Vidi kôd stranice Europska unija

<!--'''Europska unija'''-->
{| border="1" align="right" cellpadding="4" cellspacing="0" width="190" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+ <big>'''Europska unija'''</big>
|-
| align="center" colspan="2" style="background:#f9f9f9;" | [[Datoteka:Flag_of_Europe.svg|180px|Zastava EU]]<br/>([[Zastava Europske unije]])
|-
| colspan="2" align="center" | [[geslo]]: [[Krilatica Europske unije|In varietate concordia]]<br />([[latinski]]: '' Ujedinjeni u različitosti'')
|-
| align="center" colspan="2" style="background:#f9f9f9;" | [[Datoteka: European Union main map.svg|280px|Smještaj EU]]
|-
| '''Države članice''' || [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bugarska]], [[Cipar]], [[Češka]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Hrvatska]], [[Irska]], [[Italija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Luksemburg]], [[Mađarska]], [[Malta]], [[Nizozemska]], [[Njemačka]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rumunjska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]], [[Španjolska]], [[Švedska]]
|-
| '''Bivše članice''' ||[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| '''[[Službeni jezik]]''' || [[Službeni jezici Europske unije|24 službena jezika]] 
|-
| '''[[Europsko vijeće]]''' || predsjednik: [[Charles Michel]]
|-
| '''Zemlja predsjedateljica Vijećem EU''' || [[Portugal]]
|-
| '''[[Vijeće Europske unije|Vijeće EU]]''' || glavno tajništvo: [[Bruxelles]]
|-
| '''[[Europska komisija]]''' || sjedište: [[Bruxelles]]<br/>predsjednica: [[Ursula von der Leyen]]
|-
| '''[[Europski parlament]]''' || sjedište: [[Strasbourg]], [[Bruxelles]], [[Luksemburg]]<br/>predsjednik: [[David Sassoli]]
|-
| '''[[Europska središnja banka]]''' || [[Frankfurt na Majni]]
|-
| '''[[Površina]]''' ||4,233,262 [[km²]] ([[1. veljače]] [[2020.]])
|-
| '''[[Stanovništvo]]''' ||447,206,135 (procjena [[2020.]])
|-
| '''[[Gustoća naseljenosti]]''' || 106 stan./km² 
|-
| '''[[Valuta]]''' || [[euro]] (€ EUR)<br/>'''Druge:''' >
[[bugarski lev]] (BGN, лв)<br/>
[[češka kruna]] (CZK, Kč)<br/>
[[danska kruna]] (DKK, kr)<br/>
[[hrvatska kuna]] (HRK, kn)<br/>
[[mađarska forinta]] (HUF, Ft)<br/>
[[poljski zlot]] (PLN, zł)<br/>
[[rumunjski leu]] (RON, lei)<br/>
[[švedska kruna]] (SEK, kr)
|-
| '''[[Vremenska zona]]''' || UTC 0 do  +2,<br/><small>(UTC -4 do +4 uključivši i prekomorske teritorije)</small>
|-
| '''[[Himna]]''' || ''[[Europska himna]]''
|-
| '''[[Dan Europe]]''' || [[9. svibnja]]
|-
| '''[[Internetski nastavak]]''' || [[.eu]]
|}

'''Europska unija''' (kratica '''EU'''), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo [[1951.]] godine između šest država ([[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Luksemburg]]a i [[Nizozemska|Nizozemske]]). Europska unija formalno je uspostavljena [[1. studenoga]] [[1993.]] godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao [[Ugovor iz Maastrichta]]). Europska Unija je jedina organizacija ove [[Kontinentalna unija|vrste]] na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao [[federacija]] u [[Valuta|monetarnim odnosima]], [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], [[Trgovina|trgovini]] i [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]]; [[konfederacija]] u društvenoj i [[Gospodarska politika|gospodarskoj politici]], [[Zaštita potrošača|zaštiti potrošača]], [[Unutarnja politika|unutarnjoj politici]]; i kao [[međunarodna organizacija]] u [[Vanjska politika|vanjskoj politici]].

Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255.3 [[četvorni kilometar|km²]], a ima oko 447 milijuna stanovnika.

Prva država u povijesti koja je [[31. siječnja]] [[2020.]] izašla iz Europske unije je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Čija vlada je [[29. ožujka]] [[2017.]], nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za [[Brexit|razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije]]. Time je Europska Unija koja se od svog osnutka uvijek širila po prvi puta u svojoj povijesti ostala bez jedne države članice.

== Razvoj ==
{{glavni|Povijest Europske unije}}
* [[19. rujna]] [[1946.]] – govor [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] u [[Zürich]]u. Prijedlog za formiranje ''Sjedinjenih Država Europe''
* [[9. svibnja]] [[1950.]] – [[Robert Schuman]], francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao [[Dan Europe]]
*[[18. travnja]] [[1951.]] – u [[Pariz]]u je potpisan [[Pariški ugovor (1951.)|Pariški ugovor]] o osnivanju [[ECSC|Europske zajednice za ugljen i čelik]]. Ugovor je stupio na snagu [[25. srpnja]] [[1952.]] godine. Prvi predsjednik [[Visoka vlada Jeana Monneta|Visoke vlasti]] [[Jean Monnet]]
*[[3. lipnja]] [[1955.]] – Druga [[Visoka vlada René Mayera|Visoka vlada]]. Predsjednik [[René Mayer]].
*[[25. ožujka]] [[1957.]] – potpisan [[Rimski ugovori (1957.)|Rimski ugovor]] o osnivanju [[EEZ|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euroatom|Europske zajednice za atomsku energiju]]
* [[1. siječnja]] [[1958.]] – Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana [[Europska komisija|Komisija]] i izabran prvi predsjednik [[Walter Hallstein]] 
* [[13. siječnja]] [[1958.]] – Treća [[Visoka vlada Paula Fineta|Visoka vlada]]. Predsjednik [[Paul Finet]].
* [[19. ožujka]] [[1958.]] – održana prva sjednica [[Europski parlament|Europskog parlamenta]]. Prvi predsjednik [[Robert Schuman]]. 
* [[15. rujna]] [[1959.]] – Četvrta [[Visoka vlada Pietra Malvestitija|Visoka vlada]]. Predsjednik [[Pietro Malvestiti]].
*[[22. listopada]] [[1963.]] – Peta [[Visoka vlada Rinalde Del Bo|Visoka vlada]]. Predsjednica  [[Rinalda Del Bo]].
* [[8. travnja]] [[1965.]] – potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu [[1. srpnja]] [[1967.]] Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv ''Europske zajednice'' za oznaku spomenutih triju zajednica.  
*[[8. ožujka]] [[1967.]] – Šesta [[Visoka vlada Albert Coppé|Visoka vlada]]. Predsjednik  [[Albert Coppé]].
* [[1. srpnja]] [[1968.]] – uspostavljena [[carinska unija]]
* [[1. siječnja]] [[1973.]] – [[prvo proširenje Europske unije|prvo proširenje]]: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska
* [[1. siječnja]] [[1981.]] – [[drugo proširenje Europske unije|drugo proširenje]]: u zajednicu pristupa Grčka
* [[23. veljače]] [[1982.]] – [[Grenland]] istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske 
* [[1. siječnja]] [[1986.]] –  [[treće proširenje Europske unije|treće proširenje]]: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici 
* [[17. veljače]] [[1986.]] – u Bruxellesu potpisan [[Jedinstveni europski akt]]. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu [[1. srpnja]] [[1987.]]
* [[1987.]] — [[Turska]] i [[Maroko]] su se prijavile za članstvo u EEZ.<ref>Volkan İpek, Selin Türkeş-Kılıç: [https://www.researchgate.net/publication/338234741_European_Turkey_and_European_Morocco_Two_Identity_Construction_cases_in_the_path_to_the_EEC_membership ''European Turkey and European Morocco: Two Identity Construction cases in the path to the EEC membership '']. ResearchGate. Türkiye Ortadoğu Çalışmaları Dergisi/Turkish Journal of Middle Eastern Studie 6(2):98-118, prosinca 2019. Pristupljeno 7. srpnja 2025.</ref>
* [[7. veljače]] [[1992.]] – potpisan [[Ugovor o Europskoj uniji]] u Maastrichtu (stupio na snagu [[1. studenoga]] [[1993.]])
* [[1. siječnja]] [[1995.]] –  [[četvrto proširenje Europske unije|četvrto proširenje]]: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji 
* [[17. lipnja]] [[1997.]] – potpisan [[Ugovor iz Amsterdama]]. Stupio na snagu [[1. svibnja]] [[1999.]]
* [[1. siječnja]] [[1999.]] – počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji
* [[11. prosinca]] [[2000.]] – potpisan [[Ugovor iz Nice]]
* [[1. siječnja]] [[2002.]] – uvođenje [[euro|eura]], jedinstvene europske valute, u 12 država tzv. [[eurozona|eurozone]]
* [[1. svibnja]] [[2004.]] –  [[peto proširenje Europske unije|peto proširenje]]: u Uniju ulazi 10 novih država članica
* [[1. siječnja]] [[2007.]] – završetak petog proširenja: u EU ulaze Bugarska i Rumunjska. Slovenija uvodi euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postaju i [[bugarski]], [[rumunjski]], te [[irski]]. Bugarska [[ćirilica]] postaje jednim od službenih pisama (uz latinicu i grčki alfabet).
* [[1. siječnja]] [[2008.]] – Cipar i Malta uvode euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. siječnja]] [[2009.]] – Slovačka uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. prosinca]] [[2009.]] – stupio na snagu [[Lisabonski ugovor]]
* [[1. siječnja]] [[2011.]] – Estonija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. srpnja]] [[2013.]] – [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|šesto proširenje]]: Hrvatska pristupa Uniji
* [[1. siječnja]] [[2014.]] – Latvija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[1. siječnja]] [[2015.]] – Litva uvodi euro kao sredstvo plaćanja
* [[29. ožujka]] [[2017.]], nakon referenduma održanog u lipnju 2016., vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] podnijela zahtjev za [[Brexit|razdruživanje od Europske unije]].
*[[31. siječnja]] [[2020.]] – u 23:00 po lokalnom vremenu [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] napušta [[EU|Europsku uniju]].

== Članstvo u Europskoj uniji ==
=== Države članice ===
{{Članstvo u Europskoj uniji}}
Europska unija od [[31. siječnja]] [[2020.]] godine ima 27 zemalja članica:
{| col="3"
|rowspan="14" |
|{{ZD+X/A|AUT}} 
|{{ZD+X/B|BEL}}
|-
|{{ZD+X/B|BUG}} 
|{{ZD+X/C|CIP}}
|-
|{{ZD+X/Č|ČEŠ}} 
|{{ZD+X/D|DAN}}
|-
|{{ZD+X/E|EST}} 
|{{ZD+X/F|FIN}} 
|-
|{{ZD+X/F|FRA}} 
|{{ZD+X/G|GRČ}}
|-
|{{ZD+X/H|HRV}}
|{{ZD+X/I|IRS}} 
|-
|{{ZD+X/I|ITA}}
|{{ZD+X/L|LIT}} 
|-
|{{ZD+X/L|LAT}}
|{{ZD+X/L|LUX}} 
|-
|{{ZD+X/M|MAĐ}}
|{{ZD+X/M|MLT}} 
|-
|{{ZD+X/N|NIZ}}
|{{ZD+X/N|NJE}} 
|-
|{{ZD+X/P|POLJ}}
|{{ZD+X/P|POR}} 
|-
|{{ZD+X/R|RUM}}
|{{ZD+X/S|SLK}} 
|-
|{{ZD+X/S|SLO}}
|{{ZD+X/Š|ŠPA}} 
|-
|{{ZD+X/Š|ŠVE}}
|}
{{clear}}

=== Države kandidati ===
{| col="3"
| {{ZD+X/A|ALB}}
|-
| {{ZD+X/C|CG}}
|-
| {{ZD+X/M|MAK}} 
|-
| {{ZD+X/S|SRB}}
|-
| {{ZD+X/T|TUR}}

=== Države potencijalni kandidati ===
{| col="3"
| {{ZD+X/B|BIH}}
|-
| {{ZD+X/K|KOSV}} <ref>[http://ec.europa.eu/enlargement/countries/detailed-country-information/kosovo/index_en.htm European Commission, Neighbourhood and Enlargement - Kosovo]</ref>
|}

=== Proširenja Europske unije ===
{{glavni|Proširenje Europske unije}}
[[Image:EU and NATO.svg|mini|desno|200px|Odnos članstva u Europskoj uniji i u NATO-u.{{Legenda|darkblue|članice Europske unije}}
{{Legenda|darkorange|članice NATO-a}}
{{Legenda|purple|članice obiju organizacija }}]]

[[Datoteka:EC-EU-enlargement animation.gif|mini|desno|200px|Proširenja Europske unije
{{Legenda|#0169c9|Europska zajednica }}
{{Legenda|#003399|Europska unija}}]]

'''Države utemeljiteljice''' – [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europsku zajednicu za ugljen i čelik]] osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz [[Pariz]]a  [[1951.]] godine – [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Italija]], [[Belgija]], [[Nizozemska]] i [[Luksemburg]]. Rimskim ugovorima [[1957.]] godine iste su države osnovale [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] te [[Europska zajednica za atomsku energiju|Europsku zajednicu za atomsku energiju]].

'''Prvo proširenje''' – [[1973.]] godine članicama Europske zajednice postale su [[Velika Britanija]], [[Danska]] i [[Irska]].

'''Drugo proširenje''' – [[1981.]] godine [[Grčka]] postaje članicom Europske zajednice. Grčka je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još [[1961.]] godine, međutim u punopravno članstvo ušla je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom ([[1967.]]), što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave [[demokracija|demokracije]] [[1974.]] godine.

'''Treće proširenje''' – [[1986.]] godine u članstvo Europske zajednice ulaze [[Španjolska]] i [[Portugal]]. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još [[1960-ih]] godina, međutim u članstvo su primljene nakon uspostave demokratskih političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime te nakon prevladavanja gospodarskih teškoća.

'''Četvrto proširenje''' – [[1995.]] godine Europska unija prima u članstvo [[Austrija|Austriju]], [[Finska|Finsku]] i [[Švedska|Švedsku]].

'''Peto proširenje''' – [[1. svibnja]] [[2004.]] godine bilo je po mnogome značajno. To je prije svega najveće proširenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 država članica - [[Cipar]], [[Češka]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Mađarska]], [[Poljska]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Malta]].

'''Nastavak petog proširenja''' –  [[1. siječnja]] [[2007.]] godine Europskoj uniji pristupile su [[Rumunjska]] i [[Bugarska]].

'''Šesto proširenje''' – [[2013.]] godine u punopravno članstvo Europske unije ulazi [[Hrvatska]].

'''Buduća proširenja''' – Zemlje kandidati su: [[Albanija]], [[Crna Gora]], [[Makedonija]], [[Srbija]] i [[Turska]]

'''Potencijalni kandidati''' su: [[Bosna i Hercegovina]] i [[Kosovo]].

U slučaju objedinjenja Moldavije s Rumunjskom i ta bi država postala dio EU (na isti način kao i bivša DR Njemačka) što je opcija koju je 2010. zagovarao tadašnji predsjednik Rumunjske.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/moldavci-mala-vrata-ulaze-eu-clanak-169712 Moldavci na mala vrata ulaze u EU]</ref>

=== Kriteriji za članstvo ===
Na sastanku [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]] u [[Kopenhagen]]u, održanom u lipnju [[1993.]] godine, postavljena su tri kriterija (tzv. kopenhagenski kriteriji) koje svi budući kandidati moraju ispunjavati u punopravno članstvo. To su:
* politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje ciljeva Unije
* gospodarski – postojanje djelotvornog tržišta gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonima unutar EU
* pravni – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU (''[[acquis communautaire]]'').

Iako je prihvaćanje pravne stečevine EU važno, još je važnije osigurati učinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je na sastanku Europskog vijeća u [[Madrid]]u [[1995.]] godine postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo (tzv. madridski kriterij):
* '''administrativni''' – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.
<!-- 
== Struktura ==
Ugovorom o Europskoj uniji uspostavljena trojaka struktura Europske unije, koja se često opisuje pomoću pročelja antičkog grčkog hrama s tri stupa, a stupovi se međusobno razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru među državama članicama: 
* '''''Prvi stup''''' tvore već ranije osnovane Zajednice: [[Europska zajednica za ugljen i čelik]] (skraćeno EZUČ), koja je prestala postojati [[2002.]] godine, [[Europska ekonomska zajednica]] (skraćeno EEZ) te [[Europska zajednica za atomsku energiju]] (skraćeno EUROATOM).
* '''''Drugi stup''''' sastoji se od suradnje država članica u području  [[Zajednička vanjska i sigurnosna politika|Zajedničke vanjske i sigurnosne politike]] (engl. ''Common Foreign and Security Policy''). 
* '''''Treći stup''''' sastoji se od suradnje država članica u području  u pravosuđu i unutarnjim poslovima (engl. ''Justice and Home Affairs''), kako je to izvorno definirano Ugovorom iz Maastrichta. On je preimenovan [[1997.]] Ugovorom iz Amsterdama u Policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim predmetima (engl. ''Police and Judicial Cooperation in Criminal Matters''), jer je dio poslova prebačen u prvi stup (pravosudna suradnja u građanskopravnim pitanjima i pitanja [[imigracija|imigracije]], [[viza]] i [[azil]]a).

Samo je prvi stup nadnacionalni. To u prvom redu znači da u procesu donošenja odluka država može ostati preglasana, a da odluka ipak bude donesena i da obvezuje i državu koja se protivila njenom donošenju. S druge strane to znači da su norme nastale na europskoj razini izravno postaju sastavnim dijelom unutrašnjih pravnih poredaka svake države članice, a mogu i izravno stvarati prava za pravne i fizičke osobe. Osim toga, u internom pravu držve članice zauzimaju hijerarhijski status viši od nacionalnog prava. Ta obilježja nadnacionalnosti u druga dva stupa nisu prisutna, odluke se donose jednoglasno, a njihovi učinci u internom pravu ovise o spremnosti država članica da ih provedu.

Trojaka se struktura EU zadržala do danas, usprkos kasnijim izmjenama Ugovora iz Maastrichta: Ugovorom iz Amsterdama 1999., i Ugovorom iz Nice 2003. Unija sastavljena od tri stupa nestat će kada stupi na snagu Ustavni ugovor EU. Ipak, zadržat će se različit stupanj ograničenja nacionalnih ovlasti, jer će se, posebice u pitanjima sadašnjega drugog stupa i dalje odlučivati jednoglasno. Bitna promjena koja će se dogoditi stupanjem na snagu europskog [[Ustav]]a je promijena nositelj pravnog subjektiviteta. Naime, danas Europska unija nije pravna osoba, a obje Zajednice jesu. Ustavni ugovor ukida subjektivitet Zajednicama i dodjeljuje ga Uniji što bi trebalo ojačati njezin identitet na međunarodnoj sceni.-->

== Institucije ==
{{glavni|Institucije Europske unije}}

Europska unija ima vrlo složen sustav institucija. Prema članku 13. [[Ugovor o Europskoj uniji|Ugovora o Europskoj uniji]], institucije Europske unije su:<ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2008:115:0001:01:EN:HTML Konsolidirana inačica Ugovora o Europskoj uniji]</ref>
* [[Europski parlament]],
* [[Europsko vijeće]],
* [[Vijeće Europske unije|Vijeće]],
* [[Europska komisija]] ("Komisija"),
* [[Sud Europske unije]],
* [[Europska središnja banka]],
* [[Revizorski sud]].

Postoje još i druga tijela i ustanove, te velik broj specijaliziranih agencija

== Nadležnost ==
Granice  nadležnosti  Unije  uređene  su  načelom  dodjeljivanja, dok je izvršavanje nadležnosti Unije uređeno je načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na temelju načela dodjeljivanja, Unija djeluje samo u granicama nadležnosti koje su joj države članice dodijelile Ugovorima kako bi postigla njima određene ciljeve. Nadležnosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji, zadržavaju države članice. Na  temelju  načela  supsidijarnosti,  u  područjima  koja  nisu  u  njezinoj  isključivoj nadležnosti,  Unija  djeluje  samo  ako  i  u  mjeri  u  kojoj  ciljeve  predloženog  djelovanja  države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije. Na temelju načela proporcionalnosti, sadržaj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora.

===Kategorije nadležnosti===
Kada je Ugovorima Uniji u posebnom području dodijeljena isključiva nadležnost, samo Unija  može  donositi  i  usvajati  pravno  obvezujuće  akte,  dok  države  članice  to  mogu  činiti samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija ili u svrhu provedbe akata Unije. Kada je Ugovorima Uniji u određenom području dodijeljena nadležnost koju ona dijeli s državama članicama, pravno obvezujuće akte u tom području mogu donositi i usvajati Unija i države  članice.  Države  članice  svoju  nadležnost  izvršavaju  u  onoj  mjeri  u  kojoj  Unija  ne izvršava  svoju  nadležnost.  Države  članice  svoju  nadležnost  ponovno  izvršavaju  u  mjeri  u kojoj je Unija odlučila prestati izvršavati svoju nadležnost.

{{nadležnosti EU}}

== Pravni sustav ==
{{glavni|Pravo Europske unije}}

Pravni sustav Europske unije specifičan je jer nema značajke pravnih sustava država članica, ali ni značajke sustava međunarodnih organizacija. Stoga ga se najčešće predstavlja kao pravni sustav ''sui generis'', koji se razvija i prilagođava potrebama i specifičnostima europske integracije.

Europsko pravo čini ukupnost svih propisa vrijedećih u okviru Europske unije, a običajeno se dijeli na primarno i sekundarno. U primarno pravo ubrajaju se osnivački ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugovorima te odlukama koji mijenjaju i dopunju osnivačke ugovore, te opća načela prava Zajednice. Sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava. Sekundarno pravo čine pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU. Ti propisi obuhvaćaju: uredbe, direktive, odluke, mišljenja, preporuke, zajednička stajališta, zajedničke akcije, okvirne odluke, sudsku praksu Europskoga suda.  Međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država obično se svrstavaju između primarnog i sekundarnog prava.

U europskom pravu djeluju dva načela: načelo izravnog učinka (izravne primjenjivosti), što znači da je ono izravno primjenjivo u državama članicama, te načelo nadređenosti europskog prava nad nacionalnim (prvi put potvrđeno poznatom presudom u slučaju [[Van Gend en Loos]] [[1963.]]).

Iako govorimo o pravnom sustavu EU, valja naglasiti da on nije jedinstven pravni sustav. Naime, sustav uspostavljen u okvirima Europskih zajednica različit je od sustava u okviru ostalih dvaju stupova EU. Naime, dok sustav EZ-a obilježava nadnacionalnost, kako u pogledu nastanka prava tako i u pogledu njegove primjene, pravni je sustav druga dva stupa sličniji klasičnom međunarodnom pravu. Autonomija država članica, i regulatorna i provedbena, bitno je ograničena u nadnacionalnom stupu Unije, dok su u druga dva stupa države članice i dalje u mogućnosti kontrolirati donošenje i provođenje pravnih pravila.

== Politike i aktivnosti EU ==
Zajednica ima nadležnost u područjima i u mjeri koju su joj dodijelile države članice prije svega osnivačkim ugovorima. Sa svakom revizijom osnivačkih ugovora države članice su sve više širile nadležnost Zajednice. To je napose uočljivo kada se pobroje sva područja u kojima je Unija do sada donijela ogroman broj propisa, a koji čine dio pravne stečevine EU (tzv. [[acquis communautaire]]).

Prema osnivačkim ugovorima u pretežnom broju slučajeva nadležnost je podijeljena između Zajednice i države članica, međutim postoje i određena područja koja su u isključivoj nadležnosti Zajednice. Budući europski Ustav taksativno nabraja područja isključive nadležnosti Unije: 1. carinska unija; 2. pravila o tržišnom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; 3. monetarna politika; 4. očuvanje morskih bioloških resursa u sklopu ribarske politike; 5. zajednička trgovinska politika.

=== Carinska politika ===

[[Datoteka:SchengenGrenzeBayern-Tirol.jpg|mini|upright||Oznaka za Schengenski sporazum]]
Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala ključnu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg tržišta i zajedničke gospodarske politke. Carinska unija jedan je od stupnja povezivanja i integriranja ka jedinstvenom unutarnjem tržištu. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe (što prvenstveno uključuje zabranu carina i pristojbi), a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednička pravila, carine i kvote. Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg tržišta 1993. godine uklonjena su preostala ograničenja slobodnom kretanju robe.

=== Ekonomska i monetarna unija ===
[[Ekonomska i monetarna unija Europske unije|Ekonomska i monetarna unija]] (eng. ''Economic and Monetary Union – EMU'') naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute – [[euro|eura]]. EMU je uređena Ugovorom iz Mastrichta, koji uređuje harmonizaciju u tri faze:
* prva faza (od [[1. srpnja]] [[1990.]] do [[31. prosinca]] [[1993.]]): slobodno kretanje kapitala među državama članicama, usklađivanje ekonomskih politika i bliža suradnja ekonomskih politika i suradnja između središnjih banaka.
* druga faza (od [[1. siječnja]] [[1994.]] do [[31. prosinca]] [[1998.]]): konvergencija ekonomskih i monetarnih politika država članica (s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih financija), osnivanje [[Europski monetarni institut|Europskoga monetarnog instituta]] (EMI) i osnivanje [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] (ECB).
* treća faza (od 1. siječnja 1999.): nepovratno fiksiranje tečajeva i uvođenje jedinstvene valute na devizna tržišta i u elektronička plaćanja, koja prate uvođenje [[novčanica]] i [[kovanica]] eura od [[1. siječnja]] [[2002.]] Treća faza EMU-a uvedena je 1999. u 11 država članica, kojima su se kasnije pridružile Grčka i Slovenija. Euro do danas nisu uvele tri stare države članice – Velika Britanija i Danska, koje koriste opt-out klauzulu i Švedska, koja je na referendumu u rujnu 2003. godine odbila uvođenje eura, te deset novih država članica.

=== Zajednička poljoprivredna politika ===
{{glavni|Zajednička poljoprivredna politika}}
[[Poljoprivreda]] je od samog osnutka Europske zajednice bila jedna od glavnih tema kao i jedna od glavnih točaka Rimskih ugovora [[1957.]] godine. Poljoprivreda naime se razlikuje od drugih područja [[gospodarstvo|gospodarstva]], jer su, prije svega, cijene poljoprivrednih proiozvoda  jako podložne promjenama, te je stoga bitna uloga vlada u održavanju njihove stabilnosti. Rimski ugovori definirali su osnovne točke Zajedničke poljoprivredne politike (''Common agricultural policy – CAP''). Načela CAP-a uobličena su na Konferenciji u [[Stresa|Stresi]] [[1958.]] godine.

Tri su načela (definirana još 1962.), na kojima se temelji Zajednička poljoprivredna politika:
* jedinstveno tržište poljoprivrednih proizvoda, odnosno zajedničko uređenje tržišta – zajedničko reguliranje cijena, isplaćivanja pomoći i pravila konkurencije, harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima, kao i zajedničku vanjskotrgovinsku politiku; 
* prednost proizvoda Unije pred uvoznim proizvodima i zaštita unutarnjeg tržišta od poremećaja izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim cijenama: 
* financijska solidarnost: troškovi koji proizlaze iz primjene Zajedničke poljoprivredne politike moraju biti podijeljeni među svim zemljama članicama, bez obzira na njihov nacionalni interes.

Od šest proizvoda za koje su početkom 1960-ih godina bile uspostavljene, CAP danas obuhvaća gotovo sve poljoprivredne proizvode ili grupe proizvoda, osim [[krumpir]]a, [[med]]a i nekih [[alkoholna pića|alkoholnih pića]]. Time su postavljeni osnovni instrumenti zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji uklanjaju prepreke u unutarnjoj trgovini i održavaju zajedničku carinsku barijeru prema trećim zemljama.

Zajednička poljoprivredna politika, unatoč mnogobrojnim pokušajima reformi, i dalje ostaje izuzetno skupa, neproduktivna i nekonkurentna, a cijena poljoprivrednih proizvoda koje plaćaju građani EU znatno je viša od onih na svjetskom tržištu.

=== Pravosuđe i unutarnji poslovi ===
Suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima uspostavljena je stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993., gdje je označena kao ''treći stup'' na kojemu se temelji Unija. Ugovorom iz Amsterdama reorganizirana je suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova. [[Schengenski sporazum]] usvojen izvan pravnog okvira EU uključen je u Ugovore o EU i EZ. Određena područja, poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, odnosno nadležnost Zajednice, što je omogućilo korištenje uobičajenih zakonodavnih instrumenata kao što su uredbe ili direktive. S druge strane, policijska i sudska suradnja u kaznenim pitanjima ostala je u sklopu trećeg stupa i za nju se koriste sljedeći instrumenti: zajednička stajališta (''common positions''), okvirne odluke (''framework decisions'') i odluke, konvencije te rezolucije, preporuke, deklaracije, zaključci itd.

=== Zajednička vanjska i sigurnosna politika ===
Zajednička vanjska i sigurnosna politika također je utemeljena stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993. godine. Pet je glavnih ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike:
* štititi zajedničke vrijednosti i temeljne interese Unije,
* ojačati sigurnost EU,
* očuvati mir i ojačati međunarodnu sigurnost,
* promicati međunarodnu suradnju i
* razvijati demokraciju i vladavinu prava, uključujući ljudska prava.

Osim toga, jedan je od ciljeva EU osnažiti svoj identitet na međunarodnoj sceni, posebno putem provedbe zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući progresivno stvaranje zajedničke obrambene politike što bi moglo voditi zajedničkoj obrani.

=== Proračun ===

[[državni proračun|Proračun]] je financijski okvir djelovanja Unije u kojem se iskazuju sve vrste prihoda i rashoda Europske zajednice, uključujući Europski socijalni fond, kao i administrativne troškove zajedničke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova. EU donosi proračune na razdoblje od šest godina.

[[Datoteka:European-Union-GDP-per-capita-map.png|mini|središte|300px|BDP po stanovniku (2004.), EU prosjek = 100]]

Ukupna sredstva kojima raspolaže EU ograničena su na 1,24% [[BDP]]-a Unije i predstavljaju tek oko 2,5% zima nacionalnih proračuna država članica. Sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora, u koje se ubrajaju:
* uvozne poljoprivredne pristojbe,
* carine,
* udio u prihodima što ih države članice ostvaruju od [[PDV|poreza na dodanu vrijednost]] i
* uplate država članica koje su razmjerne njihovu BDP-u – čine polovicu ukupnih sredstava kojima raspolaže proračun EU.

=== Ostale politike i aktivnosti ===
*borba protiv prijevara
*ljudska prava
*zdravstvo
*znanost i istraživanje
*zajednička porezna politika
*audiovizualna politika
*kultura
*razvojna politika
*poduzetništvo  
*zaštita okoliša
*vanjska trgovina
*regionalna politika
*unutarnje tržište
*okoliš i ekologija
*europska sigurnosna i obrambena politika
*vanjski odnosi
*[[energetska politika|energija]]
*obrazovanje, izobrazba, mladi
*politika zapošljavanja i socijalna politika
*prometna politika
*sigurnost hrane
*tržišno natjecanje
*zaštita potrošača

=== BDP Europske unije i država članica ===
{| class="wikitable" style="text-align:right;"
|- 
! Države članice
! BDP (PPP)<br /><small>u milijardama<br />[[internacionalni dolar|int. dolara]]</small>
! BDP (PPP)<br />po glavi st.<br /><small>u int. dolarima</small>
! Postotak od<br />prosjeka EU-BDP-a<br />(PPP) per capita
|-
| style="text-align:left;" | [[Luksemburg]]
| 41.750
| 81.100
| 235%
|-
| style="text-align:left;" | [[Nizozemska]]
| 713.100
| 42.700
| 128%
|-
| style="text-align:left;" | [[Austrija]]
| 356.500
| 42.400
| 123%
|-
| style="text-align:left;" | [[Švedska]]
| 386.600
| 40.900
| 119%
|-
| style="text-align:left;" | [[Irska]]
| 183.900
| 40.100
| 116%
|-
| style="text-align:left;" | [[Njemačka]]
| 3,139.000
| 38.640
| 111%
|-
| style="text-align:left;" | [[Belgija]]
| 418.600
| 38.200
| 111%
|-
| style="text-align:left;" | [[Danska]] 
| 209.200
| 37.600
| 109%
|-
| style="text-align:left;" | [[Finska]]
| 198.200
| 36.700
| 106%
|-
| style="text-align:left;" | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| 2,290.000
| 36.600
| 106%
|-
| style="text-align:left;" | [[Francuska]]
| 2,246.000
| 35.300
| 103%
|-
| style="text-align:left;" | '''Europska unija'''
| '''15,650.000'''
| '''34.500'''
| 100%
|-
| style="text-align:left;" | [[Španjolska]]
| 1,432.000
| 31.000
| 90%
|-
| style="text-align:left;" | [[Italija]]
| 1,787.000
| 30.900
| 90%
|-
| style="text-align:left;" | [[Cipar]]
| 24.030
| 29.400
| 85%
|-
| style="text-align:left;" | [[Slovenija]]
| 58.360
| 29.000
| 84%
|-
| style="text-align:left;" | [[Češka]]
| 288.600
| 27.400
| 79%
|-
| style="text-align:left;" | [[Grčka]]
| 298.100
| 26.000
| 77%
|-
| style="text-align:left;" | [[Malta]]
| 10.890
| 25.800
| 75%
|-
| style="text-align:left;" | [[Portugal]]
| 252.200
| 23.700
| 69%
|-
| style="text-align:left;" | [[Slovačka]]
| 128.500
| 23.600
| 68%
|-
| style="text-align:left;" | [[Poljska]]
| 781.500
| 20.600
| 60%
|-
| style="text-align:left;" | [[Estonija]]
| 27.660
| 20.600
| 60%
|-
| style="text-align:left;" | [[Mađarska]]
| 198.100
| 19.800
| 57%
|-
| style="text-align:left;" | [[Litva]]
| 62.390
| 19.100
| 55%
|-
| style="text-align:left;" | [[Hrvatska]]
| 81.360
| 18.400
| 53%
|-
| style="text-align:left;" | [[Latvija]]
| 35.370
| 15.900
| 46%
|-
| style="text-align:left;" | [[Bugarska]]
| 102.300
| 13.800
| 40%
|-
| style="text-align:left;" | [[Rumunjska]]
| 270.600
| 12.600
| 37%
|-

! colspan=4 style="text-align:left;" | '''Zemlje kandidati:'''
|-
| style="text-align:left;" | [[Makedonija]]<ref>U EU prepoznata samo kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.</ref>
| 56.890
| 20.500
| 55%
|-
| style="text-align:left;" | [[Turska]]
| 1.087,000
| 14.700
| 43%
|-
| style="text-align:left;" | [[Crna Gora]]
| 7.249
| 11.700
| 34%
|-
| style="text-align:left;" | [[Srbija]]
| 79.880
| 10.800
| 31%
|-
| style="text-align:left;" | [[Albanija]]
| 25.230
| 7.800
| 23%
|-
! colspan=4 style="text-align:left;" | '''Potencijalni kandidati:'''
|-
| style="text-align:left;" | [[Bosna i Hercegovina]]
| 32.040
| 8.200
| 24%
|-
| style="text-align:left;" | [[Kosovo]]
| 13.020
| 6.500
| 19%
|-

|}
<small>Izvor: [[CIA World Factbook]] [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ee.html]</small><br />
Podaci se odnose na procjeni BDP-a za 2011. godinu

== Stanovništvo i površina ==
EU je do kraja 2006. godine (25 država članica) obuhvaćala 3,973.597&nbsp;km² (neznatno veća od Indije, čime bi bila 7. najveća država svijeta). Na tom teritoriju ima, prema popisu iz [[2001.]], oko 456 milijuna stanovnika, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 115 stanovnika/km².

Nakon priključenja Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. godine, površina EU-a povećala se na 4.325.675&nbsp;km², a populacija na 496 milijuna stanovnika.

Nakon [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|ulaska Hrvatske u Europsku uniju]], 1. srpnja 2013. godine, površina EU-a povećala se na 4.381.376&nbsp;km², a populacija na 506 milijuna stanovnika.<ref>[http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tps00001&tableSelection=1&footnotes=yes&labeling=labels&plugin=1  Population on 1 January], Eurostat</ref>

U slučaju da se u budućnosti priključi i [[Turska]], koja je službene pregovore za priključenje počela [[2005.]], površina EU iznosit će 5.159.209&nbsp;km² a populacija oko 580 milijuna stanovnika.

Prosječni [[BDP]] po stanovniku iznosio je 27.000 [[USD]]. Najmanji BDP po stanovniku u američkim dolarima imaju [[Bugarska]] (7 500), [[Rumunjska]] (9 500) te [[Hrvatska]] (12 000), a najveći [[Luksemburg]] (103 000), [[Irska]] (62 000), [[Danska]] (53 500) i [[Velika Britanija]] (40 000).

=== Teritoriji EU izvan Europe ===
: ''Glavni članak:'' [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije|Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije]]
*Francuska: prekooceanski departmani (''départements d'outre-mer'' – DOM): [[Francuska Gvajana]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Gvadalupa]] i [[Martinik]] u [[Karibi]]ma, te [[Mayotte]] i [[Reunion]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]].
*Španjolska: [[Kanari]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], [[Ceuta]] i [[Melilla]] u [[Afrika|Africi]].
*Portugal: [[Azori]] i [[Madeira]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].

''Napomena:'' [[Ceuta]], [[Melilla]] i [[otoci Åland]] spadaju u EU ali ne u [[carinska unija|carinsku uniju]].

Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja članica ne spada u EU (kao ni u carinsku uniju):
* Francuska: [[Francuska Polinezija]], [[Wallis i Futuna]], [[Nova Kaledonija]], [[Sveti Petar i Mikelon]] i nenaseljena područja.
* Danska: [[Grenland]], [[Ovčji otoci]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|European Union|Europska unija}}
{{wječnik|Europska unija|rječnički članak Europska unija}}

*[http://europa.eu/index_hr.htm EUROPA – Službeni portal Europske unije na hrvatskome jeziku]
*[http://www.entereurope.hr/ Vodič kroz informacije o EU]

{{Infookvir Europska unija‏‎}}
{{G8}}
{{Nobelova nagrada za mir}}

[[Kategorija:Europska unija| ]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]