Vidi kôd stranice Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar

<!--'''Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar'''-->'''Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar''' je javna ustanova koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost gradske knjižnice u gradu [[Vukovar|Vukovaru]]. 

==Počeci knjižničarstva u Vukovaru==


Grad [[Vukovar]] doživio je začetke knjižničarstva već u drugoj polovini [[19.]] st. (1860.godine), kao i većina gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jer su tada otvarane prve pučke knjižnice u gradovima i trgovištima. Osnivale su ih udruge građana, a mogli su ih koristiti samo članovi Društva. Naime, u Vukovaru je [[1859.]] godine osnovano Čitateljsko društvo Ressource i utvrđena prva Pravila o radu Društva, objavljena 1860. godine na njemačkom jeziku: Statuten der Vukovarer Ressource Vereins u tiskari [[Karl Lehmann|Karla Lehmanna]] u Osijeku. Ova su Pravila tiskana na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u Vukovaru, u tiskari Ernesta Jančika 1895. god. Članovi Društva bili su ugledni vukovarski građani, a bilo ih je ukupno 250.

Na glavnoj skupštini društva Ressource, održanoj [[29. siječnja]] [[1922.]] godine, na inicijativu članova, Društvo mijenja naziv u Hrvatska čitaonica, a 1923. godine donosi Pravila Hrvatske čitaonice koja tiska [[1924.]] godine u Hrvatskoj dioničkoj tiskari u Vukovaru. Nova su Pravila Hrvatske čitaonice donesena [[1934.]] godine, potvrđena i tiskana 1935. u tiskari «Novo doba» u [[Vukovar|Vukovaru]].

==Utemeljenje današnje Knjižnice==


Današnja je [[Knjižnica]] utemeljena 1947. godine s jednim djelatnikom i početnim fondom od 1.116 svezaka. Bila je smještena u centru grada. Već [[1961.]] godine otvara Dječji odjel i postaje matičnom knjižnicom tadašnje općine [[Vukovar]]. Godine [[1967.]] otvara ogranak u Borovu naselju s fondom od 2.500 svezaka. Za uspjehe u radu više puta dobiva nagradu «Pavao Markovac».<ref>http://www.gkvu.hr/index.php/knjiznica/o-knjiznici/typography</ref>

Kako se povećavao fond i organizirali novi odjeli, tako se [[Knjižnica]] više puta selila tragajući za odgovarajućim prostorom. Današnji prostor, na Trgu Republike Hrvatske 1, pronašla je [[1980.]] godine i otkupila ga od trgovačkog poduzeća «Velepromet» iz Vukovara. Godine 1990./1991. Gradska knjižnica Vukovar je samostalna, matična knjižnica s 12 djelatnika, ogrankom u Borovu naselju, te s 13 knjižničnih stanica u selima nekadašnje općine [[Vukovar]]: [[Bapska]] , [[Opatovac]], [[Šarengrad]], [[Tovarnik]], [[Sotin]] , [[Čakovci]], [[Petrovci]], [[Trpinja]] , [[Vera]], [[Klisa]], [[Lovas]], [[Bršadin]] i [[Bobota]]. Ukupni knjižni fond iznosi 75.448 svezaka, a zabilježeno je 4.431 korisnika (1700 djece i 2.731 odraslih).

==Knjižnica za vrijeme Domovinskog rata i nakon reintegracije==

Knjižnica je teško oštećena u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tijekom Domovinskog rata i okupacije Gradska knjižnica Vukovar izgubila je 40% fonda što je nešto više od 30.000 svezaka. Za dugih godina progonstva malo se znalo o Knjižnici i tek nakon završetka procesa mirne reintegracije i vraćanjem Podunavlja i Istočne Slavonije u okvire Republike Hrvatske situacija se mijenja. Integraciju same Knjižnice preuzima Upravni odjel za društvene djelatnosti Poglavarstva grada Vukovara koji već u jesen [[1997.]] god. organizira otvaranje «Mjeseca hrvatske knjige '97.» u Vukovaru, na koje je došlo nekoliko autobusa s knjižničarima iz cijele Hrvatske, što je bio jedan od prvih brojnijih posjeta vukovarskom području.

S intenzivnijim povratkom stanovnika [[1998.]] godine znatno se povećao i broj korisnika pa tako imamo sljedeće pokazatelje: 15. listopada [[1997.]] god. bilo je upisano 378 korisnika; godinu dana kasnije 536; sljedeće, 1999. god.- 1.183; dok je 2000. godine bilo ukupno 1.627 članova Knjižnice. Uređenje Knjižnice započeto 1997. godine nije uspjelo, no zato su uspješno otvorena dva ogranka: jedan u Sotinu , 18. kolovoza 1999. godine, s početnim fondom od 1.140 sv. i 80-ak članova; te drugi, u [[Borovo Naselje|Borovu Naselju]] , [[10. ožujka]] [[2000.]] godine, s fondom od 3.600 sv. i 550 upisanih korisnika do kraja godine.

Budući da je Knjižnica dobila puno donacija od raznih ustanova, institucija iz domovine i inozemstva, kao i od pojedinaca, sveukupni knjižni fond dostigao je broj od 59.584 obrađenih svezaka te još oko 15.000 darovanih svezaka. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izdvojilo je glavninu sredstava za radove na sanaciji i adaptaciji koje u rujnu 2000. godine počinje izvoditi tvrtka «Volko d.o.o.» iz Vukovara. Po novom idejnom rješenju Gradska knjižnica Vukovar ima odvojene prostore za djecu i mladež od odraslih korisnika; tako je u prizemlju Dječji odjel s čitaonicom dječjeg tiska, igraonicom za predškolski uzrast i medijatekom, dok se na katu nalazi Odjel za odrasle s čitaonicom tiska i časopisa, Studijski odjel, višenamjenski prostor za programe i akcije te prostorije za obradu, spremište, računovodstvo i ravnatelja. Ukupno je predviđeno 25 računala: 9 za djelatnike i 16 za korisnike.

Utorak, 8.svibnja 2001.godine, ostat će trajno zabilježen kao poseban dan za Gradsku knjižnicu Vukovar i sve njene djelatnike. Naime, toga je dana svečano otvorena obnovljena i uređena Knjižnica koja se tek tada, nakon 1991. godine, uistinu ponovno mogla smatrati knjižnicom.

==Knjižnica danas==

'''Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar djeluje kroz 3 odjela''' :

* '''Dječji odjel''' - sa igraonicom , namijenjen je djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta

* '''Odjel za odrasle''' - Knjižni fond čini hrvatska književnost, sve strane književnosti prevedene na hrvatski jezik, knjige na stranim jezicima te velik broj stručnih knjiga iz svih područja ljudskog znanja, a posebno izdvajamo: popularnu psihologiju i medicinu, knjige iz područja informatike, pedagogije, literaturu s političkom, povijesnom, zavičajnom te tematikom Domovinskog rata
* '''Studijski odjel''' - Studijski odjel različitim oblicima djelovanja pruža usluge ponajprije srednjoškolcima, studentima, znanstvenicima, ali i ostalim korisnicima svih dobnih i obrazovnih skupina. Ovdje je smještena rijetka i vrijedna građa koja u sebi obuhvaća općeznanstveni fond iz svih područja ljudskog znanja i stvaralaštva

Knjižnica je dio mreže knjižnica koje koriste UNIX verziju programske aplikacije CROLIST te su povezane s bazom [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb]].

==Američki kutak==

Američki kutak u Gradskoj knjižnici Vukovar otvoren je 19. ožujka 2013. kao 5. u Hrvatskoj <ref>http://www.glas-slavonije.hr/193300/1/U-Vukovaru-5-u-Hrvatskoj-American-corner</ref> , a otvorio ga je Kenneth Merten, veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj. U Američkom kutku Vukovar smješteno je oko 2.000 knjiga, časopisa, glazbenih CD-a, Playaway knjiga te DVD-a. Tematski je ACVu podijeljen u dva dijela: Bussiness and Learning Part te Fun and Leisure Part. Građu kojom raspolaže Američki kutak Vukovar moguće je pogledati putem online kataloga Gradske knjižnice Vukovar na internetskoj stranici Gradske knjižnice.

"American Corners" ili Američki kutci su male knjižnice uređene u američkom stilu, osnovane da bi povećale uzajamno razumijevanje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, pružajući razne oblike informacija o SAD - o njihovoj povijesti, znanosti, kulturi, narodu, pravnom i političkom sustavu, trgovini, studiranju i radu u SAD. Informacije su namijenjene širokom krugu ljudi, jednako specijalistima kao i onima koji trebaju opću informaciju.

==Ogranci==

* '''Borovo Naselje'''
* '''Sotin'''
* '''Lovas'''

== Izvori ==

[http://www.gkvu.hr/index.php/knjiznica/o-knjiznici/typography]

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.gkvu.hr/ Službena stranica gradske knjižnice i čitaonice Vukovar]



[[Kategorija:Knjižnice u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Vukovar]]