Vidi kôd stranice Hrvati u SAD-u

{{Infookvir etnička grupa
| ime        = Hrvati u SAD-u
| slika      = [[Datoteka:Cukela Capt Louis USMC h79333.jpg|80x80px|border|Lujo Čukela]][[Datoteka:Peter Tomich.jpg|80x80px|border|Peter Tomich]][[Datoteka:Ron_Kovic_2.JPG|80x80px|border|Ron Kovic]][[Datoteka:JohnMalkovich2005Locarno.jpg|80x80px|border|John Malkovich]]<br>[[Datoteka:Helen Crlenkovich.png|80x80px|border|Helen Crlenkovich]][[Datoteka:Fred Couples.jpg|80x80px|border|Fred Couples]][[Datoteka:BBelichick.jpg|80x80px|Bill Belichick]][[Datoteka:Mark Begich, Mayor of Anchorage hi res.jpg|80x80px|Mark Begich]]<br>[[Datoteka:Jenna Elfman in 2009.jpg|85x80px|Jenna Elfman]][[Datoteka:Dennis Kucinich.jpg|80x80px|Dennis Kucinich]][[Datoteka:Scott Bakula.jpg|80x80px|Scott Bakula]][[Datoteka:Miljenko Grgić.jpg|80x80px|Miljenko Grgić]]<br>[[Datoteka:Anthony F. Lucas.jpg|80x80px|Anthony Francis Lucas]][[Datoteka:Krist Novoselic 15A.jpg|80x80px|Krist Novoselic]][[Datoteka:Denise Richards 2009.jpg|80x80px|Denise Richards]][[Datoteka:Stipe Miocic in Cleveland on October 26, 2016 (cropped).jpg|80x80px|Stipe Miočić]]
| opis slike = <small>[[Louis Cukela]] · [[Petar Herceg|Peter Tomich]] · [[Ron Kovic]] · [[John Malkovich]]<br/>[[Helen Crlenkovich]] · [[Fred Couples]] · [[Bill Belichick]] · [[Mark Begich]]<br/>[[Jenna Elfman]] · [[Dennis Kucinich]] · [[Scott Bakula]] · [[Miljenko Grgić]]<br/>[[Antun Lučić (mineralog)|Anthony Francis Lucas]] · [[Krist Novoselic]] · [[Denise Richards]] · [[Stipe Miočić]]</small>
| populacija = 420 763<br><small>0,14% američke populacije (2007.)<ref name="2007-American-Community-Survey">{{Citiranje weba|title=S0201. Selected Population Profile in the United States|url=http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-reg=ACS_2007_1YR_G00_S0201:524;ACS_2007_1YR_G00_S0201PR:524;ACS_2007_1YR_G00_S0201T:524;ACS_2007_1YR_G00_S0201TPR:524&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201TPR&-ds_name=ACS_2007_1YR_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-redoLog=true&-charIterations=424&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en|website=factfinder.census.gov|publisher=United States Census Bureau|accessdate=16. prosinca 2015.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110606034036/http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-reg=ACS_2007_1YR_G00_S0201:524;ACS_2007_1YR_G00_S0201PR:524;ACS_2007_1YR_G00_S0201T:524;ACS_2007_1YR_G00_S0201TPR:524&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2007_1YR_G00_S0201TPR&-ds_name=ACS_2007_1YR_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-redoLog=true&-charIterations=424&-geo_id=01000US&-geo_id=NBSP&-format=&-_lang=en|archivedate=6. lipnja 2011.}}</ref>
</small>
| regije   = [[Pennsylvania]], [[Illinois]], [[Ohio]], [[Kalifornija]], [[New York]],  [[Wisconsin]], [[Indiana]]
| regija1  =
| pop1     =
| ref1     =
| regija2  =
| pop2     =
| ref2     =
| jezik    = [[Engleski|američki engleski]], [[hrvatski]]
| vjera    = [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličanstvo]], [[protestantizam]], [[pravoslavlje]], [[islam]], [[židovstvo]]
| srodne   =  
}}

'''Hrvati u SAD-u''' građani su [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji se izjašnjavaju da su hrvatskoga podrijetla.

==Demografija==
Po popisu stanovništva iz [[2005.]] godine 401.208 građana SAD-a izjasnilo se kao [[Hrvati]]<ref>[http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:524;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:524;ACS_2005_EST_G00_S0201T:524;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:524&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-format=&-_lang=en S0201. Profil hrvatske etničke zajednice u SAD-u] statistika prikupljena prilikom popisa stanovništva</ref> 

Po popisu stanovništva iz [[1990.]] godine u SAD-u je živjelo 544.270 Hrvata<ref name=Euronet>[http://www.euroamericans.net/croat.htm Hrvati u Americi] - EuroAmericans.net  28. svibnja 2007.</ref> (građani koji se se izjasnili da su hrvatskoga podrijetla ili su rođeni u Hrvatskoj).

Zasnovano na nekim povijesnim teorijama u SAD-u živi 3 milijuna građana hrvatskoga podrijetla<ref>[http://nfcaonline.com/John%20Kraljic.htm Zašto je uloga hrvatske imigracije danas toliko važna?] - nfcaonline.com</ref>. 

Savezne države s najvećim brojem Hrvata:
{| style="background:transparent;"
| [[Pennsylvania]] || 50.350 <ref name=Euronet /></tr> 
| [[Illinois]]     || 43.613 <ref name=Euronet /></tr> 
| [[Ohio]]         || 41.812 <ref name=Euronet /></tr> 
| [[Kalifornija]]  || 39.071 <ref name=Euronet /></tr> 
| [[New York]]     || 23.650 <ref name=Euronet /></tr> 
| [[Wisconsin]]    || 16.202 <ref name=Euronet /></tr> 
| [[Indiana]]      || 8.433 <ref name=Euronet /></tr>
|}
===Hrvati po popisu stanovništva===
*[[1880.]] popis: 20.000<ref>[http://www.everyculture.com/multi/Bu-Dr/Croatian-Americans.html Hrvatski Amerikanci]</ref> (postojani broj)
*[[1980.]] popis: 252.970<ref>[http://www.census.gov/population/www/censusdata/files/pc80-s1-10/tab02.pdf Osobe koje su prijavile barem jedno etničko podrijetlo u SAD-u, 1980.]</ref> {{porast}} 1164,8%
*[[1990.]] popis: 544.270<ref name=podrijetlo>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf Podrijetlo 2000.]</ref> {{porast}} 115,1%
*[[2000.]] popis: 374.241<ref name=podrijetlo /> {{pad}} 31,2%
*[[2007.]] popis: 420.763<ref>[http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:524;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:524;ACS_2005_EST_G00_S0201T:524;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:524&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-redoLog=true&-geo_id=01000US&-format=&-_lang=en 2004 Istraživanje američkog društva]</ref> {{porast}} 12,4%

==Povijest==
Vrlo je teško reći kad su Hrvati prvi puta došli u SAD. Neki dokumenti {{pojasniti|koji?}} ukazuju da su se prvi Hrvati (s područja juga Hrvatske) naselili u SAD prije dvjesto godina. 

Značajno iseljavanje Hrvata u SAD dogodio se 1890-ih i 1900-ih, a vrhunac migracije dogodio se 1910. kada su se mnogi Hrvati iselili u Sjedinjene Države; većina njih su bili [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]]. Većina ih se iselila iz ekonomskih razloga, no tu je i značajan broj političkih izbjeglica koji su tražili [[azil]].

Kao i drugi useljenici u SAD-u, Hrvati su se doselili da bi našli zaposlenje, s obzirom na tešku gospodarsku situaciju u domovini. Mnogi od njih, većinom samci, no i neki supružnici bez djece naselili su se u gradovima [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] i [[New York]]u. Radili su kao rudari ili metalci. Mnogi su se naselili u tvorničkim četvrtima i poljoprivrednim mjestima na srednjim zapadnim državama kao što su [[Wisconsin]], [[Indiana]], [[Illinois]] i [[Iowa]]. Takvi su uglavnom bili samci i tu su ostajali privremeno. Kada bi skupili dovoljno novca, Hrvati bi se vraćali u Hrvatsku. Međutim, oni što su ostajali izgradili su domove i posao za obitelj.

U vrlo kratkom roku, Hrvate se moglo naći širom SAD-a, od New Yorka do Californije, od [[New Orleans]]a do [[Minneapolis-Saint Paul|Minneapolis-St. Paul]]a. 

Novi val useljavanja Hrvata u SAD počeo je završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Taj val, za razliku od prvog, većinom su činili političke izbjeglice, uključujući i djecu čiji su roditelji pogubljeni od nove vlasti i pojedince i obitelji koji su bježali od [[komunizam|komunizma]]. Većina tih Hrvata smjestila se u hrvatskim kolonijama među rođake ili prijatelje. 

Pretpostavljalo se da je to kraj hrvatskog iseljavanja. No, 1965. Hrvati se ponovno iseljavaju u SAD. Većina iseljenika bili su političke izbjeglice, no u velikom broju bilo je i mladih obitelji koji su tražili posao. 

Oni Hrvati koji su se useljavali u 1960-ima naselili su se uglavnom u većim gradovima. Novi hrvatski useljenici bili su obrazovaniji i liberalniji za razliku od starih hrvatskih useljenika. Novi useljenici bili su pod velikim utjecajem antikomunističke politike koja se tada događala u Zapadnoj Europi i SAD-u, pa su stoga imali i negativan stav o [[SFRJ|Jugoslaviji]].

Gledali su na "dobar i pristojan" posao, dobru naobrazbu za djecu, dobro udomljenje, slobodu govora o politici u demokratskoj Americi i slobodu izražavanja svoje religije koja je bila duboko ukorijenjena u njih.

Novi val useljavanja donio je procvat Hrvatskim katoličkim župama, a uskoro su novi useljenici postali nositelji hrvatske kulture u SAD-u. 

Danas se samo mali broj Hrvata useljava u SAD, uglavnom se useljavaju oni koji već imaju rodbinu po Americi.

==Naselja==
Veliki broj Hrvata nalazi se u gradovima [[Chicago|Chicagu]], [[Cleveland]]u, New York Cityju i [[Los Angeles]]u, nešto manji broj u [[St. Louis, Missouri|St. Louis]]u, [[Pittsburgh]]u i [[Zaljevsko područje San Francisca|Zaljevskom području San Francisca]], manji broj Hrvata nalazi se u [[Sacramento|Sacramentu]], [[Detroit]]u, području [[Kansas City]]ja, [[Milwaukee]]u [[Harrisburg]]u. Najveći broj Hrvata nalazi se u dolini Ohia. Prva hrvatska naselja bila su na ušću rijeke [[Mississippi]] u [[Louisiana|Louisiani]] i [[California|Californiji]]. Prvi useljenici bili su mornari koji su napustili svoje brodove iz gospodarskih razloga i novih glasina o ratu u Europi, raznih zaraznih bolesti na brodovima, lošeg stanja brodova itd. 1835. u SAD-u je bio značajan broj Hrvata koji su se asimilirali i radili na području komercijale i ugostiteljstva. Većina ih se oženila Amerikankama što je ubrzalo njihovu asimilaciju. 

Sredinom 19. stoljeća, veliki broj Hrvata je radio na području školjkarstva. Luka Jurišić (Jurisic) bio je prvak u uzgajanju školjki za prodaju. Do kraja 19. stoljeća Hrvati su držali monopol u školjkarskom poslu. U [[San Pedro|San Pedru]] postoji skup ulica koje se nazivaju "Croatian Place" (Hrvatsko mjesto). Danas je prijavljeno preko 35 000 Amerikanaca hrvatskog porijekla u San Pedru, što je najveća hrvatska zajednica na Tihom Oceanu. Californija je imala hrvatske koloniste i nakon prvog vala useljenja, no dolazak Hrvata u Californiju naglo je porastao za vrijeme [[Zlatna groznica|Zlatne groznice]]. Mnogi Hrvati su napravili dioničarske korporacije u slučaju značajnijih otkrića.

Jedna od najvažnijih hrvatskih i američkih kompanija u kaliforniji bila je "The Slavonian Gold and Silver Company" (Slavnosnka kompanija zlata i srebra). San Francisco postao je središtem californijskih Hrvata, a tu su osnovali i prvo Hrvatsko useljeničko društvo 1857. [[Tadich Grill]] u San Franciscu ostatak je iz tog vremena i podsjetnik (i dalje u vlasništvu Hrvata), a ujedno i najstariji restoran na području Californije.

Veliki je broj Hrvata napustio Californiju i naselio se u [[Arizona|Arizonu]] i [[Nevada|Nevadu]] nakon Zlatne groznice. U Nevadi su u početku Hrvati radili u rudnicima zlata i srebra, a kasnije u trgovini srebrom. U Arizoni su uglavnom radili kao rudničari, uredski zaposlenici, čuvari, kuhari, mesari, konobari, vlasnici restorana i hotela itd. Bilo je i nekoliko hrvatskih naselja u [[Washington]]u. Malo hrvatsko ribarsko selo postojalo je početkom 19. stoljeća, gdje su iskusni hrvatski ribari mnogo doprinijeli u razvoju trgovine ribom. Tri glavna hrvatska središta u Washingtonu bili su Seattle, Anacortes i Roslyn. Veliki postotak Hrvata dokazan je postotkom učenika u školama u Rosalynu, gdje su hrvatski učenici činili 23% škole 1922./23. Neki od prvih useljenika naselili su i Pennsylvaniu. Kao središte države, [[Pittsburgh]] je zapošljavao mnogo hrvatskih useljenika. Mnogi od njih su radili u teškoj industriji. Početkom stoljeća bilo je 38 000 Hrvata u Pittsburghu, a 1990. utvrđeno je preko 200 000 Hrvata, potomaka pittsburških Hrvata. 

Prvi Hrvati u [[Detroit]]u pojavili su se 1890-ih, naseljavali su uglavnom područje u regiji Russel. U [[Illinois]]u Hrvati su se koncentrirali oko Chicaga. Iako je izgrađena kasnije, hrvatsko naselje u Chicagu postalo je jedno od najvažnijih u Sjedinjenim Američkim Državama. Naselje se posebice pošlo razvijati nakon Prvog svjetskog rata, a Chicago je postao središte svih političkih i kulturnih događanja Hrvata Amerike. Utvrđeno je da se u Chicagu nalazi preko 50 000 Hrvata, dok u cijeloj državi Illinois ima preko 100 000 Hrvata raspoređenih u 54 naselja. 

Hrvatsko naselje u [[Kansas City]]ju također su igrala važnu ulogu. I ovo je naselje nastalo u kasnome razdoblju 19. stoljeću s prvim susjedstvom stvorenim zapadno od kompanije ''Armour Packing'' uz duž ''James Streeta''. Strawberry Hill je primjer hrvatske četvrti u Kansasu. Prvo hrvatsko naselje u St. Louisu nastalo je jako rano. Naselili su ga uglavnom Hrvati koji su doselili iz Louisiane uz duž Mississippija prema sjeveru. Prema Anti Tresiću Paviću (Ante Trasic-Pavic), koji je SAD posjetio 1907., u St. Louisu bilo je oko 5 000 Hrvata. Većina ih je živjela u pansionima s poslovima na duži rok. 

New York je služio kao luka za daljnje naseljavanje SAD-a. Kasnije, s razvojem hrvatske migracije, New York je postao vrlo važan grad za Hrvate, kako im je služio za širenje po Sjedinjenim Državama. 1906. stvarna hrvatska zajednica nije postojala u New Yorku. Mnogi su se Hrvati naselili u vanjskim dijelovima New Yorka, posebice u sjeverozapadnom i sjeveroistočnom djelu u okruzima [[Queens]] i sličnim susjednim mjestima kao Whitestone, Astoria, Bayside i Douglaston.

[[Aljaska]] je postala odredište Hrvata u ranome 20. stoljeću s početkom Zlatne groznice 1897. - 1899. Nekoliko stotina Hrvata naselilo se u [[Anchorage|Anchoragu]], [[Fairbanks|Fairbanksu]] i [[Sitka, Aljaska|Sitki]]. Osnovali su male trgovine i poslove u ribarskoj djelatnosti. Danas Aljaska ima 50 000 žitelja hrvatskog porijekla, što čini 1/8 stanovništva Aljaske.

==Religija==
Hrvatski svećenici, većinom dijecezanski kler, doselili su se s prvim Hrvatima u SAD-u u ranome 19. stoljeću. Bili su pravi misionari. Putovali su od mjesta do mjesta, gdje je god postojalo naselje, propovijedajući župske misije i osnivajući religijska, kulturna i dobrotvorna društva. Često su jedino svećenici bili obrazovani među hrvatskim kolonistima, pa su tako su dobili uloge vođa; štoviše, bili su prvi koji su tečno poznavali engleski jezik pa su i prevodili. Njihova primarna odgovornost je, međutim, bila organiziranje hrvatskih katoličkih župa u urbanim središtima sa značajnim hrvatskim stanovništvom. Tako se početkom stoljeća grade hrvatske crkve u Pittsburghu i [[Steelton]]u, Pennsylvanii, New Yorku, Chicagu, Clevelandu te drugim gradovima. Najstarija župa je St. Nicholas Church (Crkva Svetog Nikole) u Pittsburghu, osnovana 1894.; druge župe osnovane su 1900-ih, kao [[Church of the Nativity]] (Crkva Rođenja Isusova) u San Franciscu. I prije nego što su službeno osnovani, hrvatski [[franjevci]] putovali su kroz SAD-e, stvarjući i pomažući u hrvatskim župama, te su se zalagali za očuvanje vjerskih i nacionalnih osjećaja kod Hrvata. Hrvatski rimokatolici u SAD-u važan su dio [[Rimokatolička crkva u SAD-u|Rimokatoličke crkve u SAD-u]]. To je djelom zbog velikog doprinosa hrvatskih svećenika i časnih sestara u stvaranju i očuvanju katoličke vjere u SAD-u, a isto tako su svećenici najzaslužniji u tome što se potomci današnjih američkih Hrvata porijeklom izjašnjavaju kao Hrvati, a po vjeri rimokatolici. Danas postoje svega 32 hrvatske župe i 3 misije u SAD-u.
Osim Hrvata rimokatolika u Americi, postoje i manji brojevi Hrvata muslimana, pravoslavaca, protestanata i židova.

==Udruge==
Hrvatski Amerikanci međusobno su vrlo bliski još od vremena kada su napustili domovinu. Lančane migracije Hrvata iz istih dijelova domovine pomogle su u stvaranju hrvatskih naselja. Povezani su zbog istih ili sličnih zanimanja, jednakog socijalnog statusa, katoličke vjere i drugih stvari koje su ponekada jače od službenih organizacija. Najpoznatije neslužbeno okupljalište prvih Hrvata bile su kavane (saloons). Često su bili upleteni u razne dobrotvorne organizacije i bili su među prvim Hrvatima koji su naučili engleski. Veliki broj njih imao je naporne dnevne radove, koji se najlakše opišu kao krevet-posao-krevet. No pozitivne stvari kavana ne mogu se poreći. Osim neslužbenih okupljanja, hrvatski Amerikanci osnovali su nekoliko tisuća organizacija različitoga značaja. U svome dječu, "Early Croatian Immigration to America After 1945" (Rana hrvatska imigracija u SAD-e nakon 1945.), George Prpic drži kako je bilo oko 3 000 organizacija osnovanih u razdoblju od 1880. do 1940. u Sjedinjenim Državama. Hrvati su prvo počeli osnivati dobrotvorne, kulturne, obrazovne, vjerske, poslovne, političke i športske organizacije. Organizacije su imale veliki utjecaj na hrvatska naselja u kojima su se nalazila. Hrvati su bili manjina u usporedbi s Amerikancima i ostalim narodima. Štoviše, Hrvati su došli s najkasnijom skupinom useljenika, što ih je dovelo do osjećaja nesigurnosti. Većina njih nije poznavala engleski i imali su slabo plaćene poslove, što im je stvaralo kompleks neravnopravnosti. Stoga su pronašli sigurnost u organizacijama svoje etničke skupine. Drugo posebno okupljanje je ono oko tamburice, koja je bila jedna od prvih stvari koje bi Hrvat ponio sa sobom u SAD-e. [[Tamburica]] i pjevanje nisu spojeni do ožujka 1949. u [[Cleveland]]u, gdje je osnovana "American-Croatian Singing Association" (Američko-hrvatska pjevačka udruga). Hrvatski Amerikanci gajili su duboke osjećaje uz domovinu pa su to i javno izražavali.

==Organizacije==
Hrvatska američka organizacija [[Hrvatska bratska zajednica]] (''Croatian Fraternal Union'') je društvo s dugom tradicijom u SAD-u. Osnovano je 1897.<ref name=CFU />  Tijekom Drugog svjetskog rata, iz Hrvatske bratske zajednice slan je novac za pomoć u Hrvatsku.<ref name=CFU />  HBZ financira i školarine hrvatskim Amerikancima te pomaže njihovu kulturnu naobrazbu.<ref name=CFU>[http://www.croatianfraternalunion.org/ Hrvatska bratska zajednica]. Preuzeto 8. svibnja 2010.</ref>

Hrvatsko američko udruženje je lobira [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] o pitanjima vezanim uz Hrvatsku.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.caausa.org/ |accessdate=22. studenoga 2019. |title=Croatian American Association |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160124104502/http://www.caausa.org/ |archivedate=24. siječnja 2016. }}</ref>

''Croatian American Network'' (Hrvatska američka mreža) je poznata [[Facebook]] grupa gdje komuniciraju hrvatski Amerikanci.

==Kultura==
2007. osnovan je godišnji filmski festival ''Croatian Film Festival'' u New Yorku. Osnovala ga je fondacija ''The Doors Art''.<ref>[http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=81034 Croatian Film Festival je otvoren u New Yorku]</ref>

==Hrvatski Indijanci==
Legenda je da su Indijanci plemena [[Croatan]], koji su živjeli na području [[North Carolina|Sjeverne Karoline]], bili dijelom hrvatskog porijekla. Neki povjesničari potvrđuju to činjenicom da su hrvatski mornari doživjeli brodolom kod [[Cape Hatteras]]a 1498., te ostaju živjeti u blizini, gdje se asimiliraju s Indijancima u okolini. Također se oslanjaju i na tri rezbarije koje su pronašli engleski istraživači 1593. Rezbarije su imale natpis "Croatoan", što američki povjesničari povezuju s imenom indijskoga plemena [[Algonquin]].<ref name="autogenerated1">[http://us.mfa.hr/?mh=182&mv=1075&id=587 Hrvatski Amerikanci: Most između dvije domovine], sa stranice hrvatskoga veleposlanstva</ref>

==Bijeli Hrvati==
U [[Poljska|Poljskoj]] je postojala etnička skupina pod nazivom [[Bijeli Hrvati]], koja je velikom većinom iselila u Sjedinjene Države. Skupina je bila koncentrirana oko [[Krakow]]a i vjerojatno napustila Poljsku zbog [[Treći Reich|nacističke]] i [[SSSR|staljinističke]] opresije. Zanimljivo je to da je, prema američkim dokumentima, od početka stoljeća bilo oko 100 000 useljenika s područja oko Krakowa koji su se izjasnili kao Bielo-Chorvati.<ref>Izvještaj o useljavanju Američkoga senata, Rječnik rasa ili naroda, Washington, 1911., str. 40., 43., 105. [http://www.croatianhistory.net/etf/et01.html]</ref>

== Vidi ==
*[[popis poznatih Hrvata u SAD-u]]

==Izvori==
{{Izvori}}
*[[Nikola Tesla]] http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=6:tajna-strogo-skrivanog-dnevnika-nikole-tesle&catid=2:povijest&Itemid=6
* [[Luj Adamić|Adamić, Luj]] ''Nacija Nacija'' (1945., New York)
* Bonutti, Karl ''Selected Ethnic Communities of Cleveland: A Socio-Economic Study'' (1974., Cleveland: Cleveland State University)
* [https://web.archive.org/web/20110713125130/http://juniusbooks.com/search.php?keywords=cordasco%20dictionary%20history%20immigration Cordasco ''Rječnik američkih useljenika'' (1971., New York: Philosophical Library Inc.)]
* Habenstein R. W. i Wright R. Jr.  ''Ethnic families in America: Patterns and variations'' (1998., Englewood Cliffs NJ: Prentice Hall)
* Jamshid A. Momeni ''Race, Ethnicity, and Minority Housing in the United States'' (1986., New York: Greenwood Press)
* [[Ljubomir Antić]] ''Hrvati i Amerika'' (1992., Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada)
* Thernstrom Stephen ''. Harvard Encyclopedia of American Ethnic Groups'' (1980., Cambridge: Harvard University Press)

==Vanjske poveznice==
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32601 Znanstveni rad: Iseljavanje iz Hrvatske u Ameriku kao dio europskih migracijskih tijekova, Ivan Čizmić]
*[http://www.croatians.com/croatia_and_croatians.htm Hrvatska i Hrvati], knjige o Hrvatima u SAD-u
*[http://www.croatians.com/BIBLIOGRAPHY-CROATIANS.htm Bibliography about Hrvatski Amerikanci], Papiri o Hrvatima u Americi

{{Hrvati}}

[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Hrvati u SAD-u| ]]
[[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]]