Vidi kôd stranice Dvorac Belvedere u Beču

<!--'''Dvorac Belvedere u Beču'''-->[[datoteka:Wien - Schloss Belvedere, oberes (2).JPG|mini|Gornji Belvedere]]
[[datoteka:Wien Schloss Belvedere DSC02997.JPG|mini|Donji Belvedere]]
[[datoteka:Canaletto (I) 058.jpg|mini|Pogled na park sa Gornjeg Belvederea, slika [[Bernardo Bellotto|Canaletta]] iz [[1758.]]]]
[[datoteka:Carlo_Innocenzo_Carlone_-_Prince_Eugene_as_a_new_Apollo_and_leader_of_the_Muses_-_Schloss_Belvedere,_Ceiling_of_the_Marble_Hall.JPG|mini|Stropna freska [[Martino Altomonte|Martina Altomonta]] u  Mramornoj dvorani dvorca Gornji Belvedere]]
[[datoteka:Belvedere 1753.jpg|mini|Dvorac Belvedere - gravura iz [[1753.]]]]

'''Belvedere''' je naziv za kompleks [[barok|baroknih]] palača podignutih za [[Austrija|austrijskog]] princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] u [[Beč|bečkom]] trećem ''bezirku'' (bečke gradske općine) - ''Landstraße'', koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta (katedrale). 

Palače ''Gornji Belvedere'' i ''Donji Belvedere'', uz pripadajući ''park'' tvore jedan od naljepših [[barok|baroknih]] ansambla na svijetu. 
Danas je kompleks ''Belvedere'' pretvoren u [[muzej]], u kojem djeluje [[Austrijska galerija Belvedere]].

== Donji Belvedere ==

Nakon kupnje zemljišta [[1697.]], princ [[Eugen Savojski|Eugen]] je prvo uredio veliki park, zatim je izgradio prigradsku ladanjsku vilu [[1714.]] otpočeli su radovi na gradnji palače ''Donji Belvedere'', koja je ispočetka građena kao ''parkovna vila'', sa oranžerijom, galerijom za slike i jednim krilom za stanovanje. Projektant i voditelj gradnje bio je poznati austrijski [[barok|barokni]] [[arhitekt]] [[Johann Lukas von Hildebrandt]], ''Belvedere'' je tako postao njegovo najpoznatije djelo. Desna ruka u osmišljavanju i izvedbi dvorca bio mu je [[Venecija|venecijanski]] kipar [[Giovanni Stanetti]], kojeg je u [[Beč]] doveo osobno princ [[Eugen Savojski|Eugen]], zajedno sa cijelom majstorskom radionicom.  ''Stanetti'' je trebao osigurati pravi [[Italija|talijanski]] kiparski doprinos, -  brojne samostojeće figure uzduž balustrada i parka, kao i brojne kiparske detalje po fasadama. ''Donji Belvedere'' dovršen je [[1716.]] godine. 

[[Freska|Fresku]] na kupoli u centralnoj ''Marmorsaal'' ( Mramorna dvorana), oslikao je [[Martino Altomonte]]. Njegova freska slavi ''princa Eugena'' kao novog [[Apolon|Apolona]], boga ljepote i umjetnosti i [[Muza]]. U ovoj dvorani nalazi se i kip ''Apoteoza princa Eugena'' rad austrijskog kipara [[Balthasar Permoser|Balthasara Permosera]]. 

Zapadno od ove dvorane nalazi se Državna spavaća soba (''Paradeschlafzimmer'') bogato ukrašena štuko dekoracijama i skulpturama [[Domenico Parodi|Domenica Parodia]], i oslikana zidnim slikama [[Jonas Drentwett|Jonasa Drentwetta]], u ovom traktu postoji također mramorna dvorana sa stropnom slikom [[Giacomo del Po|Giacoma del Poa]] iz [[1720.]] Dvorana grmaljavine ''Donnersaal'' ima stropne freske od [[Martino Altomonte|Altomonta]] i arhitektonsku dekoraciju od [[Gaetano Fanti|Gaetana Fantia]] (1716). Istočno se od nje nalazi ''Državna blagovaona''. 

== Park i vrtovi ==

Park je tipično [[barok|barokni]], u kojem su biljke i šetnice uredno i simetrično postavljeno poput kazališne kulise. Tipični [[Francuska|francuski]] park sa podrezanim biljem, urednim šetnicama i igrom vode (''jeux d'eau''). Park je projektirao [[Francuska|francuski]] parkovni arhitekt [[Dominique Girard]], koji je posao izučio u [[Dvorac Versailles|dvorcu Versailles]] kao učenik [[André Le Nôtre|Andréa Le Nôtrea]]. Veliki vodeni bazen nalazi se na gornjoj razini , iz njega se voda stepeničasto spušta do bazena u donjem nivou.

== Gornji Belvedere ==

Između [[1720.]] – [[1723.]], podignut je ''Gornji Belvedere'', koji je jednostavno trebao poslužiti kao prikladan kraj glavne osi parka. Projektant je ponovo - [[Johann Lukas von Hildebrandt|von Hildebrandt]]. I u ovom dvorcu postoji ''Marmorsaal''( Mramorna dvorana), u ovoj dvorani potpisan je [[Austrijski državni ugovor]], kojim je ustanovljena moderna [[Austrija|austrijska država]], [[15. svibnja]], [[1955.]] Nakon izgradnje [[1723.]], dvorac je proširen da postane ''glavna ljetna rezidencija'' za ''princa Eugena''. Freske u dvorcu oslikao je [[Carlo Carlone]], oltarnu fresku u dvorskoj kapeli oslikao je [[Francesco Solimena]]. 

''Kompleks Belvedere'' prodan je [[1752.]]  carici  [[Marija Terezija Austrijska|Mariji Tereziji]] od strane naslijednika princa [[Eugen Savojski|Eugena]]. ''Marija Terezija'' je kompleks nazvala ''Belvedere''. Pod  [[Habsburg|Habsburgovcima]] je kompleks povećan. Od [[1775.]], u ''Belvederu'' se nalazila ''carska galerija slika'', iz riznice [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II.]], a od [[1806.]] i kolekcija slika iz ''Palače Ambras'' koja je smještena u ''Donji Belvedere''. Obadvje kolekcije premještene su [[1890.]] u  [[Beč|bečki]] ''Kunsthistorisches Museum''. Posljednji koji je ''Belvedere'' koristio kao rezidenciju bio je nadvojvoda [[Franjo Ferdinand]]. 

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ''kompleks Belvedere'' ugošćuje [[muzej]] [[Austrijska galerija Belvedere|Austrijsku galeriju Belvedere]].

Zgrade ''kompleksa Belvedere'' teško su stradale za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], danas je čitav kompleks restauriran i temeljno uređen.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.belvedere.at/ Službene stranice] ([[njemački]], [[engleski]], [[francuski]],[[talijanski]])

{{Svjetska baština u Austriji}}

{{GLAVNIRASPORED:Belvedere}}
[[Kategorija:Beč]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]]
[[Kategorija:Dvorci]]
[[Kategorija:Građevine u Austriji]]
[[Kategorija:Barokne palače]]
[[Kategorija:Rokoko arhitektura]]
[[Kategorija:Austrijske turističke atrakcije|Belvedere]]