Vidi kôd stranice Franačko-langobardski ratovi

<!--'''Franačko-langobardski ratovi'''-->'''Franačko-langobardski ratovi''' ([[754]]. – [[773]]. godine) su vođeni između [[germani|germanskih]] plemena [[Langobardi|Langobarda]] i [[Franci|Franaka]].

== Prvi franačko-langobardski rat (754. godine) == 

Franački kralj [[Pipin Mali]] je krenuo 754. godine s jakom vojskom preko Mont Senija u pomoć [[papa|papi]] [[Stjepan III.|Stjepanu III.]] koji je bio pod pritiskom lagobardskog kralja Aistulfa. [[Aistulf]] je dočekao Pipina u tjesnacu Suze (Clusae) i napao ga. Kad je franačka prethodnica odbila langobardski napad, Aistulf se povukao u utvrdu Paviju i tu se poslije nekoliko dana opsade predao i obećao da će vratiti sve oduzete zemlje i da neće nametati nikakve novčane obveze papi.

== Drugi franačko-langobardski rat (756. godine) == 

Čim se Pipin vratio preko [[Alpe|Alpa]], Aistulf je ponovno napao papu, pa je Pipin 756. godine ponovno krenuo istim putem u [[Italija|Italiju]]. I dok su se Langobardi i ovog puta utvrdili u tjesnacu Suze očekujući frontalni napad Franaka, Pipin je sa svojom vojskom obišao tjesnac i pokorio Langobarde bez borbe. Aistulf se ponovno povukao u utvrdu Paviju i ponovno predao poslije nekoliko dana, ali ovog puta pod mnogo težim uvjetima. Aistufl je morao priznati vrhovnu vlast franačkog kralja, a  morao je vratiti papi i sve zemlje koje su ranije pripadale bizantskom egzarhatu, što je i uvjetovalo stvaranje [[Papinska država|Papinske države]].

== Treći franačko-langobardski rat (773. godine)== 

Franačka država je ponovno zaratila na Italiju 773. godine, ali ovog puta s ciljem proširenja franačke države. Karlo, kasnije nazvan [[Karlo Veliki]] krenuo je u Italiju u dvije kolone. Jedna je pod njegovim zapovjedništvom išla preko Mont Senija, a druga pod zapovjedništvom njegovog strica Bernarda preko [[Veliki Sveti Bernard|Velikog Svetog Bernarda]]. Langobardski kralj [[Deziderije]], kao i njegov prethodnik Aistulf, je ponovno zatvorio prolaz kroz tjesnac Suze kojeg su Franci opet zaobišli i on se također zatvorio u utvrdu Paviju, koju su Franci opsjednuli u rujnu 773. godine. [[Deziderije]] se, iako pod opsadom, predao tek poslije deset mjeseci i Karlo se proglasio kraljem Langobarda. Ovim činom je utvrđena franačka prevlast u Italiji. Iako je bilo nekoliko pobuna, franačka država je ostala neugrožena. Neko vrijeme su bile samo neovisne kneževine [[Furlanija]], [[Spoleto]] i [[Benevent]].


[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Vojna povijest 8. stoljeća]]