Vidi kôd stranice Hatuša

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Hetitska prijestolnica Hatuša
|slika = Lion Gate, Hattusa 01.jpg
|godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/377
|država = {{ZD+X/T|TUR}} 
<br>
{{Lokacijska karta|Turska|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Hattuša|position=right
|lat_deg=40|lat_min=01|lat_sec=11|lat_dir=N
|lon_deg=34|lon_min=36|lon_sec=55|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Hattuše u Turskoj</small>
}}
'''Hatuša''' ili '''Hatušaš'''<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24570 Hatuša], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 5. srpnja 2020.</ref> (<sup>URU</sup>''Ḫa-at-tu-ša'' {{unicode|𒌷𒄩𒀜𒌅𒊭}}, tj. ''Ḫattuša''; [[turski]]: ''Hattuşaş'') bila je glavni grad [[Hetiti|Hetitskog Carstva]]. Smještena je u blizini današnjeg sela [[Boğazkale]] (nekoć poznatog kao Boğazköy), u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Çorum (pokrajina)|Çorum]], odnosno na zavoju rijeke [[Kizil (rijeka)|Kızıl]] (''Marashantiya'' u hetitskim izvorima i Halys u [[Antika|antici]]) u središnjoj [[Anatolija|Anatoliji]], oko 145&nbsp;km sjeveroistočno od [[Ankara|Ankare]].

Arheološki lokalitet [[Hetiti|hetitske]] prijestolnice Hatuše je dodan na popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a godine [[1986.]] zbog svoje urbane organizacije i sačuvane arhitekture (zidine s Lavljim i Kraljevskim vratima s ukrasima, hramovi, kraljevske rezidencije, utvrde), koji je s isklesnim stijenama svetišta Jazilikaja (''Yazılıkaya''), snažno utjecao na razvoj arhitekture i umjetnosti u [[Anatolija|Anatoliji]] i sjevernoj [[Sirija|Siriji]] u 2. tisućljeću prije Krista.
[[Datoteka:Hattusa.temple1.jpg|mini|lijevo|350px|<center>Ruševine Velikog hrama]]
[[Datoteka:Hattusa.rampart.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Pogled iz Hatuše na ulaz u obliku tunela kroz divovske kose zidine, tzv. ''Yerkapi'']]
== Povijest ==
[[Datoteka:Hattusa2008.jpg|mini|242px|<center>''Yerkapi'' s druge strane, izvan Hatuše]]
[[Datoteka:Hattusa reconstructed wall.JPG|mini|242px|<center>Dijelom obovljene zidine Hatuše]]
Ovaj lokalitet je bio naseljen pred-hetitskim pučanstvom oko 3. tisućljeća pr. Kr. koje je nagovorilo [[Asirija|asirske]] trgovce da se dosele i razviju trgovinu. Oko 1720. pr. Kr. godine uništio ga je hetitski vladar [[Anitta]]. Od tada, pa sve do 10. stoljeća pr. Kr., Hatuša je bila prijestolnicom carstva koje se prostiralo Anatolijom i sjevernom Sirijom. Hetitski kraljevi uzimali su naziv ''Hatušili'', tj. "iz Hatuše", i poznato je 27 kraljeva s ovim nazivom<ref>[http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm Povijest Hatuše] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120527064520/http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm |date=27. svibnja 2012. }} Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>.

Arheološki lokalitet pronađen je [[1834.]] godine<ref>[http://www.hattuscha.de/English/discovery.htm Otkriće Hatuše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141119011808/http://hattuscha.de/English/discovery.htm |date=19. studenoga 2014. }} Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>, ali nije sustavno istraživan do [[1904.]] godine kada je pronađena i jedna od kopija najstarijeg mirovnog sporazuma između [[Hatušili III.|Hatušilija III.]] i [[egipat]]skog [[faraon]]a [[Ramzes II.|Ramzesa II.]] koji je pomogao identificirati grad<ref>[http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/ramses-hattusili-treaty.htm Transkript Sporazuma iz Kadeša (Hetitska verzija)] Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Od tada su njemački i turski arheolozi jako napredovali u spoznajama o gradu. Zapravo, istraživanje Hattuše koje je izveo [[Njemački arheološki institut]] (Deutsches Archäologisches Institut) može poslužiti kao primjer kako se trebaju planirati i sprovoditi dugogodišnja arheološka istraživanja.

Od [[2005.]] godine u Hatuši su obnovljene zidine od opeke duljine 65 metara, visine od 7 do 8 metara s dva tornja visine do 13 metara.<ref>[http://www.dainst.org/index.php?id=4437&sessionLanguage=en Obnovljene zidine Hatuše] na stranicama Njemačkog arheološkog instituta {{de}} Posjećeno 16. veljače 2011.</ref>.

==Odlike==

Na vrhuncu moći grad se prostirao na cijeloj visoravni promjera 2,1 x 1,3&nbsp;km, a u 13. stoljeću pr. Kr. grad je okružen sustavom dvostrukih [[zid]]ina duljine od oko 8&nbsp;km. Na istočnom kraju su dodatno utvrđeni utvrdom Kajali Boğäz, 1,5&nbsp;km od Kraljevskih vrata.

Najbolje sačuvane dvostruke zidine protežu se od Lavljih vrata na zapadu do Kraljevskih vrata na istoku, koja su jedina sačuvana gradska vrata od izvornih pet. Unutar zidina najveličanstveniji ostaci [[utvrda]], s podzemnim prolazima, nalaze se na južnom i istočnom dijelu, dok se na sjeverozapadu (gdje je danas selo Bogâzkale) nalazio Donji grad sa stambenim kompleksima. Grad je imao stambenu četvrt, palaču i četiri [[hram]]a. Najznamenitija građevina je Veliki hram posvećen bogu oluja i božici sunca, [[Arinna|Arinni]], koji je okružen trgovinama. Tisuće pločica s [[klinasto pismo|klinastim pismom]] su pronađene na ovom mjestu.

Nedaleko prema sjeveru od hrama nalazilo se asirsko naselje Karum koje je imalo građevine koncentrirane oko središnjeg trga. Njegov jedan dio je stariji od hetitskih vremena.

Na sjeveru se nalazio kraljevski kompleks s [[dvorac|dvorcem]]-[[citadela|citadelom]] Büyükkale, izgrađenom na vrhu brda. Dalje na sjeveru, izvan zidina, nalazi se [[nekropola]] Osmankayası isklesana u stijenama i kraljevsko svetište Jazilikaja čiji su zidovi ukrašeni neupitnim remek-djelom hetitske umjetnosti.

<gallery>
Slika:HattusaKönigstor.jpg|<center>Kraljevski portal
Slika:Hattusa Upper City Temple District2.JPG|<center>Gornji grad s palačom
Slika:Kadesh.jpg|<center>Mirovni sporazum iz Kadeša
Slika:Yazilikaya Kammer A.jpg|<center>Svetište Yazilikaya
Slika:Yazilikaya B 12erGruppe.jpg|<center>Reljef "Dvanaest bogova" iz Yazilikaye
</gallery>

== Literatura ==
* Peter Neve: ''Hattusa – Stadt der Götter und Tempel. Neue Ausgrabungen in der Hauptstadt der Hethiter.'' Ph. von Zabern, Mainz 1996. (2. erw. Aufl.) {{ISBN|3-8053-1478-7}} 
* W. Dörfler u.a.: ''Untersuchungen zur Kulturgeschichte und Agrarökonomie im Einzugsbereich hethitischer Städte.'' MDOG Berlin 132, 2000, 367–381. {{ISSN|0342-118X}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Hattusa|Hattusa}}

* [http://www.dainst.org/index.php?id=643&sessionLanguage=en Hatuša] na stranicama Njemačkog arheološkog insituta {{jezikk|eng.}}
* [http://www.visitturkeynow.com/cities/c_hattusas.htm Hattusas] {{jezikk|eng.}}
* [http://www.totalreal.ch/download/wiki/hattussas/galerie.htm slike]

{{Svjetska baština u Turskoj}}

[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Hetiti]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Turskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]