Vidi kôd stranice Gradišćanski Hrvati

<!--'''Gradišćanski Hrvati'''-->[[Datoteka:Austria bgld.svg|mini|desno|250px|Položaj Gradišća na karti Austrije]]
[[Datoteka:Großwarasdorf (Ortstafel).jpg|thumb|250px|Dvojezični natpis u Gradišću]]
'''Gradišćanski Hrvati''' ([[njemački]]: ''Burgenlandkroaten'',  [[mađarski]]: ''Burgenlandi horvátok'') skupni naziv za pet malenih [[Hrvati|hrvatskih]] etničkih skupina nastanjenih na području Burgenlanda ([[Gradišće|Gradišća]]) u istočnoj [[Austrija|Austriji]] i susjednim predjelima [[Mađarska|Mađarske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Imaju status nacionalne manjine prema austrijskom ustavu.<ref>[https://austria-forum.org/af/Heimatlexikon/Minderheiten_in_Österreich Nacionalne manjine u Austriji], austria-forum.org, pristupljeno 15. lipnja 2017.</ref>

== Skupine i sela Gradišćanaca ==
Među sobom po imenu i dijalektu razlikuju se: 
*'''[[Štoji]]''', nastanjeni na krajnjem jugu gradišćanskog područja u selima [[Pinkovac]] (Güttenbach), [[Nova Gora]] (Neuberg im Burgenland) i  [[Stinjaki]] (Stinatz), Druga skupina, 
*'''[[Vlahi]]''', žive sjevernije od Štoja u selima [[Hrvatski Cikljin]] (Spitzzicken; govori se štokavski), [[Bandol]] (Weiden bei Rechnitz), [[Podgorje]]{{newdsm}} (Oberpodgoria; govori se štokavski), [[Stari Hodas]] (Althodis), [[Sabara]] (Zuberbach), [[Čemba]] (Schandorf), [[Vincjet]] (Dürnbach), [[Ključarevci]] (Allersdorf), [[Čajta]] (Schachendorf), [[Rorigljin-Širokani]] (Rauhriegel-Allersgraben). Dio govornika su [[južnočakavski dijalekt|južnočakavci]], a dio spada u [[Vlahijska oaza|šćakavsku ikavicu]].
*'''[[Dolinci]]''' su središnja skupina sjeverno od Vlaha i južno od Poljanaca. Njihova sela su [[Bajngrob]] (Weingraben), [[Kalištrof]] (Kaisersdorf), [[Dolnja Pulja]] (Unterpullendorf), [[Frakanava]] (Frankenau), [[Šuševo]] (Nebersdorf), [[Filež]] (Nikitsch), [[Gerištof]] (Kroatisch Geresdorf), [[Mučindrof]] (Großmutschen), [[Pervane]] (Kleinmutschen), [[Veliki Borištof]] (Großwarasdorf), [[Mali Borištof]] (Kleinwarasdorf), [[Longitolj]] (Langental) i [[Mjenovo]] (Kroatisch Minihof). 
*'''[[Poljanci]]''', četvrta skupina  živi u krajevima istočno od grada [[Mattersburg]], zapadno od Nežiderskog jezera u selima [[Pajngrt]] (Baumgarten), [[Rasporak]] (Draßburg), [[Otava]] (Antau), [[Cogrštof]] (Zagersdorf), [[Klimpuh]] (Klingenbach), [[Cindrof]] (Siegendorf), [[Prodrštof]] (Wulkaprodersdorf), [[Trajštof]] (Trausdorf), [[Uzlop]] (Oslip), [[Vorištan]] (Hornstein), [[Štikapron]] (Steinbrunn) i  [[Celindof]] (Zillingtal). 
*'''[[Haci]]''', su najsjevernija peta skupina koji žive sjeveroistočno od [[Nežidersko jezero|Nežiderskog jezera]]. Glavna su im sela [[Pandrof]] (Parndorf), [[Novo Selo (Austrija)|Novo Selo]]  (Neudorf bei Parndorf) i [[Bijelo Selo]] (Pama).

Štoji i Vlahi govore starošćakavskom ikavicom (iako Lisac Štoje uključuje u južnočakavce), dijalektom sličnim [[slavonski dijalekt|slavonskom]] i pretku [[zapadni dijalekt|novoštokavske ikavice]], Dolinci, Havi i Poljanci su dio [[srednjočakavski dijalekt|srednjočakavskog dijalekta]]), a povrh ovih skupina nalazimo i kajkavce [[Turopoljsko-posavski dijalekt]] oko Šopronja i južnočakavce ([[južnočakavski dijalekt]] na jugu Gradišća).

Za Kajkavce oko [[Šopron]]a se vjeruje da su potomci inače izumrlog [[Zapadnoslavonski dijalekt|zapadnoslavonskog kajkavskog]] dijalekta.<ref>http://www.let.rug.nl/~houtzage/art2001.pdf</ref>

=== Sela Gradišćanaca u Mađarskoj i Slovačkoj ===

Nešto Gradišćanskih Hrvata živi i susjednim područjima [[Slovačka|Slovačke]] ([[Hrvatski Grob]] (Chorvátsky Grob), [[Hrvatski Jandrof]] (Jarovce), [[Devinsko Novo Selo]] (Devínska Nová Ves), [[Rosvar]] (Rusovce) i [[Čunovo]]), kao i u [[Mađarska|Mađarskoj]]: [[Hrvatska Kemlja]] (Horvátkimle), [[Bizonja]] (Bezenye), [[Koljnof]] (Kópháza), [[Vedešin]] (Hidegség), [[Temerje]] (Tömörd), [[Plajgor]] (Ólmod), [[Petrovo Selo]] (Szentpéterfa), [[Hrvatske Šice]] (Horvátlövő), [[Gornji Čatar]] (Felsőcsatár), [[Umok]] (Fertőhomok), [[Narda]], [[Hrvatski Židan]] (Horvátzsidány), [[Prisika (Kiseški, Mađarska)|Prisika]] (Peresznye) i [[Unda]] (Und).

== Povijest ==
Povijest Gradišćanaca započet će pojavom osmanlijskih Turaka, koja će za posljedicu imati iseljavanje hrvatskog stanovništva sa područja [[Lika|Like]], [[Krbava|Krbave]], [[Kordun]]a, [[Banovina|Banovine]], zapadne Bosne, [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i [[Slavonija|Slavonije]]. Do prvog vala iseljenja dolazi 1530-ih godina, nakon što su [[Turci]] uništili gotovo sva naselja između [[Una|Une]] i [[Velebit]]a i od [[Kupa|Kupe]] do [[Kapela|Kapele]]. Već četrdesetih godina istog stoljeća dolazi do drugog vala iseljavanja stanovnika iz područja srednjovjekovne Slavonije. Do posljednjeg trećeg vala iseljenja doći će pedesetih i šezdesetih godina 16. stoljeća.

Do iseljavanja stanovništva dolazi, osim zbog turske opasnosti, i zbog same politike pojedinih velikaških obitelji, kako zbog obrane od moguće turske invazije, tako i zbog same potrebe za radnom snagom. Pravci iseljavanja išli su prema sjeveru, ali i preko mora u [[Italija|Italiju]] gdje i danas nalazimo potomke iseljenih Hrvata, odnosno [[moliški Hrvati|moliške Hrvate]].

Kako ratovi sa Osmanlijama nisu prestajali novopridošle hrvatske obitelji uspjeli su organizirati uvjete života u novoj domovini, tako da su već u drugom naraštaju prekinute veze sa starim krajem.

Kod ovih je Hrvata [[nacionalna svijest]] bila najjača, uz mađarske Hrvate u [[pomurski Hrvati (Mađarska)|Pomurju]] i mađarskom dijelu [[podravski Hrvati|Podravine]]: sebe nikad nisu nazivali nekim subetničkim nazivom nego izričito "''Orvatima, Horvatima''" <ref name="O jeziku">[http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=276 O jeziku Hrvata u Mađarskoj]</ref>

=== Novine ===
[[Datoteka:Hrvatske_Novine.JPG|mini|150px|''Hrvatske novine'', br. 21, 21. svibnja 2010.]]

Od [[1. siječnja]] [[1910.]] godine tiskaju novine pod nazivom ''Naše novine'' i pod tim nazivom izlazile su do [[1922.]] godine, a danas izlaze pod nazivom ''Hrvatske novine. Tjednik Gradišćanskih Hrvatov''.<ref>[http://hrvatskenovine.at/clanak/17-12-2010/100-ljet-hrvatskih-novin-iz-gledisca-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice 100 ljet Hrvatskih novin iz gledišća nacionalne i sveučilišne knjižnice], hrvatskenovine.at, 17. prosinca 2010., pristupljeno 26. ožujka 2016.</ref>

== Jezik ==
{{glavni|Gradišćanskohrvatski jezik}}
[[Datoteka:Hrvatski_govori_gradisce.png|thumb|left|200px|Govori Gradišća u odnosu na ostale hr. govore]] 
[[Datoteka:Hrvati_gradišće.gif|thumb|150px|Govori Gradišća po J. Liscu]] 
[[Datoteka:Burgenlan_croatian_grups.gif|thumb|150px|Govori Gradišća]] 
[[Datoteka:Burgeland_origin_theory.png|thumb|left|200px|Teorija o pradomovini govora Gradišća]]
[[Datoteka:Pounje_to_Burgeland_and_Sutla_migration.png|thumb|left|200px|Teorija o podrijetlu govora Gradišća kao usko povezanim još u pradomovini]]

Unatoč moru velikih i uređenih jezika koji ih okružuju '''Gradišćanski Hrvati''' očuvali su [[hrvatski jezik]] i njegove narodne govore iz svih hrvatskih krajeva sa kojih potječu.
Gradišćanskohrvatski mikro jezik isto kao i opće hrvatski standardni jezik objedinjuje gradišćanskohrvatske [[Čakavsko narječje|čakavske]], [[Štokavsko narječje|štokavske]] i [[Kajkavsko narječje|kajkavske]] govore, za razliku od općehrvatskoga standardnog jezika koji se temelji na najrasprostranjenijoj hrvatskoj štokavštini, gradišćanskohrvatskom književnom mikro jeziku temelj je hrvatska [[čakavština]] zbog najrasprostranjenosti ovoga hrvatskoga narječja u Gradišću. Zanimljivo je kako su sva tri hrvatska narječja u Gradišću znatnije ujednačenija o onih u domovini i to prvenstveno poradi toga što ih nije razdvajala višestoljetna vladavina različitih carstava.
Po porijeklu dijalekti su većinom srednječakavski (s kajkavskim oazama), južni čakavski i zapadnoštokavskom ikavicom (koja se radi arhaizama zna i izdvajati u poseban, vlahijski dijalekt).
S obzirom na velike količine isoglosa postoji i teorija o susjednom podrijetlu govora Gradišća na razmeđu rijeka Save, Une i Kupe.

Zakonom o narodnostima iz [[1863.]] koji je u Ugarskoj osiguravao nemađarima uporabu materinskog jezika omogućio je da se hrvatski jezik rabi u školama i crkvi kao i razvoj hrvatskog narodnog pokreta u 19. stoljeću. [[Mate Meršić Miloradić]] [[1910.]] pokreće i novine '' '[[Naše novine (Jura)|Naše novine]]' '', a oko njega okupljaju se i preporoditelji.

Raspadom Austro-Ugarske ([[1918.]]) područje naseljavanja Gradišćanaca pripast će poglavito Austriji koja ukida dvojezične škole (hrvatske su imale 6 razreda) i postupno se uvodi [[njemački jezik]] kao službeni.

Godine [[1976.]] Austrija ograničava i upotrebu hrvatskog jezika u javnom životu, da bi [[1987.]] bio dijelom ukinut, i uveden kao službeni u 6 od 7 gradišćanskih kotara.

Godine [[2003.]] je izdana ''Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika''<ref name="ZIGH-Publ">[http://www.zigh.at/hrv/publikacije/indeks.htm Publikacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050206102632/http://www.zigh.at/hrv/publikacije/indeks.htm |date=6. veljače 2005. }} Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov</ref>,<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac261.nsf/AllWebDocs/kulturnaKRONIKA Vijenac br. 261] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080117183152/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac261.nsf/AllWebDocs/kulturnaKRONIKA |date=17. siječnja 2008. }} Publikacije</ref>.

== Etnografija ==
Broj gradišćanskih Hrvata u Austriji nije nikada točno ustanovljen, a procjenama, uključujući i Mađarsku i Slovačku, ima ih preko 60,000. Od [[1929.]] godine osniva se Hrvatsko kulturno društvo sa sjedištem u [[Željezno]]m koje ima svoje seoske organizacije po cijelom Gradišću. 
Gradišćanci svoju kulturu čuvaju i razvijaju preko 450 godina koliko već žive u tome kraju. Posebno se njeguje tamburaška glazba i narodni plesovi ([[Stinjacko Kolo]]; Stinatzer Reigen)

[[Kuhinja]] Gradišćanskih Hrvata uvjetovana je blizinom austrijske i mađarske kuhinje, ali i nizinskom topografijom. Poznati specijaliteti pripremaju se od pilećeg i guščjeg mesa i voća, kao što su "[[Burgenländisches Erdbeerkoch]]", desert od jagoda i [[Burgenländische Gänseleber]] ili guščja jetara s lukom.

== Današnja rasprostranjenost Gradišćanskih Hrvata po naseljima ==   
#[[Austrija]]:
* Bajngrob (Weingraben)
* Bandol (Weiden bei Rechnitz)
* Bijelo Selo (Pama)
* Celindof (Zillingtal)
* Cindrof (Siegendorf)
* Cogrštof (Zagersdorf)
* Čajta (Schachendorf)
* Čemba (Schandorf)
* Filež (Nikitsch)
* Frakanava-Dolnja Pulja (Frankenau-Unterpullendorf)
* Kalištrof (Kaisersdorf)
* Klimpuh (Klingenbach)
* Nova Gora (Neuberg im Burgenland)
* Novi Hodas (Markt Neuhodis)
* Novo Selo (Neudorf)
* Otava (Antau)
* Pajngrt (Baumgarten)
* Pandrof (Parndorf)
* Pinkovac (Güttenbach)
* Rasporak (Draßburg)
* Stinjaki (Stinatz)
* Štikapron (Steinbrunn)
* Trajštof (Trausdorf an der Wulka)
* Uzlop (Oslip)
* Veliki Borištof (Großwarasdorf)
* Verešvar (Rotenturm an der Pinka)
* Vorištan (Hornstein)
* Vulkaprodrštof (Wulkaprodersdorf)

#[[Mađarska]]:
* [[Bizonja]] (Bezenye)
* Gornji Četar (Felsőcsatár)
* Hrvatske Šice (Horvátlövő)
* Hrvatski Židan (Horvátzsidány)
* Kemlja (Kimle)
* [[Kiseg]] (Kőszeg)
* [[Koljnof]] (Kópháza)
* Narda
* Petrovo Selo (Szentpéterfa)
* [[Plajgor]] (Ólmod)
* [[Prisika (Kiseški kotar, Mađarska)|Prisika]] (Peresznye)
* Umok (Fertőhomok)
* Unda (Und)
* Vedešin (Hidegség)

#[[Slovačka]]:
* [[Čunovo]]
* [[Devinsko Novo Selo]] (Devínska Nová Ves)
* [[Hrvatski Grob]] (Chorvátsky Grob)
* [[Hrvatski Jandrof]] (Jarovce)
* [[Rosvar]] (Rusovce)

#[[Češka]]:
* [[Dobro Polje (Češka)|Dobro Polje]] (Dobré Pole)
* [[Frielištof]] (Jevišovka)
* [[Nova Prerava]] (Nový Přerov)

== Kultura ==
* [[ZIGH]]
* [[Hrvatski akademski klub (Beč)]]<ref>[http://www.hakovci.org/?page_id=7 Ki smo  Hrvatski akademski klub]</ref>
* [[Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću]]<ref>[http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=166%3Ahkd-snimio-je-komediju-qu-stiskiq-na-dvd&catid=2%3Avisti&Itemid=1&lang=hr HKD] HKD snimio je komediju "[[U stiski]]" na DVD</ref>
* [[Gradišćanska jačka mladih Grajam]], ''naticanje u jačenju''<ref>[http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=171%3Anaticanje-u-jaenju-qgrajamq&catid=2%3Avisti&Itemid=1&lang=hr HKD] Naticanje u jačenju "GRAJAM"</ref><ref>[http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=175%3Agradianska-jaka-mladih-2012&catid=2%3Avisti&Itemid=1&lang=hr HKD] GRADIŠĆANSKA JAČKA MLADIH 2012.</ref>
* Glasilo HKD<ref>[http://www.hkd.at/index.php?option=com_joomdoc&task=doc_download&gid=32&Itemid=23&lang=hr Glasilo HKD 01/2012.]</ref>

== Mediji ==
* ''[[Hrvatske novine (Željezno)|Hrvatske novine. Tjednik Gradišćanskih Hrvatov]]''
* [[ORF]] na hrvatskom

== Šport ==
* [[Gradišćanskohrvatski nogometni kup]]

== Poznati Gradišćanski Hrvati ==
* [[Nikolaus Berlakovich]], političar
* [[Blaguss|Paul Blaguss]], Poduzetnik
* [[Rudolf Buczolich]], glumac
* [[Norbert Darabos]], političar 
* [[Julia Dujmovits]], športašica
* [[Jožef Ficko]], pisac
* [[Ernst A. Grandits]], autor, novinar
* [[Marijana Grandits]], političarka
* [[Oskar Herics]] 
* [[Andreas Ivanschitz]], nogometaš
* [[Lorenz Karall]], političar
* [[Barbara Karlich]], [[ORF]]-talkshow-moderatorica
* [[Christian Keglevits]], nogometaš
* [[Christian Kolonovits]], skladatelj
* [[Dieter Kolonovits]], 
* [[Stephan László]], prvi biskup u [[Eisenstadt]]u
* [[Eva Maria Marold]], umjetnica
* [[Dietrich Mateschitz]], poduzetnik
* [[Hans Orsolics]], boksač
* [[Thomas Parits]], nogometaš
* [[Christian Pogats]], glumac
* [[Walter Prior]], političar
* [[Maria Rauch-Kallat]], političarka
* [[Michel Reimon]], novinatr i političar  
* [[Lukas Resetarits]], glumac
* [[Peter Resetarits]], novinar
* [[Thomas Resetarits]], kipar
* [[Willi Resetarits]] / [[Kurt Ostbahn]], glazbenik, moderator
* [[Fred Sinowatz]], austrijski kancelar
* [[Thomas Stipsits]], kabaretist
* [[Terezija Stoisits]], političarka
* [[Toni Stricker]], skladatelj
* [[Ägidius Zsifkovics]], biskup

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popis poznatih gradišćanskih Hrvata]]

== Literatura ==
* [[Mate Ujević|Ujević, Mate]], 1934., Gradišćanski Hrvati, 2. izd., Zagreb (Jeronimska knjižnica 426).
* [[Nikola Benčić|Benčić, Nikola]], 1985., Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov, Željezno (Knjiga XXXVIII Hrvatskoga štamparskoga društva).
* Benčić, Nikola, 1998., Književnost Gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921, Zagreb (Prinosi za povijest književnosti u Hrvata. Autori i djela, knjiga VII.).
* [[Josef Breu|Breu, Josef]], 1970., Die Kroatensiedlung im Burgenland und den anschlieβienden Gebieten, Wien: Verlag Franz Deuticke.
* [[Werner Holzer|Holzer, Werner]] / [[Rainer Münz|Münz, Rainer]], 1993b, “Landessprachen: Deutsch, Kroatisch und Ungarisch im Burgenland”, u: Holzer/Munz 1993a, 19–85.
* [[Andrea Zorka Kinda-Berlakovich|Kinda-Berlaković, Andrea Zorka]], 2003., “Gradišćanskohrvatski prema hrvatskom standardu”, u: Neweklowsky, Gerhard (ur.), Bosanski-hrvatski-srpski. Aktuelna pitanja jezika Bošnjaka, Hrvata, Srba i Crnogoraca, Wien, 111–122. (Wiener slawistischer Almanach, Sonderband 57).
* [[István Nyomárkay|Nyomárkay, István]], 2000., Kroatističke studije. Zagreb: Matica hrvatska.
* Nyomárkay, István, 2005., Rukopisne prodike iz Pannonhalme. Željezno / Eisenstadt: Znanstveni Inst. Gradišćanskih Hrvatov / Wissenschaftl. Inst. d. Burgenländ. Kroaten (Biblioteka gradišćanskohrvatske studije 4).
* [[Ivo Sučić|Sučić, Ivo]] (glavni urednik) 2003. Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, Željezno: Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hkd.at/ Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću]
* [http://www.ethnic.isig.it/croaus.htm Croati in Austria – Croats in Austria]
*[http://www.zigh.at/hrv/publikacije/recenzije/govor_hrvatskoga_groba.html "O hrvatskom govoru u Hrvatskom Grobu"]
* [http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti ORF Redakcija za narodne grupe Željezno/Eisenstadt/Kismárton]
* [[Nenad Piskač]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/ostali-tekstovi/8120-nenad-piska-boe-uvaj-gradianske-hrvate.html Nenad Piskač: Bože, čuvaj gradišćanske Hrvate! Predstavljeno Petrovisko pero. Gradišćanska kitica zacipila se va svoje stablo na jugu], Hrvatsko kulturno vijeće, 12. travnja 2011.

{{Hrvati}}

[[Kategorija:Gradišćanski Hrvati| ]]
[[Kategorija:Hrvati]]