Vidi kôd stranice Galaktika

<!--'''Galaktika'''-->{{dz}} 
{{preusmjerava|Galaksija}}
[[datoteka:Milky Way Night Sky Black Rock Desert Nevada.jpg|desno|mini|300px|Naša galaktika [[Mliječni put]] viđena na noćnom nebu u [[Nevada|Nevadi]].]]
[[datoteka:NGC 4414 (NASA-med).jpg|desno|mini|300px|[[NGC 4414]] je tipična spiralna galaktija u [[zviježđe|zviježđu]] [[Berenikina kosa]], ima [[promjer]] od oko 17&nbsp;000&nbsp;[[parsek]]a i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: [[Svemirski teleskop Hubble]], [[NASA]]/[[ESA]].)]]
[[datoteka:Messier51 sRGB.jpg|300px|desno|mini|[[Spiralna galaktika]] [[NGC 5194]].]]
[[datoteka:M31 - Andromeda Galaxy (Parkerbossier).jpg|300px|desno|mini|[[Andromeda (galaksija)|Andromeda]] je [[spiralna galaksija]], udaljena 2,5 milijuna [[ly|svjetlosnih godina]] od nas i nalazi se u zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromeda]].]]
[[datoteka:Secrets at the heart of NGC 5793.jpg|mini|desno|300px|[[NGC 5793]] je [[Seyfertova galaktika]] koja se nalazi na više od 150 milijuna [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] u [[Vaga (zviježđe)|zviježđu Vaga]].]]
'''Galaktika''' ili '''galaksija''' je velika nakupina [[zvijezda]], ostataka zvijezda, [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane tvari]] i [[Tamna tvar|tamne tvari]] koju na okupu održava [[gravitacija]]. [[Patuljasta galaktika|Patuljaste galaktike]] sadrže nekoliko desetaka milijuna zvijezda, a divovske do 10<sup>14</sup> zvijezda koje se nalaze se u orbiti oko zajedničkog [[Centar masa|centra mase]]. <ref> '''galaktike''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21031] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 13.5.2020. </ref> Smatra se da se u središtima većine galaktika nalaze supermasivne [[Crna rupa|crne rupe]]. Galaksije također mogu sadržavati [[Zvjezdana asocijacija|mnogostruke zvjezdane sustave]], [[Zvjezdana asocijacija|zvjezdane skupove]] i raznovrsne [[Međuzvjezdani oblak|međuzvjezdane oblake]]. [[Promjer]] galaktike može biti od 5 000 do 500.000 [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. [[Sunce]] je samo jedna od najmanje 100 milijardi zvijezda u galaktici zvanoj [[Mliječni put]].

Riječi ''galaktika'' i ''galaksija'' su [[Sinonim|sinonimi]], a vuku [[Korijen (lingvistika)|korijen]] od grčke riječi za mlijeko ''gala (γαλα)''. Pri tome je riječ ''galaktika'' izvedenica od grč. [[imenice]] u [[Genitiv|genitivu]] ''gálaktos (γάλακτος)'' i doslovni prijevod glasi ''od mlijeka'', dok je riječ ''galaksija'' izvedenica od grč. pridjeva ''galaksías (γαλαξίας)'' što na hrvatskom znači ''mliječni''. Grčki naziv za našu galaktiku koje smo dio je ''Galaksías kíklos'' (γαλαξίας κύκλος) što doslovno prevedeno znači ''Mliječni krug'', a mi je najčešće zovemo ''[[Mliječni put]]'' ili ''Mliječna staza'' (što dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] naziva ''Via lactea''). Jezikoslovci preferiraju naziv ''galaktika'', dok se među astronomima, fizičarima i drugdje u znanosti češće koristi naziv ''galaksija''.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Galaksija ili galaktika: što je pravilno?|url=https://www.astroucionica.hr/galaksija-ili-galaktika-sto-je-pravilno/|language=hr|accessdate=2020-12-02}}</ref>

Povijesno su galaksije dijeljene prema njihovu prividnom izgledu (što se često naziva vizualnom [[Morfologija|morfologijom]]). Čest oblik je [[eliptična galaktika|eliptična galaktika]], s vitkim [[elipsa|eliptičnim]] profilom. [[Spiralna galaktika|Spiralne galaktike]] su gomile u obliku [[disk]]ova sa zakrivljenim, prahovitim krakovima. Galaktike nepravilnih i neobičnih oblika poznate su pod nazivom [[neobična galaktika|neobičnih galaktika]] i tipično proizlaze iz raskida izazvanih gravitacijskim privlačenjima susjednih galaktika. Takva međudjelovanja bliskih galaktika, koja na kraju mogu prerastati u stapanja galaktika, mogu potaknuti epizode znatno pojačanog [[Kozmologija|stvaranja zvijezda]] i proizvesti ono što se naziva [[starburst galaktika|''starburst'' galaktikom]]. Male galaktike koje ne posjeduju povezanu strukturu također se nazivaju [[nepravilna galaktika|nepravilnim galaktikama]].

U vidljivu svemiru vjerojatno ima više od 100 milijarda (10<sup>11</sup>) galaktika. Promjeri većine galaktika kreću se između 1 000 i 100 000 [[parsek]]a i obično ih međusobno razdvajaju milijuni parseka (ili megaparseci). [[Međugalaktičko sredstvo|Međugalaktički prostor]] (prostor između galaksija) ispunjen je razrijeđenim [[plin]]om čija je [[gustoća]] manja od jednog [[atom]]a po [[Četvorni metar|kvadratnom metru]]. Velika većina galaktika organizirana je u hijerarhijskim društvima koja se nazivaju [[Galaktički skup|skupovima]], koji se opet, dalje, mogu združivati u [[Superskupovi galaktika|superskupove]]. Te veće strukture općenito se raspoređuju u [[Ploha|plohe]] i [[filament|niti]] koje se prostiru nepreglednim [[svemir]]skim [[Praznina (astronomija)|prazninama]].

Iako još uvijek nedovoljno shvaćena, [[tamna tvar]], čini se, sudjeluje s 90% u [[masa|masi]] većine galaktika. Promatranja ukazuju na to da bi u središtima većine, ako ne i svih galaktika mogle postojati [[crna rupa|supermasivne crne rupe]]. Pretpostavlja se da bi one mogle biti osnovnim uzrokom [[Aktivna galaktika|aktivnih galaktičkih jezgara]] pronađenih u središtima nekih galaktika. Čini se da galaktika Mliječni put u svojoj jezgri udomljuje najmanje jedno takvo nebesko tijelo.

== Vrste galaktika ==
Prema obliku galaktike se dijele na [[Eliptična galaktika|eliptične]] (na primjer [[Kemijska peć (galaktički skup)|Kemijska peć]]), [[Spiralna galaktika|spiralne]] (na primjer [[Andromeda (galaksija)|Andromeda]], [[Mliječni put]], [[Trokut (galaksija)|Trokut]] i [[Messier 51|Vrtlog]]), [[Lećasta galaktika|lećaste]] i [[Nepravilna galaktika|nepravilne]] (na primjer [[Magellanovi oblaci]]).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.phy.pmf.unizg.hr/~vs/Galaksije/Predavanja.html|title=Galaksije|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200130223322/http://www.phy.pmf.unizg.hr/~vs/Galaksije/Predavanja.html|archivedate=2020-01-30|author=Vernesa Smolčić|date=|work=pmf.unizg.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-11-19}}</ref> Prema snazi zračenja mogu se podijeliti na obične, [[Patuljasta galaktika|patuljaste]] i [[Aktivna galaktika|aktivne galaktike]]. Od ukupnog broja otkrivenih galaktika više od 70% čine spiralne, oko 20% eliptične, a samo je 3% nepravilnih galaktika. Veliki broj otkrivenih spiralnih galaktika posljedica je činjenice da su spiralne galaktike najsjajnije. U prostoru svemira polumjera 10 [[parsek|Mpc]] približno je 34% spiralnih galaktika, 13% eliptičnih, dok je najviše (preko 50%) nepravilnih.

== Razvoj galaktika ==
Galaktike su nastale čim se [[tvar]] nakon [[Veliki prasak|Velikoga praska]] dovoljno ohladila. Najstarija promatrana galaktika GN-z11, udaljena 32 milijarde svjetlosnih godina, nastala je samo 400 milijuna godina nakon Velikoga praska. Razlike u građi galaktika posljedica su razvojnoga puta. U eliptičnima sve su zvijezde nastale u prvim milijardama godina [[svemir]]a, a u spiralnima zvijezde nastaju postupno tako da je i danas u njima velik broj mladih [[zvijezda]].

Galaktike mijenjaju oblik i prilikom sudara (stapanja). Spiralna je struktura vrlo krhka, jer se zvijezdama koje su se prije sudara gibale u galaktičkoj ravnini diska poremete [[putanja|putanje]] i one se počnu gibati različitim [[brzina]]ma u različitim [[ravnina]]ma. Većina je galaktika neposredno nakon sudara nepravilna oblika i bogata novonastalim zvijezdama (plavičasta), a nakon duljeg vremena, budući da se [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani plin]] potroši tijekom sudara, siromašna mladim zvijezdama (crvenkasta) i eliptična.

== Mjerenje udaljenosti galaktika ==
Za mjerenje udaljenosti bližih galaktika do 15 milijuna [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] (dok se vide pojedinačne zvijezde) koriste se metode takozvanih [[Standardna svijeća|standardnih svijeća]]. Najpouzdanije su standardne svijeće [[Cefeida|cefeide]] i [[RR-lirida|RR-liride]] kojima je stalan odnos [[Magnituda (astronomija)|srednjega sjaja]] i perioda promjene sjaja. Njihova je prednost i što su mnogobrojne i lako prepoznatljive tako da se preko njih može dobiti udaljenost mnogih galaktika. Standardne svijeće mogu biti zvijezde glavnoga niza [[Hertzsprung-Russellov dijagram|Hertzsprung-Russellovog dijagrama]], najsjajnije [[Planetna maglica|planetarne maglice]], [[Nova|nove]] u maksimumu sjaja i [[superdiv]]ovi. Što su galaktike udaljenije može se vidjeti sve manje [[Standardna svijeća|standardnih svijeća]]. U daljim galaktikama uspoređuju se [[Supernova|supernove]] vrste Ia, [[promjer]]i najvećih [[Emisijska maglica|emisijskih maglica]] (HII područja) i sjaj [[Kuglasti skup|kuglastih skupova]]. Za udaljenosti veće od 100 milijuna svjetlosnih godina koristi se [[Hubbleov zakon]], kojega upotrebu na manjim udaljenostima ometa [[Neobična galaktika|pekulijarno]] gibanje galaktika. Na najvećim udaljenostima koriste se ukupna svojstva galaktika, kao što je sjaj najsjajnije galaktike u skupu.

U najbližem dijelu svemira malo je [[Aktivna galaktika|aktivnih galaktika]]. Također, [[Seyfertova galaktika|Seyfertove su galaktike]] u prosjeku bliže od [[kvazar]]a, kojih ima najviše na udaljenosti od približno 7 milijardi svjetlosnih godina. Kako udaljenost odgovara vremenu u kojem se tijela opažaju, to ujedno znači da je kvazara bilo jako mnogo prije 7 milijardi godina, kao i to da su današnje galaktike njihovi ostatci.

== Skupovi galaktika ==
Najmanji [[Galaktički skupovi|galaktički skup]] čini skupina od 10 do 50 članova, promjera 5 milijuna svjetlosnih godina. Takav je [[Mjesna skupina|mjesni skup galaktika]]. Nepravilni galaktički skupovi sadrže pretežno eliptične i spiralne galaktike s 1000 članova na prostoru od 10 do 50 milijuna svjetlosnih godina. Sferni galaktički skupovi sadrže eliptične i lećaste galaktike. U njih se gustoća članstva povećava prema središtu, u kojem se obično nalaze divovske eliptične galaktike. Galaktički se skupovi udružuju u [[Superskupovi galaktika|galaktičke superskupove]] koji grade veliku prostornu mrežu ([[filament]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Klasificiranje galaktika|Klasificiranje galaksija]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/morfoGalaksija.php astro.fdst.hr :: Kozmologija :: Morfologija galaksija]

{{galaktike}}
{{zvjezdani sustavi}}

[[Kategorija:Galaktike| ]]