Vidi kôd stranice Galerijev ukaz o toleranciji

<!--'''Galerijev ukaz o toleranciji'''-->'''Galerijev ukaz o toleranciji''' je naziv za [[ukaz]] koga je [[30. svibnja]] [[311.]] u [[Nikomedija|Nikomediji]] izdao car [[Galerije]], jedan od [[tetrarhija|tetrarha]] tadašnjeg [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], kojim je [[kršćanstvo|kršćanima]] po prvi put priznata [[sloboda vjeroispovjesti]], odnosno službeno obustavljeni njihovi [[progoni kršćana|progoni]]. Galerije je prije toga bio poznat kao jedan od najvatrenijih progonitelja kršćana te se posebno istakao u [[Dioklecijanovi progoni|Dioklecijanovim progonima]]. S obzirom da je Galerije edikt dao nedugo prije svoje smrti, odnosno kada je bio mučen teškom bolešću, kršćanski apologeti, a posebno [[Laktancije]], edikt su protumačili kao kršćansku pobjedu, odnosno posljedicu grižnje savjesti i straha od Božje kazne.

Medu današnjim povjesničarima prevladava mišljenje da je Galerije bio vođen prije svega političkim motivima, odnosno spoznajom da je kršćanstvo postalo previše snažno, pogotovo u bogatim istočnim provincijama pod njegovom vlašću, te da bi podrška ili barem neutralan stav kršćana, mogao biti koristan u eventualnim obračunu s drugim vladarima tetrarhije. U svakom slučaju, Galerije svojim ediktom kršćanima nije dao povlašten položaj, nego im tek omogućio vođenje obreda u svojim kućama i crkvama "pod uvjetom da ne krše javni mir", izjednačivši ih tako sa [[Židovi]]ma. 

Edikt, međutim, nije zaživio. Galerijev nasljednik [[Maksimin Daja]] ga je odmah opozvao i ponovno otpočeo progone, koji će biti obustavljeni [[Milanski edikt|Milanskim ediktom]] 313.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.fordham.edu/halsall/source/edict-milan.html Full text at the Medieval Sourcebook.]

[[Kategorija:Kršćanstvo]]