Vidi kôd stranice HVO brigada Kralj Tvrtko

[[Datoteka:Patch of HVO Sarajevo.svg|mini|desno|Oznaka HVO-a Sarajevo]] 
'''HVO brigada Kralj Tvrtko''' je bila vojna zaokružena formacija [[HVO Sarajevo|Sarajevskog HVO-a]]. Brigada je osnovana [[5. prosinca]] [[1992.]] godine, a naziv je dobila po prvom bosanskom kralju [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtku Kotromaniću]]. U sastav brigade su ušle četiri bojne: [[Prva bojna Stjepan Tomašević|Prva bojna Stup-Ilidža]], [[Druga bojna HVO Novi grad]], [[Treća bojna HVO Sarajevo]] i [[Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad]]. Sarajevski HVO tj. HVO Brigada Kralj Tvrtko je imala više od 5000 pripadnika i dala je velik doprinos obrani napaćenog [[Sarajevo|Sarajeva]], a 102 pripadnika brigade položili su svoje živote za slobodu [[Sarajevo|Sarajeva]]. Brigada je sudjelovala u nekoliko bitaka: u Pofalićkoj bitci, u bitci za Otes, Hrasno brdo, Stup, Elektrotehničku školu i Dobrinju, a također je držala liniju u sklopu [[opsada Sarajeva|obrane Sarajeva]]. 

Krajem [[1992.]] i početkom [[1993.]] godine zahlađuju bošnjačko-hrvatski odnosi i dolazi do [[Bošnjačko-hrvatski sukob|krvavog sukoba]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] ne dolazi do sukoba između [[Hrvat]]a i [[Bošnjak]]a, ali se [[HVO Sarajevo|Sarajevski HVO]] prisilno ukida. Zapovjedništvo [[Prvi korpus Armije RBiH|I. korpusa]] [[Armija BiH|Armije BiH]], na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, u studenom [[1993.]] godine, priopćilo je odluku o ukidanju Stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] i preimenovanju HVO brigade Kralj Tvrtko u [[Hrvatska brigada Kralj Tvrtko|Hrvatsku brigadu Kralj Tvrtko]], u sastavu tog korpusa [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].

== Formiranje brigade ==
O nadnevku osnivanja sarajevske HVO brigade Kralj Tvrtko postoje određena nesuglasja, no činjenica je da su neuvezane, općinske HVO postrojbe djelovale od početka travnja [[1992.]] godine. Napori usmjereni na formiranje jedinstvene hrvatske vojne postrojbe, jačine brigade, koja će obuhvatiti gorespomenute postrojbe vezuju se, pak, za sjednicu koju su sazvali članovi Hrvatskog gospodarskog društva (održanu [[29. svibnja]] [[1992.]]) <ref>HVO Sarajevo, [[Marijo Pejić]], Libertas, 2008. </ref>, tijekom koje je osnovano [[HVO Sarajevo|Hrvatsko vijeće obrane Sarajevo]] i imenovano Vijeće HVO-a [[Sarajevo]]. Poradi prijepora personalne i koncepcijske naravi, planirana postrojba u punom kapacitetu nije profunkcionirala još nekoliko mjeseci, iako su se na sarajevskoj fronti odvijali dramatični događaji<ref> Prevare-istine-zablude-ratni dnevnik 1992., Stjepan Šiber, Rabic, Sarajevo, 2000. </ref>. Ipak, u rujnu je formiran Glavni stožer [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]]<ref>Zajednički do slobode, priopćenje HVO Sarajevo, u: Oslobođenje, Sarajevo, 20. rujna 1992. </ref>, nakon pada sarajevskog prigradskog naselja Doglodi, većim dijelom naseljenog [[hrvat]]skim stanovništvom. 

Tada je imenovano zapovjedništvo u sastavu:
* Vladimir Šaf , v.d. zapovjednik [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], 
* Dragan Pinjuh, dozapovjednik Gradskog stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]],  
* Vinko Bošnjak, v.d. načelnik Gradskog stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]].
*Zapovjedništvo brigade HVO "KRALJ TVRTKO "
*Zapovjednik brigade : Ivan Vulić
*Načelnik stožera brigade: Franjo Talijančić 

Iako su formiranje zajedničkog stožera toplo pozdravile sve hrvatske strukture u gradu, proći će još neko vrijeme do konačnog uvezivanja općinskih HVO-a u brigadu, tako da se o zaokruženoj vojnoj formaciji može govoriti od [[5. prosinca]] [[1992.]] godine. U sastav novoosnovane brigade su ušle sljedeće bojne:  [[Prva bojna Stjepan Tomašević|Prva bojna Stup-Ilidža]], [[Druga bojna HVO Novi grad]], [[Treća bojna HVO Sarajevo]] i [[Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad]].
Kao posebna organizacijska jedinica formirano je i učilište HVO sa zapovjednikom Kudeljnjak Stjepanom te dozapovjednikom Zlatkom Pavao Lučićem, kroz koje su prolazili svi bojovnici koji su kasnije raspoređivani u formacijski sastav brigade
Kako su u to vrijeme komunikacije sa glavnim stožerom HVO bile otežane formacija HVO Sarajevo je odobrena tek 31. ožujka 1993. godine , a HVO Sarajevo preimenovan u OG Sarajevo u sastavu OZ Srednja Bosna.
Odlukom Predsjedništva HZHB za zapovjednika operativne grupe Sarajevo imenovan je Vladimir Šaf.
Izvršeno je i preimenovanje brigade pa je predloženi naziv "Vrhbosna" promijenjen u "Kralj Tvrtko"
Za Predsjednika HVO Sarajevo imenovan je g.Slavko Zelić ,a za prvog zapovjednika brigade g.Ivan Vulić.    
 
Zapovjedništvo brigade Kralj Tvrtko u sastavu :
*zapovjednik brigade Slavko Zelić (Ivan Vulić)
*načelnik stožera brigade Ivan Vulić (Franjo Talijančić)

== Bitke ==
HVO Brigada Kralj Tvrtko je sudjelovala u nekoliko bitaka: u Pofalićkoj bitci, u [[bitka za Otes|bitci za Otes]], [[bitka za Hrasno brdo|Hrasno brdo]], [[bitka za Stup|Stup]], Elektrotehničku školu i Dobrinju. Držala je liniju u sklopu obrane [[Sarajevo|Sarajeva]], a 84 pripadnika brigade položilo je svoje živote za slobodu [[Sarajevo|Sarajeva]].

===  [[Pofalićka bitka]] ===

===  Otes (početak prosinca 1992.) === 
U obrani sarajevskog prigradskog naselja [[Otes|Otesa]], većinski naseljenog hrvatskim stanovništvom, sudjelovale su sljedeće postrojbe: postrojba [[HVO Sarajevo|HVO]]-a jačine bojne, kojom je zapovijedao na IZM  Franjo Talijančić, Specijalna postrojba MUP-a i Treća motorizirana brigada [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. Kombinirani napad je počeo [[1. prosinca]] iz tri pravca, uz snažnu topničku i tenkovsku  potporu koja je kontinuirano trajala i idućih dana.  Nepovoljan teren, nedostatak materijalno-tehničkih sredstava, ali i taktički propusti<ref>Internet blog - Vikićev specijalac o ponorima rata:HVO Stup  </ref>, učinili su obranu izuzetno teškom, no crta je nekoliko dana održana stabilnom, čak su u nekim momentima branitelji preuzimali inicijativu. Ipak, [[7. prosinca]] [[1992.]] godine, po već viđenom scenariju iz [[bitka za Doglode|bitke za Doglode]], Otes je pao.

===  Hrasno brdo ===

===  Stup ===
Prvi napadi srpskih postrojbi na postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, na crti bojišnice na Stupu, odvili su se [[13. rujna]] 1992. Prva bojna Stjepan Tomašević HVO iz Novog Sarajeva je bila upućena u obranu tog prostora. U obranu se uključio i dio [[101. bojna "Do Drine"|101. bojne]] [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]] pod zapovjedništvom Ivice Bajkuše. Hrvatske postrojbe su u obrani vršile koordinaciju sa postrojbama Armije BiH. Hrvatske snage bile su brojčano i oružjem slabije od srpskih napadača. Krajem prosinca 1992., srpske snage su u potpunosti okupirale Stup.

===  Elektrotehnička škola === 

===  Dobrinja ===

== Poginuli pripadnici HVO-a Sarajevo ==
Na ovom su popisu pripadnici [[HVO Sarajevo|Hrvatskog vijeća obrane grada Sarajeva]] (njih 84), poginuli do razoružavanja brigade, od strane I. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]], [[6. studenog]] [[1993.]]
* ALILOVIĆ (Drago) STJEPAN (* 1973. - † 1993.)
* ANČIĆ (Drago) ŽELJKO (* 1956. - † 6.2.1993.)
* ARAPOVIĆ (Ladislav) ZORAN (* 1967. - † 17.1.1993.)
* AZINOVIĆ (Ivica) ANTONIO (* 1970. - † 20.4.1993.)
* BABIĆ (Jozo) VINKO (* 1943. - † 1992.)
* BAGARIĆ (Vice) BOŽO (* 1941. - † 1992.)
* BAGARIĆ (Božo) ZDRAVKO (* 1969. - † 1992.)
* BAJKUŠA (Karlo) NIKOLA (* 1945. - † 1992.)
* BITENC (Roman) BARBARA (* 1961. - † 2.10.1992.)
* BOŠNJAK (Berislav) IGOR (* 1972. - † 1993.)
* BRADARA (Marko) ANTO (* 1946. - † 1992.)
* BRADARIĆ ( Ivan) MARKO (* 1939. - † 1992.) 
* BRKIĆ (Franjo) IVAN (* 1966. - † 1992.)
* BUŠIĆ (Mato) ZVONKO (* 1961. - † 1992.)
* CENČIĆ (Josip) IVAN (* 1946. - † 17.1.1993.)
* CETIN (Stanislav) VILIM (* 1945. - † 1993.)
* ČAVARA (Jozo) IVO (* 1941. - † 1993.)
* ČEFERIN (Zvonimir) ERNEST (* 1973. - † 1992.)
* ČOLO (Mato) PREDRAG (* 1977. - † 1992.)
* DEMIR (Hasib) RASIM (* 1947. - † 1992.)
* DILBEROVIĆ (Miloš) MILAN (* 1967. - † 13.11.1992.)
* DOŠLIJEVSKI (Goce) ZORAN (* 1970. - † 1992.)
* DOZELENČIĆ (Feliks) RADOSLAV (* 1948. - † 1992.)
* DUGANDŽIĆ (Zlatko) NENAD (* 1969. - † 1993.)
* ĐUKIĆ (Dušan) MLADEN (* 1964. - † 1992.)
* ELPEZ (Ivica) OLIVER (* 1970. - † 1992.)
* EMERŠIĆ (Janoš) KLAMAN (* 1931. - † 1994.)
* FERLAN (Josip) TONČI (* 1952. - † 27.2.1993.)
* FRANKIĆ (Vinko) RANKO (* 1952. - † 1993.)
* FRANKOVIĆ (Marko) BRUNO (* 1938. - † 7.4.1993.)
* GRGIĆ (Ante) VJEKOSLAV (* 1942. - † 1993.)
* ILIĆ (Pavo) IVAN (* 1942. - † 1993.)
* ILIĆ (Stipe) IVO (* 1968. - † 1992.)
* JAKOVLJEVIĆ (Mirko) MATO (* 1957. - † 1992.)
* JORDANOVIĆ (Amir) SAMIR (* 1974. - † 1993.)
* JURIČIĆ (Zvonko) DARIO (* 1974. - † 1993.)
* JURIĆ (Bosiljko) KORNELIJA (* 1972. - † 9.10.1992.)
* JURIŠIĆ (Antun) ANTO (* 1951. - † 1992.)
* JURIŠIĆ (Marko) MARKO (* 1945. - † 1992.)
* JURJEVIĆ (Nikola) JOSIP (* 1934. - † 1992.)
* KARLOVIĆ (Vlado) NINO (* 1972. - † 1992.)
* KAVAZIĆ (Uzeir) NEZIR (* 1966. - † 1992.)
* KLEMO (Ivan) MARINKO (* 1962. - † 1993.)
* KRASNIĆ (Mehdi) HARIS (* 1971. - † 1992.)
* KREŠO (Jure) DRAGAN (* 1956. - † 1992.)
* KRIJEŠTORAC (Vehbija) MIRALEM (* 1967. - † 1992.)
* KRIŽIĆ (Petar) NIKOLA (* 1943. - † 1992.)
* KULIŠ (Drago) MLADEN (* 1975. - † 1992.)
* KULO (Hasan) EDIS (* 1974. - † 1993.)
* LOVRIĆ (Vinko) RONALD (* 1972. - † 1992.)
* LUKIĆ (Nikola) MIROSLAV (* 1958. - † 1992.)
* MAČAK (Fadil) EDINA (* 1963. - † 1993.)
* MAČOROVIĆ (Duško) SILVIO (* 1941. - † 1993.)
* MAĐURA (Ivica) VLADIMIR (*1953. - † 1992.)
* MAĐURA (Ivica) RADISLAV (*195. - † 1992.)
* MIHALIĆ (Ivan) PAVAO (* 1944. - † 1993.)
* MILIŠIĆ (Nikola) RAJKO (* 1939. - † 1992.)
* MISIĆ (Pero) TOMO (* 1958. - † 1992.)
* MORIĆ (Vilim) ZDRAVKO (* 1954. - † 1993.)
* MOSOĆI (Albin) VLADIMIR (* 1951. - † 1993.)
* MUJANOVIĆ (Bego) ALBINKO (* 1955. - † 1992.)
* MUSA (Petar) IVAN (* 1941. - † 1992.)
* NIKOLIĆ (Franjo) ZORAN (* 1958. - † 1992.)
* PERIĆ (Anto) JOSIP (* 1954. - † 1993.)
* PJANIĆ- LAUŠ (Anto) JAKOV (* 1942. - † 1992.)
* POCRNJIĆ (Sretko) IVO (* 1961. - † 1992.)
* POKRKLIĆ (Ahmet) ALMIR (* 1974. - † 1993.)
* PRIMORAC (Vladimir) ZDENKO (* 1969. - † 8.2.1993.)
* RADOŠ (Pero) JOZO (* 1967. - † 1993.)
* RAGUZ (Zdravko) LADISLAV (* 1974 - † 9.10.1992.)
* RAHMANOVIĆ (Ibrahim) ADMIR (* 1968. - † 1993.)
* RAMADANI (Salih) ENVER (* 1970. - † 1993.)
* RAŠIĆ (David) NENAD (* 1953. - † 1992.)
* RAZDRIĆ (Mato) PERO (* 1948. - † 1992.)
* RUPČIĆ (Josip) MIRKO (* 1947. - † 1993.)
* SEJADIN (Fuad) ANIS (* 1975. - † 1993.)
* SLAVIČEK (Ivan) GORAN (* 1970. - † 1993.)
* SOLDO (Zlatko) DENIS (* 1972. - † 1993.)
* SPAJIĆ (Ivan) VINKO (* 1955. - † 1992.)
* STANIĆ (Jozo) IVICA (* 1972. - † 1993.)
* ŠIMUNIĆ (Berislav) NINOSLAV (* 1972. - † 1992.)
* ŠIMUNOVIĆ (Ivica) MARIN (* 1960. - † 1992.)
* ŠKRABA (Marko) VJEKOSLAV (* 1960. - † 29.9.1992.)
* ŠUTALO (Ivo) MIRKO (* 1955. - † 1992.)
* TAHIROVIĆ (Ramiz) SEJFO (* 1970. - † 1992.)
* TROGRLIĆ (Stjepan) DANKO (* 1940. - † 1993.)

== Kronologija ratnih događanja ==
=== 1992. ===
*'''ožujak'''
** [[2. ožujka u Domovinskom ratu|2. ožujka u Domovinskom ratu]] - Postrojbe [[JNA]] se raspoređuju i blokiraju prometnice diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te dijele oružje [[Srbi]]ma. Maskirani i naoružani ekstremni pripadnici [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i [[JNA]] blokirali [[Sarajevo]]. Postavljene barikade u gradu, a prilazi gradu su blokirani.
** [[15. ožujka u Domovinskom ratu|15. ožujka u Domovinskom ratu]] - Vodstvo [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], nakon sjednice Glavnog odbora u [[Bugojno|Bugojnu]], preuzima prof. dr. Milenko Brkić.
*'''travanj'''
** Otvorena stara groblja: Lav, Sveti Josip i Sveti Marko za pokope umrlih i poginulih, a pomoćni stadion na Olimpijskom stadionu Koševo pretvoren u groblje
** [[3. travnja u Domovinskom ratu|3. travnja]] - Zajedno sa [[JNA]], Srbi su nakon dvodnevnih borbi osvojili [[Bijeljina|Bijeljinu]]. Snage [[JNA]] zauzele rezervoar Mojmilo u [[Sarajevo|Sarajevu]].
** [[5. travnja u Domovinskom ratu|5. travnja]] - Mirne demonstracije građana (između dvije i tri tisuće) ispred zgrade Skupštine. Pale prve žrtve na mostu Vrbanja - Suada Dilberović i Olga Sučić. Napadnuta Policijska akademija na Vracama.
** [[8. travnja u Domovinskom ratu|8. travnja]] - [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] osnovao [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO), kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]  proglašava neposrednu ratnu opasnost,
** [[9. travnja u Domovinskom ratu|9. travnja]] - Srpske snage zauzele [[Kupres]]. 
** Oko 300 građana napušta Sarajevo uz pomoć Židovske općine, a [[JNA]] i srpski dobrovoljci patroliraju [[Grbavica|Grbavicom]]
** [[11. travnja u Domovinskom ratu|11. travnja]] - Sve parlamentarne stranke, uključujući [[Srpska demokratska stranka|SDS]], potpisale Deklaraciju o jedinstvenom Sarajevu.
** [[13. travnja u Domovinskom ratu|13. travnja]] - Teritorijalna odbrana postavila kontrabarikadu na ulazu u tunel Lapišnica. Vehbija Karić napustio JNA. Vojnici [[JNA]] pucali iz vojarni "Maršal Tito i "[[Viktor Bubanj]]".
** [[30. travnja u Domovinskom ratu|30. travnja]] - Dobrinja potpuno blokirana; nitko iz nje ne može izaći, niti se u nju može ući. [[JNA]] proglašena okupatorskom vojskom na teritoriju [[BiH|Bosne i Hercegovine]].
** [[21. travnja u Domovinskom ratu|21. travnja]] -  Srpske postrojbe potpuno su opkolile [[Sarajevo]], a [[Sarajevo]] je u blokadi ostalo sve do [[29. veljače u Domovinskom ratu|29. veljače]] [[1996.]] godine.
*'''svibanj'''
** [[2. svibnja u Domovinskom ratu|2. svibnja]] - Uhićen [[Alija Izetbegović]], predsjednik Predsjedništva BiH od strane [[JNA]] na sarajevskom uzletištu.
**Sukob između JNA i Teritorijalne obrane na Skenderiji. Zapaljena Glavna pošta na Obali.
** [[4. svibnja u Domovinskom ratu|4. svibnja]] - [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]  proglasilo SRJ agresorom i zatražilo međunarodnu vojnu pomoć.
** [[17. svibnja u Domovinskom ratu|17. svibnja]] - [[Vojska Republike Srpske|Srpske snage]] i [[JNA]] pokušavaju podijeliti [[Sarajevo]] na dva dijela linijom Pofalići - vojarna "Maršal Tito" - Most "Bratstvo-jedinstvo" – Grbavica
** [[18. svibnja u Domovinskom ratu|18. svibnja]] - Prekinute brzoglasne veze Sarajeva sa ostatkom svijeta.
** [[19. svibnja u Domovinskom ratu|19. svibnja]] - [[Hrvati]] iz naselja Pofalići srpskim snagama nanijeli velike gubitke, kako u ljudstvu, tako i u vojnoj tehnici.
**Na Ilidži stopiran konvoj sa 500 žena i djece.
** [[20. svibnja u Domovinskom ratu|20. svibnja]] - Zapaljena Športska dvorana "Zetra".
** [[22. svibnja u Domovinskom ratu|22. svibnja]] - [[BiH]] i [[Republika Hrvatska]] postale punopravne članice [[Ujedinjeni narodi|OUN]]-a. 113 mentalno zaostalih pacijenata napustilo bolnicu Jagomir.
** [[26. svibnja u Domovinskom ratu|26. svibnja]] - Granatirano rodilište "Zehra Muhović"
** [[27. svibnja u Domovinskom ratu|27. svibnja]] - Masakr u ulici Vase Miskina, tri granate ispaljene iz pravca Borija usmrtile 19, a ranile 157 ljudi.
** [[29. svibnja u Domovinskom ratu|29. svibnja]] - Utemeljen HVO Sarajevo. Utemeljen [[Treća bojna HVO Sarajevo|HVO Općine Novo Sarajevo]]
*'''lipanj'''
**[[JNA]] napustila vojarnu "Maršal Tito".
** [[4. lipnja u Domovinskom ratu|4. lipnja]] - Službeno utemeljen [[Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad|HVO općina Stari grad i Centar]]
** [[7. lipnja u Domovinskom ratu|7. lipnja]] - Počela [[operacija Lipanjske zore]] s ciljem oslobađanja doline [[Neretva|Neretve]].
** [[15. lipnja u Domovinskom ratu|15. lipnja]] - Odlukom broj 345, za predsjednika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] imenovan pravnik Velimir Marić, za zapovjednika Danko Uspor, za zamjenika zapovjednika Benjamin Govorušić, te za načelnika stožera Marinko Pejić.
** [[18. lipnja u Domovinskom ratu|18. lipnja]] - Vijeće [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]]  reagiralo na odluku broj 345 od [[15. lipnja]] [[1992.]],  uputivši pismo predsjedniku [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] [[Mate Boban|Mati Bobanu]], u kojem se traži  verifikacija i legalizacija vodstva [[HVO]]-a za grad [[Sarajevo]], izabranog na Osnivačkoj skupštini
** [[20. lipnja u Domovinskom ratu|20. lipnja]] - Predsjedništvo BiH proglasilo [[ratno stanje]], [[opća mobilizacija|opću mobilizaciju]] i [[radna obveza|radnu obvezu]] i kao agresora imenovalo [[Srbija|Srbiju]] i [[Crna Gora|Crnu Goru]], bivšu [[JNA]] i ekstremni dio [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a.
** [[25. lipnja u Domovinskom ratu|25. lipnja]] - Glavni stožer [[HVO]]-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] pozitivno odgovorio  na prijedloge  Vijeća [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], iznesene u pismu upućenom  Mati Bobanu. Odlukom broj 382,  verificirano je i legalizirano izabrano vodstvo [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], na čelu  s Marinkom Pejićem, te stavljena  izvan snage ranije donesena odluka broj 345, od [[15. lipnja]] [[1992.]] godine.
** [[26. lipnja u Domovinskom ratu|26. lipnja]] - Završena združena akcija [[HVO]]-a, [[HV]]-a i [[HOS]]-a [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]]. Oslobođena područja: [[Mostar]]a, [[Čapljina|Čapljine]] i [[Stolac (BiH)|Stoca]], a njome su spriječeni napadi srpskog agresora na Južnu [[Dalmacija|Dalmaciju]].
** [[28. lipnja u Domovinskom ratu|28. lipnja]] - [[François Mitterrand]] posjetio Sarajevo. Otvoren humanitarni zračni most. Granatirano "Oslobođenje". Prekinuta isporuka vode s vodovoda Bačevo.
*'''srpanj'''
** [[4. srpnja]] - Sastali su se predsjednik Vlade [[BiH]] Jure Pelivan, predsjednik Skupštine BiH Mariofil Ljubić, ministar obrane [[BiH]] [[Jerko Doko]], glavni tajnik [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] Ivan Markešić, predsjednik HVO-a Sarajevo Marinko Pejić, zapovjednik [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] (Čengić-Vila) Zdravko Cvitanušić, predsjednik HKD "Napredak" Franjo Topić, Pero Sudar, književnik Ivan Lovrenović i Jozo Leutar. Teme sastanka bile su odnos HVO-a Sarajevo sa ostatkom [[HVO]]-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], odnos [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] sa [[Armija BiH|Teritorijalnom obranom Republike Bosne i Hercegovin (TO)]] te odnos [[HVO]]-a [[Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] i [[Armija BiH|TO RBiH]].
** [[5. srpnja]] - Predsjedništvo  [[HVO Sarajevo|Hrvatskog vijeća  obrane Sarajevo]] izdalo  službeno priopćenje za  javnost, u  kojem je predstavilo ciljeve i borbe [[HVO]]-a protiv agresora na cijelom području Bosne i Hercegovine, kao odgovor na zlonamjerne medijske napise.
** [[7. srpnja]] - [[Europska zajednica]] je priznala Bosnu i Hercegovinu, na temelju rezultata referenduma.
** [[13. srpnja]] - Utemeljen HVO Hrasnica na inicijativu [[hrvat]]skih građana koji  žive  na području Hrasnice i Sokolovića.
** [[15. srpnja]] - S ciljem određivanja strategije djelovanja u ratnim okolnostima, na sarajevskoj Bogosloviji upriličen je sastanak predstavnika hrvatskih društava.
** [[17. srpnja]] - Napadnuto Aerodromsko Naselje u Sarajevu. Granatirani tramvaji.
** [[19. srpnja]] - [[Prva bojna Stup-Ilidža|HVO sa Stupa]] je priopćio  da su njihovi čelnici toga dana  fizički napadnuti od strane Vojne policije [[Armija BiH|Armije BiH]].
** [[21. srpnja]] - [[Armija BiH|Armija BiH]] krenula u akciju razbijanja agresorskih snaga u Nedžarićima, koja nije okončana uspjehom. Na kolegiju GŠ kao jedan od razloga za neuspjeh ove akcije navodi se neblagovremno uključenje snaga HVO-a Velimira Marića.
** [[23. srpnja]] - Povodom nesporazuma koji su se javili u  odnosima  Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine, na Stupu je održan sastanak između najviših dužnosnika [[Prva bojna Stup-Ilidža|HVO-a Stup]] i predstavnika GŠ [[Armija BiH|Armije BiH]].
** [[27. srpnja]] - Potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji između [[RH]] i [[BiH]], s ciljem organiziranja zajedničke obrane od srpske agresije i zbrinjavanju izbjeglica i prognanika iz BiH u Hrvatskoj.
** [[28. srpnja]] - Uništena i opljačkana Tvornica UNIS, šteta 700 milijuna konvertibilnih maraka.
** [[30. srpnja]] - Zapovjednik specijalnih postrojbi [[Armija BiH|Armije BiH]] [[Juka Prazina]] izdao zapovijed kojom je zabranio izlaz iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i postavio barikade prema Stupu.
** [[31. srpnja]] - Sarajevsko [[Oslobođenje (dnevni list)|Oslobođenje]]  informiralo javnost o dolasku bojovnika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] na područje Dobrinje.
*'''kolovoz'''
** Napadnut konvoj s bebama iz Doma za nezbrinutu djecu "Ljubica Ivezić". Zapaljen Hotel "Europa".
** [[1. kolovoza]] - [[Druga bojna HVO Novi grad|HVO Novi Grad]] počinje samostalnu djelatnost na području matične općine, iako je formiranje postrojbi započelo u srpnju [[1992.]] godine, kada HVO Novi grad djeluje u sastavu [[Treća bojna HVO Sarajevo|HVO-a Općine Novo Sarajevo]]. Za predsjednika izabran Vencel Lasić.  
** [[6. kolovoza]] - Prvi ozbiljniji pokušaj ARBiH deblokiranja Sarajeva. [[Operacija Jug]] napadaju agresora u i izvan grada.<ref name="bosnae">[http://bosnae.info/index.php/opsada-sarajeva-1425-dana-uzasa-herojskog-otpora Bosnae] ''Opsada Sarajeva - 1425 dana užasa i herojskog otpora'' (pristupljeno 30. travnja 2017.)</ref>
** [[11. kolovoza]] - U Busovači je održana [[tiskovna konferencija]] [[HVO]]-ove operativne zone Srednja Bosna, na kojoj su na pitanja novinara odgovarali dopredsjednik [[Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] [[Dario Kordić]], tajnik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] [[Ignac Koštroman]], zapovjednik [[HVO]]-ove operativne zone Srednja Bosna [[Tihomir Blaškić]], zapovjednik [[HVO]]-a u [[Kiseljak]]u  [[Ivica Rajić]], predstojnik odjela za gospodarstvo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] Marinko Bošnjak i časnik IPD Ante Valenta.
** [[11. kolovoza]] - Upad bojovnika Juke Prazine na [[Otes]] iskomplicirao situaciju na terenu.
** [[12. kolovoza]] -  Snage Juke Prazine napustile Stup i situacija se postupno vratila u redovne okvire
** [[13. kolovoza]] - Agresorski protunapad zbog operacije Jug. Srbi su žestoko napali [[Stup (Ilidža, BiH)|Stup]] čije su obrambene crte zajedno držale ARBiH, HVO i HOS.<ref name="bosnae"/>
** [[18. kolovoza]] - Predsjednik Predsjedništva RBiH [[Alija Izetbegović]] u svom je uredu primio delegaciju [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], na čelu s njenim predsjednikom  Marinkom Pejićem.
** [[23. kolovoza]] - U [[Grude|Grudama]] potpisan sporazum između predsjednika [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] Mate Bobana i načelnika Glavnog stožera [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]-a [[Ante Prkačin|Ante Prkačina]], koji je rezultirao, de facto,  raspuštanjem [[HOS]]-a.
** [[25. kolovoza]] - Zapaljena Nacionalna knjižnica "Vijećnica".
** [[29. kolovoza]] - U priopćenju za javnost [[Prva bojna Stup-Ilidža|HVO sa Stupa]] izrekao svoje stajalište o  postavljanju [[hrvat]]skih kadrova u redove [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].
*'''rujan'''
** [[4. rujna]] - Odjel za obranu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] donio je Odluku broj 03-35/92 o formiranju jedinstvenog Gradskog stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], prema kojoj se Velimir Marić imenuje za  predsjednika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], Marinko Pejić za zapovjednika Gradskog stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], a Danko Uspor za dozapovjednika Gradskog stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]]. Ovom odlukom, koju je potpisao predstojnik Odjela obrane [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] [[Bruno Stojić]], sva dotadašnja imenovanja na navedena mjesta stavljena su izvan snage
** [[13. rujna]] - Napadi na sarajevsko prigradsko naselje Stup. Liniju drže [[HVO]], [[HOS]] i [[Armija BiH]].
** [[14. rujna]] - Sarajevsko [[Oslobođenje (dnevni list)|Oslobođenje]] je  objavilo  informaciju  Glavnog štaba [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] o  jakom pješačkom napadu četničkih snaga na Doglode.
** [[20. rujna]] - [[Vojska Republike Srpske|Srpske snage]] zauzimaju sarajevsko prigradsko naselje Doglodi, većim dijelom naseljenog [[hrvat]]skim stanovništvom. 
*'''listopad'''
** [[6. listopada]] - Srpske snage zauzele [[Bosanski Brod]].
** [[9. listopada]] - Prekinut dovod plina u grad [[Sarajevo]].
** [[23. listopada]] - Počeo [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], prvo u [[Prozor-Rama|Rami]], a poslije i u ostalim područjima u dolini [[Neretva|Neretve]] te dolini [[Lašva|Lašve]] i Srednjoj [[Bosna|Bosni]].
** [[24. listopada]] - Milenko Brkić daje ostavku na mjesto predsjednika [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]]. 
** [[29. listopada]] - Srpske snage zauzele [[Jajce]]. 40 000 [[Hrvat]]a i Bošnjaka iz [[Jajce|Jajca]] bježi u pravcu [[Travnik]]a.
*'''studeni'''
** [[14. studenog]] - Na II. Općem saboru [[HDZ BiH|HDZ]] u [[Mostar]]u, za predsjednika [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] je izabran [[Mate Boban]], koji je uz to već tada bio predsjednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] i vrhovni zapovjednik [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]].
*'''prosinac''' 
** [[1. prosinca]] - Na sarajevskim ratištima Otesu, Doglodima i Sokolju su započele žestoke borbe. [[Vojska Republike Srpske|Srpske snage]] su na položaje branitelja krenule jakim oklopno – mehaniziranim pješačkim snagama, a najpaklenije je bilo u Otesu
** [[7. prosinca]] - Nakon šestodnevnih borbi, Otes pada u srpske ruke.
** [[29. prosinca]] - Predstojnik odjela obrane [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] [[Bruno Stojić]], Odlukom broj 03-292/92, imenovao je zapovjedništvo [[HVO]]-ove brigade Kralj Tvrtko [[Sarajevo]]. Za zapovjednika imenovan Slavko Zelić, tadašnji v.d. predsjednika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], a za načelnika Ivan Vulić.

=== 1993. ===
*'''siječanj'''
** [[2. siječnja]] - U [[Geneva|Genevi]] je Vance-Owenovim mirovnim planom predložena unutarnja podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na 9 provincija (kantona) uz posebno područje [[Sarajevo|Sarajeva]] (kao deseta provincija), koje ne bi bile međunarodni pravni subjekti. [[Hrvati]]ma je najbolje odgovarao ovaj mirovni prijedlog, pa su ga i odmah prihvatili.
** Pri Uredu za društvene djelatnosti, pravosuđe i upravu [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] formiran je Odjel za šport
** Nastavljeni sukobi između [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[HVO]]-a u [[Uskoplje|Uskoplju]], [[Busovača|Busovači]], [[Kiseljak]]u, [[Prozor-Rama|Prozoru]] i [[Zenica|Zenici]].
** [[8. siječnja]] - U [[UNPROFOR]]-ovom transporteru ubijen potpredsjednik Vlade [[BiH]] [[Hakija Turajlić]].
** [[15. siječnja]] - Poginulo osam, a ranjeno 20 ljudi u redu za vodu kod Sarajevske pivovare
** [[15. siječnja]] - Ministar obrane [[BiH]], političar iz [[HDZ BiH|HDZ-a]] Božo Rajić, naredio je svim postrojbama [[Armija BiH|Armije BiH]] u predviđenim hrvatskim provincijama da se podrede zapovjedništvu [[HVO]]-a, a svim postrojbama [[HVO]]-a u muslimanskim provincijama da priznaju zapovjedništvo [[Armija BiH|Armije BiH]]; muslimanska strana to nije prihvatila.
*'''veljača'''
** [[15. veljače]] - Civilna zaštita postavila kontejnere ispred Gradske bolnice, kako bi zaštitila građane od snajpera
*'''ožujak''' 
** Nastavljeni sukobi između [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[HVO]]-a u [[Konjic]]u i [[Jablanica|Jablanici]].
** [[13. ožujka]] - Organiziran  turnir u malom nogometu od strane Odjela za šport [[HVO Sarajevo|Hrvatskog vijeća obrane Sarajevo]]
*'''travanj'''
** U travnju [[1993.]] godine Slavko Zelić službeno je od Glavnog stožera [[HVO]]-a imenovan za predsjednika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], a Vladimir Šaf za zapovjednika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]]. Također je i verificirano i legalizirano Predsjedništvo [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] od strane Glavnog stožera [[HVO]]-a. Postavljeno zapovjedništvo brigade Kralj Tvrko sarajevskog HVO-a: zapovjednik brigade Ivan Vulić, načelnik stožera brigade Franjo Talijančić. 
** [[Bošnjaci]] optužili su [[HVO]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] da (usprkos tomu što je dobio svoj dio) zadržava kamione s oružjem za [[Armija BiH|Armiju BiH]], koja je bila pod žestokim napadima srpskih postrojbi.
** [[12. travnja]] - Hrvatski intelektualci koji su ostali živjeti u [[Sarajevo|Sarajevu]], okupljeni oko Katoličke crkve, formirali su u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[Hrvatska seljačka stranka BiH|Hrvatsku seljačku stranku BiH]].
** Nastavljeni sukobi između [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[HVO]]-a u dolini [[Lašva|Lašve]] i Srednjoj [[Bosna|Bosni]].
** [[14. travnja]] - Stanko Slišković, Fikret Muslimović i Stjepan Šiber sastali se s čelnicima [[HVO Sarajevo|sarajevskog HVO-a]], s ciljem uvezivanja [[HVO]]-ove brigade Kralj Tvrtko u sustav obrane i zajedničke borbe.
** [[18. travnja]] - Susreti [[Alija Izetbegović|Izetbegovića]] i [[Mate Boban|Bobana]] u Zagrebu nisu doveli do prekida [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]].
*'''svibanj''' 
** [[15. svibnja]] - Susreli se predstavnici [[Hrvatska seljačka stranka BiH|Hrvatske seljačke stranke Bosne i Hercegovine]] i [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]].
** [[29. svibnja]] - Godišnjica osnutka [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] obilježena je brojnim športskim susretima. U organizaciji Odjela za šport [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] upriličeni su turniri u odbojci, boćanju i šahu
** [[30. svibnja]] - počeo [[bošnjačko-hrvatski sukob]] u [[Mostar]]u.
*'''lipanj'''
** 7. - [[10. travnja]] - [[Armija BiH]] ovladala je [[Travnik]]om, koji je prema Vance-Owenovom planu trebao biti središte jedne od triju hrvatskih provincije. 
** [[8. lipnja]] - [[Rasim Delić]] postao zapovjednik [[Armija BiH|Armije BiH]].
** [[15. lipnja]] - U vojarni [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] održana prigodna svečanost povodom završetka tečaja osposobljavanja 3. klase zapovjednika desetina i 1. klase novaka.
** Nakon sukoba na području općine Kakanj između HVO i Armije BiH, ubijeno preko 60 civila hrvatske nacionalnosti, dok je protjerano oko 15 tisuća Hrvata, koji su se u zbjegu planinskim putem uputili u pravcu Vareša.
** [[16. lipnja]] - Čitavo [[Sarajevo]] ostalo bez struje. Takvo stanje trajalo je puna 53 dana.
*'''srpanj'''
** [[12. srpnja]] - Na Dobrinji, u redu za vodu, ubijeno 13, a ranjeno 15 civila
** [[25. srpnja]] - Svečanost u povodu obljetnice postrojbe [[HOS]]-a u [[Sarajevo|Sarajevu]].
** [[26. srpnja]] - [[Armija BiH]] porazila je [[HVO]] i ovladala [[Bugojno]]m. 12 000 [[Hrvat]]a su protjerano iz općine.
*'''kolovoz''' 
** [[20. kolovoza]] Predstavljen je tzv. Owen-Stoltenbergov mirovni plan za [[BiH]], koji se udaljio od prvotnih načela (cjelovitost, nepriznavanje etničkoga čišćenja i vojnih osvajanja). Po etničkom principu predviđena je labava tročlana Unija Republika BiH (3 autonomne etničke republike), kojom bi [[Srbi]] zadržali najveći dio okupiranoga teritorija (49,1 %); [[Bošnjaci]]ma bi pripalo 33,3 %, a [[Hrvati]]ma 17,6 % teritorija. Plan nije prihvaćen.
** 21. - [[22. kolovoza]] - Glavni štab [[Armija BiH|Armije BiH]] predočio je svoj plan vojne akcije "Neretva '93.", s ciljem prodora dolinom Neretve i uništenja [[HVO]]-a u [[Hercegovina|Hercegovini]].
** [[28. kolovoza]] - U [[Grude|Grudama]] uspostavljena i proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] 
** [[29. kolovoza]] - Viktor Jakovich, veleposlanik [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] u [[BiH]], sa suradnicima posjetio [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]].na kojem su bili prisutni Predsjednik HVO Sarajevo Slavko Zelić i načelnik brigade Kralj Tvrtko Franjo Talijančić
*'''rujan'''
** [[7. rujna]] - Hrvatska gospodarska zbornica, na sastanku koji održan u prostorijama Bogoslovije u [[Sarajevo|Sarajevu]], predložila je formiranje Koordinacionog tijela, koje bi imalo devet članova
** [[7. rujna]] - [[Hrvatski Sabor]] izglasao je amandman u kojem se naglašava da se interesi [[Hrvat]]a u [[BiH]] ne ostvaruju isključivo u zapadnoj Hercegovini, nego i u ostalim dijelovima [[BiH]]. Prema popisu iz [[1991.]] od ukupnoga broja [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]] (755.895), više od 2/3 živjelo je izvan zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]].
** [[10. rujna]] - Na sastanku predstavnika hrvatskih institucija  utemeljena je Koordinacija hrvatskih institucija, sa zadaćom da se provodi,  na tom sastanku postignuti, Dogovor o međusobnoj suradnji.
** [[15. rujna]] - Sazvan sastanak svećenika na Bogosloviji u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Jedna od tema bila je i [[HVO Sarajevo]]. Prvi službeni sastanak koordinacionog odbora hrvatskih institucija
** [[20. rujna]] - Naziv Hrvatski koordinacijski odbor usvojen je na  sastanku održanom u Bogosloviji.
** [[27. rujna]] - U [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] proglašena je Autonomna pokrajina Zapadna Bosna. Počinju sukobi među [[Bošnjaci]]ma u zapadnoj Bosni ([[Armija BiH]] držala je [[Bihać]] i [[Cazin]]).
** [[28. rujna]] - Predstavnici HKO-a sastali se povodom sudjelovanja [[hrvat]]skih predstavnika na Saboru [[Bošnjak]]a.
*'''listopad'''
** [[4. listopada]] - Predsjedatelj [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], [[Alija Izetbegović]] primio je predstavnike Hrvatskoga koordinacionog odbora.
** [[25. listopada]] - HVO Brigada Kralj Tvrtko podnijela zahtjev da preuzme liniju na Stupu i u Azićima, u sklopu obrane [[Sarajevo|Sarajeva]].
** [[Armija BiH]] protjeruje [[Hrvat]]e iz [[Kakanj|Kaknja]]. 15 000 kakanjskih Hrvata pronalazi utočište u [[Vareš]]u.
*'''studeni'''
** [[UNPROFOR]] preuzeo kontrolu nad vodovodima Bačevo i Butile.
** [[2. studenog]] - [[Armija BiH]] zauzima [[Vareš]] u kojem je tada boravilo 37 000 Hrvata. Dolazi do masovnog izgona [[Hrvat]]a.
** [[6. studenog]] - Specijalne  postrojbe  MUP i  Vojne policije Prvog korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]] upale u vojarnu [[HVO Sarajevo|sarajevskog HVO-a]] u školi Alija Alijagić, u prostorije Glavnog stožera [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] i sjedište Vojne policije [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]].<ref> [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/VI-09.htm#II.T.6  6. XI. 1993.] </ref>
** Zapovjedništvo I. korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]], na sveopće iznenađenje  [[hrvat]]skih kadrova u Sarajevu,  priopćilo  odluku o ukidanju Stožera HVO Sarajevo i  formiranju  [[Hrvatska brigada Kralj Tvrtko|Hrvatske brigade Kralj Tvrtko]], u sastavu tog korpusa [[Armija BiH|Armije BiH]]<ref> Razoružana hrvatska brigada Kralj Tvrtko, Hrvatski list, Mostar, 17. studenog 1993. </ref>.

== Vidi još ==
* [[HVO Sarajevo]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Bilten brigade Kralj Tvrtko]]

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Dokumentacijski centar Domovinskog rata] Kronologija Domovinskog rata

[[Kategorija:HVO brigada Kralj Tvrtko (Sarajevo)| ]]