Vidi kôd stranice Gradišćanskohrvatski jezik

<!--'''Gradišćanskohrvatski jezik'''-->{{Infookvir jezik|ime=Gradišćanskohrvatski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=
|države=[[Mađarska]], [[Austrija]]
|regije=[[Europa]]
|govornici=oko 70 tisuća
|rang= ?
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]
:[[baltoslavenski jezici|baltoslavenski]] 
::[[slavenski jezici|slavenski]]
:::[[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]]
::::[[hrvatski jezik|hrvatski]]
:::::'''gradišćanskohrvatski'''
|država=-
|ustanova=
|iso1=|iso2=|sil=
}}
[[Datoteka:Grob familije Pinezic, Kolnof.JPG|thumb|right|280px|Grob sa gradišćanskohrvatskim natpisom u [[koljnof]]skom groblju.]]
'''Gradišćanskohrvatski jezik'''  ([[njemački jezik|njemački]]:  ''Burgenlandkroatische Sprache,'' [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Gradistyei nyelv,  Gradiscsei nyelv'') varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore [[Gradišćanski Hrvati]] u [[Gradišće|Gradišću]] u [[Austrija|Austriji]]. 

== Gradišćanskohrvatski mikrojezik==
Gradišćanskohrvatski kao i općehrvatski standardni jezik ravnomjernije objedinjuje gradišćanskohrvatske [[Čakavsko narječje|čakavske]], [[Štokavsko narječje|štokavske]] i [[Kajkavsko narječje|kajkavske]] govore, za razliku od općehrvatskoga standardnog jezika koji se većim dijelom temelji na najrasprostranjenijoj hrvatskoj štokavštini, a manjim dijelima na čakavštini i kajkavštini. Gradišćanskohrvatskom književnom mikrojeziku temelj je najrasprostranjenija u Gradišću hrvatska čakavština. Zanimljivo je kako su sva tri hrvatska narječja u Gradišću znatnije ujednačenija o onih u domovini i to prvenstveno poradi toga što ih nije razdvajala višestoljetna vladavina različitih carstava te nisu bili podložni različitim jezičnim utjecajima nego su bili pod istim jezičnim utjecajem što je rezultiralo jedinstvenim hrvatskim mikrojezikom Hrvata iz Gradišća.
 
[[Nijemci]] i [[Mađari]] su ga nekoć imenovali ''Wassercroate Sprache'' ili ''Fehérhorvát nyelv'' (Bjelohrvatski). 
Unatoč okruženju drugim mnogobrojnijim jezicima Gradišćanski Hrvati uspjeli su očuvati hrvatski jezik do dana današnjega, gradišćanskohrvatski danas govori približno 70 tisuća [[Gradišćanski Hrvati|Hrvata]] u [[Gradišće|Gradišću]]  ([[Austrija|Austriji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i u [[Češka|Češkoj]]).

== Rasprostranjenost hrvatskih narječja u Gradišću ==
U Gradišću se rasprostiru govori sva tri hrvatska narječja, samo su oni za razliku od onih u domovini u većoj mjeri ravili zajedničke značajke.
* [[štojski poddijalekt]]: govor govore Štoji u okolici Pinkovaca (Güttenbach), Stinca (Stinatz), Nove Gore (Neuberg),  Sabari (Zuberbach), Starem Hodašu (Althodis), Čembi (Schandorf), Vincjetu (Dürnbach), Ključarevcu (Allersdorf), itd; štokavski-južnočakavski ikavsko miješani govor
* [[Vlahijska_oaza|vlaški poddijalekt]]: šćakavski ikavski govor kojima govore Vlahi (štokavski govor) u Bandolu (Weiden bei Rechnitz), itd.
* [[dolinski poddijalekt]]: govor govore Dolinci u okolici Dolnje Pulje (Unterpullendorf), Frakanave (Frankenau), Pernava (Kleinmutschen), itd. Dolinski je srednječakavski (ikavsko-ekavski) govor
* [[poljanski poddijalekt]]: govor govore Poljanci u okolici Neusiedlerskega (Nežiderskog jezera), isto srednječakavski govor (s elementima kajkavštine )
* [[hacki poddijalekt]]: srednječakavski govor govore Haci u okolici Nežiderska jezera
* dio Hrvata u okolici Nežiderskog jezera govore kajkavske govore
* [[grobski poddijalekt]] govori pučanstvo naselja Hrvatski Grob, pripada kajkavskom narječju
* [[južnogradišćanski_poddijalekt|južnogradišćanskim poddijalektom]] čine gradišćanski poddijalekt [[južnočakavski_dijalekt|južnočakavskog dijalekta]] a nalaze se južno od vlahijskih govora
* U selima Vedešin i Homok (Republika [[Mađarska]], okolica [[Šopron|Šoprona]]) [http://www.let.rug.nl/~houtzage/art2001.pdf se nalaze] govori za koje se vjeruje da su iz Međurića i Kraljeve Velike, odnosno inače izumrlog [[Zapadnoslavonski dijalekt|zapadnoslavonskog kajkavskog]] dijalekta, iako su ti govori u fazi izumiranja.
Poljanski, dolinski i hacki poddijalekt se nominiraju u kontinentalni poddijalekt [[srednjočakavski_dijalekt|srednjočakvskog dijalekta]].

== Porijeklo hrvatskih govora u Gradišću ==
[[Datoteka:Hrvatski_govori_gradisce.png|thumb|left|200px|Govori Gradišća u odnosu na ostale hr. govore]] 
[[Datoteka:Hrvati_gradišće.gif|thumb|150px|Govori Gradišća po J. Liscu]]
[[Datoteka:Burgenlan_croatian_grups.gif|thumb|150px|Govori Gradišća po skupinama]]
[[Datoteka:Burgeland_origin_theory.png|thumb|left|200px|Teorija o pradomovini govora Gradišća]]
[[Datoteka:Pounje_to_Burgeland_and_Sutla_migration.png|thumb|left|200px|Teorija o podrijetlu govora Gradišća kao usko povezanim još u pradomovini]]
Gradišćanskohrvatski govori potječju većinom iz Pounja te Pounju susjednih krajeva, iako ima i mješanja. Npr. za [[Vlaška oaza|Vlašku oazu]] se misli da je riječ o doseljenicima u Pounje iz Dalmacije, koji su nakon toga prebjegli u Gradišće.
Štojski govor je južni (ikavski) čakavski, koji posjeduje prijelazne elemente prema štokavskom.
Vlaška oaza je šćakavski ikavski koji se razvio iz područja [[zapadni dijalekt|zapadnog dijalekta]], no s pokazuje i značajke arhaičnog [[slavonski dijalekt|slavonskog dijalekta]].
Ostali govori su ikavski-ekavski čakavski, srednječakavski (s pojedinim kajkavskim oazama). Kajkavski je oko Soprona, iako neki autori (Lončarić) te govore stavlja kao mješavinu međimursko-zapadnoslavonske kajkavštine.

== Povijest gradišćanskih Hrvata ==
[[Datoteka:Hrvatski_govori_gradisce.png|thumb|250px|Govori Gradišća u odnosu na ostale hr. govore]] 
Hrvati su doselili na ozemlje Gradišća u granicama povijesnog [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskog kraljevstva]], to jest na tlu nekoč zapadne Ugarske u 16. stoljeću. Taj prostor obuhvaća današnji teritorij istočne Austrije, zapadne Mađarske, jugozapadne Slovačke i jugoistočne Češke. Pridošli Hrvati većinom su bili iz krajeva najžešće ugroženih [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskom navalom]], to jest iz nekoč povijesne južne Hrvatske, a to su današnji krajevi Like, unutarnje Dalmacije, Korduna te prostor čitave zapadne Bosne. Doseljavanje Hrvata dogodilo se je u tri selidbena vala, [[1530-ih]], [[1540-ih]] te u trećem valu tijekom [[1550-ih]] i [[1560-ih]] godina.<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22976 gradišćanski Hrvati], enciklopedija.hr, pristupljeno 3. srpnja 2018.</ref> Glede očuvanog narodnoga predanja i crkvenih isprava pučanstvo je podrijetlom iz okolice; [[Knin]]a, [[Klis]]a, [[Jajce|Jajca]], [[Udbina|Udbine]], [[Vrbas]]a, [[Sana|Sane]] i [[Pounje|Pounja]], a njihov broj se procjenjivao na oko 200 tisuća duša.

== Današnja rasprostranjenost Gradišćanskih Hrvata ==   
1. '''Austrija''':
* Bijelo Selo (Pama)
* Novo Selo (Neudorf)
* Pandrof (Parndorf)
* Uzlop (Oslip)
* Trajštof (Trausdorf)
* Cindrof (Siegendorf)
* Klimpuh (Klingenbach)
* Cogrštof (Zagersdorf)
* Vorištan (Hornstein)
* Štikapron (Steinbrunn)
* Celindof (Zillingtal)
* Vulkapodrštof (Wulkaprodersdorf)
* Otava (Antau)
* Rasporak (Draßburg)
* Pajngrt (Baumgarten)
* Filež (Nikitsch)
* Veliki Borištof (Großwarasdorf)
* Frakanava - Dolnja Pulja (Frankenau - Unterpullendorf)
* Kalištrof (Kaisersdorf)
* Bajngrob (Weingraben)
* Bandol (Weiden bei Rechnitz)
* Stinjaki (Stinatz)
* Čajta (Schachendorf)
* Čemba (Schandorf)
* Pinkovac (Güttenbach)
* Nova Gora (Neuberg)
* Veršvar (Rotenturm)
* Beč (Wien, Vienna)

2. '''Mađarska''':
* Koljnof (Kópháza)
* Prisika (Peresznye)
* Plajgora (Ólmod)
* Hrvatski Židan (Horvátzsidány)
* Narda
* Gornji Čatar (Felsöcsatár)
* Hrvatske Šice (Horvátlövö)
* Petrovo Selo (Szentpéterfa)

3. '''Slovačka''':
* Čunovo
* Devinsko Novo Selo ( Devinska Nova Ves)
* Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob)
* Hrvatski Jandrof (Jarovce)
* Rosvar (Rusovce)

4. '''Češka''':
* Frelištof (Jevišovka)
* Dobro Polje (Dobré Pole)
* Nova Prerava (Novy Prerov)

==Gradišćanskohrvatska himna==
:Hrvat mi je otac, Hrvatica mati
:Hrvat sam i sam!
:Za Hrvatsku svoju živjet, umirati,
:Moram vijek da znam.
:Da sam Hrvat, junak, vazda smion, bodar, 
:To nek znade svijet!
:Stijeg, visoko dižem: crven, bijel i modar,
:Za nj` ću živjet, mrijet!

Napisao je [[Mate Meršić Miloradić]].

== Molitva "Oče naš" na gradišćanskohrvatskom i standardnom hrvatskom jeziku ==
{| 
! bgcolor="#f2f2f4"| Standardni hrvatski (domovinski)            
! bgcolor="#f2f2f4"| Standardni hrvatski Hrvata iz Gradišća        
! bgcolor="#f2f2f4"| Standardni hrvatski prema kajkavskoj osnovici
! bgcolor="#f2f2f4"| Prekomurski                                 
|- align="center"
|Oče naš, koji jesi na nebesima,<br />
sveti se ime tvoje, <br />
dođi kraljevstvo tvoje, <br />
budi volja tvoja, <br />
kako na nebu tako i na zemlji. <br />
Kruh naš svagdanji daj nam danas, <br />
i otpusti nam duge naše, <br />
kako i mi otpuštamo dužnicima našim, <br />
i ne uvedi nas u napast, <br />
nego izbavi nas od zla. Amen.
|Oče naš, ki si na nebesi,<br />
sveti se ime tvoje, <br />
pridi kraljevstvo tvoje, <br />
budi volja tvoja, <br />
kako na nebu tako i na zemlji. <br />
Kruh naš svakidanji daj nam danas, <br />
i otpusti nam duge naše, <br />
kako i mi otpušćamo dužnikom našim, <br />
i ne zapeljaj nas u skušavanje, <br />
nego oslobodi nas od zla. Amen.
|Otec naš, ki si na nebéseh, <br />
sveti se Ime tvoje, <br />
pridi kraljestvo tvoje, <br />
budi volya tvoja, <br />
kak na nebu, tak i na zemlji, <br />
Kruha našega vsakdašnjega daj nam denes, <br />
i odpusti nam duge naše, <br/>
kak i mi odpuščamo dužnikom našem, <br />
i ne vpelaj nas vu skušavanje, <br />
neg oslobodi nas od zla. Amen.
|Oče naš, ki si v nebésaj,<br />
svéti se imé tvoje, <br />
prídi králestvo tvoje, <br />
bojdi voula tvoja, <br />
kak na nébi tako i na zemli. <br />
Krűha našega vsakdanéšnjega dáj nám ga dnes, <br />
i odpüstí nám dugé naše, <br />
kak i mi odpűščamo dužníkom našim, <br />
i ne vpelaj nás v sküšávanje, <br />
nego osloboudi nás od hűdoga. Amen.
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://volksgruppen.orf.at/hrvati/ ORF]
*[http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/Magyarorszagi_nemzetisegek_kotetei/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_mo_on%20a%2020_sz/pages/017_anyanyelv.htm Bölcs Matild: ANYANYELV- REGIONÁLIS NYELV, IDENTITÁSTUDAT -REGIONÁLIS IDENTITÁSTUDAT]
* [https://web.archive.org/web/20091228015716/http://www.kuga.at/hrvati/hu/ii/3.htm Gradistyei horvátok Magyarországon]
* [https://web.archive.org/web/20070930035653/http://www.hhrf.org/kisebbsegkutatas/kk_2005_02/cikk.php?id=1258 A grádistyei horvátok XVI–XX. századi asszimilációjának példái]
* [http://www.tanac.hu/tanac2/kultura.htm Dr. Barics Ernő: A magyarországi horvátok nyelve]
* [http://www.hrvatskicentar.at/hrvatsko/sprache.htm Hrvatskicentar]
* [http://zigh.hrvati.at/zbornik/prinos.cfm?t=52120 Znanstveni zbornik – ''Gerhard Neweklowsky:'' Gradišćansko-hrvatski jezik kao sistem]

{{Hrvati}}
{{Slavenski jezici}}
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Dijalektologija]]
[[Kategorija:Gradišćanski Hrvati]]