Vidi kôd stranice Hefest

[[Datoteka:Rubens - Vulcano forjando los rayos de Júpiter.jpg|mini|[[Peter Paul Rubens]]: Vulkan (Hefest) kuje Jupiterove (Zeusove) strijele<small>, [[17. stoljeće]]</small>]]

'''Hefest''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἡφαιστος}}''', ''Hêphaistos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je kovač, zaštitnik obrtnika, [[kiparstvo|kipara]], [[metal]]urga i [[vatra|vatre]]. Hefestov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]].

== [[Etimologija]] ==

[[Dorski grčki|Dorski]] i [[eolski dijalekt|eolski]] oblik Hefestova [[ime]]na jest ''(H)aphaestus''. [[Walter Burkert]]<ref>[[Burkert]]: 414.</ref> piše da ime ''a-pa-i-ti-jo'' na [[linear B|linearnom B]] pismu iz [[Knossos]]a može biti identificirano s njime. Mnogi etimolozi vjeruju da Hefestovo ime nije [[grčki jezik|grčkog]] porijekla.

Kod [[Homer]]a<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]''; 2/426</ref> Hefestovo [[ime]] stoji kao zamjena za [[vatra|vatru]].

== Karakteristike ==

[[Datoteka:Hephaistos.temple.AC.02.jpg|mini|200px|desno|Hefestov hram<small>, [[Atena (grad)|Atena]]</small>]] 

Danas se na [[Atena (grad)|atenskoj]] [[Agora|Agori]] nalazi hram posvećen bogu Hefestu koji je ujedno i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih starogrčkim božanstvima.

Hefestovi su simboli kovački [[čekić]] i par [[kliješta]], a katkad drži i [[sjekira|sjekiru]]. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon pada. Također je bio i hrom, hodao je sa štapom, a često ga se prikazivalo s nogama okrenutim naopačke.

U umjetnosti je često prikazivan hromim naginjući se nad svoj [[nakovanj (alat)|nakovanj]]. Njegov je lik odražavao niži stupanj trovanja [[arsen]]om čija je posljedica bila šepavost i [[rak (bolest)|rak]] kože. Arsen je dodavan [[bronca|bronci]] da bi je učvrstio, a od te je bolesti patila većina kovača brončanog doba.

== Mitologija ==

=== Rođenje i povratak na Olimp ===

Kako i [[Homer]] navodi u svojoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', [[Zeus]] ga je bacio s [[Olimp]]a jer je oslobodio svoju majku [[Hera|Heru]] koja je bila privezana [[zlato|zlatnim]] lancem između zemlje i neba, nakon svađe sa Zeusom. Hefest je padao devet dana i noći, a potom je pao na otok Lemnos gdje su ga odgojile [[Tetida (mitologija)|Tetida]] i [[Eurinoma (nimfa)|Eurinoma]]{{newdsm}}. Izrastao je u majstora obrtnika, a potom su ga vratili na Olimp jer je svojim umijećem bio koristan bogovima. Druga inačica mita govori da je [[Hera]] bila užasnuta kad je vidjela ružnoću svoga potomka te da ga je sama bacila s Olimpa.

Hefest se osvetio svojoj majci [[Hera|Heri]] koja ga je odbila napravivši joj začarano [[zlato|zlatno]] prijestolje koje joj, kad bi se ona sjela na nj, nije dopuštalo da ga napusti. Ostali su bogovi molili Hefesta da se vrati na [[Olimp]] i da je pusti, ali on ih je stalno odbijao. [[Dioniz]] ga je napio i vratio ga na Olimp na [[mula|mulinim]] leđima. Hefest je oslobodio Heru nakon što su mu dali [[Afrodita|Afroditu]], božicu [[ljubav]]i, kao svoju ženu. U drugoj inačici mita, dobio je njezinu ruku da bi se spriječili sukobi ostalih bogova oko nje same, jer je on bio najnesigurniji od bogova.

=== Kovač ===

Hefest je stvorio većinu veličanstvene opreme, oruđa i oružja za [[bog]]ove:

[[Datoteka:Velázquez - La Fragua de Vulcano (Museo del Prado, 1630).jpg|mini|230 px|[[Diego Velázquez]]: [[Apolon]] u [[Vulkan (mitologija)|Vulkanovoj]] kovačnici<small>, [[1630.]]</small>]]

* [[Zeus]]ove munje
* [[Hermes]]ovu krilatu kacigu i sandale
* [[Egida]] - štit ([[Zeus]]ov i [[Atena (mitologija)|Atenin]])
* [[Afrodita|Afroditin]] pojas
* [[Agamemnon]]ov štap
* [[Ahilej]]ev štit
* [[Heraklo]]vu čegrtaljku
* [[Helije]]ve kočije
* [[Eros]]ov luk i strijele
* [[Had (bog)|Hadovu]] kacigu nevidljivosti.

Hefestu je pomagao [[Kiklop]], njegov asistent u kovanju. Također je napravio i [[metal]]ne [[robot]]e koji su mu pomagali. Njegovu je [[vatra|vatru]] ukrao [[Prometej (mitologija)|Prometej]] koju je odnio ljudima, a poslije je Hefest napravio i ženu [[Pandora (mitologija)|Pandoru]]. Hefestove su kovačnice u [[vulkan]]ima.

=== Hefest i Atena ===

Zajedno sa svojim bratom [[Ares]]om [[Hera|Herin]] je i [[Zeus]]ov sin; ili samo Herin. Naime, neki izvori tvrde da ga je Hera rodila sama, ljubomorna na to što je Zeus sam rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]]. Atena i Hefest povezani su, Hefest je kovao njezino oružje, a Atena je također bila zaštitnica obrtnika.

[[Datoteka:Mars and Venus Discovered by the Gods-Joachim Wtewael.jpg|mini|[[Joachim Wtewael]]: Ares i Afrodita otkriveni od bogova<small>, [[1604.]]</small>]]

Hefest je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo je sjeme palo na tlo te se [[Erihtonije Atenski|Erehtej]] rodio iz Zemlje, [[Geja (mitologija)|Geje]]. Atena je potom odgojila dijete kao njegova pomajka. Druga inačica priče govori da je sjeme palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala [[vuna|vunenom]] tkaninom koju je bacila na tlo. Treća inačica govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali ona je nestala s bračne postelje te je on [[ejakulat|ejakulirao]] na tlo.

=== Hefest i Afrodita ===

Hefest i [[Afrodita]] imali su dogovoren brak, a to se Afroditi nije svidjelo. Varala ga je s [[Ares]]om, bogom rata. U [[Homer]]ovoj ''[[Odiseja|Odiseji]]'' Alkinoj pjeva o mitovima. [[Helije]] je jednom krišom promatrao Aresa i Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio [[olimp]]skome vijeću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene [[ljubav]]nike. U točno određeno vrijeme, Hefest je bacio mrežu i ostavio ih nepomične. No, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, pozvao je [[olimp]]ske [[bog]]ove i božice da vide par. Božice su odbile, ali bogovi su došli i komentirali Afroditinu ljepotu i da bi rado mijenjali mjesto s Aresom. Nakon što su ih pustili, Ares je odjurio u svoju domovinu [[Tracija (kraljevstvo)|Trakiju]]. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najvjerojatnije razveo od Afrodite i vratio je njezinu ocu.

Prema [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', Hefestova je žena bila [[Agleja]], jedna od [[Harite|Harita]].

== Literatura ==

{{izvori}}

* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]''
* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]''
* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.

== Vanjske poveznice ==



* [http://www.theoi.com/Olympios/Hephaistos.html Hefest u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20020804020813/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Hephaestus.html Hefest u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}



{{Olimp}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]