Vidi kôd stranice Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska demokratska zajednica{{-}}Bosne i Hercegovine
|izvorno ime                = 
|logo                       = Logo of the HDZ BiH.svg
|veličina                   = 150px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Dragan Čović]]<ref name=HMS>[http://hms.ba/zavrsen-sabor-hdz-bih-covic-naznacio-tri-kljucna-zadatka-koje-stranka-treba-ostvariti-u-naredne-cetiri-godine/ Završen Sabor HDZ BiH, Čović naznačio tri ključna zadatka koje stranka treba ostvariti u naredne četiri godine]. Hrvatski medijski servis, 25. travnja 2015. Pristupljeno 25. travnja 2015.</ref>
|glavni tajnik              = [[Miljana Glamuzina]]
|dužnosnik1 titula          = Zamjenica predsjednika
|dužnosnik1 ime             = [[Borjana Krišto]]<ref name=HMS/>
|dužnosnik2 titula          = Potpredsjednici
|dužnosnik2 ime             = [[Marinko Čavara]]{{-}}[[Zdenko Ćosić]]{{-}}[[Darijana Filipović]]{{-}}[[Ivo Vincetić]]{{-}}[[Josip Jerković]]<ref name=HMS/>
|dužnosnik3 titula          = 
|dužnosnik3 ime             = 
|glasnogovornik             = [[Anđelko Maslać]]<ref>[http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/novi-glasnogovornik-hdza-bih-andelko-maslac/85298 Novi glasnogovornik HDZ-a BiH Anđelko Maslać]. Bljesak, 16. svibnja 2014. Pristupljeno 30. kolovoza 2014.</ref>
|osnivač                    = [[Davor Perinović]]<ref name=Vecernji>{{Citiranje novina|url=http://www.vecernji.ba/vijesti/rodio-sam-se-zagrebu-sobi-kojoj-je-bio-prvi-ured-dr-tudmana-clanak-198519 title=Rodio sam se u Zagrebu, u sobi u kojoj je bio prvi ured dr. Tuđmana |publisher=[[Večernji list]] |date=2. listopada 2010. |accessdte=8. rujna 2013.}}</ref>
|slogan                     = 
|osnovana                   = 18. kolovoza 1990.
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = [[Mostar]]
|država                     = [[Bosna i Hercegovina]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = [[Hrvatska demokratska zajednica]]
|podmladak                  = [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZ-a BiH]]
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 35 000
|broj članova godina        = 2014.
|ideologija                 = [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federalizam]] <ref>[http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/prijedlog-hdz-bih-cetiri-federalne-jedinice-jedna-s-hrvatskom-vecinom Prijedlog HDZ-a BiH: četiri federalne jedinice - jedna s hrvatskom većinom]. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, 3. rujna 2013. Pristupljeno 26. ožujka 2014.</ref>{{-}}[[demokršćanstvo]] <ref name=Statut>Statut, program, programska deklaracija Hrvatske demokratske zajednice. Mostar, 13. svibnja 2011.</ref>{{-}}[[konzervativizam]] <ref name=Statut/>
|religija                   = 
|položaj                    = [[desni centar]]
|nacionalna skupina         = [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|HNS BiH]]
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = 
|tijelo1                    = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|ZD PS BiH]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#013971}}
|tijelo2                    = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|DN PS BiH]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|15|#013971}}
|tijelo3                    = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|ZD PFBiH]]
|tijelo3 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|16|98|#013971}}
|tijelo4                    = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|DN PFBiH]]
|tijelo4 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|58|#013971}}
|boje                       = {{Obojani okvir|#013971}}
|službena stranica          = http://www.hdzbih.org/
|napomena                   = 
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine''' (kratica: '''HDZ BiH''') je parlamentarna politička stranka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je 18. kolovoza 1990. u [[Sarajevo|Sarajevu]], bila je sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvata i sastavnica [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] koja je preuzela vlast u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda u BiH]], a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Srpska demokratska stranka (BiH)|SDS]] je pobijedila na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|prvim demokratskim izborima u BiH]] krajem 1990. i tvorila koalicijsku vladu. Trenutno je najpopularnija hrvatska bosanskohercegovačka stranka.

HDZ BiH imao je važnu ulogu u stvaranju [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], u početku zajednice, a potom Republike u razdoblju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1991. - 1995.). Nakon rata sudjelovao je u svim vlastima na svim razinama, od savezne do županijske, izuzev u razdoblju od 2000. do 2002. i 2011. i 2014./15., kada je zalaganjem Međunarodne zajednice bila izbačena iz savezne i federalne (entitetske) vlasti, unatoč izbornoj legitimnosti koju je dobila od hrvatskog naroda.

Predsjednik stranke je [[Dragan Čović]], bivši hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|thumb|right|220px|Grb Hrvatske demokratske zajednice]]
=== Utemeljenje HDZ-a BiH ===
[[Demokracija|Demokratski]] procesi u Hrvatskoj i [[Slovenija|Sloveniji]] utjecali su s nekoliko mjeseci zakašnjenja i na Bosnu i Hercegovinu. Pored želje za demokracijom usko povezano bilo je nacionalno pitanje Hrvata, [[Srbi|Srba]] i [[Bošnjaci|Muslimana]]. Hrvati u Bosni i Hercegovini do 1990. znatno su manje imali svoja nacionalna prava, iako konstitutivan narod, u školama se nije podučavao ni hrvatski jezik. Zastupljenost Hrvata u javnim službama bilo je marginalno.

U tim okolnostima program [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i Hrvatske demokratske zajednice snažno je utjecalo na Hrvate u [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] i [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. Prvi ''inicijativni odbor'' u Bosni i Hercegovini sastao se [[26. veljače]] [[1990.]] u [[Grude|Grudama]]. Dolazi do osnivanja ''općinskih odbora'' u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], Grudama, [[Posušje|Posušja]] i [[Tomislavgrad]]a, te ovi općinski odbori [[22. travnja]] [[1990.]] osnivaju ''Koordinacijski odbor HDZ BiH zapadne Hercegovine''. Prvi veliki javni skup održan je 30. lipnja 1990. u Grudama, iako ga je [[policija|MUP]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] zabranio.

U Sarajevu je 18. kolovoza 1990. u dvorani [[Skenderija]] održan ''Prvi opći sabor'' HDZ BiH. Sabor stranke usvojio je dva dokumenta:
* '''Programska deklaracija''' utemeljivačke skupštine HDZ BiH,
* '''Statut HDZ BiH'''

U Programskoj deklaraciji definirani su ciljevi stranke, među kojima su bili:
# '''Uspostava građanskih i demokratskih političkih sloboda'''; sloboda iznošenja svoga uvjerenja, pravna sigurnost i osobna nepovredivost svakog pojedinca bez obzira na njegovu nacionalnu i religijsku pripradnost, na idejno i političko opredjeljenje
# '''Neotuđivo pravo sviju na udruživanje''' prema vlastitim programima
# Pretvaranje sindikata u '''slobodne radničke saveze''', radnička upravljanja u dioničku, a ne formalnu participaciju u upravljanju
# '''razvitak narodnog gospodarstva''', sloboda tržišta roba, rada i kapitala, zajamčenost privatnog poduzetništva.

Sabor je za predsjednika izabrao Davorina Perinovića, no nakon njegova posjeta Hrvatima u [[Australija|Australiji]] došlo je do određenih tenzija, pa je [[7. rujna]] iste godine opozvan s dužnosti, a ''Predsjedništvo'' HDZ-a BiH izabralo je [[Stjepan Kljujić|Stjepana Kljujića]] za v.d. predsjednika.

=== Prvi demokratski izbori ===
Odmah nakon održavanja stranačkog sabora HDZ BiH krenula je u kampanju za [[Općinski izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|prve demokratske izbore]]. Prvi izbori održani su [[18. listopada]] [[1990.]] na kojoj HDZ BiH osvaja hrvatske glasove i dobiva 18,35% mandata odnosno u [[Povijest Bosne i Hercegovine#Raspad Jugoslavije i rat|parlamentu BiH]]. Od sedam članova kolektivnog [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] oba hrvatska člana [[Franjo Boras]] i Stjepan Kljujić izabrani su iz redova HDZ-a.

Nekoliko mjeseci kasnije, 23. ožujka 1991. godine, održana je 1. ''Konvencija'' HDZ-a BiH u Mostaru, na kojoj je izabrano Predsjedništvo HDZ BiH na čelu sa Stjepanom Kljujićem, za potpredsjednike izabrani su [[Mate Boban]] i Vitomir Lukić.

=== Početak rata i uspostava HZ i HR Herceg-Bosne ===
{{glavni|Herceg-Bosna#Stvaranje|Livanjsko pitanje|l1=Stvaranje hrvatskih zajednica u Bosni i Hercegovini}}

Nakon [[Balvan-revolucija|Balvan-revolucije]] u Hrvatskoj u srpnju i kolovozu 1990. političko vodstvo Hrvata u Bosni i Hercegovini počeo je pripreme za samoorganiziranje. Muslimansko političko vodstvo još je vjerovalo u opstanak Jugoslavije i nije se pripremila za otpor velikosrpskom planu o pripajanju Bosne i Hercegovine Srbiji.

Nakon zaustavljanja [[tenk]]ova [[JNA]] na granici sela [[Dobrići|Dobrića]] i [[Polog]]a u zapadnoj Hercegovini [[7. svibnja]] [[1991.]] počela je organizirana obrana. Agresija JNA na BiH započela je u noći [[30. rujna]] [[1991.]] godine napadom na hrvatsko selo [[Ravno]]. Predsjedatelj Predsjedništva BiH, [[Alija Izetbegović]] tvrdio je da rata neće biti. Vodstvo BiH ništa ne poduzima.

Krajem 1991. i početkom 1992., HDZ prolazi kroz razdoblje unutarstranaĉkog sukoba u vodstvu stranke. Dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH [[Stjepan Kljujić]] je već duže vremena bio izložen kritik ama zbog prepopustljive politike prema Izetbegoviću i SDA, što je u nekoliko navrata i naštetilo hrvatskim nacionalnim interesima. To se najviše oslikavalo kroz pitanje uređenja BiH,
naime, Kljujić je nedovoljno zastupao koncept kantonalnog uređenja, često braneći i [[Alija Izetbegović|Izetbegovićevu]] unitarističku politiku.

HDZ BiH putem legalnih izabranih predstavnika vlasti donosi [[18. studenoga]] [[1991.]] političku odluku o uspostavi '''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]]''' ''(kratica: HZ H-B ili HZ Herceg-Bosna)'', koja se uspostavlja kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina unutar [[država|države]] Bosne i Hercegovine. Za predsjednika izabran je [[Mate Boban]].

Boban zalagao za za decentraliziranu i federaliziranu BiH, te za afirmaciju [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskih zajednica]] nasuprot Kljujićevoj popustljivoj politici. Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH, [[2. veljače]] [[1992.]] godine, sudjelovao je i [[Stjepan Mesić]] u funkciji predsjednika izvršnog odbora HDZ-a Hrvatske. Na toj sjednici, dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH [[Stjepan Kljujić]] je podnio ostavku zbog gubitka povjerenja velikog dijela HDZ-a BiH, a kasnije i Zagreba. Na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić.

HDZ BiH se ujedno zalagao za neovisnost Bosne i Hercegovine i dok su se srpski zastupnici pod vostvom SDS-a od listopada 1991. povukli iz zajedničkih tijela BiH zalagajući se protiv samostalne BiH, glasovima bošnjačkih i hrvatskih predstavnika proglašena je neovisnost BiH od SFRJ. HDZ BiH poziva Hrvate da na referendumu o neovisnosti izađu i glasuju za samostalnost BiH. Srbi su bojkotirali referendum održan [[1. ožujka]] 1992.  Dana 8. travnja 1992. HZ Herceg-Bosna osniva [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO), mnogi Muslimani ulaze u postrojbe HVO-a.<ref>National Security and the Future. Sigurnosno obavještajne službe u Bosni i Hercegovini. Autor Ivica Lučić http://www.nsf-journal.hr/issues/zbornik_s1/lucic.htm</ref> Istog mjeseca BiH postaje međunarodno priznata država., u svibnju 1992. počinje [[rat u Bosni i Hercegovini]].

Za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a BiH, na sjednici Glavnog odbora [[15. ožujka]] [[1992.]] godine u Bugojnu, izabran je Milenko Brkić. Boban je izabran za jednog od nekoliko članova Predsjedništva stranke. Dr. [[Milenko Brkić]] je izabran za predsjednika ove stranke, 26. kolovoza 1992. godine u [[Međugorje|Međugorju]], a 24. listopada 1992. godine, također na sjednici Glavnog odbora HDZ-a BiH u [[Posušje|Posušju]] podnio je ostavku na tu dužnost. Za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabran je Mate Boban, čiji je izbor ponovno potvrđen na Drugom saboru Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, [[14. studenoga]] [[1992.]] godine u [[Mostar]]u.

HDZ BiH djeluje u ratnim prilikama. Dana 24. kolovoza 1993. u [[Livno|Livnu]] je održana sjednica Središnjeg odbora stranke koja donosi odluku o osnivanju '''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]''' ''(kratica: HR Herceg-Bosna)''. Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u [[Povijest Bosne i Hercegovine#Raspad Jugoslavije i rat|Vijeću općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju'' Zastupničkog doma HR Herceg-Bosne kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HR Herceg-Bosni. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti  i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda.<ref>HIC. Hrvatsko-muslimanski sukobi. Zločin s pečatom http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514005714/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/hrmsukobi.htm |date=14. svibnja 2011. }}</ref>

Tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], HDZ BiH donosi ''političku deklaraciju'' u kojemu se zauzima za stvaranje ''Unije republika BiH'' triju konstitutivna naroda.

===  Washingtonski i Daytonski sporazum ===
[[Datoteka:Dario i Venera Kordić.jpg|mini|'''Dario Kordić sa suprugom Venerom Kordić'''<br/>predsjednik HDZBiH (1994.-1995.)]]
Dana [[18. ožujka]] [[1994.]] Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina (Bošnjaci) potpisuju [[Washingtonski sporazum]].

Dana 9. i 10. srpnja 1994. u Mostaru održan je 3. Opći sabor HDZ-a BiH. Na saboru usvojena je Programska deklaracija u kojemu se HDZ BiH vidi kao:
* narodna stranka koja svoj program temelji na načelima '''kršćanske civilizacije''',
* '''sastavnica Hrvatske demokratske zajednice''' u Zagrebu,
* zalaže se okončanje rata i iznalaženje pravednog mira u BiH i Hrvatskoj,
* povratak na ognjišta prognanih,
* provedba '''Washingtonskog sporazuma''' o [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] i njezinoj [[konfederacija|konfederaciji]] s Republikom Hrvatskom.

Sabor HDZ-a za novog predsjednika bira [[Dario Kordić|Daria Kordića]]. Dolazi do oživljavanja stranačkog rada i općinskih organizacija, te se održava prva Konvencija [[politički podmladak|podmlatka]] stranke, [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladeži HDZ BiH]].

U studenom 1995. dogovoren je [[Daytonski sporazum]]. Na sjednici Predsjedništva HDZ BiH održanom 2. prosinca 1995. razmatran je mirovni sporazum i pitanja njene provedbe. Krešimir Zubak daje ostavku na dužnost predsjednika HR Herceg-Bosne i predsjednika Federacije BiH, no na toj dužnosti ostaje do izbora. Protiv Daria Kordića tužitelj [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haškog suda]] [[Richard Goldstone]] u studenome 1995. podiže optužnicu po zapovjednoj odgovornosti za pogibelji Muslimana u [[Ahmići]]ma u općini [[Vitez (BiH)|Vitez]]. Dario Kordić radi međunarodnog pritiska daje ostavku na dužnost predsjednika HDZBiH, v.d. predsjednik postaje dopredsjednik [[Ivo Lozančić]]. Središnji odbor stranke 12. siječnja 1996. bira [[Božo Rajić|Božu Rajića]] za novog predsjednika stranke.

=== Uspostava Federacije Bosne i Hercegovine ===

Tijekom 1996. HDZ BiH radi na implementaciji obiju sporazuma i oživotvorenja Federacije Bosne i Hercegovine, te se vode intenzivni razgovori s bošnjačkom stožernom strankom SDA o podjeli vlasti na općinskim i županijskim (kantonalnim) razinama, kao i na razini [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] i [[BiH|države]]. Dana 9. ožujka 1996. Zastupnički dom HR Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosu funkcije civilne vlasti HR H-B na tijela vlasti Federacije BiH. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u novoj Federaciji. 
U svibnju na sjednici Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne reorganizirana je Vlada HR Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.
Na 4. Saboru HDZ BiH za predsjednika potvrđen je [[Božo Rajić]], izabrani su potpredsjednici i 45 članova Središnjeg odbora.

=== Pobjeda HDZ-a na izborima 1996. ===

U rujnu 1996. održani su prvi izbori nakon rata. HDZ i nakon rata ostaje dominantna politička snaga hrvatskog naroda. Hrvatski član Predsjedništva BiH postaje Krešimir Zubak. U Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine HDZ osvaja svih 8 hrvatskih zastupnika ([[Stranka demokratske akcije|SDA]] 19, [[Srpska demokratska stranka|SDS]] 9, ostali 6, ukupno: 42 zastupnika). U Zastupničkom domu Federacije BiH HDZ osvaja 36 zastupnika, [[Hrvatska stranka prava BiH|HSP]] 2 (SDA 78, [[Stranka za BiH]] 10, [[SDP Bosne i Hercegovine|SDP]] 10, DNZ [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] 3, ukupno: 140 zastupnika). U Narodnoj skupštini [[Republika Srpska|Republike Srpske]] HDZ nema mandata. U RS pobjeđuje SDS s 45 od 83 zastupnika.

Na županijskoj razini HDZ pobjeđuje u hrvatskim i miješanim županijama. Apsolutnu većinu ima u sljedećim županijama:
* [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačka]]: 29, HSP 2 
* [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]: 13, SDA 2
* [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]: 28, SDA 12, ostali 3
* [[Posavska županija|Posavska]]: 17, SDA 3

Veliki udio ima:
* [[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanska]]: 23, SDA 29, ostali 3

Izuzevši u [[Bosansko-podrinjska županija|Goraždansko-podrinjskoj županiji]] HDZ je u svim županijama zastupljena:
* [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]: 9, SDA 40, Stranka za BiH 6, SDP 4
* [[Sarajevska županija|Sarajevska]]: 3, SDA 28, Stranka za BiH 6, SDP 8
* [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]: 3, SDA 33, Stranka za BiH 5, SDP 9
* [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]: 1, SDA 39, Stranka za BiH 3, SDP 1, DNZ 6

=== HDZ BiH na udaru visokih predstavnika ===
[[Datoteka:Ante Jelavic HDZBiH.jpg|minijatura|Ante Jelavić, izabran za predsjednika HDZ-a BiH na Petom saboru u svibnju 1998.]]

U vrijeme pred Peti sabor HDZ-a i izbor novog predsjednika, predsjednik Tuđman podržavao je [[Božo Ljubić|Božu Ljubića]] na mjestu novog predsjednika HDZ-a BiH. Na njegovo protivljenje izboru federalnog ministra obrane [[Ante Jelavić]]a utjecao je [[Ivica Lučić|Ivo Lučić]], šef [[Hrvatska izvještajna služba|HIS-a]] u BiH. Lučić se također protivio biranju u Predsjedništvo stranke [[Dragan Čović|Dragana Čovića]], zbog njegovog jugoslavenstva u mladosti i [[Jadranko Prlić|Jadranka Prlića]], zbog umiješanosti u kriminalne radnje. Jelavić je, međutim, uživao potporu veterana i generala HVO-a.<ref>[http://www.24sata.info/vijesti/regija/174835-najtajniji-transkript-iz-tudjmanovog-ureda-ivo-lucic-franjo-tudjman.html Najtajniji transkript iz Tuđmanovog ureda: Ivo Lučić - Franjo Tuđman]. 24 sata, 21. prosinca 2013. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref>

Peti sabor HDZ-a BiH održan je u Mostaru 17. svibnja 1998. Na njemu je za predsjednika stranke ipak izabran Jelavić, kao jedini kandidat, pošto se Ljubić povukao iz utrke. Na Saboru je usvojen i novi Program stranke, koja je predviđala kantonizaciju čitave BiH. Za potpredsjednike su izabrani [[Jozo Marić]], [[Pero Skopljak]], [[Krešimir Zubak]] i Dragan Čović. U Predsjedništvo stranke izabrani su Prlić, [[Slavica Josipović]], [[Ivan Bender]], [[Dragan Vrankić]] i [[Ivo Andrić Lužanski]]. Kao glavni zadatak, Jelavić je najavio očuvanje jedinstva stranke i bolju suradnju s međunarodnom zajednicom. Ipak, u vrijeme govora rekao je da HDZ BiH "jest i ostaje" uz Franju Tuđmana i najavio da će Tuđman ubrzo uvidjeti da je novo vodstvo stranke kooperativno.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/arhiv/98/05/17/h2_hrv.html 5. sabor HDZ-a BiH]. Hrvatska radiotelevizija, 17. svibnja 1998.</ref>

Zbog optužbi da novo vodstvo zanemaruje interese Hrvata u Bosni i Posavini, Zubak je, sa skupinom istomišljenika iz stranke, 27. lipnja 1998. osnovao [[Nova hrvatska inicijativa|Novu hrvatsku inicijativu]] (NHI). Zubak je također bio nezadovoljan pogoršanjem odnosa između HDZ-a BiH i službenog Zagreba.<ref>[https://web.archive.org/web/20100611011846/http://www.hss-nhi.ba/povijest_i_ime_nhi.html Povijest i ime Nove hrvatske inicijative]. Hrvatska seljačka stranka - Nova hrvatska inicijativa. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> NHI je uglavnom okupljao [[Liberalizam|liberale]], od kojih su glavnina bili članovi HDZ-a BiH.<ref>Tvrtko Milović: [http://www.idpi.ba/slicnosti-i-razlike-politickih-ujedinjavanja-nhi-iz-2010-i-2014-godine/ Sličnost i razlike političkih ujedinjavanja NHI iz 2010. i 2014. godine]. Institut za društveno-politička istraživanja, 6. svibnja 2014. Pristupljeno 30. svibnja 2014.</ref>

==== Opći izbori 1998. ====

HDZ BiH je za hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] kandidirao Jelavića. Njegov protukandidat bio je i Zubak sa svojim novoosnovanim NHI-em. Pored njih, za hrvatskog člana Predsjedništva kandidirali su se [[Gradimir Gojer]] ispred [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]], [[Senka Nožica]] (buduća braniteljica zapovjednika HVO-a [[Bruno Stojić|Brune Stojića]] pred Haaškim sudom) kao kandidatkinja [[Republikanci (Bosna i Hercegovina)|Republikanaca]] i [[Saša Nišandžić]] ispred [[Bosanska stranka|BOSS-a]]. Jelavić je odnio uvjerljivu pobjedu s apsolutnom većinom, dobivši 189 438 (52.91%) glasova, dok je Zubak završio treći iza Gojera. Štoviše, Jelavić je odnio natpolovičnu većinu glasova i u Bosni i Posavini.<ref name=Izbori1998>[Izvješće izbornih rezultata - sažetak prebrojavanja glasova]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref>

U [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PS BiH]] HDZ BiH je dobio pet od 42 zastupnika, te je dobio četiri od pet hrvatskih izaslanika u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda PS BiH]]; jednog je dobio NHI. U [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PFBiH]], HDZ BiH je dobio 28 od ukupno 140 zastupnika i 25 hrvatskih izaslanika od ukupno 37 u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda PFBiH]]. Također, HDZ BiH je dobio i jednog od 83 zastupnika u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]].<ref name=HDZ>Čović et al., 2010., str. 366.</ref>

Pored toga, HDZ BiH je dobio 12 od 21 zastupnika u Skupštini [[Županija Posavska|Županije Posavske]], 1 od 35 zastupnika u Skupštini [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]], 3 od 35 u Skupštini [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojske županije]], 11 od 30 u Skupštini [[Županija Središnja Bosna|Županije Središnje Bosne]], 13 od 28 u Skupštini [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]], 19 od 23 u Skupštini [[Županija Zapadnohercegovačka|Županije Zapadnohercegovačke]], 1 od 35 u Skupštini [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]] i 15 od 25 zastupnika u Skupštini [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanske županije]].<ref name=Izbori1998/> Uspio je uspostaviti vlast samostalno ili u koalirajući s drugim strankama u pet od deset županija.<ref name=HDZ/>

==== Ubojstvo Joze Leutara ====

Federalni doministar unutarnjih poslova i kasnije imenovani član Predsjedništva BiH [[Jozo Leutar]] zadobio je smrtne ozljede u atentatu 16. ožujka 1999., a umro je od posljedica 28. ožujka 1999. Istragom o njegovom ubojstvu pokušala se progurati teza da su ga ubili "hrvatski ekstremisti". Sarajevski mediji, RTV Sarajevo i ''[[Dnevni avaz]]'' promicali su tezu da je Leutar ubijen jer se protivio kriminalu i podržavao Federaciju BiH. Međutim, prešućena je činjenica da se Leutar, osim što se protivio kriminalu, zalagao i za ravnopravnost Hrvata u Federaciji BiH na svim razinama, te da je bio protivnik AID-a, bošnjačke obavještajne službe.<ref>[[Zvonimir Čilić]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000920/novosti2.htm Leutara ubili sami Hrvati?!] Slobodna Dalmacija, 20. rujna 2000. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref> Uskoro je u rujnu 1999. u vrijeme istrage voditelj civilne misije UN-a general [[Paul Klein]] za ubojstvo optužio hrvatsko političko vodstvo.<ref>Marijan Sivrić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000925/novosti1.htm Kleinove su optužbe monstruozne]. Slobodna Dalmacija, 25. rujna 2000. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref>

Nakon što su uhićeni Hrvati osumnjičeni za organiziranje atentata, među kojima je bio i teško povrijeđeni Leutarov vozač, pokrenut je sudski postupak protiv njih u srpnju 2001. koji je trajao do studenog 2002. Međutim, Tužiteljstvo nije imalo dokaze za teške optužbe protiv šestorke, pa su svi oslobođeni. Tako je pala teza da su atentat organizirali "hrvatski ekstremisti". U međuvremenu, došlo se do saznanja da je Leutar konstantno bio pod nadzorom AID-a, da je bio prisluškivan, praćen i da se provjeravala njegova službena pošta. No, istraga do danas nije okončana. Sarajevska ''[[Slobodna Bosna]]'' za atentat je optužila vrh [[Stranka demokratske akcije|SDA]].<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041129/zadnjevijesti01.asp Leutara je ubio vrh SDA]. Slobodna Dalmacija, 29. studenog 2004. Pristupljeno 15. srpnja 2014.</ref>

==== Smjene od strane visokog predstavnika ====

Godine 2000. visoki predstavnik smjenjuje niz dužnosnika hrvatskog naroda. On utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000.-2002.<ref>Vjesnik. (29.01.2001.) Petritsch: HDZ BiH ne treba biti iznenađen što je »ispao iz igre« http://www.vjesnik.com/Pdf/2001%5C01%5C29%5C06A6.PDF</ref> Na općinskim izborima održanim 8. travnja 2000. godine HDZ BIH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 vijećnička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovno bude izabran Ante Jelavić.

Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika u korist bošnjačke većine dovode Hrvate do novog zahvjeta o preustroju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti načelo građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje Hrvatskog narodnog sabora.<ref>Vjesnik, 3. ožujka 2001. Sabor će predložiti federalnu BiH http://www.vjesnik.com/pdf/2001%5C03%5C03%5C06A6.PDF</ref>

Visoki predstavnici za BiH u dva navrata smjenjuje od naroda neposredno izabrane hrvatske članove Predsjedništva:<ref>Predsjedništvo BiH. Kronologija Predsjedništva BiH http://www.predsjednistvobih.ba/hron/Template.aspx?cid=74,3,1</ref>
* [[Wolfgang Petritsch]] smijenjuje [[Ante Jelavić|Antu Jelavića]] u ožujku 2001. 
* [[Paddy Ashdown]] smijenjuje [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] u ožujku 2005.

Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u svibnju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smijela registrirati na izbore u BiH.<ref>Vjesnik, (5. svibnja 2002.) Jelavić podnosi ostavku http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2002%5C05%5C05%5C05A5.PDF</ref>

=== Podjele u stranci ===

[[Datoteka:HDZBiH- plakat.jpg|mini|Plakat HDZ BiH za izbore 2006.]]

Nakon što je HDZ BiH izgubio neke od ključnih općina na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|lokalnim izborima]] u listopadu 2004., došlo je do podjela unutar HDZ-a BiH, i to između konzervativne frakcije vođene od [[Bariša Čolak|Bariše Čolaka]] i one umjerene vođene [[Dragan Čović|Draganom Čovićem]]. Borba se najviše izrazila na [[mostar]]ski ogranak stranke, jednog od utjecajnijih ogranaka, a koji je važio kao utvrda konzervativne frakcije. Istovremeno je u stranci počeo jačati i utjecaj umjerenog [[Martin Raguž|Martina Raguža]], kojeg se smatralo budućim kandidatom HDZ-a BiH za hrvatskog čalana Predsjedništva BiH nakon Čovića.<ref name=SSA96>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 96.</ref>

No, podjele u stranci naročito su došle do izražaja u vrijeme ustavnih reformi. Dodatna uzdrmanost u stranci dogodila se nakon Čovićeve smjene od strane visokog predstavniak s dužnosti člana Predsjedništva zbog optužbi za korupciju u svibnju 2005., te nakon imenovanja [[Ivo Miro Jović|Ive Mire Jovića]], konzervativca, njegovim nasljednikom. Jovića su kao nasljednika Čovića u Predsjedništvu podržala samo dvojica hrvatskih zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu PFBiH]], što je ukazivalo na duboku podjeljenost u stranci. Jovića je na mjestu nasljednika podržao i Čović. Čović je ovaj potez napravio kako bi ojačao svoj položaj u stranci, te spriječio jačanje Čolaka i Raguža.<ref name=SSA96/>

Podjela u stranci doživjela je vrhunac na Saboru stranke održanom u lipnju 2005., kada je Čović, koji je još bio pod optužbama za korupciju, uspio ponovno pobijediti na izborima za predsjednika stranke protiv protukandidata [[Božo Ljubić|Bože Ljubića]], vodećeg umjerenjaka, koji ga je, zbog tijesnog rezultata, optužio za izbornu prijevaru. Čović je dobio podršku 285, a Ljubić 258 izaslanika, što je pokazivalo duboke podjele u stranci. Konzervativna frakcija ostala je u strahu nakon Čovićeve pobjede, kako je bio favorit međunarodne zajednice koji je provodio agendu reformi na zajedničkoj i na entitetskim razinama vlasti.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 96. - 97.</ref>

==== Konačni raskol - stvaranje HDZ-a 1990 ====

Činilo se da su se podjele u stranci stišale, no Čović je u studenome 2005. iz stranke izbacio Ljubića i Raguža, zajedno s još nekim članovima stranke zbog inicijative za njegovu smjenu i nove izbore za predsjednika stranke. Podjele u strnaci prenijele su se i među narod s obzirom da su neki od izbačeni bili zastupnici parlamentarni zastupnici i izaslanici. Ova podjela pokazala se ključnom za ustavne reorme u Parlamentarnoj skupštini BiH u ožujku 2006.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 97.</ref>

Postojala su dva glavna faktora koja su doprinijela raskolu unutar HDZ-a BiH. Prvi je bio Katolička Crkva, koja se protivila ustavnim reformama. Kardinal [[Vinko Puljić]] bio je glasan u isticanju neravnopravnog položaja hrvatskog naroda u BiH, optužujući međunarodnu zajednicu za dvostruke standarde. Crkva je naročito postala glasna nakon što su pregovori o ustavnim reformama postali javni. Puljić je u listopadu 2006. predstavio prijedlog bosanskohercegovačkih biskupa o ustavnom preuređenju BiH, u kojem se tražila podjela BiH na regije umjesto na entitete, sa središtima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]]. Kako su pregovori išli dalje, Crkva se sve više protivila reformama te istovremeno podržavala Ljubića. Time je Crkva doprinosila podjelama u HDZ-u BiH, dajući tako legitimnost protivnicima Čovića u njihovom protivljenju reformama.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 97. - 98.</ref>

Uplitanje iz Hrvatske na sličan način također je doprinijelo podjeli u stranci. Dok je Hrvatska javno podupirala reforme imajući u vidu poboljšanje položaja hrvatskog naroda u BiH, njezino mješanje u borbe unutar HDZ-a BiH i podrška Ljubiću pomogli su podjeli u stranci. Hrvatski premijer i predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] [[Ivo Sanader]] otvoreno je podržao Ljubića na unutarstranačkim izborima u lipnju 2005. Nakon što je Čović izabran za predsjednika, Sanader je lobirao za njegovu smjenu, šaljući snažne poruke podrške Ljubiću, tvrdeći čak da je Čović nepodoban zbog optužbi za korupciju te ga je stoga pozvao na odstupanje. Sanaderu je Ljubić bio pouzdaniji od Čovića koji je težio obraniti HDZ BiH od zagrebačkog utjecaja. Čovićevo imenovanje Jovića njegovim nasljednikom također je odrađeno bez znanja Zagreba. Ova dva faktora, Katolička Crkva i mješanje Hrvatske, igrali su odlučujuću ulogu u podjeli unutar HDZ-a BiH.<ref>Sebastián-Aparicio, 2014., str. 98.</ref>

== Izborne koalicije ==

Na izborima [[2002.]] HDZ je predvodio [[Hrvatska koalicija (2002.)|koaliciju]] hrvatskih stranaka u kojoj su bili još [[Hrvatski demokršćani (Bosna i Hercegovina)|Hrvatski demokršćani]] i [[Hrvatska narodna zajednica]]. Nakon raskola, za izbore [[2006.]], HDZ 1990 stvara koaliciju [[Hrvatsko zajedništvo]], nasuprot kojoj HDZ BiH čini [[Hrvatska koalicija (2006.)|Hrvatsku koaliciju]], zajedno s [[HSP BiH|HSP-om Đapić - dr. Jurišić]] i HNZ-om. Do izbora [[2010.]] dolazi do razlaza s tim strankama te se nasuprot [[Hrvatska koalicija (2010.)|koaliciji]] HSP-a BiH i HDZ-a 1990, HDZ BiH veže s [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU-om BiH]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|Hrvatskom strankom prava Herceg-Bosne]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatskom strankom prava dr. Ante Starčević Herceg-Bosne]] i [[Hrvatska seljačka stranka - Nova hrvatska inicijativa|HSS-NHI-om]].<br />
U lipnju 2014. HDZ uspijeva okupiti širu koaliciju od pet hrvatskih stranaka okupljenih oko [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora]], među kojima je na izbore zajedno izlaze HDZ BiH, [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]], Hrvatska kršćansko-demokratska unija BiH, [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] te [[Hrvatska stranka prava Herceg Bosne]]. Jedino [[HDZ 1990.]] nije pristupila koaliciji, iako je bilo nastojanja da zajedno iziđu na izborima kako bi se hrvatski glasovi okrupnjeli, spriječevši pokušaje [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]] da ponovno pomoći bošnjačkih glasova bude izabran hrvatski član u tročlanom Predsjedništvu.<ref>[http://www.vecernji.ba/hns-jedina-hrvatska-koalicija-na-izborima-947761 Zoran Krešić: HDZ jedina hrvatska koalicija na izborima.] Večernji list, bh-izdanje, 1.7.2014. (Pristupljeno 1.11.2014.)</ref>

== Ustrojstvo HDZ-a BiH ==
HDZ Bosne i Hercegovine djeluje na čitavom prostoru države. Najviše tijelo je Opći sabor stranke. Na njemu izaslanici županijskih i općinskih organizacija biraju vodstvo, donose program, političke deklaracije i statut stranke. Sabor stranke redovito zasjeda svake četiri godine.

Središnja tijela stranke su:<ref>HDZBiH. ''O nama'' http://www.hdzbih.org/index.php?modul=stranica&id_str=18</ref>
# Sabor
# Središnji odbor
# Predsjedništvo
# Glavno tajništvo
# Visoki časni sud
# Nadzorni odbor

HDZ BiH je ustrojena na područnom načelu i sastoji se od:
* 9 [[Federacija Bosne i Hercegovine#Ustroj|županijskih]] organizacija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]
* 2 gradske organizacije, [[Sarajevo]] i [[Mostar]]
* 1 organizacija [[distrikt]]a [[Brčko]]
* 2 regionalne organizacije u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]

Unutar tih organizacija ustrojene su 64 općinske organizacije. Veće općine imaju i ustrojene temeljne ogranke. Članom stranke može postati osoba koja je navršila 16 godina.
[[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež Hrvatske demokratske zajednice BiH]] zasebna je organizacija unutar stranke. Zastupnici u parlamentima tvore [[Klub zastupnika]], a vijećnici [[Klub zastupnika#Klub vijećnika|Klub vijećnika]] HDZBiH dotične razine.

== Sabori i predsjednici HDZ-a BiH ==

[[Datoteka:Hdz 10. sabor 4.jpg|mini|10. Sabor HDZ BiH]]
* I. opći sabor, [[Sarajevo]], 18. kolovoza 1990., predsjednik: [[Davorin Perinović]] (19 dana), [[Stjepan Kljujić]]
* I. konvencija, [[Mostar]], 22. i 23. ožujka 1991., predsjednik: Stjepan Kljujić (do 2. veljače [[1992.]]), [[Milenko Brkić]] (15. ožujka - 24. listopada 1992.), [[Mate Boban]] (od 24. listopada 1992.)
* II. opći sabor, Mostar, 14. studenoga 1992., predsjednik: Mate Boban 
* III. opći sabor, Mostar, 9. i 10. lipnja 1994., predsjednik: [[Dario Kordić]] (do 2. prosinca 1995.), [[Božo Rajić]]
* IV. opći sabor, [[Neum]], 2. do 4. kolovoza 1996., predsjednik: Božo Rajić
* V. opći sabor, Mostar, 17. svibnja 1998., predsjednik: [[Ante Jelavić]]
* VI. opći sabor, Sarajevo, 16. srpnja 2000., predsjednik: Ante Jelavić
* VII. opći sabor, Mostar, 2002., predsjednik, Ante Jelavić (do 4. svibnja 2002.), [[Bariša Čolak]]
* VIII. opći sabor, Mostar, 26. travnja 2003., predsjednik: Bariša Čolak
* IX. opći sabor, Mostar, 4. lipnja 2005., predsjednik: [[Dragan Čović]]
* X. opći sabor, Mostar, 11. i 12. svibnja 2007., predsjednik: Dragan Čović
* XI. opći sabor, Mostar, 14. svibnja 2011., predsjednik: Dragan Čović
* XII. opći sabor, Mostar, 25. travnja 2015., predsjednik: Dragan Čović
* XIII. opći sabor, Mostar, 27. travnja 2019., predsjednik: Dragan Čović

== Članovi HDZ-a u kolektivnom Predsjedništvu BiH ==
[[Datoteka:Dragan Čović 2020.jpg|mini|Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH 2002. – 2005. i 2014. – 2018.]]

=== Predsjedništvu SR Bosne i Hercegovine ===

* 1990.: Franjo Boras i Stjepan Kljujić (3 SDA, 2 HDZ, 2 SDS)

=== Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ===

* 1. saziv Predsjedništva, [[1996.]]: Krešimir Zubak
* 2. saziv Predsjedništva, [[1998.]]: Ante Jelavić ''(smijenjen 2001.)'', [[Jozo Križanović]] (SDP)
* 3. saziv Predsjedništva, [[2002.]]: Dragan Čović ''(smijenjen 2005.)'', [[Ivo Miro Jović]]
* 4. saziv Predsjedništva, [[2006.]]: ''nema''
* 5. saziv Predsjedništva, [[2010.]]: ''nema''
* 6. saziv Predsjedništva, [[2014.]]: Dragan Čović<ref>[http://www.izbori.ba/Utvrdjeni2014/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Rezultati Općih izbora 2014.], Središnje izborno povjerenstvo BiH (Pristupljeno 1.11.2014.)</ref>

== Članstvo u međunarodnim organizacijama ==
HDZ BiH je od prosinca 2004. promatrač [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] (EPP).

== Uspjesi na izborima ==

=== Hrvatski član Predsjedništva BiH ===
{| class="wikitable"
|-
! izbori
! kandidat
! broj glasova
! %
! ishod
|-
! 1996.
! [[Krešimir Zubak]]
| align=right | 330 477
| 88,70%
| pobjednik
|-
! 1998.
! [[Ante Jelavić]]
| align=right | 189 438
| 52,91%
| pobjednik
|-
! 2002.
! [[Dragan Čović]]
| align=right | 114 606
| 61,52%
| pobjednik
|-
! 2006.
! [[Ivo Miro Jović]]
| align=right | 76 681
| 26,14%
| drugoplasirani
|-
! 2010.
! [[Borjana Krišto]]
| align=right | 109 758
| 19,74%
| drugoplasirana
|-
! 2014.
! [[Dragan Čović]]
| align=right | 128 053
| 52,20%
| pobjednik
|-
! 2018.
! [[Dragan Čović]]
| align=right | 154 819
| 36,14%
| drugoplasirani
|}

=== Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ===

{| class="wikitable"
|-
! rowspan="2" | izborna jedinica
! colspan="6" | broj zastupnika
|-
! 2000.
! 2002.
! 2006.
! 2010.
! 2014.
! 2018.
|-
|Izborna jedinica 1 FBiH
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}}
|-
|Izborna jedinica 2 FBiH
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|4|#013971}}
|-
|Izborna jedinica 3 FBiH
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|7|#013971}}
|-
|Izborna jedinica 4 FBiH
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|6|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}}
|-
|Izborna jedinica 5 FBiH
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}}
|-
|Izborna jedinica 1 RS
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|6|#013971}}
|-
|Izborna jedinica 2 RS
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}}
|-
|Izborna jedinica 3 RS
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|3|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|4|#013971}}
|-
|kompenzacijski FBiH
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|7|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|7|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|7|#013971}}
|-
|kompenzacijski RS
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|5|#013971}}
|-
|ukupno
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|42|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|42|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|42|#013971}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|42|#013971}}
|-
|}

=== Županijske skupštine u Federaciji BiH ===

{| class="wikitable"
|-
! rowspan="2" | županija
! colspan="7" | broj zastupnika
|-
! 1996.
! 1998.
! 2000.
! 2002.
! 2006.
! 2010.
! 2014.
|-
| [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|30|#013971}}
|-
| [[Županija Posavska|Posavska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|17|20|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|17|31|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|19|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|21|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|21|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|21|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|21|#013971}}
|-
| [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}}
|-
| [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|59|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|35|#013971}}
|-
| [[Bosansko-podrinjska županija|Bosansko-podrinjska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25|#013971}}
|-
| [[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|23|55|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|28|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|30|#013971}}
|-
| [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|28|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|25|50|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|28|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|11|30|#013971}}
|-
| [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|29|31|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|26|31|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|21|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|23|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|23|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|23|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|23|#013971}}
|-
| [[Sarajevska županija|Sarajevska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|45|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|45|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|35|#013971}}
|-
| [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|15|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|30|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|23|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|13|25|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|25|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|25|#013971}}
|-
! ukupno
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|125|406|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|112|418|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|59|279|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|68|289|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|36|289|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|48|289|#013971}}
| style="text-align: right" | {{Infookvir politička stranka/mjesta|51|289|#013971}}
|-
|}

== Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar ==
Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar je stručno tijelo Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) zaduženo za pregovore o izbornim pravilima za Grad Mostar i provedbu Odluke Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine<ref>{{Citiranje časopisa|title=Odluka o dopustivosti i meritumu|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/IZBORNI_ZAKON-HRV/OdlukaUstavniSudBih-9-9-26112010-hrv.PDF|date=16.06.2011.|journal=Službeni Glasnik BiH}}</ref> vezane za izborna pravila za Grad Mostar.

Pregovarački tim GO HDZ-a BiH Mostar bio je višegodišnji nositelj aktivnosti, predlagač i kreator rješenja u pregovorima s ostalim bosanskohercegovačkim političkim strankama. Pregovori su u konačnici rezultirali Političkim sporazumom između HDZ-a BiH i [[Stranka demokratske akcije|SDA]] u lipnju 2020. godine<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hdzbih.org/hr/node/5248|title=HDZ BiH|work=www.hdzbih.org|accessdate=2021-05-02}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/nelson-%20dogovor-u-mostaru-je-vazan-ne-samo-za-mostar-vec-za-cijelu-bih/380555|title=Ambasador Nelson: Dogovor u Mostaru je važan ne samo za Mostar, već za cijelu BiH|last=Radiosarajevo.ba|work=Radio Sarajevo|accessdate=2021-05-07}}</ref> i usvajanjem Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bljesak.info/vijesti/politika/hdz-posao-u-mostaru-je-%20obavljen/317206|title=HDZ: Posao u Mostaru je obavljen|work=Bljesak.info|language=en|accessdate=2021-05-02}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Sl_gl_41_20/Zakon_o_izmjenama_Izbornog_zakona_BiH-hrv.pdf|title=Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH|work=Izbori.ba|accessdate=07. svibnja 2021.}}</ref> vezano za Grad [[Mostar]] u srpnju 2020. godine, što je omogućilo raspisivanje i organizaciju Lokalnih izbora za Gradsko vijeće Grada Mostara u prosincu 2020. godine, 12 godina nakon zadnjih izbora za predstavničko tijelo građana Mostara.

'''Članovi Pregovaračkog tima Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar:'''

-      '''Slaven Zeljko''' (Mostar, 30. listopada 1988. godine), magistar politologije, u završnici pregovora predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i član Uprave Gospodarskog društva "Operator – Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo.

-      '''Vlatko Marinović''' (Mostar, 12. kolovoza 1982. godine), diplomirani pravnik, u završnici pregovora član Predsjedništva Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i tajnik Društva u [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne"]] d.d. Mostar.

-      '''Damir Džeba''' (Mostar, 30. svibnja 1976. godine), profesor hrvatskog i engleskog jezika i književnosti, u završnici pregovora predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije i zastupnik u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]].

-      '''Josip Merdžo''' (Mostar, 17. veljače 1962. godine), diplomirani inženjer građevine, u završnici pregovora glavni tajnik [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora BiH]] i direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.

== Izvori ==

=== Bilješke ===

{{izvori}}

=== Knjige ===

* Anđelko Mijatović: ''Deset godina Hrvatske demokratske zajednice (1989. - 1999.)'', Zagreb: HDZ, 1999., {{ISBN|9539733243}}
* Karlo Rotim: ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
* Karlo Rotim: ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998.
* Sofía Sebastián-Aparicio: ''Post-War Statebuilding and Constitutional Reform: Beyond Dayton in Bosnia''. Palgrave Macmillan, 2014. {{ISBN|1137336889}}

== Poveznice ==
=== Poveznice ===
* [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica]]

=== Vidi još ===
* [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]] 
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]] 
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]

=== Vanjske poveznice ===
* [http://www.hdzbih.org/ Službena stranica]
* [http://www.hdzbihlivno.com Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine Livno] - Općinski odbor Livno HDZ BiH

[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]