Vidi kôd stranice Dunav

<!--'''Dunav'''-->{{dz}}

{{Infookvir rijeka|
ime = Dunav |
slika = Danube_at_Budapest%2C_Margit_Bridge.jpg |
slika_opis = Dunav u Budimpešti | 
Duljina = 2857 |
Nadmorska visina izvora = 1078 |
Prosječni istjek = [[Beč]]: 1900<br>[[Budimpešta]]: 2.350<br>prije delte: 7130 |
Površina porječja = 817.000 |
Izvor = [[Schwarzwald]]<br> ([[Baden-Württemberg]], [[Njemačka]]) |
Ušće = [[Crno more]], vidi [[Delta Dunava]] |
Pritoke = [[Drava]], [[Sava]], [[Tisa]], [[Velika Morava]], [[Prut]] ... vidi tekst |
Države kroz koje protječe = [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bugarska]], [[Rumunjska]], [[Moldavija]], [[Ukrajina]] |
Gradovi kroz koje protječe =  [[Linz]], [[Beč]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]], [[Vukovar]], [[Novi Sad]], [[Beograd]]... vidi tekst |
Slijev = [[crnomorski slijev|crnomorski]] |
Ulijeva se u = [[Crno more]] |
Plovna od - do = od delte do [[Ulm]]a (Njemačka)
}}

'''Dunav''' je, nakon [[Volga|Volge]], druga najduža i druga vodom najbogatija [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Europa|Europi]], te najduža rijeka u [[EU|Europskoj uniji]].

Dunav izvire u [[Schwarzwald]]u (šumovit planinski kraj u pokrajini [[Baden-Württemberg]], na jugozapadu [[Njemačka|Njemačke]]), spajanjem rječica [[Brigach]]a i [[Breg]]a, u mjestu [[Donaueschingen]]u. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u [[Središnja Europa|središnjoj]] i [[Istočna Europa|istočnoj]] [[Europa|Europi]] ([[Beč]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]] i [[Beograd]]), te nakon 2857 [[km]], na obali [[Crno more|Crnog mora]], tvori [[Delta Dunava|deltu]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]], koja se nalazi na popisu [[Svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.

Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica [[stari Rim|starorimske države]]. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: [[Njemačka]] (7,5 %), [[Austrija]] (10,3 %), [[Slovačka]] (5,8 %), [[Mađarska]] (11,7 %), [[Hrvatska]] (4,5 %), [[Srbija]] (10,3 %), [[Bugarska]] (5,2 %), [[Rumunjska]] (28,9 %), [[Moldova]] (1,7 %) i [[Ukrajina]] (3,8 %). U riječni sustav Dunava spada i devet drugih država: [[Italija]] (0,15 %), [[Poljska]] (0,09 %), [[Švicarska]] (0,32 %), [[Češka]] (2,6 %), [[Slovenija]] (2,2 %), [[Bosna i Hercegovina]] (4,8 %), [[Crna Gora]], [[Makedonija]] i [[Albanija]] (0,03 %).

== Etimologija ==

Ime rijeke na [[hrvatski|hrvatskom]], [[srpski|srpskom]] i [[bugarski|bugarskom]] je ''Dunav'' ([[ćirilica|ćirilično]]: ''Дунав''). Na [[rumunjski|rumunjskom]] se ona zove ''Dunărea'', na [[mađarski|mađarskom]] ''Duna'', na [[slovački|slovačkom]] ''Dunaj'', na [[ukrajinski|ukrajinskom]] i [[ruski|ruskom]] ''Дунай'', na [[njemački|njemačkom]] ''Donau'', na [[engleski|engleskom]] i [[francuski|francuskom]] ''Danube'' i na [[turski|turskom]] ''Tuna''. Sva ova imena dolaze od latinskog izvornika ''[[Danubius]]'' koji je bio [[rimska mitologija|rimski]] riječni bog.

Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što su [[Dnjepar]], [[Dnjestr]], [[Donec]], [[Don]] u Rusiji i [[Don (Engleska)|Don]] u Engleskoj. Na [[perzijski|perzijskom]] riječ ''dānu'' označava rijeku ili struju.

Na njemačkom završetak ''au'' dolazi od germanskog ''ouwe'' (rijeka), a izraz „Donau” se koristi od [[1763.]] godine. U starim njemačkim dokumentima, mogu se naći nazivi „Tonach”, a kasnije i „Donaw”.

Od drugih naziva za rijeku, poznata je latinska inačica ''Danuvius'' i [[grčki jezik|starogrčka]] Ἴστρος (''Istros'').
Odnosno po Herodotu, gornji dio ove rijeke (od Timoka do izvora) zove se Δανουßιος (Danouvios), dok je donji dio Ιστρος (Istros).

== Hidrografija ==
[[Datoteka:Lignedepartagedeseaux.png|mini|desno|500px|Utjecajni slivovi Europe, od kojih je dunavski jedan od najvećih.]]
Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon puta od 2857 kilometara<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16593 Dunav] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref> rijeka se ulijeva u [[Crno more]] u području [[Delta Dunava|delte Dunava]] (4 300&nbsp;km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u [[Sulina|Sulini]] na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 817.000&nbsp;km².<ref name="HE" />

Pritoke koje se nalaze većinom u Alpama, većinom pritječu s desne strane. 
{| style="text-align:center" class="wikitable"
|+ Najveće pritoke Dunava<br><span style="font-weight:normal">(od izvora do ušća)</span>
|-
! Rijeka !! Pritok
|-
| [[Iller]] || 70 m³/s
|-
| [[Lech]] || 200 m³/s
|-
| [[Naab]] || 49 m³/s
|-
| [[Altmühl]] ||
|-
| [[Isar]] || 174 m³/s
|-
| [[Inn]] || 730 m³/s
|-
| [[Traun]] || 150 m³/s
|-
| [[Enns]] || 195 m³/s
|-
| [[Morava (Češka)]] || 118,7 m³/s<ref>[http://www.vuvh.sk/rsv/docs/PMP/prilohy/priloha_2/priloha_2_1/Morava.pdf Morava.] Str. 1. ''Dlhodobý priemerný prietok Moravy v ústí do Dunaja je 118,7 m3 . s-1.''</ref>
|-
| [[Raba]] || 63 m³/s
|-
| [[Váh]] || 195,8 m³/s<ref>[http://www.vuvh.sk/rsv/docs/PMP/prilohy/priloha_2/priloha_2_1/V%E1h.pdf Čiastkové povodie Váhu.] Str. 1. ''Dlhodobý priemerný prietok Váhu v ústí do Dunaja je 195,8 m3 . s-1 (včítane Nitry a Malého Dunaja).''</ref>
|-
| [[Hron]] || 55 m³/s
|-
| [[Ipel]] || 22 m³/s
|-
| [[Sió|Šijov]], iz [[Blatno jezero|Blatnog jezera]] ||
|-
| [[Drava]] || 577 m³/s
|-
| [[Tisa]] || 794 m³/s
|-
| [[Sava]] || 1722 m³/s
|-
| [[Tamiš]] || 47 m³/s
|-
| [[Morava (Srbija)]] || 232 m³/s
|-
| [[Timok]] || 31 m³/s
|-
| [[Jiu]] || 86 m³/s
|-
| [[Iskar]] || 54 m³/s
|-
| [[Olt (rijeka)|Olt]] || 174 m³/s
|-
| [[Jantra]] || 47 m³/s
|-
| [[Argeş (rijeka)|Argeş]] || 71 m³/s
|-
| [[Ialomiţa (rijeka)|Ialomiţa]] || 45 m³/s
|-
| [[Siret (rijeka)|Siret]] || 240 m³/s
|-
| [[Prut]] || 110 m³/s
|}

== Geologija ==
[[Datoteka:Donauversickerung01.jpg|mini|''Nestajanje Dunava'' (Donauversickerung)]]
Geološki gledano Dunav je mnogo stariji od [[Rajna|Rajne]] čiji utjecajni sliv parira dunavskom u istočnoj Njemačkoj. Budući da je Rajna jedina alpska rijeka koja teče sjeverno prema Sjevernom moru, može se povući nevidljiva crta koja razdvaja dijelove istočne Njemačke i koja se ponekad naziva [[europsko razvođe]].

Prije zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] u [[pleistocen]]u, Rajna je izvirala u jugozapadnom dijelu  Schwarzwalda, a vode s Alpa koje danas ulaze u Rajnu su tekle u izvorni Dunav (''Urdonau''). Dijelovi ove bivše rijeke koja je bila puno veća od današnjeg Dunava mogu se vidjeti u kanjonima [[Švapska Jura|Švapske Jure]]. Nakon formiranja [[erozija|erozijom]] gornje rajnske doline, većina alpskih voda je počela teći u Rajnu, zbog čega je današnji gornji Dunav mnogo manji od prijašnjeg.

Budući da Švapsku Juru karakterizira porozni [[vapnenac]] i jer je razina položaja Rajne niža od razine položaja Dunava, podvodne rijeke odnose mnogo vode iz Dunava u Rajnu. Tijekom ljeta, kad je u Dunavu malo vode, rijeka zna potpuno nestati u podzemne kanale na dva mjesta u Švapskoj Juri koja se nazivaju ''[[Poniranje Dunava|Donauversickerung]]'', tj. nestajanje Dunava. Voda se vraća na površinu 12 kilometara južno od [[Aachtopf]]a, sjeverno od [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]] čime ulazi i u Rajnu. Budući da ogromne količine podvodne vode nagrizaju vapnenac, pretpostavlja se da će gornji tok Dunava jednog dana i potpuno nestati u korist Rajne.

== Zemljopis ==

{{Tok Dunava po zemljama}}
Početak Dunava tvore dvije rječice u [[Schwarzwald]]u, [[Breg]] i [[Brigach]]. Izvor rječice Breg je blizu [[Furtwangen]]a,  na 1 078 metara visine. Budući da ova rječica prelazi duži put, zemljopisno se smatra izvorom Dunava<ref name="britannica1">{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/eb/article-9106065/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str. 1.</ref>. Dvije rječice spajaju se u mjestu [[Donaueschingen]]u gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. stoljeća zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke<ref>Članak [[Paul Morand|Paula Moranda]] o Dunavu u ''Au fil des fleuves'', Reader's Digest, 1972., str. 47.</ref>. 

Dunav u pokrajni [[Baden-Württemberg]]u prolazi kroz gradove [[Sigmaringen]] i [[Ulm]], a u [[Bavarska|Bavarskoj]] kroz gradove [[Regensburg]] i [[Passau]]. Ulazi u sjevernu [[Austrija|Austriju]] prolazeći kroz gradove [[Linz]] i glavni grad [[Beč]], nakon toga utječe na jug [[Slovačka|Slovačke]] i prolazi kroz glavni gad [[Bratislava|Bratislavu]].

Iz Slovačke teče preko [[Mađarska|Mađarske]], kroz mađarski glavni grad [[Budimpešta|Budimpeštu]], te od sjevera prema jugu teče između [[Baranja|Baranje]] i riječnog otoka [[Karapandža|Karapandže]] te ulazi u istočnu [[Hrvatska|Hrvatsku]]. 

Dunav izbija na granicu Hrvatske i [[Srbija|Srbije]] ([[Vojvodina]]), te ugrubo slijedi granicu dvije zemlje. Prolazi pored  [[Vukovar]]a, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. 

Protječe kroz glavni grad Srbije [[Beograd]], kasnije tvori granicu između Srbije i [[Rumunjska|Rumunjske]], nakon toga čini granicu i između Rumunjske i [[Bugarska|Bugarske]] te se ulijeva u [[Crno more]] u Rumunjskoj. 
Ovdje stvara veliku deltu na granici s [[Ukrajina|Ukrajinom]]. 

Republika [[Moldavija]] je [[1990.]] godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod [[Giurgiuleşti]]ja (između gradova [[Galaţi (grad)|Galaţi]] i [[Reni]]).

[[Delta Dunava]] je zaštićena prirodna regija u Rumunjskoj i Ukrajini gdje se nalazi šuma Letea. 
Deltu Dunava je [[UNESCO]] 1991. godine označio kao svjetsku baštinu. Rumunjska koja je 1984. godine, otvorila kanal od 64 kilometra od [[Cernavodă|Cernavode]] do Crnog mora, čime je skratila put od 400 kilometara<ref name="britannica3">{{eng oznaka}} [http://www.britannica.com/eb/article-34470/Danube-River Danube] u [[Encyclopaedia Britannica]], str.3</ref>, izrazila je zabrinutost zbog ekoloških posljedica izgradnje kanala Dunav-Crno more s ukrajinske strane.

Udio pojedinih zemalja u dunavskom slivu je sljedeći:<ref>{{nje oznaka}}{{eng oznaka}} ''Internationale Komission zum Schutz der Donau : Facts and Figures about the Danube River Basin'' [http://www.ecologic-events.de/danube/en/documents/info_danube_river_basin.pdf Pročitaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816172236/http://www.ecologic-events.de/danube/en/documents/info_danube_river_basin.pdf |date=16. kolovoza 2011. }}</ref> Austrija (22,1 %), Rumunjska (17,6 %), Njemačka (14,5 %), Srbija (11,3 %), BiH (8,8 %), Hrvatska (6,4 %), Mađarska (4,3 %), Ukrajina (4,3 %), Bugarska (3,7 %), Slovenija (3,1 %), Slovačka (1,9 %), Češka (1,2 %), Moldavija (0,7 %).

Dunav prolazi kroz deset zemalja. Rijeka služi kao granica na 1 070,9 kilometara, što je 37 % njezine ukupne dužine. Četiri zemlje drže samo jednu obalu rijeke cijelim tokom (Bugarska, Hrvatska (uvjetno rečeno, jer mjestimično, na mnogim dijelovima toka Hrvatskoj pripadaju obje obale rijeke, iako im još uvijek nije u posjedu), Moldavija, Ukrajina).

{| class="wikitable" style=" width:70%;"
|+Udio dunavskih zemalja
! width=16% rowspan=2 bgcolor=#CEDAF2| Zemlja
! width=11% rowspan=2 bgcolor=#CEDAF2| ukupna dužina
! width=30% colspan=3 bgcolor=#CEDAF2| desna obala
! width=13% colspan=2 bgcolor=#CEDAF2| obje obale
! width=30% colspan=3 bgcolor=#CEDAF2| lijeva obala
|-
! width=8% bgcolor=#CEDAF2| km
! width=5% bgcolor=#CEDAF2| %
! width=17% bgcolor=#CEDAF2| dužina toka
! width=8% bgcolor=#CEDAF2| km
! width=5% bgcolor=#CEDAF2| %
! width=8% bgcolor=#CEDAF2| km
! width=5% bgcolor=#CEDAF2| %
! width=17% bgcolor=#CEDAF2| dužina toka
|-
| Njemačka
| align=right | 687,00
| align=right | 658,6
| align=right | 23
| align=right | 2888,77–2230,20
| align=right | 658,6
| align=right | 36
| align=right | 687,0
| align=right | 24
| align=right | 2888,77–2201,77
|-
| Austrija
| align=right | 357,50
| align=right | 357,5
| align=right |12
| align=right | 2230,20–1872,70
| align=right |321,5
| align=right |18
| align=right |321,5
| align=right |11
| align=right | 2201,77–1880,26
|-
| Slovačka
| align=right |172,06
| align=right |22,5
| align=right |1
| align=right | 1872,70–1850,20
| align=right |22,5
| align=right |1
| align=right |172,1
| align=right |6
| align=right | 1880,26–1708,20
|-
| Mađarska
| align=right |417,20
| align=right |417,2
| align=right |14
| align=right | 1850,20–1433,00
| align=right |275,2
| align=right |15
| align=right |275,2
| align=right |10
| align=right | 1708,20–1433,00
|-
| Hrvatska
| align=right |137,50
| align=right |137,5
| align=right |5
| align=right | 1433,00–1295,50
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right | 
|-
| Srbija
| align=right |587,35
| align=right |449,9
| align=right |16
| align=right | 1295,50–845,65
| align=right |220,5
| align=right |12
| align=right |358,0
| align=right |12
| align=right | 1433,00–1075,00
|-
| Rumunjska
| align=right |1075,00
| align=right |374,1
| align=right |13
| align=right | 374,10–0,00
| align=right |319,6
| align=right |18
| align=right |1020,5
| align=right |35
| align=right | 1075,00–134,14<br />79,63–0,00
|-
| Bugarska
| align=right |471,55
| align=right |471,6
| align=right |16
| align=right | 845,65–374,10
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right | 
|-
| Moldavija
| align=right |0,57
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right | 
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right |0,6
| align=right |0
| align=right | 134,14–133,57
|-
| Ukrajina
| align=right |53,94
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right | 
| align=right |0,0
| align=right |0
| align=right |53,9
| align=right |2
| align=right | 133,57–79,63
|}

(Izvor: [[Dunavska komisija]], [[Budimpešta]], siječanj 2000.–ožujak 2004.)</small>

=== Detaljan tok od Crne šume do Crnog mora ===
[[Datoteka:Bassin-du-Danube.png|700px|center]]
==== Njemačka ====
[[Datoteka:Donauquelle.jpg|mini|„Izvor Dunava” u Donaueschingenu.]]
[[Datoteka:Ulm2-midsize.jpg|mini|lijevo|Dunav u Ulmu (pogled s katedrale).]]
[[Datoteka:Regensburg Donaupanorama.jpg|mini|Prolazak Dunava ispod mosta u Regensburgu.]]

Dunav se formira 1,4 kilometra istočno od [[Donaueschingen]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]], spajanjem rječica [[Brigach]] i [[Breg]], što se lokalno naziva izrekom „''Brigach und Breg bringen die Donau zu Weg''”.

Dunav teče oko 687 kilometara kroz Njemačku<ref>{{nje oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.danube-river.org/de_donau-d-statistik.html Podaci o Dunavu u Njemačkoj] na danube-river.org.</ref>, od izvora blizu granice s Austrijom, te je treća po veličini rijeka u zemlji. Najveći gradovi koji se nalaze na rijeci su [[Tuttlingen]], [[Sigmaringen]], [[Ulm]], [[Neu-Ulm]], [[Ingolstadt]], [[Regensburg]], [[Straubing]] i [[Passau]].

Desne pritoke rijeke su [[Iller]] u [[Neu-Ulm]]u, [[Lech]] kod Marxheima (istočno od [[Donauwörth]]a) i Isar kod [[Deggendorf]]a, kao i [[Inn]] u [[Passau]]u ; lijeve pritoke su [[Wörnitz]] u Donauwörthu, [[Altmühl]] poslije [[Kelheim]]a, [[Naab]] i [[Regen (rijeka)|Regen]] kod [[Regensburg]]a. Mnogo manjih rječica u također pritoke Dunava, kao što su Riß, Rot, Große Lauter, Blau, Günz, Brenz, Mindel, Zusam, Schmutter, Paar, Abens, Große Laber, Vils, te Ilz, Erlau i Ranna.

U Passauu s lijeve strane pritječe Ilz, nakon čega s desne strane pritječe Inn<ref name="britannica1"/>. Voda Inna koji dolazi s [[Alpe|Alpa]] je zelena, dok je voda Dunava plava, a boja Ilza koja dolazi iz močvarnog područja je crna<ref>Članak Paula Moranda, ''op. cit.'', str. 51.</ref>.

Među najzanimljivijim građevinama uzduž njemačkog Dunava su [[opatija Beuron]], [[dvorac Sigmaringen]], gotička [[katedrala u Ulmu]] koja ja najviša crkva na svijetu (161,6 m), [[opatija Weltenburg]] i [[Befreiungshalle]] koji se nalaze blizu [[Kelheim]]a, kameni most (iz 1135.) i [[Katedrala u Regensburgu|katedrala sv. Petra]] u [[Regensburg]]u, te [[Walhalla]] koji se nalazi desetak kilometara od [[Donaustauf]]a. Između opatije Weltenburg i Kelheima nalazi se pejzažno i geološki zanimljiva dolina [[Donaudurchbruch]].

==== Austrija ====
[[Datoteka:Stift melk 001 2004.jpg|mini|Opatija Melk na Dunavu.]]
[[Datoteka:Stadtteile von Wien entlang der Donau (gesehen von Nordwesten).jpg|mini|lijevo|Dunav i „Novi Dunav” u Beču.]]
Dunav se često snažno povezuje s [[Austrija|Austrijom]], najviše radi činjenice što se [[Austro-Ugarska]] (popularno zvana „Dunavska monarhija”) protezala na oko 1 300 kilometara uzduž rijeke. Svjetski je popularan i bečki valcer ''[[Na lijepom plavom Dunavu]]''.

Danas kroz teritorij Austrije teče samo oko 350 kilometara rijeke<ref>{{nje oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.danube-river.org/de_donau-a-statistik.html Podaci o Dunavu u Austriji]</ref>, što je čini šestom državom po dužini Dunava.

Skoro sve rijeke u zemlji završavaju u Dunavu, a time i u Crnom moru. Jedino je savezna pokrajina [[Vorarlberg]] dio riječnog područja [[Rajna|Rajne]] (Sjeverno more), kao i jedan manji sjeverozapadni dio [[Donja Austrija|Donje Austrije]] koji je dio područja rijeke [[Lužnice]] ([[Vltava]]-[[Laba]]-[[Sjeverno more]]). Nekoliko kilometara iza Passaua nalazi se njemačko-austrijska granica nakon čega slijedi ''[[Schlögener Schlinge]]'', područje u kojem rijeka mijenja smjer za 180°. Negdje 70 kilometara poslije granice, Dunav prolazi kroz [[Linz]] koji je treći po veličini grad u Austriji. Rijeka poslije prolazi kroz [[Mauthausen]] i [[Enns]] (na ušću rijeka [[Enns (rijeka)|Enns]] i [[Grein (rijeka)|Grein]], gdje je najveća dubina austrijskog Dunava, a nakon 90 kilometara slijedi [[Melk]] s poznatom opatijom.
[[Datoteka:Schlögener Schlinge.jpg|mini|lijevo|''[[Schlögener Schlinge]]'']]
Poslije, rijeka prolazi na oko 36 kilometara kroz poznatu pitoresknu dolinu [[Wachau]] (na [[UNESCO]]-vom popisu [[svjetska baština|svjetske baštine]]) koja se proteže od [[Dürnstein]]a do [[Krems]]a<ref name="autriche">{{nje oznaka}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes - Landschaften, Naturräume, Größe des Einzugsgebietes, Zuflüsse, Länge, Hydrologie'', Sveučilište u Kasselu, str. 5-7 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>. Blizu slovačke granice Dunav prolazi još i kroz austrijski glavni grad, [[Beč]]. Stoljećima je ovo bio najvažniji i najveći dunavski grad, ali danas dijeli svoj status s Budimpeštom i Beogradom. Rijeka je omogućila ovom gradu da postane veliko gospodarsko središte, a veliki značaj ima i danas. Kako bi se spriječile poplave, rijeka je umjetno regulirana<ref name="autriche" />. Grad je dobio ime po rijeci [[Wien (rijeka)|Wien]] (''Wienfluss'') koja se ovdje ulijeva u Dunav.

Važne austrijske pritoke su [[Inn]] (desna strana ; na njemačkoj granici), [[Aist]] (lijeva strana), [[Traun]] (desna strana), [[Enns (rijeka)|Enns]] (desna strana), [[Jivice]] (''Ybbs'') (desna strana), [[Traisen]] (desna strana), [[Kamp (rijeka)|Kamp]] (lijeva strana), [[Wien (rijeka)|Wien]] (desna strana), [[Schwechat]] (desna strana) i [[Leitha]] (desna strana) koja je značajna po tome što je do [[1921.]] služila kao granica s Ugarskom.

Na području Austrije nalazi se 11 [[hidroelektrana]] na Dunavu.

[[Beč]] je sjedište [[Međunarodna komisija za zaštitu Dunava|Međunarodne komisije za zaštitu Dunava]] (''Internationale Kommission zum Schutz der Donau'', IKSD), koja je osnovana [[1998.]] godine<ref>{{eng oznaka}} [http://www.icpdr.org/icpdr-pages/about_us.htm O IKSD-u] na icpdr.org.</ref>.
[[Datoteka:Bratislava New Bridge from castle hill.JPG|mini|Dunav u Bratislavi.]]

==== Slovačka ====

Ulaskom u [[Slovačka|Slovačku]] rijeka čini prirodni granicu s Austrijom na udaljenosti od samo 45 kilometara od Beča, te prolazi kroz slovački glavni grad [[Bratislava|Bratislavu]] gdje se spaja s rijekom [[Morava (Češka)|Moravom]]. Nakon toga Dunav čini i granicu Slovačke s Mađarskom<ref name="slovaquiehongrie">{{nje oznaka}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes'', str. 3 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>.

Od slovačkih gradova na Dunavu ovdje se nalazi i [[Komoran]] koji je važan grad mađarske manjine u zemlji i mjesto gdje se [[Váh]], koji je najveća slovačka rijeka, ulijeva u Dunav. Prije mađarske granice se u Dunav još ulijevaju rijeka [[Hron]] u [[Štúrovo|Štúrovu]] i rijeka [[Ipel]] u selu [[Chľaba]]<ref name="slovaquiehongrie" />.

==== Mađarska ====
[[Datoteka:DonauknieVisegrad.jpg|mini| Okuka Dunava (''Dunakanyar'') kod [[Višegrad (Mađarska)|Višegrada]].]]
Slijedeći tok Dunava koji dijelom oblikuje granicu između [[Mađarska|Mađarske]] i Slovačke, prvi važniji grad na rijeci je [[Győr]], koji se nalazi na ušću Dunava i [[Raba|Rabe]]. Nedaleko od ušća s Ipelom, blizu mađarskog grada [[Szob]]a, Dunav u potpunosti prelazi granicu i ulazi u Mađarsku. Rijeka dalje svojim tijekom prolazi kraj planinskog lanca [[Börzsöny]]. Nedaleko od [[Višegrad (Mađarska)|Višegrada]], rijeka mijenja smjer za 90° prema jugu (okuka Dunava- ''Dunakanyar''). Od te točke rijeka teče tim smjerom gotovo 500 kilometara, umjesto od zapada prema istoku kao što je do tad tekla.

Nakon toka od oko 40 kilometara, rijeka dolazi do [[Budimpešta|Budimpešte]] koja je najveći grad na Dunavu (1,8 milijuna stanovnika) i glavni grad Mađarske. Od ove točke rijeka izlazi iz područja mađarskih brda i ulazi u [[Alföld]] (veliku mađarsku nizinu), kojoj je Dunav zapadna granica. Nakon prolaska kroz više manjih gradova, kao što su [[Dunaújváros]], [[Baja]], [[Pakša]] i [[Kalača]] (Kaloča), Dunav izlazi iz mađarskog teritorija nedaleko od [[Mohač]]a.

==== Hrvatska ====
[[Datoteka:Batina.jpg|mini|Dunav u Batini.]]
[[Hrvatska]] ima 137 kilometara udjela u Dunavu. Rijeka u Hrvatsku ulazi u [[Batina|Batini]] koja se nalazi na granici Hrvatske s Mađarskom i Srbijom i završava blizu [[Ilok]]a. Rijeka jednim dijelom služi kao prirodna granica između Hrvatske i Srbije. Najveći i najvažniji hrvatski grad na obali Dunava je [[Vukovar]]. Grad je teško stradao za [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i njegov gospodarski značaj kao hrvatske luke na Dunavu je opao. Nakon obnove, luka je ponovno dobila veliki značaj, pogotovo u teretnom prometu.

Blizu Dunava je i [[Osijek]], koji se nalazi oko 20 kilometara od ušća Dunava i [[Drava|Drave]], koja je druga po veličini pritoka Dunava.

==== Srbija ====
[[Datoteka:Donau bei Novi Sad.jpg|mini|desno|Dunav u Novom Sadu.]]
Na početku, [[Srbija]] dijeli Dunav s Hrvatskom, da bi kod [[Bačka Palanka|Bačke Palanke]] rijeka u potpunosti skrenula u Srbiju ([[Vojvodina|Vojvodinu]]). Dunav kroz Srbiju teče jugoistočno od hrvatske do rumunjske granice.

Prvi važniji grad kroz kojeg rijeka prolazi u Vojvodini je [[Apatin]], čija [[Apatin (općina)|općina]] graniči s Hrvatskom, a i koji se nalazi na udaljenosti od samo 25&nbsp;km od mađarske granice. Sljedeći veći grad kroz koji protječe rijeka je [[Bačka Palanka]]. Nizvodno od ovog grada, rijeka prolazi kroz [[Novi Sad]] čiji su [[Mostovi Novog Sada|mostovi]] teško oštećeni za vrijeme [[Operacija Saveznička sila|NATO-vog bombardiranja]] [[1999.]] godine. Kroz više od šest godina se promet kroz dva dijela grada odvijao pomoću pomoćnog mosta, što je onemogućavalo i plovidbu rijekom, a most je bio otvoren tri dana tjednom<ref name="Serbie">{{nje oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.danube-river.org/en_donau-cs-view.html Podaci o Dunavu u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070423193558/http://www.danube-river.org/en_donau-cs-view.html |date=23. travnja 2007. }} na danube-river.org.</ref>. Nakon što je [[11. listopada]] [[2005.]], ponovno pušten u promet obnovljeni „[[Most slobode]]”, plovidba Dunavom bez zapreka je ponovno postala moguća.
[[Datoteka:Golubac.JPG|mini|lijevo|Tvrđava Golubac]]
Nakon putovanja od 70 kilometara, Dunav dolazi do [[Beograd]]a, koji je treći po veličini grad na rijeci s 1,6 milijuna stanovnika. Ovaj grad koji je naseljen već 7 000 godina je jedno od najstarijih stalno naseljenih mjesta na obalama Dunava. Grad je sagrađen na ušću [[Sava|Save]] u Dunav, kojim dominira tvrđava [[Kalemegdan]].

Svojim daljnim tijekom kroz Srbiju, rijeka prolazi kroz industrijske gradove [[Pančevo]] (gdje se u Dunav ulijeva [[Tamiš]]) i [[Smederevo]] (gdje se u Dunav ulijeva [[Morava (Srbija)|Morava]]). Rijeka dalje prolazi kraj [[Golubački Grad|tvrđave Golubac]] na ulasku u [[Đerdapska klisura|Đerdapsku klisuru]]. Dunav dalje čini granicu Srbije s Rumunjskom, a tu se nalaze i dvije hidroelektrane na rijeci [[Hidroelektrana Đerdap|Đerdap I i Đerdap II]]. Na srpskoj strani rijeke nalazi se [[Nacionalni park Đerdap]] unutar koje se nalazi ostaci [[Trajanov most|Trajanovog mosta]] i [[Trajanova tabla]].

==== Bugarska ====
[[Datoteka:OrjachowoBGHafen.jpg|mini|Riječna luka u Orjahovu u Bugarskoj.]]
Dunav cijelim svojim tokom kroz [[Bugarska|Bugarsku]] označava granicu te zemlje s Rumunjskom. Uzduž cijele te granice od 500 kilometara, postoji samo jedan most (Most prijateljstva) koji od [[1954.]] godine spaja [[Ruse]], koji je najveći bugarski grad na Dunavu, i rumunjski grad [[Giurgiu (grad)|Giurgiu]].

Iako se Dunav velikom dužinom proteže uz rub Bugarske, rijeka ima manji značaj nego u ostalim podunavskim zemljama. Budući da je ovo jedini plovan riječni put u zemlji i da se nalazi na sjeveru zemlje koji nije jako naseljen, Dunav je regionalno značajan za omanju trgovačku flotu.

Od dvanaest bugarskih luka na Dunavu, najznačajnije su [[Svištov]], [[Ruse]], [[Vidin]], [[Nikopol]], [[Lom (Bugarska)|Lom]] i [[Silistra]]. U Svištovu rijeka doseže svoju najjužniju točku. Nakon toga Dunav se penje sjeverno i napušta teritorij Bugarske nakon grada Silistre.

==== Rumunjska ====
[[Datoteka:FerryDanubeGalati20060716.jpg|mini|Trajekti u Galaţi]]
[[File:TulceaDonaudelta2010Video.ogv|thumb|[[Delta Dunava|delte Dunava]] (2010.)]]
Od svih zemalja kroz koje Dunav teče, Rumunjska ima daleko najveći udio u rijeci. 1 075 kilometara koji prolaze kroz Rumunjsku čine oko trećine ukupne dužine rijeke<ref>{{nje oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.danube-river.org/en_donau-r-view.html Podaci o Dunavu u Rumunjskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070423124701/http://www.danube-river.org/en_donau-r-view.html |date=23. travnja 2007. }} na danube-river.org.</ref>. Većim dijelom rijeka tvori granicu zemlje sa Srbijom i Bugarskom, da bi između [[Bărăgan]]a i [[Dobrudža|Dobrudže]] rijeka skrenula sjeverno, gdje prije ulijevanja u [[Crno more]] tvori granicu s Ukrajinom.

Prije dolaska do Đerdapske klisure (''Željezna vrata'') što je bio za plovidbu najopasniji dio Dunava, sve do umjetne regulacije u 1970-ima, rijeka prolazi jugozapadno od [[banat]]skih gorja, gdje se rijeka [[Olt (rijeka)|Olt]] ulijeva u Dunav blizu Islaza. Nakon [[Orşova|Oršove]], rijeka prolazi kroz [[Drobeta Turnu Severin]]. Ovdje rijeka skreće prema jugu i prolazi kroz Gruia, Pristol, Cetate i [[Calafat]]. Odavde rijeka nastavlja svoj put prema istoku i tvori 400 kilometara dugačku granicu s Bugarskom. Rijeka prolazi kroz gradove [[Corabia]], [[Turnu Măgurele]], [[Zimnicea]], [[Giurgiu (grad)|Giurgiu]] (koji se nalazi preko puta bugarskog grada [[Ruse]]), [[Olteniţa]], gdje se rijeka [[Argeş (rijeka)|Argeş]] ulijeva u Dunav, te [[Călăraşi (Călăraşi, Rumunjska)|Călăraşi]]. Dalje rijeka tvori zapadnu granicu Dobrudže i prolazi kroz gradove [[Cernavodă]], [[Topalu]], [[Hârşova]], [[Giurgeni]] i [[Gropeni]], prije dolaske u veće gradove  [[Brăila (grad)|Brăila]] i [[Galaţi (grad)|Galaţi]].

47 kilometara prije prolaska kroz ovaj zadnji grad, Dunav se dijeli u tri rukavca koji formiraju granice [[Delta Dunava|delte Dunava]] gdje rijeka prolazi kroz luke [[Tulcea (grad)|Tulcea]] i [[Sulina]] prije dolaska do Crnog mora koje se nalazi nešto istočnije<ref>{{nje oznaka}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes'', str. 12-13 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>. Stotinjak kilometara poslije Galaţija, tok Dunava tvori granicu Rumunjske s Moldavijom (na 570 metara) i Ukrajinom (ostatak granice uz sjeverni dunavski rukavac [[Kilija (rijeka)|Kilija]]{{newdsm}}).

==== Moldavija ====

Kroz [[Moldavija|Moldaviju]] teče najmanji dio Dunava. Poslije ulijevanja rijeke [[Prut]] nizvodno od Galaţija, lijeva obala Dunava zalazi u moldavijski teritorij, te rijeka tvori 570 metara dugi dio granice između Rumunjske i Moldavije, blizu grada [[Giurgiuleşti]]. Moldavija je izvorno imala samo 340 metara udjela u rijeci, ali je [[1999.]] godine Ukrajina ustupila, zbog razmjene, dodatnih 230 metara. Ispada da Ukrajini odluka o zamjeni teritorija s Moldovom i nije bila najmudrija jer je promet ukrajinske luke Odesa znatno opao nakon što je Moldova ubrzo na ustupljenom (zamijenjenom) teritoriju izgradila terminal kod grada Giurgiulesti.

Iako ima pristup rumunjskoj luci [[Galaţi (grad)|Galaţi]], te ukrajinskim lukama [[Reni]], [[Izmail]] i [[Kilija]], Moldavija planira iskoristiti svoj pristup Dunavu za izgradnju vlastite luke.

==== Ukrajina ====
[[Datoteka:Danube Vilkovo1.jpg|mini|Dunav kod Vilkova u Ukrajini.]]
Nakon moldavijske granice, lijeva obala Dunava postaje ukrajinski teritorij, a sama rijeka tvori granicu između Rumunjske i [[Ukrajina|Ukrajine]] na oko 47 kilometara<ref>{{nje oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.danube-river.org/en_donau-ukr-statistik.html Podaci o Dunavu u Ukrajini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070423124916/http://www.danube-river.org/en_donau-ukr-statistik.html |date=23. travnja 2007. }} na danube-river.org.</ref>. Dunav se dijeli na tri rukavca, od kojih dva, Sulina i Sfântu-Gheorghe teku kroz Rumunjsku, dok najsjeverniji rukavac Kilija (Chilia), služi kao granica na 56 kilometara i prolazi kroz ukrajinske luke [[Izmail]], [[Kilija]] i [[Vilkovo]] gdje počinje [[kanal Dunav-Crno more]]. Nakon Vilkova, Kilijski rukavac u potpunosti ulazi u Ukrajinu, gdje se nekoliko kilometara dalje ulijeva u Crno more.

== Povijest ==
[[Datoteka:Turnu Severin Drobeta.jpg|mini|lijevo|Rimske ruševine kod Drobete-Turnu Severina na Dunavu.]]
Na riječnom području Dunava razvile su se neke od najstarijih civilizacija u [[Europa|Europi]]. U [[neolitik]]u u sredini dunavskog područja postojala je [[kultura linearne keramike]]. U [[brončano doba]] na prostoru današnje Hrvatske postojala je razvijena [[Vučedolska kultura]] poznata po keramičkim radovima<ref>{{fra oznaka}}Vučedolska kultura u članku ''Les pontiques des poteries cordées'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/z9.htm Pročitaj]</ref>. Brojna nalazišta [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]] koja datira iz 6. tisućljeća pr. Kr. do 3. tisućljeća pr. Kr., nalaze se uzduž Dunava<ref>{{fra oznaka}}Vinčanska kultura u članku ''Les Pelasges Vinciens'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/y15.htm Pročitaj]</ref>.

U 7. stoljeću pr. Kr. su Grci krenuli uzvodno uz rijeku od Crnog mora kroz grad Tomis, današnju [[Constanţa (grad)|Constanţu]]. Njihovo putovanje je završilo blizu današnje granice Srbije i Rumunjske, gdje je zbog opasnog toka rijeke nastavak putovanja postao nemoguć. Od 37. godine je Dunav praktički cijelim svojim tokom tvorio granicu Rimskog imperija sa sjevernim narodima<ref>Paul Petit, ''Histoire générale de l’Empire romain, tome1 : Le Haut-Empire'', Points Histoire, Le Seuil, 1974., str. 224-225.</ref>. Rimska ratna mornarica (''Classis'')  se ovdje uspješno borila protiv [[Germani|Germana]], koji nisu imali načina suprotstaviti joj se. [[Marko Aurelije]] je zahvaljujući svojoj borbenoj floti pobijedio [[Markomani|Markomane]] u više bitaka. Rimljani su uspješno dominirali rijekom sve do vladavine [[Valentinijan I.|Valentinijana Prvog]] (364.-375.), jedina iznimka bilo je razdoblje od 256. do 259. godine. Širenje preko Dunava u Daciju je Rimljanima uspjelo tek nakon izgradnje mosta 101. godine, kod garnizonskog mjesta [[Drobeta-Turnu Severin|Drobete-Turnu Severina]] blizu Željeznih vrata, te nakon borbi 102. i 106. godine<ref>Paul Petit, str. 216-217.</ref>. Kao rezultat ove [[Trajan]]ove pobjede, stvorena je provincija [[Dacija (rimska provincija)|Dacija]] koja je opet izgubljena 271. godine.

Za vrijeme seobe naroda, od 3. do 5. stoljeća, mnogi su istočni narodi ([[Vandali]], [[Vizigoti]], [[Huni]], [[Avari]] i [[Slaveni]]) koristili dolinu Dunava za ulazak u Europu.

U 9. stoljeću su uz Dunav na prostor današnje [[Mađarska|Mađarske]] iz Azije došli [[Mađari]]. Oni su zajedno sa slavenskim stanovništvom koje je ondje već živjelo, osnovali [[Ugarska|Ugarsku]] pod kraljem [[Stjepan I. Sveti|Stjepanom]].

U vrijeme [[prvi križarski rat|prvog križarskog rata]], vojska [[Gotfrid Bujonski|Gotfrida Bujonskog]] (''Godefroy de Bouillon'') je od [[1096.]] do [[1099.]], putovala uz Dunav od Regensburga do Beograda (''Route Charlemagne''). Oko 340 godina poslije, [[Osmansko Carstvo|turska]] je vojska iskoristila isti put, samo u suprotnom smjeru. Dunav je bio važan način prijevoza vojske, opreme i zaliha za vrijeme njihovog osvajanja jugoistočne Europe. Rijeka je Turcima omogućila brzo napredovanje, te su se [[1440.]] godine odvile prve bitke za Beograd koji se nalazi 2 000 kilometara od ušća rijeke. Osvajanje grada uspjelo je tek 1521., a nekoliko godina kasnije, [[1526.]] godine, je turska vojska uspjela pobijediti i [[Ugarska|Ugarsku]] ([[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|s Hrvatskom u sastavu]]) u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]]. Budući da je kralj [[Ludovik II., kralj Mađarske|Ludovik II.]] ubijen tijekom bitke, zapadni dio Ugarske koji ne biva osvojen dolazi pod vlast [[Habsburgovci|Habsburgovaca]]. Taj događaj obilježava rođenje „Dunavske monarhije”.

[[Datoteka:Bazilika.díszkivilágítás.2005.jpg|mini|[[Ostrogon]]ska katedrala u Mađarskoj, kraj Dunava.]]
Godine [[1529.]], Turci dolaze do [[Beč]]a, ali ga ne uspijevaju osvojiti. Osmansko širenje uz Dunav biva zaustavljeno, a nakon bitke kod Haršanja u Baranji [[1687.]] godine, Turci počinju polako gubiti moć i teritorije. U ovom razdoblju najveću političku moć u regiji stječe [[Austro-Ugarska]], dok [[Osmansko Carstvo]] ostaje jedan od najvažnijih političkih faktora u jugoistočnoj Europi, sve do skoro potpunog gubitka teritorija na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] za vrijeme [[rusko-turski ratovi|rusko-turskih ratova]] (1768.–1774.) i [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] 1912.-1913. godine. Dunav za to vrijeme nije igrao samo važnu vojnu i trgovačku ulogu, već je bio i politička, kulturna i vjerska poveznica između istoka i zapada.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[1946.]] godine je stvoren novi dogovor o riječnom prometu koji je trebao zamijeniti [[Pariz|Pariške]] [[pariški ugovori o riječnom prometu|ugovore]] iz [[1921.]] godine. Sve zemlje na rijeci su sudjelovale na [[beogradska konferencija|konferenciji]] u Beogradu [[1948.]] godine, osim Njemačke i Austrije. Nakon potpisivanja sporazuma, dodatno je u [[Dunavska komisija|Dunavsku komisiju]] primljena i Austrija. [[Savezna Republika Njemačka]] primljena je u komisiju tek [[1998.]] godine, pedeset godina nakon Beogradske konferencije. Njen raniji ulazak u komisiju bio je onemogućen zbog protivljenja [[SSSR]]-a.

== Dunav u kulturi ==

* Najproslavljenije glazbeno djelo o Dunavu je slavni bečki valcer ''[[Na lijepom plavom Dunavu]]'' (njemački: ''An der schönen blauen Donau'') kojeg je skladao [[Johann Strauss mlađi]]. Strauss je ovo djelo stvorio na putovanju Dunavom. 
<div style="float:right; margin-left: 10px;">{{Zvuk 2|ime_datoteke=An der schönem blauen Donau.ogg|naslov=Na lijepom plavom Dunavu}}</div>
* Drugi slavni valcer o Dunavu je ''Valovi Dunava'' (rumunjski: ''Valurile Dunării''), rumunjskog skladatelja Iona Ivanovicija.
* Rijeka je ostavila mnogo traga u kulturama dunavskih zemalja. Dunava se povezuje s mitologijom o podrijetlu Rumunja.
* Uz brojne legende, mnogi su pisci također bili inspirirani Dunavom, od [[Ovidije|Ovidija]] pa do modernog mađarskog pisca [[Péter Esterházy|Pétera Esterházya]]<ref>{{nje oznaka}} Primjerak djela Pétera Esterházya, ''An der Frankfurter Buchmesse'', 1998. [http://www.frankfurt.matav.hu/nemet/esterhazy.htm Pročitaj]</ref>. 
* Dunav (''Danubio''), djelo [[Claudio Magris|Claudija Magrisa]] gdje se istražuje Dunav od izvora do ušća kroz povijest srednje Europe.<ref>Evelyne Pieiller, ''Claudio Magris: Aux sources du Danube'', Le magazine littéraire, n°262, veljača 1989. {{fra oznaka}}[http://www.magazine-litteraire.com/archives/ar_magris.htm Pročitaj]</ref>.
* Dunavski peljar (''Le Pilote du Danube''), detektivski roman [[Jules Verne|Julesa Vernea]]<ref>{{fra oznaka}}[http://www.jules-verne.co.uk/french-le-pilote-du-danube/ ''Le Pilote du Danube''] na jules-verne.co.uk.</ref>.
* ''The Willows'', kratka priča pisca horora Algernona Blackwooda čija se radnja odvija na putovanju Dunavom<ref>{{eng oznaka}} Algernon Blackwood, ''The Willows'' [http://www.gordon-fernandes.com/hp-lovecraft/other_authors/willows.htm Pročitaj]</ref>.
* [[Dunavska škola]], umjetnički pravac iz 16. stoljeća koji se razvio u austrijskom i bavarskom podunavlju i koji je orijentiran na slikanje pejzaža. 
* Filmski uradak ''Vers La Mer'' belgijske autorice [[Annik Leroy|Annike Leroy]] (87 minuta, 1999.), koji prikazuje Dunav od izvora do ušća<ref>{{fra oznaka}}[http://www.cfwb.be/av/KIOSK/HTM/FILMS/Fdanube.htm Pregled filma Annicke Leroy] na cfwb.be.</ref>.
* Filmski uradak ''Im Juli'' njemačkog autora [[Fatih Akin|Fatiha Akina]] (95 minuta, 2000.) čija se tema odvija većinom uzduž Dunava<ref>{{nje oznaka}} [http://www.dieterwunderlich.de/Akin_Juli.htm Pregled filma i komentari] na dieterwunderlich.de.</ref>. 
* Dunav je i tema kolekcije dokumentarnih filmova Ulrike Bartels, Joëla Jenina i Dietera Zeppenfelda<ref>{{nje oznaka}}[http://www.info-culture.com/public/annonce/1196 Podaci o kolekciji] na Infoculture.com.</ref>.
* ''Donauwellen'' je njemački kolač<ref>{{nje oznaka}} [http://www.hausfrauenseite.de/index.shtml?http://www.hausfrauenseite.de/rezepte/kuchen/modetorten/donauwelle.html Recept za Donauwellen] na hausfrauenseite.de.</ref>.

== Flora i fauna ==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Delta Dunava]]
|slika = Danube delta Landsat 2000.jpeg
|godina = [[1991.]] <small>(15. zasjedanje)
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = x, xi, xii
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/588
|država = {{ZD+X/R|RUM}} 
}}
Dunav sa stotinama kilometara dugačkim tokom prolazi kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš, što objašnjava raznolikost biljnog i životinjskog svijeta uzduž rijeke. Unatoč ljudskom faktoru, u brojnim područjima rijeke je biološka raznolikost još uvijek velika, jednim dijelom zahvaljujući i brojnim ekološko zaštićenim područjima.

Ekološki zaštićena područja su:

* Park prirode Gornji Dunav (''Naturpark Obere Donau'')
* Prirodni rezervat Donauleiten (''Naturschutzgebiet Donauleiten'')
* Nacionalni park Dunav-Auen (''Nationalpark Donau-Auen'')
* Nacionalni park Dunav-Ipel (''Duna-Ipoly Nemzeti Park'')
* [[Park prirode Kopački rit]]
* Posebni prirodni rezervat [[Deliblatska Peščara]]
* [[Nacionalni park Đerdap]]
* [[Rezervat biosfere]] [[Delta Dunava|delte Dunava]]

[[Datoteka:Couleuvre Esculape59.JPG|mini|lijevo|[[Bjelica]] ''(Elaphe longissima)''.]]
=== Fauna ===

Ukupno uz Dunav živi više od 300  vrsta [[ptice|ptica]]. Rijeka se nalazi na jednom od najvažnijih europskih migracijskih putova za ptice, a u podunavlju su i područja važna za prezimljavanje, gniježdenje i odmor mnogih rijetkih vrsta kao što su [[velika ušara]], [[alcedo atthis]], [[orao štekavac]], [[crna roda]], [[crna lunja]] i [[falco rupicoloides]]. Parkovi Dunav-Auen, Kopački rit i delta Dunava su posebno zaštićena područja<ref>{{nje oznaka}} [http://www.donauauen.at/ Službena stranica parka Donauauen.]</ref>.

Dunav-Auen je i točka gdje se susreću regija [[Nežidersko jezero|Nežiderskog jezera]], sliv Dunava i rijeka [[Morava (Češka)|Morava]]. Ovaj okoliš je, posebno zimi, stanište velikog broja životinja, kao što su: [[siva guska]], [[čigre]], [[veliki ronac]], [[patka batoglavica]], [[močvarice]], [[divlja patka]]. Ovdje žive i neke rijetke vrste kao: [[orao klokotaš]], [[bukoč]] ili [[žutokljuni labud]].

Drugo važno zimsko stanište je [[Park prirode Kopački rit]] koji pokriva močvarno netaknuto područje na sjeverozapadu Hrvatske na kojem živi više od 260 vrsta ptica, od kojih su neke vrlo rijetke kao [[orao štekavac]]<ref>{{hr}}{{eng oznaka}}{{mađ oznaka}} [http://www.kopacki-rit.com/index_flash.html Službena stranica Kopačkog rita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070627052512/http://www.kopacki-rit.com/index_flash.html |date=27. lipnja 2007. }}.</ref>.

U ornitološkom smislu, najvažnije područje je delta Dunava koja je glavno raskrižje migracijskih putova u Europi. U tom području dodiruju se europski i azijski životinjski svijet. Ovdje živi više od 300 vrsta ptica, između ostalih i [[pelikani]], [[ždralovi]], [[žličarke]], [[ptice grabljivice]] i rijetka [[crvenovrata guska]]<ref name="faunedelta">{{nje oznaka}} Martin Kyek, Andreas Maletzky, Stefan Achleitner, Rainer Mysliewitz, Wilfried Rieder, Rosemarie Grossmann, Marcus Weber, ''Donaudelta 2004, Skriptum Herpetologie'' [http://www.herpag-hdn.amphibien.at/doku/skriptum%20donaudelta_herpag.pdf Pročitaj]</ref>.
[[Datoteka:Abramis brama by RpM.JPG|mini|lijevo|[[Deverika]] ''(Abramis brama)''.]]

Tipične dunavske [[ribe]], od kojih su neke endemične (iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[mrene]]) – ''([[Latinski jezik|lat.]] Barbus)'', [[podust]], [[klenić]], [[Klen (riba)|klen]], [[deverika]], [[šaran]], [[krupatica]], [[Štuka|štuke]], [[smuđ]], [[grgeč]], [[Jegulja|jegulje]], [[bolen]], [[mladica]], [[kečiga]] i [[som]], kao i [[krkuša]] te [[uklija]].

Nekim [[vrsta]]ma [[Ribe|riba]] prirodno je stanište pomaknuto zbog ljudskog djelovanja. [[Crnka]] ''(Umbra krameri)'', poznata i pod nazivom ''ruca'', vrsta je štuke za koju se vjerovalo da je izumrla od [[1975.]], ponovno je otkrivena [[1992.]] godine. U [[Delta|delti]] Dunava živi više od 150 [[vrsta]] [[Ribe|riba]], kao što su: ribe iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[Jesetre|jesetri]], te [[moruna]], [[šaran]] i mnoge druge<ref>{{eng oznaka}} [http://fish.mongabay.com/data/ecosystems/Danube.htm Popis različitih vrsta dunavskih riba] na fish.mongabay.com.</ref>.
[[Datoteka:Blicca bjoerkna.jpg|mini|[[Krupatica]] ''(Blicca bjoerkna)''.]]
Uzduž rijeke, nalazi se i veliki broj [[sisavci|sisavaca]], kao: [[kuna bjelica]], [[kune|kuna]], [[obična lasica]], [[jazavac]], te [[divlja mačka]], [[dabar]] i [[vidre]]. U delti žive i [[europska vidrica]], [[vretica]] i [[tekunica]]. Dunav je stanište i brojnim [[vodozemci]]ma i [[gmazovi]]ma, kao što su [[bjelica]] (smuk), [[zeleni gušter]], [[zidna gušterica]], [[bjelouška]], [[livadna gušterica]], grčka čančara, barska kornjača, te neke endemske vrste kao [[podunavski vodenjak]]. U delti Dunava je najveća raznolikost životinjskog svijeta<ref name="faunedelta" />.

=== Flora ===

Među vrstama mekog [[drvo|drveća]], koja se često nalaze na aluvijalnim područjima su: [[bijela topola]] (''Populus alba''), [[bijela joha]] (''Alnus incana''), te [[bijela vrba]] (Salix alba). Od tvrdog drveća koje raste na aluvijalnom tlu tu su: [[poljski jasen]] (''Fraxinus angustifolia''), koji raste nizvodno od [[Beč]]a, te [[brijest]] i [[hrast lužnjak]]. U vodama Dunava nalaze se i rijetke vodene [[biljka|biljke]], kao što su [[Aldrovanda vesiculosa]] i [[Aldrovanda utricularia]]<ref>{{nje oznaka}} [http://www.icpdr.org/icpdr-pages/plants_and_animals.htm Fauna i flora Dunava] na icpdr.org.</ref>.

== Gospodarstvo ==

=== Upotreba vode ===

==== Pitka voda ====

Dunav je važan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji žive uzduž rijeke. U [[Baden-Württemberg]]u, vodoopskrbno poduzeće koje pitkom vodom opskrbljuje područje između [[Stuttgart]]a, [[Bad Mergentheim]]a, [[Aalen]]a i okruga [[Alb-Donau]], 30% vode od 30 milijuna kubičnih metara (2004. godine) čini prerađena dunavska voda. Drugi gradovi kao [[Ulm]] ili [[Passau]] koriste i veće količine dunavske vode kao vodu za piće.

U [[Austrija|Austriji]] se 99 % vode za piće crpi iz podzemnih izvora, a dunavska vode se koristi samo u razdobljima velikih vrućina. Slično je i u [[Mađarska|Mađarskoj]] gdje 91 % pitke vode čini voda iz podzemnih izvora. Druge zemlje također slabo koriste vodu iz Dunava, zbog snažnog zagađenja. Samo mjesta na rumunjskoj obali koriste ovu vodu za piće, jer je rijeka na tom području ponovno čista ([[Drobeta Turnu-Severin]], [[Delta Dunava]]).

==== Hidroelektrična energija ====

Pet dunavskih zemalja koriste Dunav kao značajan izvor energije; [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovačka]], [[Srbija]] i [[Rumunjska]]. Drugim zemljama nedostaje teritorijalna kontrola za vlastitu izgradnju ([[Hrvatska]], [[Bugarska]] i [[Moldavija]] kontroliraju samo jednu obalu rijeke), ili nemaju političku mogućnost, kao u Mađarskoj gdje je javno mišljenje negativno, ili tok rijeke jednostavno ne dopušta izgradnju kao u Ukrajini.

U Njemačkoj su prve [[hidroelektrana|hidroelektrane]] izgrađene pred kraj 19. stoljeća na gornjem toku rijeke, blizu [[Ulm]]a. Ipak, Dunav veću važnost ima nizvodno, jer je u gornjem dijelu rijeke tok slab, pa je slaba i energetska iskoristivost.

Stanje u Austriji je potpuno drugačije. Iako je prva hidroelektrana izgrađena tek [[1953.]] godine, Austrija je treća zemlja u Europi po proizvodnji hidroelektrične energije (poslije [[Island]]a i [[Norveška|Norveške]]), a 20% ukupne proizvodnje energije čine elektrane na Dunavu. Negativne posljedice ovakve proizvodnje energije su usporavanje toka rijeke i štetno djelovanje na okolne šume. Hidroelektrane stvaraju i umjetne barijere ribama i ostalim riječnim organizmima kojima se time ograničava slobono kretanje rijekom.

U Slovačkoj je hidroelektrična energija sa 16 % drugi izvor električne energije poslije ugljena. Najveći dio ove energije proizvodi centrala Gabčíkovo-Nagymaros, koja je prvobitno trebala biti korištena u suradnji s Mađarskom, što je kasnije odbačeno.

Danas je najveća hidroelektrična centrala u Europi [[hidroelektrana Đerdap]], kojom od 1972., upravljaju Srbija i Rumunjska.

==== Nuklearna energija ====
Dunavska voda koristi se za hlađenje u dvije nuklearne elektrane :
* [[Nuklearna elektrana Kozloduj]] ([[Bugarska]])
* [[Nuklearna elektrana Cernavodă]] ([[Rumunjska]])
* [[Nuklearna elektrana Paks]] ([[Mađarska]])

=== Plovidba ===
[[Datoteka:Containerschiff in Linz.jpg|mini|Trgovački brodovi na Dunavu u Linzu, Austrija.]]
Dunav je plovan od [[Kelheim]]a, gotovo 500 kilometara od izvora, pa do ušća u dužini od 2 415&nbsp;km<ref name="navigation">{{eng oznaka}} [http://www.danube-river.org/en_schiff-schiff.html Plovidba Dunavom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070629045325/http://www.danube-river.org/en_schiff-schiff.html |date=29. lipnja 2007. }} na danube-river.org.</ref>. Kanal Majna-Dunav koji utječe blizu Kelheima, stvara riječnu vezu između [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], kroz [[Rajna|Rajnu]] i [[Majna|Majnu]], i Crnog mora<ref name="navigation" />.

Što se tiče mogućnosti plovidbe, Dunav je podijeljen na tri dijela:

* ''Gornji Dunav'' od Kelheima do [[Komoran]]a ;
* ''Srednji Dunav'' od Komorana do [[Drobeta Turnu-Severin|Drobete Turnu-Severina]] ;
* ''Donji Dunav'' od Drobete Turnu-Severina do ušća.

==== Plovidba u novije vrijeme ====

Uz stotine brodova hotela koji plove većinom između Passaua, Budimpešte i Crnog mora, postoje i brojni brodovi za jednodnevne izlete, posebno u Njemačkoj u području [[Passau]]a i u Austriji u regiji [[Wachau]], kao i veliki broj manjih brodova.

Dunav je danas jedan od dva važna europska riječna puta za prijevoz tereta. Prvi riječni put je [[Rajna]], gdje je promet 2000. godine bio oko 300 milijuna tona.

Suprotno teretnom prometu na Rajni, Dunav je doživio pad u prijevozu tereta između [[1980.]] i [[2002.]] s 90 na 30 milijuna tona. Ovaj pad prouzročili su brojni čimbenici<ref>{{fra oznaka}}{{eng oznaka}}{{nje oznaka}}''Prospects for Inland Navigation within the Enlarged Europe'', [http://ec.europa.eu/transport/iw/studies/doc/2004_pine_report_summary_fr.pdf Pročitaj]</ref>:

* Političke promjene u istočnoj Europi i prelazak na tržišnu ekonomiju uzrokovali su promjene u prijevozu gdje se smanjio riječni i povećao cestovni prijevoz;
* Prva jugoslavenska kriza između 1992. i 1995. koja je popraćena [[embargo]]m UN-a, uzrokovala je snažan pad prometa rijekom;
* Druga jugoslavenska kriza između 1999. i 2002., kad je uništenjem mostova u Novom Sadu blokiran lokalni promet<ref name="navigation" />;
* Promjena u statističkoj metodi korištenoj od 1990. godine, kojom se isključuje lokalni promet na području manjem od dva kilometra 1990. godine.

Otvaranjem kanala Majna-Dunav 1992. godine, povećan je promet u gornjem dijelu Dunava.

{|class="wikitable" style="text-align: right" summary="volume du trafic sur le Danube par pays (col. 1) et type de trafic (col. 2) en 1980 (col. 3), 1990 (col. 4), 1995 (col. 5) et 2002 (col. 6)."
|+Trgovački promet Dunavom u tisućama tona. Međunarodni promet broji se izlaskom iz zemlje. Izvor: [[Dunavska komisija]], Budimpešta (2006.). 
! Država
! Vrsta prometa
! id="traf_80"   | 1980.
! id="traf_90"   | 1990.
! id="traf_95"   | 1995.
! id="traf_02"   | 2002.
! id="traf_04"   | 2004.
|-
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_ALL" | Njemačka
| style="text-align: left" id="traf_ALL_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_ALL traf_ALL_N"              | 192
| headers="traf_90 traf_ALL traf_ALL_N"              | 289
|
|
|
|-
| style="text-align: left" id="traf_ALL_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_ALL traf_ALL_I"              | {{formatnum:1,808}}
| headers="traf_90 traf_ALL traf_ALL_I"              | {{formatnum:1,085}}
|
| headers="traf_02 traf_ALL traf_ALL_I"              | {{formatnum:8,331}}
| headers="traf_04 traf_ALL traf_ALL_I"              | {{formatnum:8,476}}
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_AUT" | Austrija
| style="text-align: left" id="traf_AUT_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_AUT traf_AUT_N"              | 830
| headers="traf_90 traf_AUT traf_AUT_N"              | 607
| headers="traf_95 traf_AUT traf_AUT_N"              | 522
| headers="traf_02 traf_AUT traf_AUT_N"              | 561
| headers="traf_04 traf_AUT traf_AUT_N"              | 191
|-
| style="text-align: left" id="traf_AUT_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_AUT traf_AUT_I"              | {{formatnum:1,246}}
| headers="traf_90 traf_AUT traf_AUT_I"              | {{formatnum:1,236}}
| headers="traf_95 traf_AUT traf_AUT_I"              | 789
| headers="traf_02 traf_AUT traf_AUT_I"              | {{formatnum:1,595}}
| headers="traf_04 traf_AUT traf_AUT_I"              | {{formatnum:1,635}}
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_BUL" | Bugarska
| style="text-align: left" id="traf_BUL_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_BUL traf_BUL_N"              | {{formatnum:8,389}}
| headers="traf_90 traf_BUL traf_BUL_N"              | {{formatnum:3,060}}
|
| headers="traf_02 traf_BUL traf_BUL_N"              | {{formatnum:1,402}}
| headers="traf_04 traf_BUL traf_BUL_N"              | {{formatnum:1,620}}
|-
| style="text-align: left" id="traf_BUL_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_BUL traf_BUL_I"              | 903
| headers="traf_90 traf_BUL traf_BUL_I"              | 477
| headers="traf_95 traf_BUL traf_BUL_I"              | 222
| headers="traf_02 traf_BUL traf_BUL_I"              | 392
| headers="traf_04 traf_BUL traf_BUL_I"              | 419
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_CRO" | Hrvatska
| style="text-align: left" id="traf_CRO_N"           | nacionalni
|
|
|
| headers="traf_02 traf_CRO traf_CRO_N"              | 12
| headers="traf_04 traf_CRO traf_CRO_N"              | 13
|-
| style="text-align: left" id="traf_CRO_I"           | međunarodni
|
|
|
| headers="traf_02 traf_CRO traf_CRO_I"              | 96
| headers="traf_04 traf_CRO traf_CRO_I"              | 114
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_HON" | Mađarska
| style="text-align: left" id="traf_HON_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_HON traf_HON_N"              | {{formatnum:9,819}}
| headers="traf_90 traf_HON traf_HON_N"              | {{formatnum:4,109}}
|
|
| headers="traf_04 traf_HON traf_HON_N"              | 790
|-
| style="text-align: left" id="traf_HON_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_HON traf_HON_I"              | {{formatnum:1,279}}
| headers="traf_90 traf_HON traf_HON_I"              | {{formatnum:9,114}}
| headers="traf_95 traf_HON traf_HON_I"              | {{formatnum:2,674}}
| headers="traf_02 traf_HON traf_HON_I"              | {{formatnum:3,452}}
| headers="traf_04 traf_HON traf_HON_I"              | {{formatnum:1,178}}
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_ROU" | Rumunjska
| style="text-align: left" id="traf_ROU_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_ROU traf_ROU_N"              | {{formatnum:15,003}}
| headers="traf_90 traf_ROU traf_ROU_N"              | {{formatnum:8,144}}
| headers="traf_95 traf_ROU traf_ROU_N"              | {{formatnum:4,715}}
| headers="traf_02 traf_ROU traf_ROU_N"              | {{formatnum:8,606}}
| headers="traf_04 traf_ROU traf_ROU_N"              | {{formatnum:12,417}}
|-
| style="text-align: left" id="traf_ROU_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_ROU traf_ROU_I"              | {{formatnum:3,769}}
| headers="traf_90 traf_ROU traf_ROU_I"              | {{formatnum:2,120}}
| headers="traf_95 traf_ROU traf_ROU_I"              | {{formatnum:2,320}}
| headers="traf_02 traf_ROU traf_ROU_I"              | 678
| headers="traf_04 traf_ROU traf_ROU_I"              | {{formatnum:2,189}}
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_SER" | Srbija
| style="text-align: left" id="traf_SER_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_SER traf_SER_N"              | {{formatnum:15,156}}
| headers="traf_90 traf_SER traf_SER_N"              | {{formatnum:8,994}}
|
| headers="traf_02 traf_SER traf_SER_N"              | {{formatnum:2,674}}
| headers="traf_04 traf_SER traf_SER_N"              | {{formatnum:1,997}}
|-
| style="text-align: left" id="traf_SER_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_SER traf_SER_I"              | 612
| headers="traf_90 traf_SER traf_SER_I"              | {{formatnum:1,634}}
|
| headers="traf_02 traf_SER traf_SER_I"              | {{formatnum:1,085}}
| headers="traf_04 traf_SER traf_SER_I"              | 465
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_SLO" | Slovačka
| style="text-align: left" id="traf_SLO_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_SLO traf_SLO_N"              | {{formatnum:1,865}}
| headers="traf_90 traf_SLO traf_SLO_N"              | {{formatnum:3,490}}
|
| headers="traf_02 traf_SLO traf_SLO_N"              | {{formatnum:1,751}}
| headers="traf_04 traf_SLO traf_SLO_N"              | 105
|-
| style="text-align: left" id="traf_SLO_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_SLO traf_SLO_I"              | {{formatnum:1,885}}
| headers="traf_90 traf_SLO traf_SLO_I"              | {{formatnum:2,020}}
| headers="traf_95 traf_SLO traf_SLO_I"              | {{formatnum:1,583}}
| headers="traf_02 traf_SLO traf_SLO_I"              | {{formatnum:1,352}}
| headers="traf_04 traf_SLO traf_SLO_I"              | {{formatnum:1,110}}
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_UKR" | Ukrajina
| style="text-align: left" id="traf_UKR_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_UKR traf_UKR_N"              | {{formatnum:7,478}}
| headers="traf_90 traf_UKR traf_UKR_N"              | {{formatnum:6,776}}
| headers="traf_95 traf_UKR traf_UKR_N"              | 675
| headers="traf_02 traf_UKR traf_UKR_N"              | 649
| headers="traf_04 traf_UKR traf_UKR_N"              | 234
|-
| style="text-align: left" id="traf_UKR_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_UKR traf_UKR_I"              | {{formatnum:12,029}}
| headers="traf_90 traf_UKR traf_UKR_I"              | {{formatnum:13,071}}
| headers="traf_95 traf_UKR traf_UKR_I"              | {{formatnum:5,617}}
| headers="traf_02 traf_UKR traf_UKR_I"              | {{formatnum:5,539}}
| headers="traf_04 traf_UKR traf_UKR_I"              | {{formatnum:7,867}}
|-----
! style="text-align: left" rowspan="2" id="traf_TOT" | Ukupno (kopnom)
| style="text-align: left" id="traf_TOT_N"           | nacionalni
| headers="traf_80 traf_TOT traf_TOT_N"              | {{formatnum:58,731}}
| headers="traf_90 traf_TOT traf_TOT_N"              | {{formatnum:35,469}}
| headers="traf_95 traf_TOT traf_TOT_N"              | {{formatnum:5,912}}
| headers="traf_02 traf_TOT traf_TOT_N"              | {{formatnum:15,655}}
| headers="traf_04 traf_TOT traf_TOT_N"              | {{formatnum:17,389}}
|-
| style="text-align: left" id="traf_TOT_I"           | međunarodni
| headers="traf_80 traf_TOT traf_TOT_I"              | {{formatnum:23,531}}
| headers="traf_90 traf_TOT traf_TOT_I"              | {{formatnum:30,757}}
| headers="traf_95 traf_TOT traf_TOT_I"              | {{formatnum:13,205}}
| headers="traf_02 traf_TOT traf_TOT_I"              | {{formatnum:22,520}}
| headers="traf_04 traf_TOT traf_TOT_I"              | {{formatnum:23,453}}
|-----
! style="text-align: left" colspan="2" id="traf_MER" | Morem
| headers="traf_80 traf_MER"                         | {{formatnum:8,080}}
| headers="traf_90 traf_MER"                         | {{formatnum:3,345}}
| headers="traf_95 traf_MER"                         | {{formatnum:2,688}}
| headers="traf_02 traf_MER"                         | 394
| headers="traf_04 traf_MER"                         | 668
|-
! style="text-align: left" colspan="2" id="traf_SUM" | Ukupno
| headers="traf_80 traf_SUM"                         | {{formatnum:90,342}}
| headers="traf_90 traf_SUM"                         | {{formatnum:65,571}}
| headers="traf_95 traf_SUM"                         | {{formatnum:21,805}}
| headers="traf_02 traf_SUM"                         | {{formatnum:38,569}}
| headers="traf_04 traf_SUM"                         | {{formatnum:41,510}}
|-----
! style="text-align: left" colspan="2" id="traf_IDX" | Indeks (1990. je bazna)
| headers="traf_80 traf_IDX"                         | 130
| headers="traf_90 traf_IDX"                         | 100
| headers="traf_95 traf_IDX"                         | 31
| headers="traf_02 traf_IDX"                         | 55
| headers="traf_04 traf_IDX"                         | 63
|}

=== Ribolov ===

Važnost ribolova, od kojeg su na nekim mjestima preživljavale čitave zajednice u Srednjem vijeku, snažno je opala u 19. i 20. stoljeću. Primjerice u Njemačkoj, postoji samo jedan dunavski ribar između [[Straubing]]a i Vilshofena an der Donau. U Austriji se ribolov donekle prakticira oko [[Linz]]a i [[Beč]]a, ali je danas ipak najintenzivnije ribolovno područje u delti Dunava.

=== Vinogradarstvo ===
[[Datoteka:Wachau Spitz.jpg|mini|Vinogradi kod Spitza (Wachau)]]
Područje Dunava je i vinogradarsko područje, pogotovo u Austriji i Mađarskoj. Regija koja proizvodi najkvalitetnije [[vino]] je [[Wachau]] u Austriji, gdje se većinom proizvode [[Grüner Veltliner]], [[rizling]] i [[chardonnay]]<ref>{{nje oznaka}} [http://aeiou.iicm.tugraz.at/aeiou.encyclop.w/w306686.htm Vinogradarstvo u Austriji] na ''aeiou'', das kulturinformationssystem.</ref>.

U Mađarskoj se vinova loza uzgaja skoro svuda uzduž Dunava između Višegrada i južne granice zemlje. Najvažniji mađarski vinski grad je Vác. Mađarska su vina izgubila dosta na kvaliteti u razdoblju prošlog režima, ali je od 1990-ih kvaliteta ponovno porasla.

U Njemačkoj se nešto malo vina proizvodi blizu Bacha an der Donau, između [[Regensburg]]a i Straubinga. To je zadnji kulturni ostatak nekad cijenjenog bavarskog vina kojeg su pili Rimljani.

=== Turizam ===

Za [[turizam]] na Dunavu, posebno su važne brojne povijesne lokacije uzduž rijeke i brojni pejzaži i nacionalni parkovi. Na nekim područjima na gornjem Dunavu koji nisu plovni, prakticira se vožnja kanuima, čamcima i pedalinama. U Njemačkoj i Austriji uzduž rijeke nalaze se i brojne uređene biciklističke staze.

Kružna putovanja rijekom su vrlo popularna i česta između Beča i Budimpešte, a mnogi brodovi plove i od Passaua sve do delte. U vrhu sezone Dunavom plovi i više od 70 kružnih brodova.

==  Reference ==

=== Izvori ===
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons= Danube
|commonshr= Danube
|commonscat= Danube
|commonscathr= Danube
}}
* {{eng oznaka}}{{nje oznaka}}{{fra oznaka}}[http://www.rivernet.org/danube/danube.htm Dunav], ''rivernet.org''
* {{nje oznaka}}[https://web.archive.org/web/20070709144831/http://www.wwf.at/donau/ Informacije o dunavskom biljnom i životinjskom svijetu] – [[WWF]]
* {{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20120415054354/http://www.icpdr.org/ ICPDR] - Međunarodna komisija za zaštitu Dunava
* {{nje oznaka}}{{fra oznaka}}{{rus oznaka}}{{eng oznaka}}[https://web.archive.org/web/20171031202232/http://www.danubecom-intern.org/ Dunavska komisija]
* {{hr}}[http://danubemap.eu/park/hr danubemap.eu]

{{Dunav}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Rijeke u Ukrajini}}

[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dunav| ]]
[[Kategorija:Porječje Dunava| ]]
[[Kategorija:Vojvodina]]
[[Kategorija:Baranjski leksikon]]
[[Kategorija:Crnomorski slijev (Europa)]]