Vidi kôd stranice Halleyjev komet

{{Komet
| ime                      = Halleyjev komet
| slika                    = Comet Halley.jpg
| opis_slike               = Komet prilikom [[perihel]]a 1986.
| otkrio                   = 
| datum_otkrića            = [[astronomija u 240. pr. Kr.|240. pr. Kr.]]<br> [[Edmond Halley]] [[astronomija u 1705.|1705.]] prvi put otkrio [[period]]ičnost<ref>U ''Synopsis of the Astronomy of Comets'', 1705.</ref><br> 25. prosinca [[astronomija u 1758.|1758.]] [[Johann Georg Palitzsch]] prvi uočio na predviđenoj putanji<ref>{{JPL|1P}}, pristupljeno 7. veljače 2019.</ref>
| privremena_oznaka        = 1P/Halley
| epoha                    = [[17. veljače]] [[1994.]] ([[Julijanski dan|JD]] 2449400.5)
| klasifikacija            = [[komet Halleyeve vrste]] (NEO)
| SPK-ID                   = 1000036
| ekscentricitet           = 0,967
| srednja_udaljenost        = 17,834 [[AJ]]
| perihel                  = 0,585 AJ (5. veljače 1986.)
| afel                     = 35,082 AJ (9. prosinca 2023.)
| orbitalni_period         = 75,3 [[Julijanska godina (astronomija)|a]]
| inklinacija              = 162,26°
| srednja_anomalija        = 38,384°
| longituda_uzlaznog_čvora = 58,42008°
| argument_perihela        = 111,332°
| posljednji_perihel       = [[5. veljače]] [[astronomija u 1986.|1986.]]<ref>{{JPL|1P}}, pristupljeno 30. travnja 2020.</ref>
| sljedeći_perihel         = [[28. srpnja]] [[astronomija u 2061.|2061.]]. <ref> Donald K. Yeomans: "Horizon Online Ephemeris System", [http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.cgi], California Institute of Technology, [[NASA]] Jet Propulsion Laboratory, 2006.</ref>
| Tisserandov_parametar    = -0,605
| najveći_sjaj             = + 28,2  [[prividni sjaj|magnitude]] (2003.)
| dimenzije                = 14,9 km x 8,2 km
| srednji_promjer          = 11,0 km
| masa                     = 
| srednja_gustoća          = 
| brzina_oslobađanja       = 
| period_rotacije          = 
| albedo                   = 0,04
| prividna_magnituda       = 
| pozicija_ref             =<ref>{{JPL|1P}}</ref>
}}

[[datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|desno|300px|Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986.]]

[[datoteka:AnimatedOrbitOf1PHalley.gif|mini|desno|300px|Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje [[Jupiter]]a, [[Saturn]]a, [[Uran]]a i [[Neptun]]a, koje su u crvenoj boji.]]

'''Halleyjev komet''' je prvi [[komet]] koji je prepoznat kao stalan član [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Nazvan prema [[Edmond Halley|Edmondu Halleyju]] koji ga je opažao [[astronomija u 1682.|1682.]] te povezao s prethodnim pojavama iz god. [[astronomija u 1531.|1531.]] i [[astronomija u 1607.|1607.]], za koje je utvrdio da ih je bilo oko 30, počevši od 476. pr. Kr. Prosječan [[Ophodno vrijeme|period obilaska]] iznosi 76 godina, a mijenja se od 74 do 79 godina. Giba se [[Retrogradno gibanje|retrogradno]] (nagib prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] 162,262°) veoma izduženom stazom ([[ekscentricitet]] 0,967), pa se Suncu približi na 0,586 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]], odnosno udalji na 35,082 astronomskih jedinica. Posljednji put prošao je kroz [[perihel]] 9. veljače 1986. Izbliza su ga proučavale [[svemirske letjelice]] [[Giotto]], Sakigake, Suisei i Vega. Snimka s Giotta pokazuje izduženu [[Jezgra kometa|jezgru]] izmjera 7,2 [[km]] × 7,2 km × 15,3 km. Iz vrlo tamnog tla na osunčanoj površini jezgre izbijali su mlazovi isparene tvari ([[led]]a i prašine) u obliku [[gejzir]]a. Sljedeći prolaz očekuje se 2061. <ref> '''Halleyjev komet''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24188] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Halleyjev komet, službene oznake 1P/Halley, je vjerojatno najpoznatiji komet u povijesti čovječanstva. Sam komet spada u skupinu sjajnih [[komet kratkog perioda|kometa kratkog]] [[period]]a. Pobuđuje neskrivenu radoznalost i predstavnik je te vrste [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]], iako po svojstvima nije ništa posebno, pa ga sjajem znadu nadmašiti drugi kometi. Provjereni niz njegovih pojava započinje [[astronomija u 11. pr. Kr.|11. pr. Kr.]], a završava [[astronomija u 1986.|1986.]], sveukupno 27 pojava. Sigurno je zapažen i prije (na primjer 476. i 240. pr. Kr.). 
[[SPK-ID]] je 1000036.<ref name="JPL">{{JPL|1P}}, pristupljeno 7. veljače 2019.</ref>

== Povijest ==
Neki povezuju viđenje kometa u [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeću pr. Kr.]] s poravnanjem sfinge i piramida u Gizi.
<ref>(eng.) [https://web.archive.org/web/20120403124000/https://conceptgroen.nl/projecten/sphinx-egypt.html Gilbert de Jong: ''Sphinx - Egypt''  (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref><ref name=wired/> Nagađa se da je prvo zabilježeno i moguće viđenje Halleyeva kometa jedno kinesko iz [[astronomija u 613. pr. Kr.|613. pr. Kr.]], ali to odudara sedam godina od kalkulirana prolaska, iz čega je moguće zaključiti da se radi o nekom drugom kometu ili o vrlo velikoj pogrješci u izračunu.<ref name=wired>(eng.) [https://www.wired.com/2011/03/0330ancient-chinese-see-halleys-comet/ Wired.com] Randy Alfred: ''March 30, 240 B.C.: Comet Cometh to Cathay'', 30. ožujka 2011. (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref> Prvi zapisi o Halleyjevu kometu sežu sve do 240. g. pr. Kr. Kad su ga vidjeli u [[Kina|Kini]] i optužili za smrt udove carice. Od tada nas on nije nijednom posjetio a da to netko negdje u svijetu nije zabilježio. [[Babilon]]ci su ga vidjeli [[astronomija u 164. pr. Kr.|164. pr. Kr.]] i 87. pr. Krista. Godine 12. pr. Kr. Rimljani su vjerovali da on simbolizira smrt vojnika i državnika [[Marko Vipsanije Agripa|Marka Vipsanija Agripe]]. Godine 295. Kinezi su shvatili da je [[komet]] što su ga vidjeli na istoku (kako se primiče [[Sunce|Suncu]]) istovjetan onom koji su vidjeli kasnije, istog mjeseca, na zapadu (kako se udaljava od Sunca). Godine 451. njemu je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom [[Atila|Atilom]], a 684. ga optužiše za kugu. Taj se komet [[Zemlja|Zemlji]] najviše približio [[astronomija u 837.|837.]], kada mu se rep protegao 60 stupnjeva preko polovice neba. Po proračunima trebao je proći tek 0,03 AJ (5,1 milijun km) od Zemlje.<ref>[https://ssd.jpl.nasa.gov/?great_comets Solar System Dynamics - JPL - California Institute of Technology ] Donald K. Yeomans: Great Comets in History. Travnja 2007.  (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref>  Zabilježili su ga astronomi u Kini, Japanu, Njemačkoj na Bliskom Istoku.<ref>(eng.) [http://cometography.com/pcomets/001p.html  Gary W. Kronk's Cometography] ''1P/Halley''   (pristupljeno 30. travnja 2020.)</ref>  

Godine 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II. u boju kod Hastingsa pripisalo njegovu utjecaju.  

Godine 1222. [[Džingis-kan]], koji je taj komet smatrao svojim vlastitim zvjezdanim glasnikom, sa svojim je [[Mongoli]]ma pobio milijune, a korejski su promatrači neba zabilježili da je rep kometa bio crvene boje. [[Johannes Kepler]] ga je vidio 1607. godine. U rujnu 1682. promatrao ga je i sam Halley. Godine 1910. razvikani je ponovni dolazak Halleyjeva kometa izazvao silnu paniku, napose kad su novine javile da su mu u repu otkriveni otrovni plinovi. U članku objavljenom na naslovnoj stranici, [[The New York Times|„The New York Times“]] je javio kako je francuski astronom [[Camille Flammarion]] prorekao da će, prođe li [[Zemlja]] kroz kometov rep, „plin cijanogen prožeti svu atmosferu i  moguće utrnuti sav život na planetu“. Drugi su znanstvenici isticali da je rep kometa tako neizrecivo tanak da ga, sve da je i sav sazdan od otrovnih plinova, ne bismo ni osjetili. Šteta je, međutim, već bila učinjena. Neka je vremešna gospođa, užasnuta svime što komet može donjeti, izvršila samoubojstvo. Zemlja je doista prošla kroz kometov rep, ali posljedica nije bilo. 

1986. g. je komet posjetila čitava međunarodna armada svemirski sonda. Znanstvenici su se po prvi put našli u prilici da ga promotre izbliza.

== Svojstva ==
Kao i drugi kometi, i Halleyjev je potekao iz sferičnog roja bilijuna kometa što okružuju [[Sunčev sustav]]. Taj se [[Oortov oblak]] (nazvan tako prema nizozomskom astronomu [[Jan Hendrik Oort|Janu Hendriku Oortu]]), nalazi otprilike [[Svjetlosna godina|godinu svjetlosti]] daleko od [[Sunce|Sunca]] te se vjerojatno sastoji od razmjerno gustog unutrašnjeg i rjeđe naseljenog vanjskog oblaka. Povremeno poneki oblak međuzvjezdanoga plina u prolazu iz [[Oortov oblak|Oortova oblaka]] izbaci komet i tako on počinje svoj polagani dugi pad prema Suncu. Kometi Suncu prilaze sa svih strana, poneki od njih i eliptičnim stazama tako dugim da im za jedan obilazak trebaju milijuni godina. Drugi se pak, poput Halleyjeva, gibaju po razmjerno kratkim putanjama. 

Halleyjev komet se giba retrogradno, to jest u smjeru kazaljke na satu, dok se planeti gibaju obratno. Njegova jezgra se okreće - to je zapravo prljava gruda snijega duga oko 15 kilometara i široka oko 10. Površina mu je išarana brdima i dolinama, a kora mu je tako tamna da je to jedno od najcrnijih tijela u Sunčevu sustavu, jer odražava samo oko 4% pristiglog svjetla. Kad se komet približi Suncu, džepovi leda u [[Jezgra kometa|jezgri]] pretvaraju se u [[plin]], pa izlijeću skupa s oblacima prašine.  Ti se plinovi i prašina drže jezgre kao magla te stvaraju komu (kosu) kometa koja se širi i preko 100 000 kilometara u svemir. Ta koma izgleda gusta kao dim, ali je tako rasplinuta da je punih 300 milijardi puta rjeđa od zraka. Još je rjeđa aureola vodika koja okružuje glavu i proteže se milijunima kilometara. 

Kada komet obavlja svoj nebeski obilazak, on plovi protiv Sunčeva vjetra, a ovaj plin i prašinu mete u dugi rep protegnut iza kometa. Bez obzira da li komet  dolazi ili odlazi, rep mu je uvijek usmjeren od Sunca. Rep je obično podijeljen u ravne pramenove blijedomodrog plina i zakrivljene pramenove prašine, obojene u nijansu žutog, a svi oni s vremenom mijenjaju oblik.  U ožujku 1986. dio se repa Halleyjeva kometa odlomio i raspao. U veljači 1991. astronomi su s iznenađenjem otkrili da se Halley, negdje između putanja [[Saturn (planet)|Saturna]] i [[Uran (planet)|Urana]], neobjašnjivo posvjetlio. Možda je tome uzrok zakašnjela erupcija plina ili nepredviđeni udarac međuplanetarnog pirata- iako je ovo posljednje manje vjerojatno zato što se to dogodilo u slabo napučenom dijelu Sunčeva sustava.

Halleyev komet stvara meteorski roj [[Orionidi|Orionida]], koji nastaju od ostataka njegovog repa. Ime Orionidi nose jer dolaze iz područja sjeverno od [[Betelgeuse|Betelgeusea]], druge najsjajnije zvijezde zviježđa [[Orion (zviježđe)|Orion]]. Iako se komet vidi svakih 75 godina, njegovi ostaci svakog listopada uzrokuju kišu meteora, koja svoj vrhunac doživljava u noći između [[21. listopada|21.]] i [[22. listopada|22. listopada.]] <ref>{{Citiranje časopisa|title=Halleyjev komet donosi nebeski spektakl koji će biti najvidljiviji noćas|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=927204|accessdate=2019-11-10}}</ref>

Sljedeće pojavljivanje Halleyjeva kometa u unutarnjem Sunčevom sustavu predviđa se [[2061.]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*Više informacija o Halleyjevom kometu: [http://www.croeos.net/Mambo//index.php?option=content&task=view&id=209&Itemid=60 CroEOS.net: Halleyjev komet]
{{Periodični kometi 1 - 100}}
{{GLAVNIRASPORED:1P/Halley}}
[[Kategorija:Kometi]]