Vidi kôd stranice HKPD Silvije Strahimir Kranjčević (Bereg)

'''Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo «Silvije Strahimir Kranjčević»''' je [[kulturno-umjetničko društvo]] [[Hrvati u Vojvodini|vojvođanskih Hrvata]] iz [[Bereg (Sombor, Srbija)|Berega]].

== Organizacija ==
Sjedište je u Beregu,  Jugoslavenska 21. Predsjednik je Milorad Stojnić. Društvo ima literarnu, tamburašku i folklornu sekciju. 
<ref name="ZKHV">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/podunavlje/25-hrvatsko-kulturno-prosvjetno-drutvo-silvije-strahimir-kranjevi-baki-breg Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Silvije Strahimir Kranjčević“ – Bački Breg''. Objavljeno 2. travnja 2009. (pristupljeno 26. siječnja 2019.)</ref>

== Povijest ==
Korijen HKPD-a je KUD "Seljačka sloga" (mjesnoj organizaciji Hrvatske seljačke sloge) osnovano 1927. godine. ''Kranjčević''' je najstarije hrvatsko društvo u bačkom Podunavlju. <ref name="Rekonstrukcija">[http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/4818/Rekonstrukcija-Doma-i-otvorenje-sokacke-kuce/ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Z. Vasiljević: ''Rekonstrukcija Doma i otvorenje Šokačke kuće'' 04.siječnja 2019. (pristupljeno 26. siječnja 2019.)</ref> Neprekidno djeluje od 1947. godine. Inicijatori formiranja samostalnog kulturnog društva pod nazivom Hrvatsko kulturno društvo u Bačkom Bregu bili su Matija Tucakov, Eva Jakšić, Josip Andrašić, Matija Kolar – Knez, Kata Kulišić i Marin Tomašev – Mađenta, a osnivačka skupština je održana 5. VIII. 1947. Prvi predsjednik je bio Matija Sitarić, a tajnik Matija Jelić. Pravila Društva su potpisali predlagači Šima Rica, Marin Dekić, Marin Radičev, Martin Balažev, Antun Gorjanac, Mika Ivošev, Matija Mrvičin, Ivan Sudar, Matija Kolar – Knez i Lazar Tomašev. Nastalo je kao posljedica kulturne politike poslijeratnih vlasti i višegodišnjih aktivnosti mjesnih kulturnih pregalaca. Neposredni je pravni sljednik poslijeratnog Hrvatskog kulturnog društva iz Berega. Poslije rata nacionalizirana je zgrada mjesnoga gostioničara Adama Heima za potrebe doma kulture, a pod imenom Hrvatski kulturni dom. Uzgradu je ubrzo nasilno useljen gostioničar (današnja stara zgrada Dobrovoljnog vatrogasnog društva), a aktivnost hrvatskoga društva prenesena je u nacionaliziranu zgradu Adama Amberga, gostioničara i pekara. Zgrada je adaptirana u Omladinski kulturni dom, koji je Društvo sukoristilo do 1965. godine. Nakon manje od dvije godine uspješna rada, Društvo je uslijed dekroatizacije Bačke i političkih pritisaka moralo promijeniti ime u ''Kulturno-prosvetno društvo'', pod kojim je djelovalo do 1952. kada se ponovno moralo registrirati. Izabrano je ime pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, a uzeto je na redovitoj skupštini 7. II., na inicijativu Eve Jakšić (sestre pjesnika Ante Jakšića), tadašnje ravnateljice škole i Društvo se tad prozvalo ''Kulturno-prosvetno društvo Silvije Kranjčević.''<ref name="ZKHV"/> Od 1998. godine svake godine organizira manifestaciju "''[[Šokačko prelo]]''"<ref name="Prelo">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=9222 Radio Subotica] Šokačko prelo u Beregu, 6. veljače 2010.</ref>. i "''[[Mikini dani|Mikine dane]]''" s likovnom kolonijom.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/3236/Hrvatsko-nacionalno-vijece-donijelo-odluku-o-raspodjeli-sredstava-po-natjecaju-za-kulturu/ Hrvatska riječ] Hrvatsko nacionalno vijeće donijelo odluku o raspodjeli sredstava po natječaju za kulturu, 29. rujna 2015. (pristupljeno 23. listopada 2015.)</ref>1998. je i podignuta ljetna pozornica i spomenik Miki Ivoševu u prirodnoj veličini. Zgrada Doma je renovirana 2002. godine. 2004. je postavilo spomen-ploču na rodnu kuću pjesnika Ante Jakšića. Liberalizacijama u Srbiji stvorili su se uvjeti za povrat hrvatskog predznaka.  25. siječnja 2004. društvu je vraćen hrvatski atribut i u naziv je dodano ime Strahimir, te od onda nosi ime ''Hrvatsko kulturno-prosvetno društvo Silvije Strahimir Kranjčević''. Premda je službeno ime društvo na srpskome, u praksi se služe hrvatskim oblikom svojega imena. God. 2005. izdana je monografija Društva.<ref name="ZKHV"/> 2018. godine kupili su kuću u kojoj je ''Kranjčević'' otvorio [[Šokačka kuća (Bereg)|Šokačku kuću]]. Potporu je dao [[Središnji državno ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]]. Novac su dobili na natječaju i namjenski ga upotrijebili za kupnju kuće. Nedostajući novac za plaćanje poreza darovao je bereški župnik Davor Kovačević. Šokačka kuća opremljena je kao etno kuća. HKPD namjerava u njoj priređivati i svoje programe, kao što su [[književna večer|književne večeri]] i ostale sadržaje. Planiraju izgraditi i ljetnjikovac za oko 50 osoba. Namjera je otkupiti kuću književnika Ante Jakšića od njegove kćeri, koja je u Tunisu ili Alžiru. Književnikova kuća je pored kuće gdje je HKPD Kranjčević i sa Šokačkom kućom činila bi jedinstvenu cjelinu. HKPD Silvije Strahimir Kranjčević je uspostavio sveze s [[Klis]]om u Splitsko–dalmatinskoj županiji, gradićem odakle su preci ovdašnjih Hrvata. 2019. godinu žele obilježiti kao godinu 700 godina Berega, jer se Bereg prvi put spominje 1319. godine.<ref name="Rekonstrukcija"/> Društvom su kroz povijest predsjedavali  Matija Sitarić, Marin Tomašev – Mađenta (u više mandata), Mika Ivošev – Taca (sin svirača Mike Ivoševa), Matija Kolar – Knez, Niko Krišto, Stipan Jelić, Marko Ilić, Adam Tubić, Stipan Katačić i Tamara Lerić, dok je počasni predsjednik Joza Kolar.<ref name="ZKHV"/>

== Manifestacije ==
Društvo organizira ove manifestacije: [[Šokačko prelo (Bereg)|Šokačko prelo]] u veljači, koje je od regionalnog značaja, [[Mikini dani|Mikine dane]] tijekom lipnja, koje su od pokrajinskog odnosno međunarodnog značaja, ''U susret sv. Nikoli'' na 6. prosinca koji je od regionalnog značaja i ''Božićni koncert'' u prosincu, koji je od lokalnog značaja.<ref name="ZKHV"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.facebook.com/hkpdsilvije.kranjcevic Facebook]

[[Kategorija:Općina Sombor]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturno-umjetnička društva iz Vojvodine]]