Vidi kôd stranice Finska nacionalna knjižnica

<!--'''Finska nacionalna knjižnica'''-->{{Jubilarni članak|180.000.}}
{{Infookvir neboder
|Ime                       = Finska nacionalna knjižnica<br>Kansalliskirjasto<br>Nationalbiblioteket
|Visina                    =
|Slika                     = National_Library_of_Finland.jpg
|Sliku pokaži              = Glavni ulaz u Finsku nacionalnu knjižnicu.
|Mjesto                    = {{ZD|F|FIN}} [[Helsinki]], [[Finska]]
|Status                    = izgrađen
|od                        =
|do                        =
|Po visini                 =
|Po visini u               =
|Namjena                   = nacionalna knjižnica
|Stil gradnje              =
|Arhitekt                  = 
|Vrijednost                =
|Visina antene             = 
|Visina krova              = 
|Katovi                    = 
|Dizala                    =
|Površina                  =
|Materijal                 =
|Alternativno ime          = <!-- Opis -->
|Otvorenje                 = [[1640.]]
|Saniranje                 =
|Rušenje                   =
|Stanovi                   =
|Vlasnik                   = 
|Graditelj                 =
|Glavni korisnik prostora  =
|Održavanje                =
|Dubina                    =
|Konstrukcija              =
}}
'''Finska nacionalna knjižnica''' ([[Finski jezik|fin.]] ''Kansalliskirjasto''; [[Švedski jezik|šved.]] ''Nationalbiblioteket'') nacionalna je [[knjižnica]] [[Finska|Republike Finske]] te najvažnija istraživačka knjižnica u zemlji. Knjižnica je dio [[Sveučilište u Helsinkiju|Sveučilišta u Helsinkiju]] te je do [[1. kolovoza]] [[2006.]] godine bila poznata kao ''Helsinška nacionalna knjižnica''.

Zadužena je čuvati finsku kulturnu baštinu, a prema tamošnjem je zakonu Nacionalna knjižnica pravna knjižnica koja prima kopije svih tiskanih materijala kao i audiovizualnih materijala osim [[film]]ova. Izuzeti su jednino filmovi koji su snimljeni u Finskoj ili su namijenjeni za daljnju distribuciju u zemlji. Dio tog materijala knjižnica pohranjuje kod sebe, a drugi dio je namijenjen u drugih pet finskih sveučilišnih knjižnica. Također, Nacionalna knjižnica ima i zadaću prikupljanja i čuvanja materijala objavljenih na [[Internet]]u.

Nasuprot zgrade knjižnice nalazi se katedrala sv. Nikole, poznata kao [[Helsinška katedrala]], a obje su izgrađene u isto vrijeme.

Svaka osoba koja živi u Finskoj može se registrirati kao korisnik Nacionalne knjižnice i posuditi knjižničnu građu. Međutim, materijali koje je objavila sama knjižnica mogu biti posuđeni samo unutar same knjižnice.

Ukupni knjižni fond iznosi tri milijuna jedinica [[knjiga]] i tri milijuna drugih [[publikacija]],<ref>{{eng oznaka}} [https://www.kansalliskirjasto.fi/en/key-figures-2015 Library Collections], kansalliskirjasto.fi, pristupljeno 10. prosinca 2017.</ref> čime je jedna od najobuhvatnijih svjetskih zbirki knjiga tiskanih u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].

== Povijest ==
Na području današnje nacionalne knjižnice nalazila se [[gimnazija]] koja je [[1640.]] godine prenamijenjena u knjižnicu kojoj je proslijeđen sav knjižni fond gimnazije.<ref name=Knjižnica>{{eng oznaka}} [https://www.kansalliskirjasto.fi/en/info/history The history of the National Library of Finland], kansalliskirjasto.fi, pristupljeno 10. prosinca 2017.</ref> Finska je [[1809.]] godine postala dijelom Ruskog Carstva čime je stekla mogućnost nabave knjiga i drugih publikacija objavljenih u [[Rusija|Rusiji]]. Arhitekt [[Carl Ludvig Engel]] dizajnirao je [[1832.]] godine zgradu novog [[Sveučilište u Helsinkiju|Sveučilišta u Helsinkiju]] u sklopu kojeg je [[1845.]] godine otvorena nacionalna knjižnica.<ref name=Knjižnica/>

U razdoblju od [[1879.]] do [[1881.]] godine izvršena je renovacija zgrade pod nadzorom arhitekta [[Frans Anatolius Sjöström|Fransa Sjöströma]]. Osvjetljenje zgrade je postignuto [[1893.]] godine čime je radno vrijeme produženo a otvorena je i nova velika čitaonica.<ref name=Knjižnica/>

Do [[1917.]] godine odnosno nakon stjecanja finske neovisnosti, fond knjižnice narastao je na 300.000 jedinica.<ref name=Knjižnica/> U razdoblju od [[1977.]] do [[1985.]] godine provodila se renovacija zgrade knjižnice pod budnim okom arhitekta [[Olof B. Hansson|Olofa Hanssona]] dok se Rotunda renovirala od [[1998.]] do [[2000.]] godine.<ref name=Knjižnica/>
Ulaskom u novo tisućljeće otvoren je novi podzemni kat spremišta knjiga dok su [[2005.]] godine vlasnička prava nad zgradom knjižnice prenesena iz države na ime [[Sveučilište u Helsinkiju|helsinškog sveučilišta]]. Sljedeće godine je zbog izmjene tamošnjeg Zakona o Sveučilištima promijenjeno ime knjižnice iz ''Helsinška nacionalna knjižnica'' u ''Finska nacionalna knjižnica''.<ref name=Knjižnica/>

== Zgrada ==
Zgrada knjižnice jedna je od najznačajnijih znamenitosti carske arhitekture iz ranog [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name=Soumi>{{eng oznaka}} [https://www.kansalliskirjasto.fi/en/info/architecture The Main Building of the National Library of Finland], kansalliskirjasto.fi, pristupljeno 10. prosinca 2017.</ref> Polazna točka samog dizajna bila je [[protupožarna zaštita|protupožarna sigurnost]]. Zbog toga je kao lokacija odabrano mjesto koje je udaljeno od glavne zgrade helsinškog sveučilišta. U arhitekturi fasade i veličanstvenom interijeru, [[Carl Ludvig Engel|C.L. Engel]] je na originalan način kombinirao motive [[klasicizam|klasicizma]] i reference drevnog doba.<ref name=Soumi/> Ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odabrao je najmonumentalnije od tri Engelova ponuđena rješenja.<ref name=Soumi/>

Vanjska i unutarnja arhitektura temelje se na [[korint]]skom sustavu stupova.<ref name=Soumi/> Velike dvorane u knjižnici su međusobno povezane dok ulaz izravno vodi u samu jezgru zgrade.<ref name=Soumi/> Također, brojne [[čitaonica|čitaonice]] su povezane sa sjevernom i južnom dvoranom te dvoranom koja je smještena ispod kupole. Stupovi u dvoranama obloženi su [[mramor]]om, a dekorativne slike lukova dovršene su [[1881.]] godine. Uzmemo li u cjelini, tri velike dvorane Finske nacionalne knjižnice jedni su od najboljih entiteta finske arhitekture.<ref name=Soumi/>

Godine [[1904.]] u sjevernoj dvorani postavljena je simbolička slika ''Zlatno doba'' [[Magnus Enckell|Magnusa Enckella]].<ref name=Soumi/>

Rotunda je naziv za spremište knjiga čija izgradnja je započela [[1902.]] godine, a koja se sastoji od šest etaža iznad tla.<ref name=Soumi/> Radijalno su postavljene police gdje svaka ima kapacitet od 200.000 jedinica a sve konstrukcije su dizajnirane da budu vatrootporne koristeći [[čelik|čelične]] okvire i [[armirani beton]]. Arhitekt [[Gustaf Nyström]] je odlično prilagodio izgled Rotunde sa starim dijelom knjižnice. Vanjski zidovi ukrašeni su skulpturama koje je izradio kipar [[Walter Runeberg]]. Sveukupno, arhitektonski detalji predstavljaju stil ranog [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name=Soumi/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{fin oznaka}}, {{eng oznaka}}, {{šve oznaka}} [https://www.kansalliskirjasto.fi/ Službena stranica]

[[Kategorija:Nacionalne knjižnice]]
[[Kategorija:Građevine u Finskoj]]