem" i radi "propagiranja ženskog prava glasa".<ref>Suzana Leček: [http://hrcak.srce.hr/file/76463 Seljačka sloga i uključivanje žena u seljački pokret (1925.-1929.)], ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'', sv. 32-33, 1999.-2000., str. 296.</ref> U Austro-Ugarskoj je prihvatila ideje [[Austroslavizam|austroslavizma]], zalažući se za federalizaciju Monarhije na četiri federalne jedinice - njemačku, mađarsku, čehoslovačku i hrvatsku, odnosno južnoslavensku.

Raspadom Austro-Ugarske nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] prihvaća ideju o ujedinjenju Južnih Slavena u jednu južnoslavensku državu. Međutim, unutar te države zalaže se za njezino uređenje na federalnom načelu, te zbog toga dolazi u sukob s predstavnicima unitarizma, pretežito srpskim političkim snagama. Unatoč kritikama njezinog unutarnjeg uređenja, HSS je prihvatio novu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] i postaje vodeća hrvatska politička stranka unutar nje, zalažući se za stvaranje Hrvatske Seljačke Republike, te shodno tome mijenja ime u Hrvatsku republikansku seljačku stranku [[1920.]] godine.

Vremenom pada u sve veći sukob s unitarističkim snagama u državi, predvođenih [[Narodna radikalna stranka|Narodnom radikalnom strankom]], a vrhunac sukoba dogodio se [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentatom]] u [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodnoj skupštini]] na čelništvo HSS-a, [[20. lipnja]] [[1928.]] godine, kada je [[Narodna radikalna stranka|radikal]] [[Puniša Račić]] ubio [[Đuro Basariček|Đuru Basarička]] i [[Pavle Radić|Pavla Radića]], a ranio [[Ivan Pernar|Ivana Pernara]], [[Ivan Granđa|Ivana Granđu]] i Stjepana Radića, koji je iste godine i umro. Potom je jugoslavenski kralj [[Aleksandar I. Karađorđević]] uveo [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjsku diktaturu]], 1929. godine, zabranivši sve političke stranke. Kralj Aleksandar I. Karađorđević ubijen je 1934. godine u [[Marseilles]]u u atentatu koji su organizirali [[Ustaše]] u suradnji s bugarskim nacionalistima iz [[VMRO|VMRO-a]]. Naslijedio ga je [[regent]] knez [[Pavle Karađorđević]] koji odobrava rad političkih stranaka, nakon čega na čelo HSS-a dolazi [[Vladko Maček]].

Maček je u suradnji s [[Jugoslavenska demokratska stranka|Jugoslavenskom demokratskom strankom]] konačno riješio hrvatsko pitanje u Jugoslaviji sporazumom između njega i [[Dragiša Cvetković|Dragiše Cvetkovića]], kojim je stvorena [[Banovina Hrvatska]] na području Jugoslavije gdje su Hrvati činili većinu, te je uspostavljena koalicijska vlada koja je vodila državu do ožujskog puča [[1941.]] godine. Povjesničari stvaranje Banovine Hrvatske smatraju pokušajem i tendencijom daljnje federalizacije Jugoslavije. Cvetković je kao predsjednik Vlade u ožujku 1941. godine potpisao [[Trojni pakt]] s [[Treći Reich|nacističkom Njemačkom]], no krajem mjeseca koalicijska vlada i knez Pavle oboreni su u vojnom puču kojeg je predvodio general [[Dušan Simović]]. Simovićev puč izvele su snage koje su se protivile daljnjoj federalizaciji Jugoslavije, a pod krinkom protivljenja paktu s Njemačkom.

Nacistička Njemačka je sa svojim saveznicima napala Jugoslaviju u travnju 1941. godine, te je ona ubrzo [[Kapitulacija|kapitulirala]] zbog opće neorganiziranosti vojske, a u vrijeme napada uspostavila je, zajedno s [[Kraljevina Italija|fašističkom Italijom]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] kojoj je na čelo došao ustaški režim predvođen [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Maček je pozvao hrvatski narod na suradnju s novim režimom a njega su Ustaše prvo kratko zatočile u [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnome logoru Jasenovcu]] i potom internirale u Kupincu. Dio HSS-a priklonio se ustaškom pokretu, a dio se priklonio [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Narodnooslobodilačkom pokretu]] kojeg je predvodila [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija]] na čelu s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]]. Treći dio HSS-a nastavio je djelovati u iseljeništvu. [[Ivan Šubašić]] je uz podršku [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] s Josipom Brozom Titom potpisao [[Viški sporazum]] na Visu u svibnju [[1944.]] godine u kojem je dogovorena koalicijska vlada tzv. građanskih stranaka s komunistima i održavanju slobodnih izbora nakon rata. U suradnji s pobunjenim ustaškim ministrima, [[Mladen Lorković|Mladenom Lorkovićem]] i [[Ante Vokić|Antom Vokićem]] i nekolicinom domobranskih časnika, HSS je u kolovozu 1944. godine pokušao oboriti ustaški režim i prikloniti Hrvatsku saveznicima, no [[Urota Lorković-Vokić|urota]] završila je masovnim uhićenjima.

U Privremenu vladu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federalne Jugoslavije]] u ožujku 1945. godine ušle su i građanske stranke, među njima i HSS. Međutim, kada su se trebali održati opći i demokratski izbori, komunisti su izbornim prijevarama preuzeli vlast i izbacili građanske stranke iz sudjelovanja u vlasti. Uskoro je zabranjeno djelovanje svih političkih stranaka izuzev Komunističke partije, pa HSS ponovno završava u inozemstvu. Nakn smrti Mačeka, stranku preuzima [[Juraj Krnjević]] koji ju je vodio do svoje smrti [[1988.]] godine.

Nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i početka demokratizacije u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]], HSS je obnovio [[Drago Stipac]], [[1991.]] godine, koji je izabran i za predsjednika stranke. Međutim, HSS nije imao snagu koju je imao ranijih godina, a vodeća stranka bila je [[Hrvatska demokratska zajednica]] kojoj je na čelu bio dr. [[Franjo Tuđman]]. HSS je vrhunac u neovisnoj Hrvatskoj doživio na parlamentarnim izborima [[2000.]] godine, kada je dobio 17 zastupnika od 151, a od [[2008.]] do [[2011.]] godine sudjelovao je u koalicijskim vladama predvođenih HDZ-om. HSS ima [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|sestrinsku stranku]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] istog naziva, koja ne igra značajnu ulogu u političkom životu hrvatskoga naroda u BiH.

== Povijest HSS-a ==
=== Djelovanje u doba Austro-Ugarske (1904.-1918.) ===
''Vidi članak [[Hrvatska pučka seljačka stranka]].''

=== Djelovanje u doba Prve Jugoslavije (1918.-1941.) ===
[[Datoteka:Radic_govori_na_skupstini.jpg|thumb|lijevo|350px|Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u [[Dubrovnik]]u [[27. svibnja]] [[1928.]] godine (desno od Radića je [[Josip Predavec]] a lijevo [[Svetozar Pribićević]]).]]

Unatoč snažnom političkom pritisku [[beograd]]skoga režima, koji u "separatizmu" Hrvatske pučke/republikanske seljačke stranke vidi najveću opasnost za jedinstvo države, stranka je postigla izvrsne rezultate na izborima u razdoblju od [[1920.]] do [[1927.]] godine.

Od [[1920.]] do [[1924.]] godine Hrvatska seljačka stranka vodi politiku opstrukcije. Odbija sudjelovanje u radu [[Ustavotvorna skupština Kraljevine SHS|Ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS]], a zatim odbija priznati centralistički [[Vidovdanski ustav]] koji je ta skupština donijela [[28. lipnja]] [[1921.]] godine i sudjelovati u daljnjem radu te iste skupštine koja djeluje kao [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodna skupština Kraljevine SHS]]. To se ponavlja i nakon izbora [[1923.]] godine. Sljedeće godine međutim izabrani zastupnici [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatske republikanske seljačke stranke]] (HRSS) (njih 70, od ukupno 312) ulaze u Skupštinu.

U ožujku 1924. godine predsjednik [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]] [[Ljubomir Davidović]], nastojeći srušiti vladu [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]], radi na stvaranju ''Oporbenoga bloka'' sa [[Savez zemljoradnika|Savezom zemljoradnika]] (koji osvaja znatan dio glasova Srba u Bosni i Hercegovini), [[Slovenska ljudska stranka|Slovenskom ljudskom strankom]], [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenkom muslimanskom organizacijom]] i Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. Taj je plan propao kada je potpredsjednik demokrata [[Svetozar Pribićević]] sa skupinom istomišljenika zastupnika istupio iz te stranke, osnovao [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]], te potom sklopio koaliciju s [[Nikola Pašić|Pašićevom]] [[Narodna radikalna stranka|Narodnom radikalnom strankom]].

Nastojeći pridobiti bilo kakvu inozemu pomoć za rješavanje "hrvatskog pitanja", predsjednik stranke [[Stjepan Radić]] je u srpnju [[1923.]] godine otišao u inozemstvo posjetivši [[London]] gdje je proveo neko vrijeme te potom odlazi u Beč. Nakon toga je [[1924.]] godine posjetio i [[Moskva|Moskvu]], gdje je učlanio stranku u [[Seljačka internacionala|Seljačku internacionalu]] koja je bila pod [[Komunizam|komunističkim]] pokroviteljstvom, što tijela stranke prihvaćaju. Nakon toga se pojačavaju pritisci na HRSS, dok se hrvatski narod i hrvatska borba etiketira u ono vrijeme vrlo negativnom etiketom "komunista". Krajem godine beogradski režim na HRSS primjenjuje [[Obznana|Obznanu]] i zabranjuje njezino djelovanje. Nakon povratka iz inozemstva u Zagrebu je u siječnju [[1925.]] godine Radić uhićen i predan sudu. U takvim uvjetima, organizirani su izbori u veljači 1925. godine. Vlada je primjenila Obznanu na stranku no ipak joj je dopustila sudjelovanje izborima i postavljanje kandidatskih lista.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 179.</ref> Na izborima HRSS potvrđuje svoju snagu i postiže više glasova nego na prethodnim izborima 1923. godine.<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 184.</ref> Tada međutim [[Stjepan Radić]], koji je u zatvoru, popušta i pravi veliki zaokret: izjavljuje kako HRSS prihvaća monarhiju i odriče se republikanizma. Stranka mijenja ime, izbacujući iz naziva pridjev "republikanska". Radić je pušten iz zatvora i odlazi u koalicijsku vladu s [[Narodna radikalna stranka|Narodnom radikalnom strankom]] (nazvana i RR-vlada, po "radikali" i "Radić").

[[Datoteka:Vladko_Maček.jpg|mini|desno|[[Vladko Maček]]]]

Sudjelovanje u vladi međutim nije dovelo do onih poboljšanja koje je Stjepan Radić očekivao, jer radikali i krug oko kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]] odbija predložene umjerene reforme. Koalicija se raspada krajem [[1926.]] godine i HSS je ponovno u oporbi. Na izborima održanim [[1927.]] godine Hrvatska seljačka stranka doživljava zamjetljiv pad u broju glasova, iako znatno manje u broju osvojenih mandata.

Nakon parlamentarnih izbora 1927. godine HSS sa [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnom demokratskom strankom]] [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]] stvorila je [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26418 Hrvatska enciklopedija: Hrvatska seljačka stranka], pristupljeno 19. siječnja 2016.</ref>

Dok je djelovala i postojala u [[Bačka|Bačkoj]], Hrvatska seljačka stranka svojim djelovanjem uvelike je pridonijela očitovanju [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]] kao Hrvata, u smislu da je učvrstila već postojeće nacionalno ime Hrvata među tamošnjim Hrvatima, njihovo nacionalno osvještavanje i nacionalnu integraciju bačkih Bunjevaca i Šokaca s ostatkom Hrvata, odnosno utjecala je na one koji su se kolebali oko nacionalnog izjašnjavanja da se javno izjasne kao Hrvati.<ref name="Bara">[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4111&arc=4111 Radio Subotica na hrvatskom] Marija Matković/Siniša Jurić: Utjecaj HSS pridonio nacionalnoj osviještenosti Hrvata u Bačkoj, 24. kolovoza 2009. ([[Mario Bara]] na predavanju pod nazivom «Hrvatska seljačka stranka u Bačkoj – političko, kulturno i gospodarsko djelovanje»)</ref><ref name="subotica.info">[http://www.subotica.info/2009/08/22/hrvatska-seljacka-stranka-u-backoj Hrvatska seljačka stranka u Bačkoj], subotica.info, 22. kolovoza 2009., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> Početci djelovalanja Hrvatske seljačke stranke u Bačkoj su od [[1930-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Tada je stranka djelovala uglavnom na području kulture, utječući prijeko kulturnih i prosvjetnih društava a poslije se je proširila na svaki aspekt društvenog djelovanja ([[šport]], [[kultura]], [[prosvjeta]], [[umjetnost]] i ini). Tek od [[1935.]] godine uspjeli su nešto konkretno poduzeti. Sve je to bilo plodom djelovanja HSS-ovih organizacija ([[Seljačka sloga]], [[Gospodarska sloga]], [[Hrvatska športska sloga]], [[Hrvatski radnički savez]]) ili organizacija koje su angažirale članstvo HSS-a ili ljude bliske HSS-u.<ref name="Bara"/><ref name="subotica.info"/> U ono doba nejasno definiranih teritorijalnih granica, neki čelnici Hrvatske seljačke stranke su se zalagali i za pripajanje (dijelova) Bačke matici Hrvatskoj.<ref name="Bara"/><ref name="subotica.info"/>

==== Atentat u Narodnoj skupštini ====
Dne [[20. lipnja]] [[1928.]] godine, dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke [[Puniša Račić]] u [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentatu u Narodnoj skupštini]], pucnjima iz [[revolver]]a na zastupnike HSS-a, ranjava [[Ivan Pernar|Ivana Pernara]] i [[Ivan Granđa|Ivana Granđu]], smrtno ranjava Stjepana Radića te usmrćuje [[Đuro Basariček|Đuru Basarička]] i [[Pavle Radić|Pavla Radića]]. Ivan Granđa, seljak, zastupnik iz sela [[Šašinovec|Šašinovca]], sjedio je u zastupničkoj klupi pokraj Stjepana Radića i ranjen je u lijevu ruku kada je, u momentu atentata, svojim tijelom zaštitio Stjepana Radića i tako ga spasio od neposredne smrti.<ref>[[Zvonimir Kulundžić]], ''Atentat na Stjepana Radića'', Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 367.</ref> Stjepan Radić umro je [[8. kolovoza]] [[1928.]] godine, od posljedica ranjavanja.

Pet dana nakon Radićeve smrti, [[13. kolovoza]] 1928. godine, na sastanku kluba zastupnika HSS-a, izabranih na posljednjim skupštinskim izborima 1927. godine, za novoga predsjednika stranke izabran je dr. [[Vladko Maček]].<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 260.-261.</ref>

==== Rezultati na parlamentarnim izborima ====
U doba [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji|ograničenog parlamentarizma, 1920.-1929.]], četiri su puta održani izbori za Narodnu skupštinu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Na tim izborima HPSS/HRSS/HSS nastupa samostalno. Nakon razdoblja [[Šestosječanjska diktatura|šestosječanjske diktature]], održani su izbori [[1935.]] i [[1938.]] godine, na kojima HSS nastupa u okviru ujedinjene oporbe.

===== Izbori za ustavotvornu skupštinu 1920. =====
[[Datoteka:Đuro_Basaricek.jpg|mini|[[Đuro Basariček]]]]
[[Datoteka:Pavle_Radić.jpg|mini|[[Pavle Radić]]]]

Na [[Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.|izborima za ustavotvornu skupštinu]] održanim [[28. studenoga]] [[1920.]] godine HPSS je istakla svoje liste samo na području Hrvatske i Slavonije (koja je bila podijeljena na devet izbornih jedinica). Na tim izborima prvi put imaju pravo glasa svi odrasli muškarci, dok je prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] to pravo imalo tek njih oko 15 posto. Prije rata marginalna, HPSS gotovo je posve uništila konkurenciju hrvatskih građanskih stranaka. Dobiva 230.590 glasova i osvaja 50 mandata od 93, koliko je ukupno otpadalo na Hrvatsku i Slavoniju. Jugounitaristička [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratska stranka]] osvojila je 19 (znatan broj glasova Hrvata), srbijanska [[Narodna radikalna stranka]] devet, [[Komunistička partija Jugoslavije|komunisti]] sedam (u Zagrebu i drugim većim gradovima), te hrvatske građanske stranke ukupno osam mandata: [[Hrvatska pučka stranka (1919.)|Hrvatska pučka stranka]] tri, [[Hrvatska zajednica]] tri i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatska stranka prava]] dva.<ref>Čulinović, I, 1961., str. 310.</ref>

{{citat2|»Očekivalo se da će se ona snažno afirmirati, ali da će tako reći pregaziti stare hrvatske građanske stranke – to je bilo iznenađenje. Građanske stranke raspolagale su razmjerno velikom štampom, raspolagale su i izvjesnim novčanim sredstvima; sam Radić bio je u zatvoru, u selima nije bilo vidljive agitacije, nisu se održavale nikakve velike skupštine pa ipak – njegova stranka četverostruko tuče hrvatske građanske stranke. (...) Uzroci toga uspjeha jasni su kao na dlanu. U sve vidljivijoj borbi između dviju koncepcija uređenja države stranke pomirljive politike morale su biti ekrazirane. Te koncepcije centralizma i anticentralizma narodne su mase osjećale u dnevnom životu. I one na njih reagiraju, jasno vele što neće. Seljački pokret, nauk braće Radić je pobijedio. On uskrisuje vjeru u pravicu kao lijek protiv svih zala, i narod traži nacionalnu i socijalnu pravicu. Narod prihvaća misao braće Radića da država nije nešto izvan njega, da je država narod, živi narod koji hoće biti gospodarem, koji hoće seljačku demokraciju. Dana 28. XI. 1920. u hrvatskoj politici vidljivo je dovršena velika duhovna revolucija.«<ref>J. Horvat, II, 1989., str. 197.-198.</ref>}}

Ubrzo nakon tih izbora, HPSS mijenja ime u ''Hrvatska republikanska seljačka stranka'' (HRSS), čime još više zaoštrava sukob s vladajućim beogradskim režimom. Širi se i van područja Hrvatske i Slavonije.

===== Parlamentarni izbori 1923. =====
Na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1923.|izborima za Narodnu skupštinu Kraljevine]] SHS [[18. ožujka]] [[1923.]] godine HRSS ističe svoje liste također i u Dalmaciji, BiH i Sloveniji. Doživljava potpuni trijumf. U Hrvatskoj i Slavoniji "pomeli" su konkurenciju: osvojili su 367.847 glasova i 52 od 68 mandata, a osim njih mandate su osvojili samo demokrati (10) i radikali (6). U Dalmaciji je također postala najjača stranka s 27.688 glasova i 7 od 15 mandata (radikali 5, lista [[Ante Trumbić|Trumbić]]-[[Mate Drinković|Drinković]] 2 i demokrati 1). U BiH osvaja 68.013 glasova i 9 (od 48) mandata osvojivši veliku većinu hrvatskih glasova (muslimani glasuju za [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]] a Srbi za [[Narodna radikalna stranka|radikale]] i [[Savez zemljoradnika]]), a u Sloveniji osvaja 2 mandata. Tako sa 70 osvojenih mandata (od 312) postaje druga stranka u Narodnoj skupštini.<ref>Čulinović, I, 1961., str. 411.</ref> Rezultat je tim značajniji što su druge stranke, koje se opiru vladajućem režimu uz koji je vezana [[Narodna radikalna stranka]], pod brojnim pritiscima i prevarama doživjele nazadovanje. Plebiscitarno opredjeljenje Hrvata za stranku koja se zalaže za republiku i federaciju izazvalo je uzbunu u Beogradu, pa se prvi put javno pojavljuje ideja '''amputacije''' zapadnih dijelova države u kojima postoji jak kulturni i politički otpor velikosrpskom političkom projektu.

Nakon 1923. u Dalmaciji dolazi do postupnog utapanja Saveza zemljoradnika (stranke nastale 1920. spajanjem Saveza zemljoradnika iz Srbije, Saveza težaka BiH, dalmatinske Težačke stranke i Kmetijske stranke u Sloveniji) u HRSS.<ref>[[Tonći Šitin]], [http://hrcak.srce.hr/file/13319 Utapanje Saveza zemljoradnika u Dalmaciji u HRSS nakon 1923. godine], Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 47, studeni 2005., str. 370.</ref>

===== Parlamentarni izbori 1925. =====
[[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1925.|Sljedeći izbori, 8. veljače 1925.]] godine, održani su u vrijeme kada je HRSS pod režimom [[Obznana|Obznane]], i njeni vođe u zatvoru. Usprkos tome HRSS povećava broj glasova u Hrvatskoj na 376.414, ali smanjuje se broj mandata: 45, a Nacionalni blok ([[Narodna radikalna stranka|radikali]] i [[Samostalna demokratska stranka]]) osvaja 23 mandata. U Dalmaciji je pak HRSS ojačala na 9 (16), Nacionalni blok 6, demokrati 1). U Sloveniji 3 mandata. U BiH 10 mandata. Ukupno 67 mandata.<ref>Čulinović, I, 1961., str. 456.-457.</ref>

Ubrzo nakon ovih izbora [[Stjepan Radić]] iz zatvora pristaje na sporazum s režimom. Stranka izbacuje pridjev "republikanska" iz svojeg imena i njeni predstavnici ulaze u vladu.

===== Parlamentarni izbori 1927. =====
[[Datoteka:Božićnica-1930.jpg|mini|''Božićnica: seljački prosvjetno-politički sbornik i kalendar za prostu godinu 1930.'', sastavio i uredio [[Vladimir Radić]], naklada Vladimira Radića, Zagreb, 1929.]]

Konačno, [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|na izborima 11. rujna 1927.]] godine HSS nastupa pod imenom "Narodna seljačka stranka", pokušavajući proširiti svoj utjecaj. Međutim doživljava određeni pad u broju glasova, te manje izražen u broju mandata.

Hrvatska i Slavonija 243.389 glasova i 45 mandata (NRS 7, SDS 15, HB 2), Dalmacija 8, BiH 8 mandata. Ukupno 61. U Sloveniji Samostalna kmetijska stranka jedan i u Crnoj Gori [[Crnogorska stranka|Crnogorska federalistička stranka]], na listi NSS, dobiva jedan mandat.<ref>Čulinović, I, 1961., str. 500.</ref>

===== Parlamentarni izbori 1931. =====
Zbog izbornoga zakona koji je donesen dva mjeseca prije izbora oporbene političke stranke nisu mogle ništa poduzeti da uspiju postaviti zemaljske kandidatske liste prema zakonskim propisima. Zbog toga su HSS i oporbene političke stranke bojkotirale [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1931.|izbore]].

===== Parlamentarni izbori 1935. =====
Na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935.|izborima 1935. godine]] HSS sudjeluje kao dio [[Ujedinjena opozicija|Ujedinjene opozicije]] koju su činile [[Seljačko-demokratska koalicija]], [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]], Davidovićevo krilo [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]] i jedan dio [[Zemljoradnička stranka|Zemljoradničke stranke]]. Nositelj kandidacijske liste bio je dr. [[Vladko Maček]]. Dobili su 1.075.389 glasova (37,29%) što im je donijelo 67 zastupničkih mjesta.

===== Parlamentarni izbori 1938. =====
[[Datoteka:Juraj_krnjević_1939.jpg|mini|[[Juraj Krnjević]], 1939. godine.]]
Na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.|izborima 1938. godine]] HSS ponovno sudjeluje kao dio [[Ujedinjena opozicija|Ujedinjene opozicije]] koju su činile [[Seljačko-demokratska koalicija]], [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] ([[Ljubomir Davidović]]), [[Zemljoradnička stranka]] ([[Jovan Jovanović]]), [[Crnogorska stranka|Crnogorska federalistička stranka]] ([[Sekula Drljević]]), dio [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]] ([[Aca Stanojević]]) te vođe bivše [[Jugoslavenska narodna stranka|Jugoslavenske narodne stranke]]: [[Bogoljub Jevtić]] i [[Petar Živković]]{{fusg|1}}. Nositelj kandidacijske liste bio je dr. Vladko Maček. Dobili su 1.364.527 glasova (44,90%) što im je po tadašnjem izbornom zakonu donijelo 67 zastupničkih mjesta, isto kao i na prošlim izborima.

=== Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata (1941.-1945.) ===
Ubrzo nakon uspostave [[NDH]], [[totalitarizam|totalitarni]] ustaški režim zabranjuje rad HSS-a, kao i svih drugih stranaka. Među dužnosnicima stranke (a i među običnim članstvom) dolazi do raskola na tri struje: tzv. "'''Sredinski dio''" propovijeda nedjelovanje i čekanje, '''desno krilo''' aktivno surađuje s ustaškim režimom, a '''lijevo krilo''' sudjeluje u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu]] (NOP).

Od '''273''' "prvaka stranke" (zastupnici, zamjenici zastupnika, kandidati i senatori) njih '''159''' (58%) pripada "sredinskom dijelu", '''66''' (24%) je na neki način surađivalo s vlastima [[NDH]], a '''48''' (18%) s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP]]-om. Iako je "sredinski dio" najbrojniji, oni zbog pasivnosti, neodlučnosti i kolebanja, a također i međusobne nesloge, postepeno gube svaki značaj. S vremenom, a osobito tijekom [[1943.]] i [[1944.]], sve je veći broj predratnih glasača, članova i nižih i srednjih dužnosnika stranke, uključujući i mnoge [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] vojnike i časnike, pristupao NOP-u.

Osim toga, njemački plan za Hrvatsku predviđao je formiranje države pod vodstvom Vlatka Mačeka i HSS-a, ali on je to odbio, čime je sebe i stranku svrstao na antifašističku stranu u vrijeme kada su komunisti još kalkulirali očekujući direktive iz Moskve. Maček je svoj antifašizam dokazao gotovo tri mjeseca prije Tita. Zbog toga je cijeli rat bio interniran, a HSS zabranjen.

''Vidi članak [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata]].''

=== Razdoblje komunističke Jugoslavije (1945.-1989.) ===
Krajem rata, [[Vladko Maček]], kojeg su [[komunisti]] optuživali za izdaju, zajedno s dužnosnicima i vojskom [[NDH]] odlazi u emigraciju. Uz pomoć [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]] organizira rad stranke u emigraciji i osnivanje ogranaka u raznim zemljama. Takvi ogranci osnivani su u [[Kanada|Kanadi]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Australija|Australiji]] te također i u nekim europskim zemljama ([[Belgija]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]).<ref name="H.Matković">Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 474.</ref>

U vladi Narodne fronte Hrvatske, koja je pod predsjedanjem komuniste [[Vladimir Bakarić|Vladimira Bakarića]] formirana [[14. travnja]] 1945. godine u [[Split]]u, sudjeluju i predstavnici HSS-a. HSS-ovac [[Franjo Gaži]] ostaje potpredsjednikom Vlade Narodne Republike Hrvatske sve do [[1953.]] godine. Međutim već je od 1945. godine jasno kako komunisti toleriraju sudjelovanje HSS-ovaca u vlasti samo radi pacificiranja znatnog dijela naroda koji komunistima nikako nije bio sklon - sve ako je narodu bilo očigledno da je uslijed geopolitičkih okolnosti nastalih nakon Drugoga svjetskoga rata vlast komunista u Hrvatskoj i Jugoslaviji teško može biti dovedena u pitanje (slijedom [[Konferencija u Jalti|dogovora u Jalti između SAD, Velike Britanije i SSSR-a u veljači 1945. godine]], komunisti su čvrsto zavladali raznim drugim zemljama na potezu od Bugarske do Poljske gdje je popularnost komunista bila slaba). Viđeniji članovi HSS-a bili su izloženi policijskom nadzoru i zastrašivanju, premda su ih komunisti koristili, u nedostatku vlastitih izobraženih kadrova sposobnih za upravljanje državnim ustanovama i gospodarstvom.<ref>[[Zdenko Radelić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=48421 "Izvješća Oznina/Udbina doušnika Ivančevića o stanju u HSS-u (1945.-1952.)"], ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 40, br. 2, listopad 2008.</ref><ref>Zdenko Radelić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29647 "Ivan Šubašić i Juraj Šutej pod paskom Ozne"], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 39, br. 2, listopad 2007.</ref>

[[Datoteka:Glasila_novine_hss.jpg|mini|desno|Glasila, novine, bilteni Hrvatske seljačke stranke.]]

Sam predvodnik HSS-ovaca u ZAVNOH-u [[Božidar Magovac]] najprije je u istražnom zatvoru, a potom i na robiji od [[1947.]] do [[1953.]] godine; njegov "zločin" bio je što se zalagao za višestranačje i demokraciju.

Približno s [[1952.]] godinom, osjećaju se komunisti dovoljno sigurnima da već marginalizirane HSS-ovce posve isključe iz rukovođenja zemljom.

Da je HSS-ova ideja ostala u narodu prisutnom vidimo iz činjenice kako je u razdoblju najčvršće komunističke vladavine, [[1955.]] godine, na pokop bivšega bana Banovine Hrvatske [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]] došlo oko 10.000 ljudi (za koji je javnost bila obaviještena jedino osmrtnicom udovice Vlaste Šubašić).<ref>Zdenko Radelić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29647 "Ivan Šubašić i Juraj Šutej pod paskom Ozne"], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 39, br. 2, listopad 2007., str. 365.</ref>

Najveću aktivnost u inozemstvu HSS razvio je u Kanadi.<ref name="H.Matković"/> Nakon Mačekove smrti, [[1964.]] godine, Krnjević postaje predsjednikom stranke i ostaje na tom položaju do svoje smrti [[1988.]] godine.

Godine [[1980.]] izabran je ''Središnji odbor'' HSS-a u emigraciji. Nakon smrti dra Jurja krnjevića dr. [[Josip Torbar (ml.)|Josip Mirko Torbar]] preuzima predsjedanje ''Središnjim odborom''.<ref>i.kri/VLM, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/umro-pocasni-predsjednik-hss-a-josip-torbar-580506 ''Umro počasni predsjednik HSS-a Josip Torbar''], ''[[Večernji list]]'', 7. srpnja 2013., pristupljeno 4. ožujka 2015.</ref><ref>Nino Škrabe: [http://uskok-sosice.hr/umro-pocasni-presjednik-hss-a-josip-torbar/ ''Umro počasni presjednik HSS-a Josip Torbar''], Udruga Uskok Sošice, objavio admin, 9. srpnja 2013. Pristupljeno 29. listopada 2016.</ref>

Potkraj [[1980-ih]] predsjednik HSS-a za Kanadu bio je [[Ivan Koren]], glavni tajnik HSS-a za Australiju [[Stjepan Krstin]], predsjednik HSS-a za Australiju bio je [[Antun Babić]] (koji je poslije bio savjetnik predsjednika Tuđmana za medije, prvi glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova RH i generalni konzul u Melbourneu, bivši urednik novina ''[[Hrvatska sloboda]]'' u Sydneyu).<ref>Antun Babić, [http://glasbrotnja.net/vijesti/hrvatska/antun-babictudman-je-otac-republike-hrvatske-tito-je-bio-jedan-od-najvecih-zlocinaca-u-novijoj-europskoj-povijesti Antun Babić: Tuđman je otac Republike Hrvatske a Tito je bio jedan od najvećih zločinaca u novijoj europskoj povijesti], glasbrotnja.net, 22. kolovoza 2014., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref><ref>Antun Babić, [http://glasbrotnja.net/vijesti/hrvatska/antun-babic-hdssb-je-donio-pogresnu-odluku Antun Babić: HDSSB je donio pogrešnu odluku], glasbrotnja.net, 3. siječnja 2015., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref><ref>Antun Babić, [http://narod.hr/hrvatska/hrvatskoj-prijeti-puzajuca-diktatura-gradanski-rat/ ‘Hrvatskoj prijeti puzajuća diktatura i građanski rat’], narod.hr, 9. prosinca 2014., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref><ref>(panorama): [http://fenix-magazin.com/74953/antun-babic-26-obljetnica-udbaskog-zlocina-u-sydneyu/ Antun Babić – 26. obljetnica udbaškog zločina u Sydneyu], Fenix, 25. studenoga 2014., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref>

== Djelovanje u Republici Hrvatskoj (od 1989.)==
[[Datoteka:HSS_logo.png|mini|desno|Tradicionalni logotip stranke.]]
Godine [[1989.]], u okviru snažnog pokreta za pluralizam i demokraciju u Hrvatskoj, javljaju se dvije skupine starih članova HSS-a, koje uz nekoliko mlađih ljudi rade na obnovi stranke u domovini. Jedna skupina organizira [[20. studenoga]] [[1989.]] godine obnoviteljsku/osnivačku skupštinu. Za predsjednika je izabran dr. [[Nikola Novaković]], za prvog potpredsjednika [[Ivan Zvonimir Čičak]], za drugog [[Tomislav Jugović]]. Stranka biva legalizirana u veljači [[1990.]] godine, zajedno s drugim novoosnovanim strankama ([[HSLS]], [[HDZ]] i inima).

Između Novakovića i Čička ubrzo dolazi do sukoba. [[24. ožujka]] 1990. godine Skupština HSS-a osuđuje odluku Novakovića o pristupanju [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciji narodnog sporazuma]], te ga smjenjuje i za predsjednika izabire Čička. Novakovićevi pristaše odriču legitimnost te skupštine, pa se tako na prvim slobodnim izborima u travnju i svibnju 1990. godine pojavljuju dvije skupine koje nose isto ime. Čičkov HSS sudjeluje u [[HDB|koaliciji]] s [[HDZ]]-om; ne osvajaju nijedan mandat, dok Novakovićev HSS osvaja tri mandata.

Javlja se još nekoliko frakcijskih skupina. Osim simboličkog prava na "radićevsku tradiciju" (na koju se, kao jednu od tri sastavnice svojeg programa, poziva i [[HDZ]]) i liderskih sukoba, "u igri" je i potencijalno pravo na naslijeđe velike imovine koja je bila u vlasništvu starog HSS-a i konfiscirana prvo za ustaškog, a zatim i za komunističkog režima. Zagovornici ujedinjenja, u suradnji sa Središnjim odborom u [[Bruxelles]]u, osnivaju [[9. prosinca]] 1990. godine stranku pod nazivom "HSS braće Radić". Ponajviše zahvaljujući [[Drago Stipac|Dragi Stipcu]], dolazi do sporazuma i [[25. svibnja]] [[1991.]] održana je ujediniteljska skupština, gdje se sve frakcije (uključujući i vodstvo u emigraciji) ujedinjuju pa je "uz prijenos legitimiteta stranke sa Središnjeg odbora HSS-a iz Bruxellesa, HSS nastavio političko djelovanje kao jedinstvena formacija".<ref name="Hrvoje Matković">Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 513.-516.</ref> Za predsjednika je izabran [[Drago Stipac]].<ref name="Hrvoje Matković"/>

Obnovljene su organizacije HSS-a [[Seljačka sloga]] (1991.) i [[Gospodarska sloga]] (1992.). Godine [[1999.]] obnovljen je rad predratnih organizacija [[Hrvatski radnički savez]] i organizacije žena [[Hrvatsko srce]], te je osnovan [[Hrvatski seljački savez]].

Krajem [[1994.]] godine [[Drago Stipac]] zbog teške bolesti podnosi ostavku. Za predsjednika je izabran [[Zlatko Tomčić]].

Dne [[16. listopada]] [[2002.]] godine HSS je primljen u članstvo [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] sa statusom promatrača.

Nakon neuspjeha na parlamentarnim izborima [[2003.]] godine, predsjednik [[Zlatko Tomčić]] uspio je izolirati nezadovoljnike. Kada se međutim trend opadanja nastavio na lokalnim izborima [[2005.]] godine, dolazi do smjenjivanja Tomčića. Novi predsjednik postaje [[Josip Friščić]].
Nakon potpisivanja koalicije s HDZ-om na državnoj razini i ulaska HSS-a u Vladu pojavili su se problemi oko toga hoće li HSS-ovo biračko tijelo podržati savez s HDZ-om. Nakon lokalnih izbora [[2009.]] godine HSS je osvojio manji broj [[župan]]a nego prije pa su se u javnosti pojavili znakovi kako unutar HSS-a raste nezadovoljstvo načinom vođenja politike HSS-a. Kod formiranja nove Vlade na čelu s [[Jadranka Kosor|Jadrankom Kosor]] određeni broj članova predsjedništva HSS-a usprotivio se stranačkom predsjedniku te su tražili da HSS ne odustane od ministra poljoprivrede. Ti sukobi su rezultirali suspenzijom potpredsjednice stranke i predsjednice Kluba zastupnika HSS-a u Saboru [[Marijana Petir|Marijane Petir]] koja je kasnije i smijenjena s mjesta predsjednice [[Klub zastupnika|Kluba zastupnika]], a odlukom časnog suda bila je opomenuta.<ref>[http://www.jutarnji.hr/marijana-petir--ne-zelim-komentirati-odluku-casnog-suda-o-opomeni/307386/ ''Marijana Petir: Ne želim komentirati odluku Časnog suda o opomeni''], ''[[Jutarnji list]]'', 25. kolovoza 2009., pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> Nakon tih otvorenih sukoba počele su ozbiljne rasprave u javnosti i medijskim krugovima o mogućoj promjeni stranačkog vodstva kao i o frakcijama u HSS-u.

Nakon povijesno loših izbornih rezultata na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|Parlamentarnim izborima]] [[2011.]] godine kada stranka osvaja samo 1 mandat raste nezadovoljstvo položajem i stanjem stranke te predsjedništvo saziva glavnu izbornu skupštinu za [[28. siječnja]] [[2012.]] godine na kojoj se biralo novo stranačko vodstvo. Dne [[12. prosinca]] 2011. godine pokrenut je kandidacijski postupak koji je trajao do [[9. siječnja]] 2012. godine. Dotadašnji predsjednik stranke Josip Friščić je najavio svoje povlačenje s čela stranke kao i dotadašnji dopredsjednik i ministar [[Božidar Pankretić]]. Oba ministra u Vladi Jadranke Kosor nisu uspjela prijeći prag od 5% u svojim izbornim jedinicama.

== Izborni rezultati ==
Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim slobodnim izborima]] [[1990.]] godine HSS je podijeljen na dvije frakcije.

Jedna, na čelu s [[Ivan Zvonimir Čičak|Ivanom Zvonimirom Čičkom]] nastupa u koaliciji s [[HDZ]]-om i ne osvaja nijedan mandat. Dogovor je bio da se u prvom krugu ide nezavisno, a u drugom se povlače oni koji dobiju manje glasova i pozivaju birače da glasaju za preostalog. Kandidati HDZ-a svuda su dobili mnogo više glasova. Čička je u izbornoj jedinici u Samoboru "do nogu" potukao kandidat HDZ-a [[Martin Sagner]], glumac poznat po liku Dudeka u TV-seriji [[Gruntovčani]].

Druga frakcija, koju vodi Nikola Novaković, nastupa u okviru [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]] i osvaja dva mandata (stranke su prije prvog kruga među sobom podijelile izborne jedinice), a kasnije im se pridružio [[Josip Pankretić]], koji je izabran kao nezavisni kandidat.

Godine [[1992.]] na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|izborima za Zastupnički dom Sabora]] HSS osvaja tri mandata.

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|izborima za Zastupnički dom]] [[29. listopada]] [[1995.]] nastupa u koaliciji nazvanoj "Novi Sabor" s četiri manje stranke: [[HSLS]], [[Istarski demokratski sabor|IDS]], [[HKDU]] i [[SBHS]]. Koalicijska lista osvaja 18,3 posto glasova (u dijelu izbora po proporcionalnom sustavu) i 18 saborskih mandata, od čega HSS dobiva 10.

Slična koalicija formirana je za izbore [[3. siječnja]] [[2000.]]: HSS, [[Istarski demokratski sabor|IDS]], [[Liberalna stranka (Hrvatska)|LS]], [[Hrvatska narodna stranka|HNS]] i [[Akcija socijaldemokrata|ASH]]. Koalicija osvaja ukupno (u deset izbornih jedinica) 16 posto glasova i 24 mandata, od toga HSS 16.

Ta je koalicija imala dogovor o poslijeizbornoj suradnji s drugom koalicijom koju su činili [[SDP]] i [[HSLS]], pa nakon izbornog uspjeha sastavljaju Vladu šest stranaka, na čelu s [[Ivica Račan|Ivicom Račanom]]. Iz HSS-a u Vladi su četvorica: [[Ante Simonić]] je potpredsjednik vlade, [[Božidar Pankretić]] ministar poljoprivrede i šumarstva, [[Željko Pecek]] ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva, te [[Vladimir Strugar]] ministar prosvjete i športa. [[Zlatko Tomčić]] postaje predsjednik Sabora.

Na lokalnim izborima 2001. godine HSS nastupa samostalno u većini sredina i ostvaruje odlične rezultate te nakon formiranja Vlasti dobiva 8 župana (Zagrebačka, Varaždinska, Krapinsko zagorska, Virovitičko podravska, Bjelovarsko Bilogorska, Vukovarsko srijemska, Brodsko posavska i Koprivničko Križevačka) dok u još velikom broju županija sudjeluje u koalicijkoj Vlasti s [[SDP]]-om. Na tim izborima [[HDZ]] je izjednačen s [[HSS]]-om po broju župana dok SDP dobiva 2 župana i gradonačelnika Zagreba, HSLS 1, IDS 1.

Na izborima [[23. studenoga]] [[2003.]] godine HSS nastupa samostalno. Osvaja 7,3 posto glasova i 10 zastupničkih mandata, što je znatno nazadovanje u odnosu na [[1995.]] i [[2000.]] godine. Na izborima pobjeđuje [[HDZ]] i osniva vladu, a [[HSS]] prelazi u oporbu.

Na lokalnim izborima 2005. godine HSS potpisuje koalicijski sporazum sa SDP-om te osvaja 4 župana (Zagrebačka, Krapinsko zagorska, Bjelovarsko Bilogorska i Koprivničko Križevačka)

Nakon promjene stranačkog vodstva i izbora Josipa Friščića za predsjednika HSS-a, [[HSS]] sklapa predizbornu koaliciju s Hrvatskom socijal liberalnom strankom te na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|parlamentarnim izborima 2007.]], godine koalicija HSS-HSLS osvaja 8 mandata (od toga [[HSS]] 6 zastupnika a [[HSLS]] 2 zastupnika)što je dosta lošiji rezultat s obzirom da su u prošlom sazivu te dvije stranke zajedno imale 12 zastupnika. Nakon sklapanja koalicije s [[HDZ]]-om HSS dobiva 2 ministra u Vladi [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] i dopredsjednika Sabora, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja postaje [[Božidar Pankretić]], ministar turizma [[Damir Bajs]] a dopredsjednik Sabora [[Josip Friščić]], dok koalicijski partner [[HSLS]] dobiva mjesto dopredsjednika Vlade.
Nakon ostavke Ive Sanadera, Vladu formira ponovno HDZ ali s Jadrankom Kosor na čelu te HSS gubi mjesto ministra poljoprivrede ali dobiva mjesto potpredsjednika Vlade koji obavlja i dužnost ministra regionalnog razvoja, i zadržava mjesto ministra turizma.

Stranka je dobila još dva župana, prvog u Dubrovačko neretvanskoj nakon pristupanja Mire Buconjić i Stipe Gabrića te u Varaždinskoj gdje je HSS u koaliciji s HDZ-om i preslagivanjem u skupštini dobio mjesto župana.
Stranka je dočekala [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalne izbore]] [[2009.]] godine s ukupno 5 župana.

Na lokalnim izborima 2009. godine HSS postiže lošije rezultate te osvaja župane u Zagrebačkoj, Koprivničko križevačkoj i Bjelovarskoj županiji što je dotada najlošiji rezultat u broju župana iz redova HSS-a.

Na Parlamentarnim izborima 2011. godine stranka doživljava izborni fijasko i osvaja samo jedno zastupničko mjesto i to u 2. izbornoj jedinici, mandate nisu osvojili dotadašnji ministri [[Božidar Pankretić]] i [[Damir Bajs]] kao ni dotadašnja zastupnica [[Marijana Petir]], jedino je tadašnji predsjednik stranke [[Josip Friščić]] uspio ući u [[Hrvatski Sabor|Sabor]].

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|Parlamentarnim izborima 2015. godine]] stranka sudjeluje kao dio [[Domoljubna koalicija|Domoljubne koalicije]] i osvaja jedno zastupničko mjesto i to u 2. izbornoj jedinici, mandat je osvojio predsjednik stranke [[Branko Hrg]].<ref>[http://www.24sata.hr/politika/poznata-su-sva-imena-evo-tko-je-sve-izborio-stolicu-u-saboru-446115 ''Poznata su sva imena: Evo tko je sve izborio stolicu u Saboru''], ''[[24sata]]'', 9. studenoga 2015., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Dne [[5. veljače]] 2016. godine, sukladno Aneksu sporazuma s HDZ-om, HSS dobio je i drugoga zastupnika u Saboru, Davora Vlaovića.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/320960/hrg-za-nekoliko-dana-hss-u-i-treci-zastupnik ''Hrg: Za nekoliko dana HSS-u i treći zastupnik''], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], [[HINA]], 7. veljače 2016., pristupljeno 18. ožujka 2016.</ref> Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|izvanrednim izborima za Hrvatski sabor]] [[11. rujna]] [[2016.]] godine u sklopu [[Narodna koalicija|Narodne koalicije]] HSS osvaja pet zastupničkih mjesta ([[Stjepan Kožić]], [[Ana-Marija Petin]], [[Davor Vlaović]], [[Željko Lenart]] i [[Krešo Beljak]]).<ref>[http://www.jutarnji.hr/izbori2016/izborne-vijesti-2016/svi-ljudi-u-novom-sazivu-hrvatskog-sabora-ovo-je-151-osoba-koja-ce-sljedece-cetiri-godine-zastupati-hrvatske-gradane/4688588/ Svi ljudi u novom sazivu Hrvatskog sabora: Ovo je 151 osoba koja će sljedeće četiri godine zastupati hrvatske građane], ''[[Jutarnji list]]'', 12. rujna 2016., pristupljeno 14. rujna 2016.</ref> Nakon izbora HSS je, [[20. rujna]] 2016. godine, dao podršku HDZ-u za sastavljanje Vlade, čime se dogodio rijetko viđeni obrat u hrvatskoj politici, ali ne ulazi u HDZ-ovu Vladu. <ref>D.H., [http://www.index.hr/vijesti/clanak/beljak-hss-daje-svoje-potpise-hdzu-ovo-je-kraj-mostovih-ucjena/920731.aspx Beljak: HSS daje svoje potpise HDZ-u, ovo je kraj MOST-ovih ucjena], index.hr, 20. rujna 2016., pristupljeno 26. rujna 2016.</ref>

U svibnju [[2020.]] godine [[HSS]] je na izbore za Hrvatski sabor izašao u okviru Restart koalicije s lijevim strankama, a na čelu sa [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-om]].

==== Parlamentarni izbori ====
U sljedećoj tablici dat je prikaz svih izbornih rezultata za [[Hrvatski sabor]]. Kolone "Glasova" i "Postotak" uključuju zbroj glasova koju su osvojeni u koaliciji u kojoj je HSS sudjelovao, a "Zastupničkih mjesta" uključuje samo broj HSS-ovih zastupnika uključujući i one iz redova nacionalnih manjina.

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika<br>u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan="2" |(cijela koalicija)
! colspan="3" |(samo HSS)
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|1990.]]
|[[Koalicija narodnog sporazuma|KNS]]
| 439.372
| 15,30
|</center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|356|hex=#008000}}</center>
| {{rast}} 3
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
|
| 111.869
| 4,25
|</center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|138|hex=#008000}}</center>
| {{Nema promjena}}
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
| [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]-[[IDS]]–[[HKDU]]–[[SBHS]]
| 441.390
| 18,26
|</center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|127|hex=#008000}}</center>
| {{rast}} 7
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]–[[IDS]]–[[LS]]–[[ASH]]
| 432.527
| 14,70
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|17|151|hex=#008000}}</center>
| {{rast}} 7
| {{Da|Vlada}} 
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
|
| 177.359
| 7,20
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|152|hex=#008000}}</center>
| {{pad}} 7
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
|[[HSLS]]-[[PGS]]
| 161.814
| 6,53
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|153|hex=#008000}}</center>
| {{pad}} 6
| {{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
|
| 71.450
| 3,04
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|151|hex=#008000}}</center>
| {{pad}} 5
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[Domoljubna koalicija]]
| 771,070
| 34.64
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|151|hex=#008000}}</center>
| {{rast}} 2
| {{Da/Ne|Potpora vladi}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016]].
| [[Narodna koalicija]]
| 636,964
| 33.47
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|151|hex=#008000}}</center>
| {{Rast}} 3
| {{Ne|Oporba}}
|- 
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| [[Restart koalicija]]
| 414.615
| 24,87
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|151|hex=#008000}}</center>
| {{Pad}} 3
| {{Ne|Oporba}}
|}

==== Parlamentarna zastupljenost nakon izborâ ====
<timeline>
ImageSize  = width:450 height:120
PlotArea   = width:350 height:80 left:50 bottom:20
AlignBars  = justify

DateFormat = yyyy
Period     = from:0 till:20
TimeAxis   = orientation:vertical
ScaleMajor = unit:year increment:5 start:0

PlotData=
  bar:Mjesta color:kelleygreen width:27   mark:(line,white) align:left fontsize:S
  bar:1990. from:start till:3 text:3
  bar:1992. from:start till:3 text:3
  bar:1995. from:start till:10 text:10
  bar:2000. from:start till:17 text:17
  bar:2003. from:start till:10 text:10
  bar:2007. from:start till:6 text:6
  bar:2011. from:start till:1 text:1
  bar:2015. from:start till:2 text:2
  bar:2016. from:start till:5 text:5
  bar:2020. from:start till:2 text:2
  </timeline>

==== Predsjednički izbori ====

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |Kandidat
! colspan="2" | Prvi krug
! colspan="2" |Drugi krug
! Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
!
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Stjepan Mesić]]
|1,100,671
|41.11% (#1)
|1,433,372
|56.01% (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Stjepan Mesić]]
|1,089,398
|48.92% (#1)
|1,454,451
|65.93% (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
| colspan="6" |nisu imali kandidata, niti su koga podržali
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Kolinda Grabar-Kitarović]]
|665,379
|37.22% (#2)
|1,111,945
|50.74% (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|2020.]]
|[[Zoran Milanović]]
|562,783
|29.55% (#1)
|1,034,170
|52,66% (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|}

==== Izbori za europski parlament ====

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika<br>u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan="2" |(cijela koalicija)
! colspan="2" |(samo HSS)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
|[[HSLS]]
|28.646
|3,86
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#008000}}</center>
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
|[[Domoljubna koalicija]]
|381,844
|41.42
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|11|hex=#008000}}</center>
| {{Rast}}1
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
|[[Amsterdamska koalicija]]
|55.829
|5,19
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#008000}}</center>
| {{Pad}}1
|}

DIP<ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhiva izbora Republike Hrvatske|url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home|accessdate=2020-12-06}}</ref>

=== HSS danas ===
==== Hrvatski sabor ====
Hrvatska seljačka stranka ima dva zastupnika u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], a oni su Željko Lenart i Krešo Beljak.

'''Europski parlament'''

Hrvatska seljačka stranka trenutačno nema niti jednoga zastupnika u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]].

==== Regionalna samouprava ====
Ima 3 zamjenika župana.

Na županijskoj razini ima 46 vijećničkih mjesta.

==== Lokalna samouprava ====
Gradonačelnici četiri hrvatska grada dolaze iz HSS-a:
# [[Samobor]] - [[Krešo Beljak]]
# [[Orahovica]] - Ana-Marija Petin
#[[Duga Resa]] - Tomislav Boljar

+ 11 zamjenika gradonačelnika

Na čelu je 43 općine i ima 49 zamjenika načelnika općina.

Na lokalnoj razini ima 698 vijećničkih mjesta.

== Predsjednici HSS ==
Od predsjednika HSS-a čak su trojica vršili svoju dužnost do smrti: Stjepan Radić umro je od posljedica atentata, a Vladko Maček i Juraj Krnjević do prirodne smrti.

#[[Stjepan Radić]] (1904.-1928.)
#[[Vladko Maček]] (1928.-1964.)
#[[Juraj Krnjević]] (1964.-1988.)
#[[Josip Torbar (ml.)|Josip Torbar]] (1988.-1991.), predsjedatelj Središnjeg odbora HSS-a u inozemstvu
#[[Drago Stipac]] (1991.-1994.)
#[[Zlatko Tomčić]] (1994.-2005.)
#[[Josip Friščić]] (2005.-2012.)
#[[Branko Hrg]] (2012.- 2016.)
#[[Krešo Beljak]] (2016.- )

U razdoblju od 1989. do 1991. godine, kako je gore opisano, naslov predsjednika HSS-a nosili su [[Nikola Novaković]] (1989.-1991.) i [[Ivan Zvonimir Čičak]] (1990.-1991.), neko vrijeme paralelno u dvije frakcije. Osim toga postojale su skupine koje nisu priznavale nijednoga, i vodstvo HSS-a u emigraciji. Tako oni nisu bili predsjednici HSS-a u pravom smislu.

== Počasni predsjednici ==
* [[Drago Stipac]]<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58115 Hrvatska enciklopedija: Stipac, Drago], pristupljeno 16. siječnja 2016.</ref><ref>[http://www.hic.hr/dom/411/dom09.htm Domovinski rat. Spomenar: 31. siječnja – 6. veljače], priredio: [[Luka Gavranović]], ''Dom i Svijet'', br. 411, 31. siječnja 2002., pristupljeno 16. siječnja 2016.</ref> (1994.-1995.)
* [[Josip Torbar (ml.)|Josip Torbar]]<ref>{{citiranje weba|url=http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/dr-josip-torbar/ |title=Dr. Josip Torbar |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=13. siječnja 2016.}}</ref> (1996.-2013.)
* [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51445 Hrvatska enciklopedija: Radić, Stjepan], pristupljeno 19. siječnja 2016.</ref> (2002.-2010.)
* [[Neda Prpić Gamiršek]]<ref>{{citiranje weba |url=http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/pocasna-predsjednica/ |title=Počasna predsjednica |izdavač=Hrvatska seljačka stranka |accessdate=13. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190514131810/http://www.hss.hr/vodstvo-stranke/pocasna-predsjednica/ |archivedate=14. svibnja 2019. }}</ref> (2010.-2015.)

== Glasila ==
HSS-ova glasila i glasila naklonjena HSS-u:
* ''Slobodni dom'' (Zagreb)
* ''[[Hrvatski glasnik (Split)|Hrvatski glasnik]]'' (Split)
* ''[[Novo doba (Split)|Novo doba]]'' (Split)
* ''[[Hrvatska riječ (Split)|Hrvatska riječ]]'' (Split)
* ''[[Obzor]]''
* ''[[Dalmatinska Hrvatska (tjednik, Split)|Dalmatinska Hrvatska]]'' (Split)
* ''[[Neven (Subotica)|Neven]] (Subotica)
* ''Narodni val'' (Zagreb)
* ''[[Narodni glas čovječnosti, pravice i slobode]]'' (Zagreb)
* ''Croatia: Croatian Political Newspaper'' (Ženeva)
* ''Hrvatski glas (Croatian voice)'' (Winnipeg)
* ''Svijest: glasilo bosansko-hercegovačkih i sandžačkih Hrvata muslimana u iseljeništvu''
* ''Hrvatska riječ: list hrvatskih radnika u slobodnoj Europi''
* ''Slobodna Hrvatska (La Croacia libre)'' (Buenos Aires)
* ''Hrvatska istina'' (Australija)
* ''Slobodni dom'' (Australija)
* ''H. S. S.'' (Cleveland)
* ''Hrvatski dom'' (Koprivnica)
* ''Glas mladih'' (Koprivnica/Zagreb)

== Slogani, krilatice, pozdravi ==
* ''Vjera u Boga i seljačka sloga!''
* ''Republika mira i rada - narod sobom nek' vlada!''
* ''Republika svemu svijetu dika!''

== Literatura ==
* [[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999
* [[Ferdo Čulinović]], ''Jugoslavija između dva rata'', I, Izdavački zavod JAZU, Zagreb, 1961.
* [[Josip Horvat]], ''Politička povijest Hrvatske'', knjiga II, August Cesarec, Zagreb, 1989.
* ''Božićnica: seljački prosvjetno-politički sbornik i kalendar za prostu godinu 1930.'', sastavio i uredio [[Vladimir Radić]], Naklada Vladimira Radića, Zagreb, 1929.
* ''Zbornik Hrvatske seljačke stranke: 1904-1984'', ur. dr. Juraj Krnjević i Ferid Salihović, London, 1984. 
* ''Zbornik Hrvatske seljačke stranke: 1987'', ur. dr. Juraj Krnjević i Mehmed Bašić, London, 1987.
* ''110 godina Hrvatske seljačke stranke'', ur. Hrvoje Petrić i [[Zorislav Lukić]], Matica hrvatska, Povijesno društvo Križevci, Zaklada braća Radić, Zagreb 2015.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''"Prihvaćanje bivšeg diktatorskog predsjednika vlade na opozicijsku listu bila je stvar tehničkog, a ne programskog vezivanja, s namjerom da se odvuče dio birača od Stojadinovićeve liste."''<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 386.</ref>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hss.hr Službena međumrežna stranica]
* [https://archive.today/20130628233139/http://www.crohis.com/galerijaphssp2sr.htm HSS pred drugi svjetski rat (galerija)]
* [https://archive.today/20130628232019/http://www.crohis.com/sosobehss.htm Istaknuti članovi HSS-a (galerija)]


{{Stranke 10. saziva Sabora}}

[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Austro-Ugarskoj]]