Vidi kôd stranice Dubrovnik

<!--'''Dubrovnik'''-->
{{Grad
| ime                        = Dubrovnik
| zastava                    = Flag of Republic of Ragusa.svg
| članak o zastavi           = [[Zastava Dubrovačke Republike|Zastava grada Dubrovnika]]
| grb                        = Dubrovnik grb grada.svg
| članak o grbu              = [[Grb Dubrovačke Republike|Grb grada Dubrovnika]]
| slika_panorama             = Montage_of_major_Dubrovnik_landmarks.jpg
| veličina_slike             = 280px
| opis_slike                 =
| županija                   = {{ZD+X/HŽ|DNŽ}}
| površina                   = 143,35
| površina_bilješke          =
| površina_uža               =
| visina                     = 3
| visina_izvor               =
| visina_max                 =
| visina_min                 =
| broj stanovnika            = 42.615<ref name="Popis2011">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabsxls.htm Rezultati popisa 2011.]</ref>
| stanovništvo_godina        = 2011.
| stanovništvo_bilješke      =
| stanovništvo_gustoća       =
| stanovništvo_uže           = 
| stanovništvo_uže_gustoća   =
| stanovništvo_šire          =
| stanovništvo_šire_naziv    =
| gradonačelnik              = [[Mato Franković]]
| broj članova poglavarstva  = 
| gradsko vijeće ime         = 
| predsjednik vijeće         =
| gradsko vijeće             = 25
| gradska naselja            = 32 naselja
| samoupravne jedinice       = 
| broj samoupravnih jedinica = 
| dan grada                  = Festa [[Sveti Vlaho i Dubrovnik|Svetoga Vlaha]]<br>3. veljače
| zaštitnik                  = [[Sveti Vlaho|Sv. Vlaho]]
| poštanski broj             = 20000
| pozivni broj               = (0)20
| autooznaka                 = DU
| web_stranica               = [http://www.dubrovnik.hr www.dubrovnik.hr]
| z. širina                  = 42.66
| z. dužina                  = 18.07
| karta2                     = Dubrovačko-neretvanska županija
| naziv karte2               = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
| bilješke                   =
}}

'''Dubrovnik''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ragusium'') je grad na jugu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Ime je dobio po hrastovoj šumi, dubravi. Administrativno je središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]] i jedno od najvažnijih [[povijest|povijesno]]-[[turizam|turističkih]] središta Hrvatske. Nalazi se u južnoj Dalmaciji. Prema popisu iz 2011. godine Dubrovnik je imao 42.615 stanovnika.<ref>[http://www.dubrovnik.hr/web_grad_eng/city.htm City of Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070602171319/http://www.dubrovnik.hr/web_grad_eng/city.htm |date=2. lipnja 2007. }}. Dubrovnik.hr. Accessed on July 2, 2007</ref>

U popisu iz 2011., 90,34% stanovnika izjasnilo se kao Hrvati.<ref name="Popis2011" />

Godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na [[UNESCO]]-ov popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].

Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] postao je kao [[Dubrovačka Republika]] jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]]. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvitka [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i [[hrvatska književnost|književnosti]] te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Dubrovnika}}
=== Početci i širenje ===
[[Datoteka:Dalmatia IMG 9840 dubrovnik.JPG|thumb|mini|Pogled iz zraka na grad Dubrovnik]]
[[Datoteka:Old Port and historical center of Dubrovnik, Croatia, a view from the south (48613003236).jpg|thumb|mini|Pogled iz zraka na dubrovačku povijesnu jezgru]]
[[Datoteka:Casco viejo de Dubrovnik, Croacia, 2014-04-14, DD 04.JPG|200px|desno|mini|Zidine grada]]
Postoji nekoliko teorija o osnutku Dubrovnika ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ragusa''), a općeprihvaćena je, da je Grad osnovan u [[7. stoljeće|7. st.]], kada su se [[Latini]] iz grada [[Epidaurum]]a (južnije od Dubrovnika, na istom je mjestu današnji [[Cavtat]]), sklonili pred navalom [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] na hrid Laus, što znači stijena (Laus → Lausium → Rausium → Ragusium → Ragusa)<ref>[http://remacle.org/bloodwolf/balkans/pretredioclee/slaves2.htm#_ftn18 Ragusa]</ref>. Kasnije su ti isti Slaveni izgradili naselje na južnim padinama brda Srđa, na kopnu preko puta hridi i nazvali ga Dubrava, što znači [[šuma]] duba ([[hrast]]a). Tijekom vremena su se naselja sve više povezivala, da bi se potpuno spojila u [[11. stoljeće|11. st.]], nasuvši uski kanal, što ih je dijelio (današnja ulica Placa, tj. [[Stradun]]), a u [[12. stoljeće|12. st.]] i [[13. stoljeće|13. st.]] zaštitivši se potpuno obrambenim zidinama.
Prema nekim drugim teorijama i antičkim natpisima, Dubrovnik je možda osnovan i prije [[3. stoljeće|3. st.]], kao malo naselje na otočiću Laus.

Danas postoje nove nedoumice u pogledu nastanka Dubrovnika, jer su se obje gore spomenute teorije pokazale pogrešnima. Prilikom renoviranja [[Dubrovačka katedrala|Katedrale]], duboko ispod temelja današnjeg zdanja nađeni su ostatci dvije nekadašnje crkve, jedne za koju se i prije znalo, i druge, još starije, datirane u [[5. stoljeće]]. Kao dodatak promjeni teorije je i otkriće dijela dubrovačkih zidina, također datiran u isto razdoblje. Prilikom sondiranja [[Stradun]]a, utvrđena je činjenica, da otočić Laus nikada nije postojao, jer sam Stradun nije nasip nego prirodna pješčana plaža, koja se prostirala između brda Srđa i hridinastog područja (rečeni Laus). Nove spoznaje, kao i otkriće [[Grčka|grčkih]] novčića i keramike pod Malim mulom u luci, čini se, potvrđuju teze nekih povjesničara, da početci sežu davno prije 7. st., tj. u doba starih Grka. Postavka dr. [[Antun Ničetić|Ničetić]]a, kojom on dokazuje neminovnost postojanja jedne antičke luke između [[Budva|Budve]] i [[Korčula (grad)|Korčule]] dodatno je dala na vjerodostojnosti teze o nastanku naselja još u grčko vrijeme.

Dubrovnik je u početku bio u sastavu Dalmatinskog temata i priznaje vlast [[Bizant]]a. Prvi se puta u ispravama spominje [[850.]] g. 
[[Nikola Zvonimir Bjelovučić]] pisao je o Crvenoj Hrvatskoj i Dubrovniku 1929. godine. U radu je objavio poglavlje o staroj kraljevskoj [[crkva sv. Stjepana u Dubrovniku|crkvi sv. Stjepana]] iz polovice 10. st., hrv. kralju [[Stjepan Miroslav|Stjepanu Miroslavu]] i njegovoj supruzi kraljici Margariti u Dubrovniku 948. godine, njihovoj zadužbini, kraljevo darivanje Župe do Orašca, grobu kraljice Margarite u Dubrovniku gdje je živjela kao duvna i komadu sv. Križa koji je kraljica Margarita darovala te o starohrvatskim crkvama na području Dubrovnika.<ref>Nikola Zvonimir Bjelovučić: [https://library.foi.hr/m3/kd1.php?B=1&sqlx=X01292&ser=&sqlid=1&sqlnivo=&css=&H=&U=HRVATSKA ''Crvena Hrvatska i Dubrovnik''], Matica hrvatska Zagreb, 1929., str. [http://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?C=2292 5-44], Knjižnica FOI (pristupljeno 23. travnja 2017.)</ref>

Oko [[992.]] g. spalio ga je car [[Samuilo]]. Krajem [[10. stoljeće|10. st.]] osniva se dubrovačka [[nadbiskupija]] i [[metropolija]]. Tada postaje crkveno neovisan od [[Split]]a. Od [[1205.]] g. [[Mletačka Republika]], koristeći križarski pohod, vlada Dubrovnikom, što traje do [[1358.]] g. U vrijeme mletačke vlasti, Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditi mletačkog gospodstva.

Iako je priznavao mletačku vlast, Dubrovnik je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao [[Malo vijeće|Malo]] i [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Veliko vijeće]], [[Senat Dubrovačke republike|Senat]] te ostale organe gradske samouprave. Komuna je [[1272.]] g. dobila [[statut]]. U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaleđem i to ponajprije s [[Bosanska Banovina|Bosnom]] u doba [[Kulin ban|Kulina bana]].

Stanovništvo se dijeli na bogatu vlastelu: patricije (''nobiles cives''), gradski puk - pučane, obično na poslovima trgovaca i kapetana, kao i pisara, i kmetove, seljake koji rade za vlastelu - obrađuju zemlju. Patriciji se pokušavaju zatvoriti unutar sebe, no posljedica toga je odumiranje vlastelinskih porodica. Morali su popustiti te sklapati brakove s pučanstvom.

[[Datoteka:GreatOnufrio.jpg|200px|desno|mini|[[Velika Onofrijeva česma]]]]
U vrijeme uspona [[Raška (država)|Raške]] uspješno se branio od njenih napadaja. U [[13. stoljeće|13. st.]] vlast Dubrovnika raste na šire gradsko područje i susjedne teritorije. Tako se [[Lastovo]] dobrovoljno priključuje Dubrovniku, a od [[1333.]] g. u sastavu [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] je i [[Stonski rat]], tj. Pelješac sa [[Ston]]om. Srpski [[Stefan Uroš IV. Dušan|Car Dušan]] prepustio je Dubrovniku kontrolu nad Stonskim ratom (Pelješcem) uz naknadu od 500 perpera, plaćanje poreza. Godine [[1345.]] i [[Mljet]] ulazi u sastav Republike.

Ston je imao veliko strateško značenje za Dubrovnik, jer je tako mogao kontrolirati plovidbu oko ušća [[Neretva|Neretve]] i u [[Mljetski kanal|Mljetskom kanalu]]. Prostor od Stona do [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]a Dubrovnik je osigurao kada je početkom [[14. stoljeće|14. st.]] od Bosne kupio [[Dubrovačko primorje|Primorje]] i početkom [[15. stoljeće|15. st.]] [[Konavle]] (primorski dio [[1333.]], a konavoski dio s tvrđavom Soko te [[Cavtat]]om i [[Obod (Konavle)|Obod]]om [[31. prosinca]] [[1426.]]). Tada su utvrđene granice [[Dubrovačka Republika|Republike]] koju od kraja 15. st. priznaju svi dubrovački susjedi.

Dubrovnik je potpisao brojne međunarodne ugovore s talijanskim gradovima (posebno s [[Pisa|Pisom]]) i ostalim susjedima u zaleđu (Bosna, Srbija), većinom osiguravajući prevlast i povlašten položaj dubrovačkih trgovaca.

[[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] [[1358.]] g., Mletačka Republika se odrekla svih posjeda na istočnoj obali Jadrana u korist [[hrvatsko-Ugarska|Hrvatsko-Ugarske]] Kraljevine. Dubrovnik je, u uspješnom diplomatskom potezu, prihvatio simboličnu vrhovnu vlast kralja ([[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I.]]), koja nije Hrvatsko-Ugarskoj davala doslovno nikakav utjecaj nad komunom i plaćao im je danak od 500 [[dukat]]a, čime se zaštitio i od nasrtaja Venecije.
 
Od tog vremena Dubrovnik sve više izgrađuje svoju samostalnost i neovisnost. [[Knez]]a biraju sami Dubrovčani, a nakon smrti Ludovika I. [[1380.]] g. razvija se u samostalnu i priznatu Republiku.

=== Procvat Dubrovačke Republike ===

[[Datoteka:Dubrovnik DSC00127.JPG|200px|desno|mini|Crkva [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]]]]
[[Dubrovačka Republika]] je bila patricijska aristokratska republika u kojoj je vlast imala vlastela sakupljena u [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Velikom vijeću]] (parlament). Veliko vijeće je biralo gradsko činovništvo - [[Vijeće umoljenih]] (Senat) koje se brinulo za vanjske poslove, te [[Malo vijeće]] (izvršna vlast). Knez se birao na 1 mjesec kako bi se spriječila ikakva korupcija. Nije bilo stalne vojske, nego su bili samo redari i straža, a ako je bilo potrebno, uzimali su se plaćenici. Dubrovnik je donio uredbu o ukidanju [[ropstvo|ropstva]] i zabrani prijevoza robova [[27. siječnja]] [[1416.]] godine, što je prva zabrana ropstva u Europi te prvi priznaje neovisnost [[SAD]]. U [[15. stoljeće|15. st.]] imao je oko 40.000 stanovnika, što ga je činilo jednim od većih gradova u Europi ([[London]] oko 50 000, [[Firenca]] preko 100 000).

[[Dubrovačka Republika]] doživljava svoj procvat u [[16. stoljeće|16. st.]], kada Dubrovčani uspješno uspostavljaju trgovačke veze s Turcima (iako im plaćaju danak, zadržavaju slobodu, neovisnost i povlastice slobodne trgovine na cijelom području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dubrovčani su već od ranije imali svoja uporišta na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] i uspješno razvijaju trgovinu s Turskom, ali i [[Italija|Italijom]] i [[Španjolska|Španjolskom]].

U bugarskom glavnom gradu [[Sofija (grad)|Sofiji]], postojala je crkva sv. Marije i sv. Vlaha, koju je puk nazivao "Dubrovačka crkva", i koja je dugo vremena bila jedino mjesto u Osmanskom Carstvu u kojem je [[kršćanstvo|kršćanima]] bilo dopušteno služenje [[euharistija]].
 
[[Datoteka:Dubrovnik grb grada.svg|180px|desno|mini|Grb Dubrovačke Republike i danas Grada]]
Trguje se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[Kuhinjska sol|solju]] i dr. U 16. st. Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom. Također je poznata i jedina dubrovačka kolonija u svijetu, u selu Gandaulim, kod [[Stara Goa|Stare Goe]] u Indiji, još stoji Crkva sv. Vlaha,<ref>[http://epaper.timesofindia.com/Repository/getFiles.asp?Style=OliveXLib:LowLevelEntityToPrint_PASTISSUES2&Type=text/html&Locale=english-skin-custom&Path=TOIGO/2008/05/29&ID=Ar00400 The Scent of a Village, The Times Of India Goa, 29.5.2008.]</ref> zaštitnika Dubrovačke Republike i Dubrovčana.

Temelj gospodarstva Dubrovnika činila je posrednička trgovina i [[pomorstvo]], ali i [[obrt]]i i [[veleobrt]]. U 15. st. organiziraju se prve radionice za proizvodnju [[sukno|sukna]], [[staklo|stakla]] i [[sapun]]a. U to vrijeme Dubrovnik je imao i prosvjetne, socijalne, komunalne i gospodarske ustanove. 
U starom putopisu sir [[Richard Guylford|Richarda Guylforda]] hrvatskom obalom 1506. godine koji je sastavljao prigodom hodočasničkoga putovanja u Palestinu koje mu je bilo krinka za [[industrijska špijunaža|informiranje]] o mletačkoj ratnoj brodogradnji, Guylford o Dubrovniku piše kao o hrvatskome gradu. Nedvosmisleno ga je locirao u hrvatsko kraljevstvo. U istom zapisu ne pravi razliku između Slavonije i Dalmacije, za koje drži da se teritorijalno poklapaju – osim što je 'Dalmacija' dakako stariji i više rasprostranjen termin. Drugo, on cijelu 'Slavoniju ili Dalmaciju' naziva 'hrvatskom pokrajinom'.<ref>Razgovarao [[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]]: [http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/20433-e-pivcevic-zadar-prijestupni-dubrovnik-hrvatski-grad.html E. Pivčević: Zadar prijestupni, Dubrovnik hrvatski grad. S dr. Edom Pivčevićem o putovanju sir Richarda Guylforda hrvatskom obalom 1506. godine i drugim srednjovjekovnim putopisima], razgovor s dr [[Edo Pivčević|Edom Pivčevićem]], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], 28. svibnja 2015.</ref>

U 16. st. zahvaljujući trgovini i pomorstvu, u Dubrovniku se akumuliraju znatna financijska sredstva. Utemeljuju se jača trgovačka i pomorska poduzeća, ali se i produbljuju socijalne razlike između [[pučanin|pučana]], pa se bogatiji izjednačuju s [[vlastela|vlastelom]]. Dubrovnik se izgrađuje prihodima od obrta i trgovine.

U Dubrovniku je najviše poštovana bila [[sloboda]]. Imao je svoju [[zastava|zastavu]] (s likom zaštitnika sv. Vlaha i drugu s natpisom"[[Libertas (Dubrovnik)|LIBERTAS]] - lat. Sloboda"), [[grb]] i [[vojska|vojsku]]. Uspostavio je razgranatu mrežu [[diplomacija Dubrovnika|diplomatskih]] i trgovačkih predstavništava u mnogim [[Europa|europskim]] zemljama. Njihove interese na dvorovima europskih vladara zastupaju njihovi [[poklisar]]i, dok [[konzulat]]i štite interese dubrovačkih pomoraca.

Važan saveznik dubrovačke slobode bila je [[Španjolska]], a najveći neprijatelj njegovoj neovisnosti i slobodi Venecija. 
U drugoj polovici 16. st. opada moć Dubrovnika. Uzroci su velika [[zemljopisna otkrića]] i revolucija cijena koja obezvrijeđuje [[novac]]. Dubrovački [[banka]]ri manje ulažu u brodarstvo i obrt, jer nedostaje kapitala, a konkurencija francuskih, engleskih i [[Nizozemska|nizozemskih]] pomoraca je sve veća.

U Dubrovniku se između [[1627.]] i [[1701.]] godine kovao [[Artiluk]], srebreni novac.

=== Opadanje ===
 
Godine [[1667.]] Dubrovnik je gotovo [[potres u Dubrovniku 1667.|uništio]] snažan [[potres]] u kojem je stradao velik broj Dubrovčana, dok je mnogo zgrada porušeno.

Potres 1667. nije bio jedini događaj koji je uzrokovao opadanje moći Dubrovačke Republike, naime otkrićem Amerike trgovački su se putevi premjestili na [[Atlantik]], izgradnja [[split]]ske skele od strane Mlečana te činjenica, da više nisu imali monopol na trgovinu s Turcima jedni su od glavnih uzročnika. Potres, a nedugo zatim i požar, samo su kruna svih nedaća koje su u to doba pogodile Dubrovnik.

[[Datoteka:Stradun, Dubrovnik, Croatia.JPG|mini|Placa, Stradun]]
Nakon višestoljetnog uspješnog balansiranja između dviju velesila u svom okružju - Mletačke Republike i Otomanskog Carstva, opća europska ofenziva na Turke (poraz pod Bečom 1683., kod Mohača 1687.) odrazila se i na Dubrovnik, jer su Mlečani iskoristili slabost Turaka i uzimanjem trebinjskog kotara posve odrezali Dubrovnik od Turskog Carstva i doveli ga u vrlo tešku situaciju. Međutim, [[mir u Srijemskim Karlovcima|mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]] morala se Mletačka Republika povući iz Popova polja i vratiti ga Turcima, a tom je prilikom provedeno prvo sustavno [[razgraničenje Turske i Venecije u Dalmaciji]]. Dubrovčani su se još jednom, ponajprije vještom diplomacijom, oslobodili opasnosti, da ih Mletačka Republika okruži i odvoji od zaleđa. 
 
[[Mir u Požarevcu|Mirom u Požarevcu]] [[1718.]] Dubrovčani su turcima prepustili [[koridor]] između [[Neum]]a i [[Klek]]a koji je ostao Turcima,kao ne bi bili u izravnom dodiru s uvijek prijetećim mlečanima . Tako su se Dubrovčani i fizički odvojili od mletačkih posjeda u Dalmaciji. Tijekom ratovanja s Turcima ([[1683.]] – [[1699.]]) Dubrovčani su se odlučili ponovno prihvatiti simboličnu vrhovnu vlast ugarsko-hrvatske krune i obnavljaju ugovor iz 1358. g. U [[18. stoljeće|18. st.]] ponovno jača dubrovačko gospodarstvo i Dubrovnik izgrađuje jaku mornaricu. Orijentaciju velikih europskih pomorskih sila na [[Atlantski ocean|Atlantik]] Dubrovnik koristi za tranzit na Sredozemnom moru, ali su njegovi brodovi plovili i preko Atlantika do [[Amerika|Amerike]].
 
U 18. st. Dubrovnik ima više od 85 [[konzulat]]a. Najjači gospodarski činitelj bilo je [[građanstvo]], jer se vlastela nakon potresa 1667. g. prorijedila.

=== Nestanak Dubrovačke Republike ===

[[Datoteka:Ragusa hr.png|200px|mini|desno|Karta Dubrovačke Republike prije ukidanja [[1808.]] godine.]]
Početkom [[19. stoljeće|19. st.]] na sceni Europe pojavljuje se [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]], što bitno utječe i na povijest Dubrovnika. Dana [[26. svibnja]] [[1806.]] vojska francuskog generala Lauristona nedopušteno je ušla na teritorij neutralne Dubrovačke Republike, a sljedećeg dana je na prijevaru ušla u Grad, tražeći da se samo odmori i okrijepi na putu za tadašnje francuske posjede u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Umjesto toga, odmah je okupirala Grad u ime Napoleona.{{sfn|Vojnović|2009|p=187-189}} Vrlo brzo nakon početka francuske okupacije, ruska i crnogorska vojska ušla je na dubrovački teritorij i počela se boriti s francuskom vojskom, pljačkajući i paleći sve na putu. To je kulminiralo opsadom okupiranog Grada (u kojoj je na njega palo 3000 topovskih kugla).{{sfn|Vojnović|2009|p=240-241,247}} [[31. siječnja]] [[1808.]] maršal [[Auguste Marmont|Auguste Frederic Louis Viesse de Marmont]] izdao je proglas da ukida Dubrovačku Republiku, unatoč protivljenju vlasti Republike, i da pripaja dubrovački teritorij [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvu Italiji]] (marionetskoj državi [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]), iz kojega je naknadno izdvojen te zajedno s [[Istra|Istrom]], [[Dalmacija|Dalmacijom]] te slovenskim zemljama udružen u Napoleonove [[Ilirske provincije]]. Marmontu je Napoleon dao novostvorenu titulu "vojvoda dubrovački" (''Duc de Raguse'').

Nakon sedam godina francuske okupacije, ohrabreni dezertiranjem francuskih trupa nakon propale [[Napoleonova invazija na Rusiju|invazije na Rusiju]] i ponovnog ulaska Austrije u rat, sve dubrovačke društvene klase, pod vodstvom vlastele, ustale su na opći ustanak protiv okupacije.{{sfn|Vojnović|2009|p=147}} 18. lipnja 1813. zajedno s britanskim saveznicima natjerali su na predaju francuski garnizon na otoku [[Šipan]]u, zatim i u [[Ston]]u te na [[Lopud]]u, nakon čega se ustanak proširio kopnom Republike, počevši s [[Konavle|Konavlima]].{{sfn|Vojnović|2009|p=150-154}}. Tada su počeli opsadu Grada, uz pomoć [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske mornarice]] s brodovima HMS ''Bacchante'' i HMS ''Saracen'', pod zapovjedništvom kapetana Williama Hostea, a ubrzo se ustanku pridružilo i stanovništvo unutar opkoljenog Grada.{{sfn|Vojnović|2009|p=191}} Austrijsko Carstvo je poslalo svoje trupe pod zapovjedništvom generala Todora Milutinovića pod izlikom da su došli pomoći svojim dubrovačkim saveznicima, međutim, kao što se ubrzo pokazalo, zapravo su htjeli francusku okupaciju Dubrovnika zamijeniti vlastitom.{{sfn|Vojnović|2009|p=172-173}} Zaveli su jednog od privremenih guvernera Republike, Vlaha (sina Brnje) Kabogu, obećanjima moći i vlasti (koje nije dugo uživao, nego je umro u sramoti, od naroda otad zvan "Traditur" - izdajica), te su ga uspjeli uvjeriti da vrata s istočne strane ostanu zatvorena dubrovačkim ustanicima koji su se tamo okupili, a da kroz vrata na zapadu uđu austrijske snage (bez dubrovačkih vojnika) kako bi okupirale Grad, nakon što se predao francuski garnizon od 500 vojnika pod zapovjedništvom generala Montricharda.{{sfn|Vojnović|2009|p=194}}

Nakon toga, barjak svetoga Vlaha vijorio se uz austrijsku i britansku zastavu, ali samo dva dana, jer je 30. siječnja general Milutinović naredio gradonačelniku Sabu Giorgi da ga spusti. U patriotskom zanosu Giorgi, koji je bio zadnji knez Republike prije francuske okupacije, odbio je skinuti barjak, "jer ga je pripeo (podigao) narod", i nijedan Dubrovčanin to nije htio učiniti, čak ni nakon što su im zaprijetili oružjem, nego su barjak skinuli austrijski vojnici.<ref name="Cosic2000">{{cite journal |title=Dubrovnik Under French Rule (1810–1814) |first=Stjepan |last=Ćosić |url=http://hrcak.srce.hr/file/12648 |format=PDF |journal=[[Dubrovnik Annals]] |year=2000 |issue=4 |pages=141–142 |accessdate=11 September 2009}}</ref>

Iako vlada Dubrovačke Republike nikad nije potpisala kapitulaciju niti se odrekla suvereniteta, što je po pravilima [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa von Metternicha]] koje je Austrija usvojila za [[Bečki kongres]] značilo da je trebala biti obnovljena, Austrijsko Carstvo je uspjelo uvjeriti druge saveznike da mu dopuste da zadrži teritorij Dubrovačke Republike{{sfn|Vojnović|2009|p=208-210}} Dok su mnogi manji i manje važni gradovi i bivše države bili primljeni na Kongres, to pravo je odbijeno predstavniku Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=270-272}} Sve to je bilo u potpunoj suprotnosti sa svečanim ugovorima koje su austrijski carevi potpisali s Republikom: prvi potpisan 20. kolovoza 1684., u kojem car [[Leopold I.]] Republici obećava i jamči nepovredivu slobodu ("inviolatam libertatem"), te drugi iz 1772., u kojem carica [[Marija Terezija]] obećava zaštitu i poštovanje nepovredivosti teritorija i slobode Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=217-218}}

=== Novija povijest ===

[[Datoteka:Dubrovnik, Information-Panel retouched.jpg|200px|desno|mini|Zemljovid grada s oštećenjima nastalim u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]]
Kad je [[1815.]] službeno prestala postojati Dubrovačka Republika, njezin je teritorij pripojen [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]], kojoj je kulturno i povijesno oduvijek pripadao. Ona je zajedno s Hrvatskom i [[Slavonija|Slavonijom]] činila ''[[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednu kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]'', koja je do [[1918.]] bila u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

Zanimljiv je detalj kako je Grad dugo bio neosvijetljen, a ferali i početci javne rasvjete počeli su se koristiti tek u zadnjem desetljeću 19. stoljeća. Do tada mali broj ferala koji su postojali u Gradu građanima nije mogao pružiti sigurnost kako bi i noću mogli prolaziti ulicama. Do 1870. godine u gradu je postojalo tek 45 ferala pa su grad i predgrađe bili slabo osvijetljeni, nakon spomenute godine broj ferala se povećao na 150, a umjesto ulja kao rasvjetno se gorivo koristio se [[petrolej]]. 'Užigač ferala' ih je palio u sumrak, a gorjeli su dok je u njima bilo goriva. U ljetno vrijeme, kao i u vrijeme mjesečine, ferali se nisu palili.

I pored povećanog broja tih rasvjetnih tijela postavljenih na kamene i željezne stupove, rasvjeta je bila i oskudna i kratkotrajna, pa je već 1895. [[Frano Gundulić]], tadašnji općinski [[načelnik]], donio odluku o dopuštenju uvođenja električne rasvjete. Dne 1. lipnja [[1901.]] zasjala je prva električna žarulja na Stradunu.

Kada se u Dubrovniku oblikovala jezgra pristaša buduće [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]]. Od proglašenja ustavnosti 1860. narodnjački je krug u Dubrovniku, na čelu s [[Pero Čingrija|Perom Čingrijom]] te Nikom i Rafom Pucićem, prednjačio u ostvarivanju ciljeva Narodne stranke, koja je 1869. pobijedila na općinskim izborima, a hrvatski je jezik kao nastavni uveden u dubrovačku gimnaziju. Poslije su procesi nacionalne diferencijacije doveli do »''[[Dubrovački srbokatolički pokret|srbokatoličko]]-[[Autonomaši|autonomaške]]'' koalicijske vlasti u dubrovačkoj općini [[1890.]]–1899. Konsolidaciji Narodne (hrvatske) stranke pridonijela je skupina mladih pravaša na čelu s Franom Supilom. Nova je politička skupina uvjerljivo pobijedila na izborima 1899. godine.

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], raspadom [[Habsburška monarhija|Habsburške Monarhije]], Dubrovnik, zajedno s cijelom Hrvatskom, biva dijelom ''Države Slovenaca, Hrvata i Srba'', koja [[1. prosinca]] [[1918.]] postaje [[Kraljevina SHS]], te [[1929.]], konačno Kraljevina Jugoslavija. Podjelom te zemlje na 33 oblasti, Vidovdanskim ustavom [[1921.]], osniva se [[1923.]] dubrovačka oblast. Ona proglašenjem [[Šestojanuarska diktatura|diktature]] postaje dijelom [[Zetska banovina|Zetske banovine]], sa sjedištem u [[Cetinje|Cetinju]]. Konačno, [[1939.]], stvara se posebna [[Banovina Hrvatska]], čiji su dijelovi i Dubrovnik i okolica. Velikosrpski i jugounitaristički krugovi nisu blagonaklono gledali na to što im je Dubrovnik izmakao. Najutjecajnija hrvatska stranka [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] je tih godina bio podijeljen i nesložan i ta je nesloga riješena tek nakon posjeta tajnika HSS-a [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]] Dubrovniku 2. svibnja 1940., kad je uspio ujediniti tri gradske organizacije u jednu ([[Gruž]], [[Pile, Dubrovnik]] i Grad).<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/100810 Političko opredjeljenje birača kotara Dubrovnik 1931. – 1940.], Časopis za suvremenu povijest br.1/2011., piše: Franko Mirošević</ref>
[[Datoteka:Triebwagen 802.jpg|200px|desno|mini|[[Uskotračna željeznica]] nekad je jednim svojim krakom završavala u Dubrovniku (fotografija iz 1967. godine)]]

Godine [[1941.]], proglašenjem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], njezinim dijelom postaje Dubrovnik. On je bio sjedište [[Velika župa Dubrava|Velike župe Dubrave]]. Većina Dubrovčana diže ustanak protiv [[fašizam|fašističke]] NDH, te se pridružuje ilegalnom [[antifašizam|antifašističkom]] pokretu kojeg su vodili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]]. U Dubrovniku je bio prisutan fašistički teror. Nakon pada fašista, u listopadu i studenom [[1944.]] godine na otocima [[Pokolj na otoku Daksi|Daksi]], [[Korčula|Korčuli]] i [[Pokolj na otoku Jakljanu|Jakljan]]u te poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]], kao i na Orsuli u Dubrovniku, komunisti su likvidirali 109 civila i 78 pripadnika vojnih snaga. Većina ubijenih bili su članovi [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a uz svećenike, među kojima je bio [[Petar Perica]], autor crkvenih pjesama "Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata" i "Dok nebesa nek se ori" <ref>O Petru Perici https://web.archive.org/web/20070609150017/http://www.ffdi.hr/mep/07-srce_isusovo/SRCE-perica.htm</ref>. Od ulaska partizanskih snaga u Dubrovnik vrši se sustavna represija na hrvatsku katoličku mladež koja kulminira 12. travnja [[1947.]] uhićenjem više od 90 Dubrovčana<ref>http://www.hdpz.t-com.hr/broj236/index236.html</ref>.

Završetkom rata i osnivanjem [[komunizam|komunističke]] Demokratske Federativne [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]], Dubrovnik ulazi u njen sastav, te postaje dijelom [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne/Socijalističke Republike Hrvatske]].

[[Meteorit]] mase 1,9 [[kg]] pao je u [[Molunat (Konavle)|Molunt]]u, 40&nbsp;km od Dubrovnika, [[20. veljače]] [[1951.]] godine. Dobio je službeni naziv "Dubrovnik".

U srednjoj i istočnoj [[Europa|Europi]] počinje slabiti [[Sovjetski Savez|sovjetski]] politički i društveni sustav. Tada u Hrvatskoj počinje djelovati organizirani pokret kojemu je bio cilj slobodna [[demokracija|demokratska]] Hrvatska, koju više nitko ne će gospodarski izrabljivati ni nacionalno ugnjetavati.

[[Datoteka:Accesonortedubrovnik001.jpg|200px|desno|mini|[[Most dr. Franja Tuđmana]]]]

Godine [[1990.]] održani su višestranački izbori, kojom je srušen komunizam u Hrvatskoj. Najviše je glasova dobila [[Hrvatska demokratska zajednica]], pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Iz Dubrovnika su u [[Hrvatski sabor]] izabrani jedan nezavisni kandidat i trojica zastupnika s liste HDZ-a. [[1991.]] održan je [[referendum]] na kojem se većina Dubrovčana opredijelila za neovisnu Hrvatsku.

Istovremeno je proveden i popis stanovništva, po kojem u dubrovačkoj općini živi 70 602 stanovnika, od toga 58 300 [[Hrvati|Hrvata]], 4 735 [[Srbi|Srba]], te [[Bošnjaci|Muslimani]] i druge nacionalnosti. Znajući za skori rat, većina Srba seli u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] i [[Crna Gora|Crnu Goru]].

=== Domovinski rat ===

*{{glavni|Obrana Dubrovnika}}
Dana [[1. listopada]] [[1991.]], pripadnici [[JNA]] iz [[Trebinje|Trebinja]], te crnogorski dobrovoljci - počinju [[opsada Dubrovnika|oružani napad na Dubrovnik]], s ciljem stvaranja [[velika Srbija|velike Srbije]]. Grad je svakodnevno bombardiran, a najžešće je bilo [[6. prosinca]] [[1991.]] Dana 20. travnja [[2012.]] godine gradonačelnik Trebinja Dobroslav Ćuk izrazio je žaljenje za događaje od prije dvadeset godina te zanijekao da je riječ o isprici<ref>http://www.vecernji.hr/vijesti/gradonacelnik-trebinja-zali-zbog-ratne-stete-dubrovniku-clanak-400616</ref> za počinjena nedjela.

Od granata je nepovratno stradao križ na [[Srđ]]u. Isto tako, oštećena je Onofrijeva [[česma]], franjevački i dominikanski [[samostan]], [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkva sv. Vlaha]] i druga svetišta, Arhiv, hoteli, električne instalacije i brojne druge zgrade. Međutim, vrlo brzo je došla pomoć [[UNESCO]]-a, te je grad savršeno obnovljen.

Američki se [[zrakoplov]] USAF CT-43 [[Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996.|srušio u blizini Dubrovnika]], [[3. travnja]] [[1996.]] godine. Pri tome je poginulo 34 putnika, među kojima je bio američki ministar trgovine [[Ron Brown]] i novinar [[New York Times]]-a Nathaniel Nash.

=== Povijest pomorstva ===
Prvi podatci o dubrovačkom pomorstvu potječu iz 782. godine, spomenom gradnje dubrovačkih arsenala,<ref>[[Nikola Ranjina|Ranjina, Nikola]], ''Ljetopis dubrovački, Prijevodi najstarijih kronika'', prijevod P. Bokarice, Knjiga I., Dubrovnik, 1988., str. 327.</ref> potom u 9. stoljeću u vezi s odbijanjem petnaestomjesečne [[Saraceni|saracenske]] opsade (866./67.), i ponovo [[871.]], kada su dubrovački brodovi prevezli vojku i na taj način sudjelovali zajedno s bizantskom i hrvatskom mornaricom pod knezom Domagojem u oslobađanju [[Bari]]ja od Saracena.<ref>[[Vinko Foretić|Foretić, V.]], ''Povijest Dubrovnika do 1808.'', Knjiga I., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1980., str. 19.</ref> Dubrovački su se brodovi ponovo sa Saracenima sukobili [[1032.]] godine kad su značajno doprinijeli u pobjedi bizantske flote.<ref>[[Vinko Foretić|Foretić, V.]], ''Povijest Dubrovnika do 1808.'', Knjiga I., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1980., str. 38.</ref> U prvoj polovici 10. st. Konstantin VII. Porfirogenet dubrovačke brodove iz 9. st. zove korablje (lat. ''carabus''). Ugovorne isprave s različitim primorskim gradovima i pomorskim zemljama iz 11. st. svjedoče da je Dubrovnik već tada imao razvijenu sredozemno pomorsku trgovinu koja je jačala i za mletačke vlasti u 13. i 14. st. Dubrovački brodovi (barkusij, galijun, karaka, koka, nava, urka i dr.) bili su uzor i najjačim pomorskim silama toga vremena. Prateći razvoj trgovačke flote, Republika je tijekom 15. st. utemeljila više od 20 konzulata, najviše u lukama na Apeninskom poluotoku i na [[Sicilija|Siciliji]]. Trgovačka je flota bila na vrhuncu razvoja, a u svjetskoj pomorskoj trgovini Dubrovnik je zauzeo vodeće mjesto, razvijajući se u svjetsko pomorsko središte. Njegova trgovačka mornarica imala je u 16. st. od 170 do 200 većih [[brod]]ova, na kojima je bilo uposleno oko 4000 pomoraca, i premašivala je potrebe domaćih trgovaca. Dubrovački su brodovi plovili u sve veće talijanske, francuske i španjolske luke, dopirući na zapadu do [[Engleska|Engleske]] i [[Flandrija|Flandrije]], zatim u grčke, egejske i osmanske luke u [[Sirija|Siriji]] i [[Egipat|Egiptu]], te u portugalske posjede u [[Indija|Indiji]]. U više od 60 sredozemnih luka Dubrovačka Republika imenovala je svoje konzule koji su štitili interese dubrovačkih trgovačkih skupina. Razvoj pomorstva pažljivo su nadzirali posebni magistrati. Zahvaljujući pomorstvu razvila se brodogradnja, pa su se dubrovački jedrenjaci, cijenjeni na cijelome Sredozemlju, gradili u gruškom brodogradilištu, otvorenom [[1525.]], i na otočkim brodogradilištima [[Lopud]]a i [[Šipan]]a. Potkraj 16.st., dubrovačko brodarstvo i trgovina postupno su počeli nazadovati zbog pojave manjeg, ali ekonomičnijeg francuskog, engleskog i nizozemskog brodovlja na Levantu, te učestala gusarenja [[Berberi|Berbera]] i Ulcinjana. [[1599.]] Republika je raspolagala s 52 broda duge plovidbe od oko 21000 kola nosivosti što je predstavljalo smanjenje od 10000 kola u odnosu na razdoblje 1570. – 1585. Opadanje dubrovačke flote nastavilo se, pa je polovicom 17.st. ona imala svega 100-120 brodova ukupne nosivosti 12000 kola, s malim brojem brodova iznad 100 kola. Do 1695. dubrovačka trgovačka mornarica svela se na samo 75 brodova, a na prijelazu u 18.st. pod dubrovačkom zastavom bilo je svega 40 jedrenjaka od samo 2900 kola ukupne nosivosti. U tome razdoblju najveći broj dubrovačkih konzulata prestalo je djelovati. Preokret je nastao kada su Dubrovčani manjim brodovima intezivirali posredničku trgovinu s bližim talijanskim gradovima Papinske Države: [[Ancona|Anconom]], [[Bari]]jem i Barlettom te [[Napulj]]em i grčkim lukama. Pomorski kapital sve više prebacivao u Dubrovačko primorje ([[Slano]]), Konavle ([[Cavtat]]) i osobito na [[Pelješac]] ([[Orebić]]), pa su od 1640.-80. Pelješčani upravljali s čak 2/3 brodova pod zastavom sv. Vlaha. Do poleta dubrovačkoga izvanjadranskoga brodarstva došlo je sredinom 18.st., pa su Dubrovčani 1750. imali oko 150 brodova na kojima je bilo uposleno oko 2200 pomoraca, a do kraja st. na Sredozemlju je ponovno bilo otvoreno osamdesetak konzulata. Pravna pitanja u vezi s brodarstvom i pomorstvom bila su uređena, prilikom osnutka Pomorskog ureda, Pravilnikom Dubrovačke Republike o nacionalnoj plovidbi ([[1745.]], tiskanom [[1784.]]). Dubrovački brodovi plovili su tada od Carigrada, [[Aleksandrija|Aleksandrije]] i Livorna do Marseillea i španjolske obale, a posjećivali su i američke atlantske luke [[New York]], [[Philadelphia|Philadelphiju]] i [[Baltimore]]. Prema knjizi ''Aroboraggi'' zamjetno je stalno povećavanje broja brodova od početka 19.st. do 1805., pa kada je bilo upisano 278 brodova ukupne nosivosti 24772 kara, a prema izvještaju pjesnika i pisca Bara Propera Bettere, Republika je uoči pada imala ukupno 350 brodova, od toga 80 za kabotažu (do 16 tona) i 270 brodova duge plovidbe s prosječnom nosivošću od približno 250 tona. Unatoč katarstrofalnim posljedicama što su ih za dubrovačko pomorstvo donijeli slom Republike i razdoblje francuske vlasti, Dubrovnik je sve do 1850-ih ostao glavnim pomorskim brodograđevnim trgovačkim središtem [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Uspon je uslijedio s pojavom novih brodovlasnika, pogotovo na [[Pelješac|Pelješcu]] (Flori, Mimbelli, Kovačević, Bjelovučić i dr.). Osnivanjem Pelješkog pomorskog društva u Orebiću 1865., koje je do likvidacije 1891. imalo više od 30 jedrenjaka, i Dubrovačkoga pomorskoga društva u Dubrovniku (postojalo od 1869. do 1889.), pokušavalo se koncentrirati kapital u brodarstvu, ali je zbog parobrodarske konkurencije vrlo brzo došlo do propasti tih društava. Nakon nabave prvoga parobroda ''Dubrovnik'' (219 Brt) godine 1880., osnovana je Dubrovačka parobrodska plovidba (1889.), a sa njom i nova društva ''Unione'' (1890.) i ''Naprijed'' (1894.), koja su se u Prvom svjetskom ratu udružila s Dubrovačkom plovidbom. Uoči Prvog svjetskog rata ona je imala 6 brodova s 3250 Brt, a tijekom rata nije poslovala. Između dvaju svjetskih ratova, uz Dubrovačku plovidbu, osnivala su se nova društva ''Slobodna plovidba'', ''Rad'', ''Jugolevant'', ''Prvo dalmatinsko trgovačko društvo''. U tome razdoblju razvijala se obalna plovidba s putničkim brodovima i duga plovidba s teretnim brodovima (1945. imala je 10 teretnih brodova duge plovidbe i 14 putničkih brodova obalne plovidbne.). Nakon Drugog svjetskog rata, centralizacijom trgovačke mornarice 1946. flota je bila dodijeljena ''Jugoliniji'', novosnovanoj jedinstvenoj brodarskoj tvrki u [[Rijeka|Rijeci]], 1951. bilo je osnovano ''Pomorsko-transportno poduzeće Dubrovnik'' (pripojeno 1962. ''Atlanstkoj plovidbi''); ''[[Atlantska plovidba]]'' bila je osnovana [[1955.]], a od [[1995.]] djeluje kao dioničko društvo te raspolaže flotom od 20 brodova ([[1997.]]).

== Administracija i politika ==
Upravna tijela Grada Dubrovnika su: Gradsko vijeće i Gradonačelnik (vijećnici i gradonačelnik biraju se neposredno na četverogodišnji mandat). Grad Dubrovnik ima 7 upravnih odjela i 3 službe (pročelnike upravnih odjela, temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik).

=== Naselja u sastavu Grada Dubrovnika ===
Grad Dubrovnik bez Dubrovnika se sastoji od 31 naselja. To su:
{| border="0" width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|-
|width="25%" align="left" valign="top" |
* [[Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Čajkovica]]
* [[Čajkovići]]
* [[Donje Obuljeno]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gornje Obuljeno]]
|width="25%" align="left" valign="top" style="padding-left:;"|
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Knežica]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Komolac]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Lozica]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
|width="25%" align="left" valign="top" style="padding-left:;"|
* [[Mokošica]]
* [[Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Nova Mokošica]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Petrovo Selo]]
* [[Pobrežje]]
|width="25%" align="left" valign="top" style="padding-left:;"|
* [[Prijevor (Dubrovnik)|Prijevor]]
* [[Rožat]]
* [[Suđurađ]]
* [[Sustjepan]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

===Gradski kotari===
Grad Dubrovnik (uže urbano područje) sastoji se od osam [[gradski kotar|gradskih kotara]]:

{| border="0" width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|-
|width="25%" align="left" valign="top" |
* [[Ploče-Iza Grada]]
* [[Grad (Dubrovnik)|Grad]]
|width="25%" align="left" valign="top" style="padding-left:;"|
* [[Pile, Dubrovnik|Pile-Kono]]
* [[Lapad]]
|width="25%" align="left" valign="top" style="padding-left:;"|
* [[Montovjerna]]
* [[Gruž]]
|width="25%" align="left" valign="top" style="padding-left:;"|
* [[Komolac]]
* [[Mokošica]]
|}

===Mjesni odbori===
Područje Grada Dubrovnika izvan užeg urbanog područja čini 17 [[mjesni odbor|mjesnih odbora]]:

{| border="0" width="100%" cellspacing="0" cellpadding="0"
|-
|width="25%" align="left" valign="top" |
* [[Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
|width="25%" align="left" valign="top" style="padding-left:;"|
* [[Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Riđica (Dubrovnik)|Riđica]]
* [[Suđurađ]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

== Zemljopisni položaj  ==
{{Panoramska slika|Dubrovnik Panorama vom Berg Srdj.jpg|2048px|<center>'''Panorama Dubrovnika'''</center>}}

*Regija: Dubrovačko područje/Dubrovnik
*Koordinate: 42°38'26" [[zemljopisna širina|s.z.š.]], 18°06'35" [[Zemljopisna dužina|i.z.d.]]
*Površina: 143,35&nbsp;km<sup>2</sup>

Dubrovnik se nalazi na južnom Jadranu. Grad se razvio na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], gdje prestaje niz jadranskih otoka i počinje otvoreno more. Leži na južnim padinama i u podnožju brda [[Srđ]]. Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250&nbsp;km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta [[Prevlaka]] na istoku.<ref>[http://www.dubrovnik.in/hr/geografski-polozaj.htm Dubrovnik položaj]</ref>

=== Klima ===
*Srednja godišnja [[temperatura]]: 16,6&nbsp;°C
*Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca ([[siječanj]]): 9.0&nbsp;°C
*Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca ([[kolovoz]]): 26.0&nbsp;°C
*[[Salinitet]] mora: 38 ‰

Ima više od 250 sunčanih dana u godini. Srednja godišnja [[temperatura]] je 16,6&nbsp;°C, a ljetna 26&nbsp;°C. [[Snijeg]] i niske temperature prava su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je [[siječanj]], a najtopliji [[kolovoz]]. Sezona kupanja traje od [[travanj|travnja]] do [[listopad]]a. U godini ima 109 kišnih dana, a ljeti samo 14. Grad od [[bura|bure]] štiti brdo [[Srđ]], a od udara [[jugo|juga]] otočić [[Lokrum]].

{{Infobox vrijeme
|mjesto =<!--Dubrovnik|-->Dubrovnik
|Sij_sr_maks=12.2
|Velj_sr_maks=12.5
|Ožu_sr_maks=14.4
|Tra_sr_maks=16.9
|Svi_sr_maks=22.3
|Lip_sr_maks=26.2
|Srp_sr_maks=30.1
|Kol_sr_maks=30.2
|Ruj_sr_maks=25.4
|Lis_sr_maks=21.4
|Stu_sr_maks=16.6
|Pro_sr_maks=13.2
|God_sr_maks=20.1

|Sij_sr=9.0
|Velj_sr=9.5
|Ožu_sr=11.5
|Tra_sr=14.5
|Svi_sr=17.5
|Lip_sr=23.0
|Srp_sr=26.0
|Kol_sr=26.0
|Ruj_sr=20.5
|Lis_sr=17.5
|Stu_sr=13.0
|Pro_sr=10.0
|God_sr=16.6

|Sij_sr_min=6.0
|Velj_sr_min=6.5
|Ožu_sr_min=8.5
|Tra_sr_min=10.9
|Svi_sr_min=15.2
|Lip_sr_min=18.6
|Srp_sr_min=22.7
|Kol_sr_min=22.8
|Ruj_sr_min=18.7
|Lis_sr_min=15.2
|Stu_sr_min=10.5
|Pro_sr_min=6.8
|God_sr_min=13.3

|Sij_obo=195.2
|Velj_obo=189.2
|Ožu_obo=127.7
|Tra_obo=90.9
|Svi_obo=76.1
|Lip_obo=48.6
|Srp_obo=24.1
|Kol_obo=59.0
|Ruj_obo=78.7
|Lis_obo=109.9
|Stu_obo=241.9
|Pro_obo=205.3
|God_obo=1436.6
|Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N42E018 Worldclimate.com]</ref>, podaci za razdoblje [[1973.]] – [[1991.]]
}}

== Ekonomija ==
[[Datoteka:View Dubrovnik-2.jpg|200px|desno|mini|Dubrovačka luka u Gružu]]
U Dubrovniku su već u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[trgovina]], [[obrt]], a u novije vrijeme i [[Hrvatski turizam|turizam]]. Trgovalo se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[Kuhinjska sol|solju]] i dr. Sol se dobivala u [[Gruž]]u i [[Slano]]m te na otocima [[Šipan]]u i [[Mljet]]u, a najvažnije središte prizvodnje [[Kuhinjska sol|soli]] bio je [[Ston]]. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima).

U Dubrovniku je osnovana najstarija trgovačka komora u Hrvatskoj. Osnovali su je [[Francuzi]] [[1808.]] godine, nakon propasti Dubrovačke Republike, dok je Hrvatska gospodarska komora u [[Zagreb]]u osnovana tek [[1852.]] godine. Danas postoji Županijska komora Dubrovnik, a grad je gospodarsko središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].

[[Luka Gruž]] je putnička luka s najviše [[Brod za krstarenje|kruzerskih]] uplovljenja u Hrvatskoj. Najvažnija institucija u dubrovačkoj luci je [[lučka kapetanija]].

== Demografija ==

=== Kretanje broja stanovnika za Grad Dubrovnik ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2011.'''<ref name="Popis2011"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko-neretvanska+%9Eupanija+-+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=..%2FDatabase%2FNaselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske%2F4%20Stanovnistvo%20naselja%2F&lang=10 |accessdate=21. studenoga 2019. |title=Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001., www.dzs.hr |archiveurl=https://www.webcitation.org/692qd7Z0x?url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19 |archivedate=10. srpnja 2012. }}</ref>
 |dimx    = 600
 |dimy    = 
 |stanmax = 50000
 |crta1   = 5000
 |crta2   = 2500
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 6451
 |p2      = 6032
 |p3      = 8460
 |p4      = 8531
 |p5      = 10671
 |p6      = 11823
 |p7      = 10425
 |p8      = 14137
 |p9      = 15875
 |p10     = 18286
 |p11     = 22210
 |p12     = 30161
 |p13     = 41864
 |p14     = 47348
 |p15     = 30436
 |p16     = 42615
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

'''Napomena''': Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivša naselja Gruž-Luka i Lapad. U 2001. smanjeno je izdvajanjem naselja Bosanka, Brašina općina Župa dubrovačka, Brgat Donji općina Župa dubrovačka, Brgat Gornji općina Župa dubrovačka, Buići općina Župa dubrovačka, Čajkovica, Čajkovići, Čelopeci općina Župa dubrovačka, Čibača općina Župa dubrovačka, Donje Obuljeno, Gornje Obuljeno, Grbavac općina Župa dubrovačka, Knežica, Komolac, Kupari općina Župa dubrovačka, Makoše općina Župa dubrovačka, Martinovići općina Župa dubrovačka, Mlini općina Župa dubrovačka, Mokošica, Nova Mokošica, Petrača općina Župa dubrovačka, Petrovo Selo, Plat općina Župa dubrovačka, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Soline općina Župa dubrovačka, Srebreno općina Župa dubrovačka, Sustjepan, Šumet i Zavrelje općina Župa dubrovačka. U 1981. i 1991. sadrži podatke za naselja Bosanka, Brašina općina Župa dubrovačka, Čajkovići, Čelopeci općina Župa dubrovačka, Čibača općina Župa dubrovačka, Donje Obuljeno, Gornje Obuljeno, Komolac, Kupari općina Župa dubrovačka, Mlini općina Župa dubrovačka, Mokošica, Petrača općina Župa dubrovačka, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Srebreno općina Župa dubrovačka i Zavrelje općina Župa dubrovačka. Od 1857. do 1991. sadrži podatke za naselje Nova Mokošica.

=== Popis [[1991.]] ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Dubrovnik}}

=== Popis [[2001.]] ===

Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz [[2001.]]<ref>{{Citiranje weba |title=Popis stanovništva 2001. |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm |author=Državni zavod za statistiku}}</ref> ima 43.770 stanovnika (uključujući i radnike u inozemstvu).

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2001.]]:
*[[Hrvati]]: 38.690 (88,39%)
*[[Srbi]]: 1.426 (3,26%)
*[[Bošnjaci]]: 1.387 (3,17%)
*[[Crnogorci]]: 242 (0,55%)
*neizjašnjeni: 853 (1,95%)

S obzirom na materinski jezik, 42.232 ili 96,49% izjasnilo se, da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Prema vjeri, 37.015 ili 84,57% izjasnilo se kao [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]], 2.310 ili 5,28% kao [[muslimani]], 1.697 ili 3,88% kao [[pravoslavlje|pravoslavci]], 1.430 ili 3,27% kao agnostici ili neizjašnjeni, te 935 ili 2,14% kao ateisti.

=== Popis [[2011.]] ===

Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz [[2011.]]<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup19.html www.dzs.hr]</ref> ima 42.615 stanovnika (uključujući i radnike u inozemstvu).

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2011.]]:
*[[Hrvati]]: 38.498 (90,34%)
*[[Bošnjaci]]: 1.499 (3,52%)
*[[Srbi]]: 1.164 (2,73%)
*[[Crnogorci]]: 194 (0,46%)
*neizjašnjeni: 342 (0,8%)

S obzirom na materinski jezik, 41.081 ili 96,4% izjasnilo se, da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Prema vjeri, 35.940 ili 84,34% izjasnilo se kao [[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]], 2.240 ili 5,26% kao [[muslimani]], 1.481 ili 3,48% kao [[pravoslavlje|pravoslavci]], 360 ili 0,84% kao agnostici i skeptici, te 1.313 ili 3.08% kao ateisti.

== Spomenici i znamenitosti ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Dubrovnik
|slika = Dubrovnik sa Križa.JPG
|godina = 1979.
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iii, iv
|ugroženost = Ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/95
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
}}

=== Gradske zidine i utvrđenja ===
[[Datoteka:Dubrovnik-Lovrijenac.jpg|200px|desno|mini|Tvrđava [[Lovrijenac]]]]
* ''[[Dubrovačke zidine|Gradske zidine]]'' - građene su od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]] za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 [[metar|m]], visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4–6 m, a prema moru 1,5–3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su utvrdama.
* ''[[Minčeta|Kula Minčeta]]'' - utvrda na [[sjever]]u gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je [[1464.]] godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i [[Juraj Dalmatinac]]. Povod za izgradnju bula je vijest o padu [[Carigrad]]a [[1453.]] godine.
* ''[[Bokar|Kula Bokar]]'' - utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461.]] do [[1463.]] prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija. 
* ''[[Tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|Tvrđava Sv. Ivan]]'' - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
* ''Tvrđava [[Lovrijenac]]'' - utvrda koja se nalazi kraj vanjskih [[zapad]]nih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnije kao povijesni simbol otpora [[Mletačka republika|Mletačkoj republici]]. Poznata i kao Gibraltar Dubrovnika.
* ''[[Tvrđava Revelin]]'' - utvrda na [[istok]]u gradskih zidina. Građena je [[1462.]] godine pred [[Osmansko carstvo|turskom]] opasnošću.
* ''[[Utvrda Imperial]]'' - utvrda na brdu [[Srđ]] sjeverno i iznad Dubrovnika.
* ''[[Gradska vrata od Pila]]'' - zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su [[1537.]] godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.
* ''[[Vrata od Ploča|Gradska vrata od Ploča]]'' - istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]].

=== Crkve i samostani ===
[[Datoteka:Cathedral of the Assumption of the Virgin Mary.jpg|200px|desno|mini|Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]
* ''[[Dubrovačka katedrala]]'' - posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ([[Velika Gospa]]). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu [[1667.]] godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671.]] do [[1713.]] godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[križ]]eve, crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara. 
* ''[[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|Crkva sv. Vlaha]]'' - izgrađena je na mjestu [[romanika|romaničke]] crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru [[1706.]] godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do [[1715.]] godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667. 
* ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Franjevački samostan i crkva Male braće]]'' - potječu iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Vrata crkve su nasvođena raskošnim [[gotika|gotičkim]] portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz [[1360.]] godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz [[Bar (grad)|Bar]]a.  U sklopu samostana od [[1317.]] godine do danas djeluje [[ljekarna]], treća po starosti u [[Europa|Europi]]. 
* ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika]]'' - građeni u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]. Južni portal izradio je kipar [[Bonino da Milano]] [[1419.]] godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550.]] godine.
* ''Isusovački samostan i [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]] '' - [[barok]]ne građevine iz [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište "[[Collegium Ragusinum]]".
* ''Samostan sv. Klare'' - izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je [[1434.]] godine otvoreno prihvatilište za napuštenu [[djeca|djecu]].
* ''Crkva sv. Josipa'' - sagrađena je [[1667.]] godine na mjestu, u [[potres]]u, srušene crkve sv. Jakova.
* ''Crkva sv. Nikole'' - iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], jedna od najstarijih sačuvanih crkava u gradu.
* ''Crkva i svetište Gospe od Milosrđa'' iz 1279. s [[Samostan Gospe od Milosrđa (Dubrovnik)‎|kapucinskim samostanom]]'' iz 1928.
* ''[[Crkva sv. Spasa u Dubrovniku|Crkva sv. Spasa]]'' - iz [[1520.]] godine, ostala je neoštećena u velikom [[potres]]u 1667. godine. Ova [[renesansa|renesansna]] crkva djelo je [[korčula]]nskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa [[1520.]] godine. 
* ''Crkva sv. Roka'' - renesansna crkva iz 16. stoljeća.
* ''[[Crkva sv. Marije na Dančama|Crkva sv. Marije]]'' - u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara "Poliptih" [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]] i "Triptih" [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]].  
* ''[[Dubrovačka sinagoga|Sefardska sinagoga]]'' - jedna od najstarijih u Europi s početcima u 14. stoljeću.
* ''[[Srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku|Srpska pravoslavna crkva]]'' - izgrađena [[1877.]] godine
* ''Mesdžid'' - islamski vjerski objekt u ulici Miha Pracata.

=== Palače ===
[[Datoteka:Rector's Palace Dubrovnik.jpg|200px|desno|mini|Knežev dvor]]
* ''[[Knežev dvor]]'' - nekada je bio sjedište vlade i kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], danas je Kulturno-povijesni muzej.
* ''[[Palača Sponza|Palača Divona tj. Sponza]]'' - [[gotika|gotičko]]- [[renesansa|renesansna]] palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića.
* ''Palača Skočibuha'' (Restićeva 1) - vrhunska patricijska palača, danas zanemarena.
* ''Palača Stay'' (ul. Između Polača 9-11) - pogođena u ratu [[1991.]], predviđena za obnovu.
* ''Palača Isusović-Braichi'' (Prijeko 24) - jedan je od najljepših primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.
* ''Palača Ranjina'' (Ul. braće Andrijića 10) - gotičko-renesansa palača građena je krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.
* ''Palača Sorkočević'' (Držićeva poljana 3) - građena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
* ''Palača Pucić'' (Od puča 1) - [[barok]]na palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel <ref>Palača Pucić http://www.thepucicpalace.com/</ref><ref>Vjesnik o obnovi Palače Pucić http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&c=3</ref>.
* ''Palača Trifoni-Đorđić'' (Od puča 17, Široka 5) - predviđena za obnovu.

=== Ljetnikovci ===
* ''[[Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu]](Pietro de Sorgo)'' - izgrađen je u vremenu od [[1472.]] do [[1535.]] godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na [[lapad]]skoj obali, okrenut prema zaljevu [[Gruž]].
* ''Ljetnikovac Bona-Caboga na Batahovini'' - izgrađen je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Značajan je po glavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.
* ''Ljetnikovac Stay na Batahovini'' - obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.
* ''Ljetnikovac Resti u Rožatu, Rijeka Dubrovačka'' - zapušteni ljetnikovac građen u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
* ''Ljetnikovac Klementa Gozze u Obuljenom'' - građen od [[1575.]] do [[1581.]] godine, danas zapušten <ref>Slobodna Dalmacija o ljetnikovcima u Rijeci Dubrovačkoj http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020621/feljton01.asp</ref>.
* ''Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu'' - ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke. Obnavljan od [[1938.]] do [[1941.]] godine.
* ''Ljetnikovac Crijević-Pucić (''Pozza-Cerva'')  na Gradcu'' - s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.
* ''Ljetnikovac Pucić na Pilama'' - među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.
* ''Ljetnikovac Bona-Gradi u Gružu'' - gotičko-renesansni ljetnikovac.
* ''Ljetnikovac Ghetaldi-Gondola/Gundulić u Gružu'' - gotičko-renesansni ljetnikovac.

=== Ostale poznate građevine ===
* ''[[Stradun]]'' (službeno ime ''Placa'') - najveća je i najpoznatija gradska [[ulica]]. Pruža se od ulaza u grad kroz vrata od Pila do trga Luža i predstavlja jedinstveni urbani element koji karakterizira grad Dubrovnik.
* ''[[Velika Onofrijeva česma|Velika]] i [[mala Onofrijeva česma]]'' - dvije [[fontana|fontane]] okruglog oblika i ujedno mogu služiti i kao spremnik za [[voda|vodu]]. Na većoj voda teče iz figura 16 maskiranih likova. Graditelj je Onofrio della Cava iz [[Napulj]]a.
* ''[[Orlandov stup]]'' - [[kamen]]i je prikaz legendardnog viteza Orlanda. Služio je kao mjesto na kojem su glasnici čitali obavijesti. Dugo vremena je bio jedini svjetovni [[spomenik]] u gradu.
* ''[[Gradski zvonik u Dubrovniku|Gradski zvonik]]'' - prvotni je izgrađen [[1444.]] godine, a današnji je iz [[1929.]] godine.
* ''Sklop gradske vijećnice sa žitnicom i arsenalom'' - u području gradske luke. U arsenalu su se gradile i održavale [[galija (brod)|galije]].
* ''[[Lazareti, Dubrovnik|Lazareti na Pločama]]'' - građevina koja je služila kao karantena, ispred gradskih zidina.
* ''[[Groblje Boninovo]]'' - glavno gradsko groblje.
* ''[[Porporela]]'' - lukobran i gradsko kupalište.
* ''[[Valobran Kaše]]'' - valobran na ulazu u staru gradsku luku.
* ''[[Most dr. Franja Tuđmana]]'' - smatra se najljepšim mostom na hrvatskoj obali

== Kultura ==
[[Datoteka:Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG|200px|mini|desno|[[Sveti Vlaho]], zaštitnik Dubrovnika]]

=== Festivali ===

==== Dubrovačke ljetne igre ====
[[Dubrovačke ljetne igre]] su [[festival]] utemeljen [[1949.]] godine. U jedinstvenom ambijentu zatvorenih i otvorenih scenskih prostora [[renesansa|renesansno]]-[[barok]]nog grada Dubrovnika u vremenu od [[10. srpnja]] do [[25. kolovoza]] održavaju se brojne [[glazba|glazbene]], [[drama|dramske]] i [[ples]]ne priredbe. Okosnica festivala su djela [[Marin Držić|Marina Držića]], [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], [[Ivo Vojnović|Ive Vojnovića]], [[William Shakespeare|Williama Shakespeare]]a, [[Carlo Goldoni|Carla Goldonija]], grčkih tragičara i dr. Glazbeni dio programa predstavlja najboljih domaće skladatelje, soliste i orkestre te njihove strane goste. Prikazuju se i opere, naročito komične.

==== Festa Sv. Vlaha ====
{{glavni|Festa Svetog Vlaha}}

Štovanje [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog blagdana [[3. veljače]], kada su ljudi masovno dolazili u grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svima sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 [[dan]]a prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.

==== Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji" ====
{{glavni|Julian Rachlin i prijatelji}}

To je festival komorne glazbe koji se od [[2000.]] godine tradicionalno, krajem ljeta odvija na pozornici u atriju [[Knežev dvor|Kneževog dvora]]. Na festivalu uz utemeljitelja festivala, poznatog [[violina|violinista]] i [[viola|violista]] [[Julian Rachlin|Juliana Rachlina]] nastupaju brojni poznati svjetski glazbenici.

==== Filmski festival Libertas ====
'''Libertas [[Film]] Festival''' započeo je [[2005.]] s idejom, da se festivalska kulturna ponuda Dubrovnika proširi i filmskom. Festival se odvija tijekom ljeta, a na reportoaru se prikazuju igrani i dokumentarni filmovi nezavisnih produkcija posvećeni promociji slobode iz zemalja diljem svijeta. U natjecateljskom dijelu izabrani filmovi bore se za nagradu ''Dubravka'' koju dodjeljuje stručni [[žiri]] u kategorijama '''najbolji [[igrani film]]''', '''najbolji [[dokumentarni film]]''' i '''najbolji [[kratki film]]'''. Film najbolje ocijenjen od strane publike dobiva posebnu nagradu publike.

Projekcije se održavaju u dubrovačkom kinu Sloboda, gradskom [[Gradsko kazalište Marina Držića|kazalištu Marina Držića]], obnovljenom ljetnom kinu Jadran unutar dubrovačkih gradskih zidina i ljetnom kinu na krovu tvrđave [[Revelin]] <ref>Službena web stranica Libertas Film Festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=29. veljače 2008. }}</ref>.

==== Dubrovački međunarodni filmski festival ====
'''Dubrovnik International Film Festival''' (DIFF) je međunarodni [[film]]ski [[festival]] koji se u Dubrovniku održava od [[2003.]] godine. Projekt je započet kao inicijativa međunarodne organizacije Dubrovnik Film Institut. Festival je natjecateljskog karaktera. Stručni žiri dodjeljuje nagrade DIFF-a u kategoriji [[igrani film|igranog]], [[dokumentarni film|dokumentarnog]] i [[kratki film|kratkog]] filma. Osim tih nagrada dodjeljuju se i nagrada publike za najbolji film festivala, nagrada [[Libertas]] za životno djelo i nagrada [[Argosy]] za izvanredan pojedinačni doprinos u području filmskog stvaralaštva <ref>Službena web stranica Dubrovačkog međunarodnog filmskog festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=29. veljače 2008. }}</ref>.

==== Tišina Molim! ====
{{glavni|Tišina Molim! }}
'''Tišina Molim! ''',  festival filmova snimljenih u Dubrovniku.

==== Karantena  ====
'''Festival suvremenih scenskih umjetnosti Karantena''' pokrenula je [[1997.]] ''Art radionica [[Lazareti]]'', dubrovačka udruga koja u svojim trajnim programima želi stvoriti kulturno središte u kojem bi se posjetitelji mogli upoznati sa suvremenim umjetničkim izričajem.
Festival donosi različite oblike suvremenog alternativnog umjetničkog izražavanja od raznovrsnih performansa, multimedijalnih instalacija te suvremenih [[ples]]nih, [[glazba|glazbenih]] i scenskih radova. Festival od svog početka ima međunarodni karakter te osim domaćih umjetnika na njemu sudjeluju i brojni gosti iz inozemstva.

=== Kazalište Marina Držića ===
{{glavni|Gradsko kazalište Marina Držića}}
Dubrovnik je u svojoj povijesti imao bogatu kazališnu tradiciju, brojne pisce, glumce i pozornice. 
Od [[1682.]] godine imao je svoju kazališnu dvoranu "Orsan", preuređeni dio brodogradilišta pokraj Vijećnice, u kojem su se održavale predstave sve do 1817. kada je za austrijske uprave izgorio.

'''Gradsko Kazalište [[Marin Držić|Marina Držića]]''' je ustanova s vlastitim umjetničkim ansamblom koja je osnovana 1944.g. te je smještena na lokaciji zgrade kazališta iz 1865. g. Na svom repertoaru teži uprizorenju djela starih dubrovačkih i drugih zavičajno, tematsko i jezično bliskih autora, uz povremene odmake u smjeru suvremenijih tema. 
Kazalište povremeno svoja djela prikazuje u sklopu [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] te gostovanja u drugim gradovima.

=== Dubrovačka književnost ===
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|200px|mini|desno|Naslovnica knjige [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] "[[Suze sina razmetnoga]]" iz [[1622.]] godine.]]
Književnost grada Dubrovnika u velikoj je mjeri utjecala je na razvoj [[hrvatski jezik|hrvatskog književnog jezika]]. [[Ljudevit Gaj]] i [[ilirci]] izabrali su jezik u djelima [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] i kasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni jezik. Dubrovačka književnost bila je vrlo opsežna u odnosu na broj stanovnika. Sačuvan je mali dio, jer je [[tiskarski stroj]] bio teško dostupan i jer velik broj djela poput [[ljubav]]ne poezije nije bio namijenjen širokoj publici. Neke [[knjiga|knjige]] ostale su u rukopisima ili ih znamo samo po imenima. U [[16. stoljeće|16. stoljeću]], Dubrovčani su tiskali samo 12 knjiga, od kojih su 7 bile vjerske. Prva dva znamenita dubrovačka pisca su [[Šiško Menčetić]] i [[Džore Držić]], koji su pisali pod utjecajem [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]]. Njihove pjesme su objavljene u [[Ranjinin zbornik|Ranjininom zborniku]], u kojem je bilo čak 820 pjesama, ali original nije sačuvan. Istaknut je bio [[Mavro Vetranović]], koji je pisao pjesme, drame i domoljubna djela. Jedan od najistaknutijih i najpopularnijih dubrovačkih književnika je [[Marin Držić]]. Napisao je velik broj vrijednih pastoralnih drama i [[komedija]], među kojiam se ističu "[[Dundo Maroje]]", "[[Skup (Držić)|Skup]]" i "[[Novela od Stanca]]". Već u Držićevo vrijeme, postojale su glumačke družine, koje su izvodile njegova djela. U Dubrovniku je postojala i humanističko-latinistička književnost čiji su predstavnici bii [[Ilija Crijević]], [[Jakov Bunić]] i dr. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] pojavio se [[Ivan Gundulić]], koji predstavlja vrhunac dubrovačke književnosti sa svojim epom "[[Osman (Gundulić)|Osmanom]]", pastoralnom dramom "[[Dubravka (Gundulić)|Dubravkom]]" i religioznom poemom "[[Suze sina razmetnoga]]". U "Dubravki" slavi ljubav prema [[sloboda|slobodi]]: “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!”. Poslije Gundulića značajan je [[Ivan Bunić Vučić]], koji je pisao pastoralne i religiozne pjesme. Dramski pisac [[Junije Palmotić]] temeljio je pisanje na klasičnim uzorima, pokazivao je mentalitet društva u kojem je živio i obogatio je dubrovačko kazalište svoga vremena. O suvremenih dubrovačkih književnika ističe se [[Luko Paljetak]].

=== Muzeji ===
* ''[[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni muzej]]'' - nalazi se u sklopu [[Knežev dvor|Kneževa dvora]], ima stalne i povremene izložbe, preparatorsku radionicu, knjižnicu i [[muzej]]sku trgovinu.
* ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Muzej Dominikanskog samostana]]'' - sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća, veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550.]] godine.
* ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Muzej Franjevačkog samostana]]'' - sadrži slike starih majstora, izvorni inventar ljekarne iz [[1317.]] i zlatarske predmete
* ''[[Dom Marina Držića]]'' - memorijalni muzej [[Marin Držić|Marina Držića]], ima kazališnu zbirku.
* ''[[Dubrovačka katedrala|Riznica dubrovačke Katedrale]]'' - čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[križ]]eve, crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara. 
* ''[[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski muzej]]'' - ima stalni postav i knjižnicu, osnivač je [[HAZU]].
* ''[[Akvarij i Institut za more i priobalje]]'' - nalazi se u tvrđavi sv. Ivana. U 27 [[akvarij]]a su [[riba|ribe]], [[spužva|spužve]], [[koralj]]i i ostale morske životinje. Zaštitni znak akvarija je [[morski konjic]].
* ''[[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki muzej]]'' - ima prethistorijsku, [[antika|antičku]], ranosrednjovjekovnu zbirku, zbirku od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] do [[1667.]], zbirku vaza, egipatsku zbirku i [[numizmatika|numizmatičku]] zbirku.
* ''[[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski muzej]]'' - sadrži stalni etnografski postav, preparatorsku radionicu i knjižnicu. 
* ''[[Muzej suvremene povijesti u Dubrovniku|Muzej suvremene povijesti]]'' - ima povremene izložbe i knjižnicu.
* ''[[Dubrovačka sinagoga|Muzej Sinagoge]]'' - religijski eksponati, arhivski materijal, zbirka [[Tora|Tori]] od 13. do [[17. stoljeće|17. stoljeća]].
* ''[[Samostan Sigurata u Dubrovniku|Muzej samostana Sigurata]]'' - sadrži zbirku sliku od [[16. stoljeće|16]]. do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], pokaznice, procesijski [[križ]] iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]], crkveno posuđe, čipke itd.
* ''[[Memorijalna kuća Ronalda Browna]]'' - otvorena u spomen na tragičnu smrt [[SAD|američkog]] ministra trgovine [[Ronald Brown|Ronalda Browna]] i njegovih suradnika. Sadrži stalnu izložbu slike trojice dubrovačkih slikara: [[Ivo Dulčić|Ive Dulčića]], [[Antun Masle|Antuna Masle]] i [[Đuro Pulitika|Đure Pulitike]].
* ''[[Samostan sv. Klare u Dubrovniku|Visia Dubrovnik 5D Theatrum]]'' - muzej u kojem je uz pomoć moderne 5D prezentacijske tehnologije s holografskim projekcijama moguće upoznati bogatu povijest i kulturu Dubrovnika i Hrvatske.
* ''[[Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku|Muzej Domovinskog rata]]'' - Stalni postav i izložba ''Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.'' s eksponatima iz razdoblja obrane Dubrovnika za vrijeme srpsko-crnogorske agresije 1991. – 1995.
* ''[[Spomen soba u Dubrovniku|Spomen soba]]'' - Izložba fotografija poginulih branitelja Dubrovnika.
* ''prvi muzej vaterpola u svijetu (u izgradnji)''<ref>https://www.index.hr/sport/clanak/dubrovnik-dobiva-prvi-muzej-vaterpola-u-svijetu-jug-promijenio-identitet/2114208.aspx</ref>

=== Dubrovački simfonijski orkestar ===
{{glavni|Dubrovački simfonijski orkestar}}

To je profesionalni glazbeni [[orkestar]] grada Dubrovnika i  glavni je nositelj glazbenih zbivanja u Dubrovniku. U svom djelovanju nastavlja glazbenu tradiciju koja se počela razvijati još u vrijeme rane [[dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. 
Orkestar redovito nastupa u sklopu [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]]. Na svom repertoaru veliku pozornost posvećuje dubrovačkim klasicima iz 18. stoljeća, posebno skladateljima [[Luka Sorkočević|Luki Sorkočeviću]] i [[Ivan Mane Jarnović|Ivanu Mani Jarnoviću]]. 
Tijekom koncertne sezone nastupa na koncertima u atriju [[knežev dvor|Kneževog dvora]] i ljetnikovcu Crijević-Pucić, a ostvaruje i zapažena gostovanja po [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu.

=== Dubrovačka kolenda ===
{{glavni|Dubrovačka kolenda}}
Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja koji se njeguje u Dubrovniku i okolici. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju [[Badnji dan]], i čestitaju nadolazeći [[Božić]] i [[Nova godina|Novu godinu]]. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće [[gitara|gitare]] i [[harmonika|harmonike]], čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.

=== Dubrovački misal ===
{{glavni|Dubrovački misal}}
Nastao je u Dubrovniku, gdje se od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] koristio na [[sveta misa|Svetim Misama]] u [[Dubrovačka katedrala|dubrovačkoj katedrali]]. Pisan je [[Beneventansko pismo|beneventanskim pismom]] i notacijom te najbolje predstavlja beneventansko pjevanje u južnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i spomenik je nulte kategorije.<ref>http://www.dubrovacki.hr/clanak/30645/missale-ragusinum-dubrovacki-misal Preuzeto 25. srpnja 2011.</ref> Sadrži 230 [[molitva|molitava]] i 230 napjeva koji se mogu usporediti s najljepšim napjevima svjetske baštine.<ref>http://www.vecernji.hr/kultura/slavni-dubrovacki-misal-12-stoljeca-napokon-se-vratio-kuci-clanak-312229 Preuzeto 25. srpnja 2011.</ref> Napjevi koji se sreću u Misalu raznoliki su. Neki su istovjetni ostalim europskim napjevima, neki su inačice sličnih napjeva, a neki su, poput exulteta, posve drukčiji i ne nalaze se nigdje drugo.<ref>http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=38616 Preuzeto 25. srpnja 2011.</ref> Pokazuje, da je u Dubrovniku bilo visoko razvijeno gregorijansko muziciranje.

== Šport ==
Dubrovnik je poznat kao [[vaterpolo|vaterpolski]] grad. [[VK Jug|Vaterpolski klub Jug]] 4 puta je bio prvak Europe, osvajač LEN kupa, europskog Superkupa, ima 21 naslov prvaka bivše Jugoslavije, 5 naslova prvaka Hrvatske, 2 kupa bivše Jugoslavije i 9 kupova Hrvatske. Više dubrovačkih vaterpolista osvajali su olimpijske medalje poput [[Veselin Đuho|Veselina Đuha]], [[Goran Sukno|Gorana Sukna]] i dr. Dubrovačka plivačica [[Sanja Jovanović]] osvajala je medalje na svjetskim i europskim plivačkim prvenstvima i ima svjetski rekord na 50 m leđno. Ženski odbojkaški klub "Dubrovačka banka" bio je prvak Europe i proglašen je za [[Sportaši godine Sportskih novosti|najbolju hrvatsku žensku ekipu]] u [[1998.]] godini u izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]].

[[Svjetska serija skokova u vodu s litice u Hrvatskoj|Red Bull Svjetska serija skokova u vodu s litice]] održana je u Dubrovniku.
{{Col-begin}}
{{Col-3}}
Vaterpolo:
* "[[VK Jug]]"
* "[[ženski vaterpolski klub Jug|ŽVK Jug]]"
* "[[vaterpolski klub Dubrovnik|VK Dubrovnik]]"
* "[[vaterpolski klub Dubrovački veterani|Dubrovački veterani]]"
[[Divlja liga]] je prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu.

Nogomet:
* [[NK GOŠK Dubrovnik]]
* [[HNK Dubrovnik 1919]]
* [[MNK Square Dubrovnik]]
{{Col-break}}
Šah:
* [[Šahovski klub Dubrovnik]], osnovan [[1933.]] godine.

Boćanje:
* Boćarski klub "[[boćarski klub Dubank|Dubank]]"
* Boćarski klub "[[boćarski klub Gromača|Gromača]]"
* Boćarski klub "[[Boćarski klub Komolac|Komolac]]"
* Boćarski klub "[[boćarski klub Signalizacija|Signalizacija]]"
* Boćarski klub " [[boćarski klub Strijelac|Strijelac]]"

Ragbi:
* Ragbi klub "[[ragbi klub Dubrovnik|Dubrovnik]]"
{{Col-break}}
Košarka: 
* "[[KK Dubrovnik]]"
* "[[ŽKK Ragusa PGM Dubrovnik|ŽKK PGM Ragusa]]"

Rukomet: 
* "[[Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik|RKHM Dubrovnik]]"

Odbojka: 
* "[[Odbojkaški klub Dubrovnik|OK Dubrovnik]]"
* "[[OK Nova Mokošica|Ženski odbojkaški klub Nova Mokošica]]"

Plivanje: 
* "[[PK Jug|Plivački klub Jug]]"

Automobilizam:
* [[AK Dubrovnik Racing]]

{{Col-end}}

Između ostalih održavaju se trkačke utrke '''Utrka zidinama''', '''Stazom Deva – Povratak trkača''' i [[Dubrovački polumaraton]].

[[Dubrovačka alka]] održavala se preko 250 godina.

Održavaju se jedriličarske regate s dugom tradicijom: Južnodalmatinska regata (Orebić–Dubrovnik; 1981.), Lapadska regata, Regata Trani – Dubrovnik (službenog naziva "Trofeo Challenge Antonio Pennetti" ili kraće "Trofeo Pennetti Challenge"; 2005.) te održalo se jedno izdanje regate [[ACI kup]].

Brdska automobilistička utrka [[Nagrada Dubrovnika - Memorijal Željko Đuratović|Nagrada Dubrovnika]] održava se od 2000.

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
[[Datoteka:Dubrovnik Art School concert hall.jpg|200px|desno|mini|Koncertna dvorana Umjetničke škole Luke Sorkočevića]]
*OŠ Marina Getaldića
*OŠ Lapad
*OŠ Montovjerna
*OŠ Marina Držića
*OŠ Ivana Gundulića
*OŠ Mokošica
*[[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]

=== Srednje škole ===
[[Datoteka:Klasična gimnazija Dubrovnik.jpg|200px|desno|mini|Ulaz u Biskupijsku klasičnu gimnaziju Ruđera Boškovića]]
*[[Obrtnička škola Dubrovnik|Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik]]
*[[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|Klasična gimnazija Ruđera Boškovića]]
*[[Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik]]
*[[Gimnazija Dubrovnik]]
*[[Medicinska škola Dubrovnik]]
*[[Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik]]
*[[Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik]]
*[[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]
*[[Dubrovačka privatna gimnazija]]

=== Sveučilište u Dubrovniku ===
{{glavni|Sveučilište u Dubrovniku}}

Povijest visokog obrazovanja u Dubrovniku je duga i započinje [[1624.]] godine, kada su [[isusovci|jezuiti]] osnovali "Collegium Rhagusinum". Senat [[dubrovačka republika|Dubrovačke Republike]] [[1654.]] godine proglasuje ga javnim visokim učilištem na kojemu se izučavala umjetnost i prirodne znanosti. Na tom učilištu obrazovali su se mnogi Dubrovčani toga vremena, među njima i [[Ruđer Bošković]], najpoznatiji dubrovački znanstvenik onoga vremena, koji je obrazovanje poslije nastavio na poznatom "Collegium Romanum" u [[Rim]]u.

U moderno doba, visoko obrazovanje u Dubrovniku počinje s Višom pomorskom školom, Višom turističkom školom i Višom pedagoškom školom. Viša turistička škola se kasnijr transfirmira u Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, a Viša pomorska škola u Pomorski fakultet. Do osnivanja dubrovačkog Veleučilišta i Sveučilišta visokoobrazovne institucije bile su u sklopu [[sveučilište u Splitu|Sveučilišta u Splitu]].

Godine [[1994.]], [[hrvatski sabor|Sabor Republike Hrvatske]] donio je novi Zakon o visokim učilištima u kojem se razdvajaju dva smjera u visokom obrazovanju: znanstveni (sveučilišni) odvaja se od stručnog (veleučilišnog). 
U Dubrovniku se [[1996.]] osnivaju stručni veleučilišni studiji u sklopu Veleučilišta u Dubrovniku, sastavni dio kojega postaje i dotadašnji Pomorski fakultet. 
Nakon što su stvoreni uvjeti za osnivanje sveučilišta, [[16. prosinca]] [[2003.]] osnovano je [[Sveučilište u Dubrovniku]]. Danas sveučilište ima veći broj preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija.

=== RIT Croatia (ACMT) ===
[[Rochester Institute of Technology Croatia]] ([[Rochester Institute of Technology Croatia|RIT Croatia]]), nekadašnji American College of Management and Technology ([[ACMT]]), je visoko obrazovna institucija ([[visoka škola]]) osnovana međunarodnom suradnjom [[SAD|američkog]] sveučilišta Rochester Institute of Technology, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Veleučilišta u Dubrovniku. Institucija je osnovana [[1997.]] godine i to je jedina obrazovna institucija u Republici hrvatskoj koja nudi završenim studentima diplome, koje su ravnopravno priznate u SAD-u i Hrvatskoj.

=== DIU Libertas ===

DIU Libertas je prvo privatno međunarodno sveučilište osnovano [[2008.]] godine u Dubrovniku. Prateći tragove drevne dubrovačke tradicije osnivači DIU Libertasa u svoje su programe pretvorili u suvremenu verziju diplomacije, međunarodnih odnosa, međunarodnog poslovanja i ekonomije. Od samog početka djelovanja usmjereno je na obrazovanje mladih stručnjaka iz područja međunarodnih odnosa i diplomacije te međunarodnog poslovanja i ekonomije.

=== Udruge mladih ===
*[[Udruga hrvatske mladeži Hrvatski Front]]
*Udruga mladih Orlando

== Poznati Dubrovčani i Dubrovkinje ==
[[Datoteka:Rudjer Boskovic.jpg|230px|desno|mini|[[Ruđer Bošković]]]]
[[Datoteka:De_Gondola.jpg‎|desno|230px|mini|[[Ivan Gundulić]]]]
[[Datoteka:Palmotic.jpg|230px|desno|230px|mini|[[Junije Palmotić]]]]
[[Datoteka:Bunic.jpg|230px|desno|230px|mini|[[Ivan Bunić Vučić]]]]
*[[Lujo Adamović|Lujo V. Adamović]], botaničar
*[[Srđan Andrić]], nogometaš i kapetan Hajduka
*[[Mislav Anđelković]], nogometaš
*[[Đuro Baglivi]], liječnik,član najuglednijih svjetskih akademija
*[[Ivo Banac]], hrv. povjesničar i političar
*[[Mario Bonić]], nogometaš
*[[Ruđer Bošković]], znanstvenik
*[[Nikola Božidarević]], slikar
*[[Nikola Božidarević (profesor)]], profesor na inoz. učilištu u ranom novom vijeku
*[[Izmira Brautović]], glumica
*[[Vuko Brigljević]], fizičar
*[[Vlaho Bukovac]], slikar
*[[Ivan Bunić Vučić]], pjesnik
*[[Zvonimir Deranja]], nogometaš
*[[Lovro Dobričević]], slikar
*[[Džore Držić]], pjesnik
*[[Marin Držić]], pisac
*[[Veselin Đuho]], vaterpolist, osvajač olimpijskih medalja
*[[Ignjat Đurđević]], pisac
*[[Elvis Fatović]], vaterpolist, osvajač olimpijskih medalja
*[[Vlado Georgiev]], pjevač
*[[Marin Getaldić]], znanstvenik
*[[Ambroz Gučetić]], biograf
*[[Nikola Vitov Gučetić]], plemić, filozof, političar i polihistor
*[[Ivan Gundulić]], pjesnik
*[[Dživo Gundulić|Ivan Šiškov Gundulić]], pjesnik
*[[Andrija Habulin]], hrvatski džudaš, pionir džuda u Dubrovniku
*[[Mihajlo Hamzić]], slikar
*[[Milo Hrnić]], pjevač
*[[Josip Ivanović]], kipar
*[[Sanja Jovanović]], plivačica
*[[Đelo Jusić]], skladatelj i dirigent
*[[Ibrica Jusić]], kantautor
*[[Ernest Katić]], književnik i kulturni radnik
*[[Tereza Kesovija]], pjevačica
*[[Vinko Kisić]], hrv. novinar i publicist, hrv. preporoditelj<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_K/Kisic_Vinko_1879_1927.xml Kisić, Vinko (1879-1927), Journalist und Publizist] ÖBL 1815-1950, sv. 3 (Lfg. 14, 1964), str. 351</ref>
*[[Miho Klaić]], hrv. preporodni političar
*[[Andro Knego]], košarkaš
*[[Mario Kopić]], filozof i publicist
*[[Benedikt Kotruljević]], trgovac, ekonomist, diplomat i humanist
*[[Vlado Kovačević]], šahist
*[[Petar Kriste]], političar
*[[Paško Lovrić]], geodet i kartograf
*[[Šiško Menčetić]], pjesnik
*[[Darko Miladin]], nogometaš
*[[Milan Milišić]], književnik i prevoditelj
*[[Eduard Miloslavić]], liječnik i znanstvenik
*[[Junije Palmotić]], pjesnik i dramatičar
*[[Luko Paljetak]], književnik akademik
*[[Vlaho Paljetak]], pjesnik, šansonijer i skladatelj
*[[Luka Sorkočević]], skladatelj
*[[Joakim Stulli]] (Stulić), hrvatski leksikograf
*[[Goran Sukno]], vaterpolist, osvajač olimpijskih medalja
*[[Frano Supilo]], političar
*[[Mate Šarlija Daidža]], [[general]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]
*[[Mihovil Španja]], plivač
*[[Slaven Tolj]], umjetnik
*[[Mavro Vetranić]], pisac
*[[Ivo Vojnović]], pisac
*[[Božo Vuletić]], vaterpolist, osvajač olimpijskih medalja
*[[Dominko Zlatarić]], pjesnik i prevoditelj
*[[Cvijeta Zuzorić]], pjesnikinja

== Konzulati u Dubrovniku ==
Konzulati u Dubrovniku<ref>[http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1160&dmid=72#pocdrz Konzulati]</ref>
*{{ZD+X/D|DAN}}
*{{ZD+X/B|BEL}}
*{{ZD+X/N|NIZ}}
*{{ZD+X/A|AUT}}
*{{ZD|U|UK}} [[Velika Britanija]]

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==

*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ravenna]] ([[Italija]]), od 1969.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|28px]] [[Vukovar]] od [[3. veljače]] [[1993.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vukovar.hr/gradovi-prijatelji.html |accessdate=18. studenoga 2011. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008063907/http://vukovar.hr/gradovi-prijatelji.html |archivedate=8. listopada 2011. }}</ref>
* [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|28px]] [[Kotor]] ([[Crna Gora]]) [http://www.kotor.me/me/prijateljski-gradovi/]
*[[Datoteka:Flag of Austria.svg|28px]] [[Graz]] ([[Austrija]]), od 1994.
*[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|28px]] [[Helsingborg]] ([[Švedska]]), od 1998.
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ragusa (Italija)|Ragusa]] ([[Italija]]), od 2000. 
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|28px]] [[Bad Homburg]] ([[Njemačka]]), od 2002.
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|28px]] [[Sarajevo]] ([[Bosna i Hercegovina]]), od 2006. 
*[[Datoteka:Flag of the United States.svg|28px]] [[Monterey (Kalifornija)|Monterey]] ([[Kalifornija]], [[SAD]]), od 2007.
*[[Datoteka:Flag of France.svg|28px]] [[Rueil Malmaison]] ([[Francuska]]), od 2011.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/25887/dubrovnik-i-rueil-malmaison-gradovi-prijatelji |accessdate=28. siječnja 2011. |title=Dubrovnik i Rueil Malmaison gradovi prijatelji |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304172019/http://www.dubrovacki.hr/clanak/25887/dubrovnik-i-rueil-malmaison-gradovi-prijatelji |archivedate=4. ožujka 2016. }}</ref>
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Venecija]] ([[Italija]]), od 2012.<ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/38925/potpisana-povelja-o-bratimljenju-venecije-i-dubrovnika Dubrovački vjesnik - Potpisana povelja o bratimljenju] Preuzeto 18. svibnja 2012.</ref>

== Zanimljivosti ==
* Dubrovački i engleski ljetopisci bilježe, da je anglo-normanski kralj [[Rikard I. Lavljeg Srca]] došao u Dubrovnik u jesen [[1192.]] godine nakon povratka iz križarskog rata. Našao je zaklon pred olujom kod [[Lokrum]]a.
* Dubrovačka Republika napravila je [[1296.]] jedan od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizacije, koji je i danas u upotrebi.
* Ljekarna u dubrovačkom franjevačkom samostanu koja kontinuirano djeluje od [[1317.]] godine do danas, treća je po starosti u Europi. 
* Prva [[karantena]] u svijetu nastala je u Dubrovniku [[1377.]] godine.<ref> Associated Press, [https://www.nytimes.com/aponline/2020/03/24/world/europe/ap-eu-virus-outbreak-first-quarantine.html Dubrovnik Quarantine Home to Ancient Quarantine Facilities], The New York Times, 24. ožujka 2020. </ref><ref> [https://www.washingtonpost.com/gdpr-consent/?next_url=https%3a%2f%2fwww.washingtonpost.com%2fworld%2feurope%2fcroatias-dubrovnik-home-to-ancient-quarantine-facilities%2f2020%2f03%2f24%2f49347fe0-6ddc-11ea-a156-0048b62cdb51_story.html Croatia's Dubrovnik, home to ancient quarantine facilities], The Washington Post, 24. ožujka 2020. </ref> Karantena je mjesto, gdje se odvajaju osobe, koje stižu iz krajeva gdje ima zaraznih bolesti, dok se ne pokaže, da su zdrave. 
* Dubrovnik je donio uredbu o ukidanju [[ropstvo|ropstva]] i zabrani prijevoza robova [[27. siječnja]] [[1416.]] godine, što je prva zabrana ropstva u Europi.
* Sirotište koje je osnovano u sklopu [[Samostan sv. Klare u Dubrovniku|samostana sv. Klare]], [[1432.]] godine je jedno od prvih takvih ustanova u svijetu.
* Prilikom gradnje kule Minčete 1464. godine, nedostajalo je [[kamen]]a, pa je naređeno, da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča mora sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom.
* [[Arboretum Trsteno]] u blizini Dubrovnika, osnovan je u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] i najstariji je [[arboretum]] na svijetu. Najstarije dvije [[platana|platane]] imaju oko 400 godina.
* Giovanni Angelo Medici iz Milana bio je nadbiskup Dubrovnika od [[1545.]] do [[1553.]] godine. Postao je [[papa]] [[6. siječnja]] [[1560.]] pod imenom [[Pio IV.]].  Njegov nasljednik [[Pio V.]] priznao je Dubrovačku Republiku. 
* Dubrovački pomorski zakon o osiguranju ("Ordo super assecuratoribus", 1568.) najstariji je takav zakon na svijetu.
* Pomorska flota Dubrovačke Republike u 16. stoljeću imala je oko 40000 pomoraca i više od 180 velikih [[brod]]ova, bila je među najjačima na Mediteranu.
* U djelima [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], "Mletački trgovac" i "Ukroćena goropadnica" javlja se termin "argosy" koji znači "[[dubrovačka karaka|dubrovačka lađa]]".
* [[Dubrovačka Republika]] prva je država u svijetu, koja je priznala [[Sjedinjene Američke Države]]. To je bilo [[1783.]] godine.
* [[Ljudevit Gaj]] i [[Ivan Mažuranić]] boravili su u Dubrovniku 25 dana [[1841.]] godine. Gaj ga je nazvao "ilirski Parnas". Kasnije su Gaj i [[ilirci]] izabrali jezik u djelima [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] i kasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni hrvatski jezik, a Ivan Mažuranić je nadopisao izgubljena pjevanja Gundulićeva epa [[Osman (Gundulić)|Osmana]].
* Irski dramatičar [[George Bernard Shaw]] izjavio je: “Oni koji traže raj na zemlji morali bi doći i vidjeti Dubrovnik”.
* Dubrovačka rijeka [[Ombla]] sa svojim vodotokom od 30 m dužine jedna je od najkraćih svjetskih [[rijeka (vodotok)|rijeka]].
* [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] posjetio je Dubrovnik [[6. lipnja]] [[2003.]] godine. Papamobilom se provozao [[Stradun]]om, a u Gruškoj luci održao je sv. [[misa|misu]] pred 60.000 hodočasnika, kojom prilikom je blaženom proglasio [[Marija Petković|Mariju Petković]].<ref>Ne bojte se!, papa Ivan Pavao II., Večernji list, Zagreb 2005.</ref>

== Galerija ==

{{Široka slika|1 dubrovnik panorama.jpg|1200px|Panoramski pogled na stari dio grada}}
{{Široka slika|Dubrovnik - old harbour pano.jpg|1200px|Panoramski pogled iz stare luke}}

<gallery>
Slika:Dubrovnik by night.JPG|Dubrovnik noću
Datoteka:Pogled na Grad Dubrovnik.JPG|Pogled na Ploče-Iza Grada i povijesnu jezgru
Datoteka:Pogled na Grad Dubrovnik7.JPG|Pogled na Grad iz parka Orsula
Slika:Dubrovnik view 01.JPG| Pogled s Ploča
Slika:Walls of Dubrovnik.jpg|Dubrovačke gradske zidine
Slika:Pieta, Dubrovnik.JPG|Portal Franjevačke crkve iz 15. stoljeća
Slika:Port of Pile03516.JPG|Vrata od Pila
Slika:Dubrovnik-muralles laterals.jpg|Brdo Srđ iznad grada
Slika:Dubrovnic-orland column.JPG|Orlandov stup
Slika:Arboretum Trsteno, Kapelle.JPG|Arboretum Trsteno
Slika:Dubrovnik-francisk1.JPG|Franjevački samostan
Slika:Dubrovnik-F.Tudjman-Bridge.jpg| Most dr. Franja Tuđmana
Slika:Croatia dbv 3.JPG| Zračna luka Dubrovnik Čilipi
Slika:Svvlaho photo.jpg| Crkva sv. Vlaha noću
Slika:2011 Dubrownik, Widok ze starego portu na wybrzeże (06).jpg|Pogled iz stare luke na obalu
</gallery>

== Literatura ==
* Dubrovački statut iz 1272.g., Državni Arhiv u Dubrovniku, 2002.
* Vinko Foretić: Povijest Dubrovnika do 1808., NZMH, Zagreb 1980.
* Vesna Čučić: Posljednja kriza Dubrovačke republike, MH Dubrovnik, Zagreb-Dubrovnik 2003.
* Josip Bersa: Dubrovačke slike i prilike, MH Dubrovnik, Dubrovnik 2002. (drugo izdanje)
* Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici – Ilija Mitić, Matica hrvatska, Zagreb 1988.
* Dubrovačka diplomacija u Istambulu – Vesna Mijović, HAZU/Zavod za povijesne znanosti u  Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik 2003.
* Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.
* Marko Margaritoni: Sveti Vlaho - Povjestice i legende, KS, Dubrovnik-Zagreb 1998.
* Vinko Foretić: Studije i rasprave iz hrvatske povijesti, KK Split, Split 2001.
* Nenad Vekarić: Stanovništvo Konavala, I.-II., Zagreb-Dubrovnik 1998.
* Katarina Horvat Levaj: Barokne palače u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb-Dubrovnik, 2001.
* Nada Grujić, Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja, Institut za povijest umjetnosti i Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991.
* Dubrovnik, Male turističke monografije, broj 1, Turistička naklada, Zagreb 2000.
* Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, katalog, Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.

==Bilješke==
{{izvori|2}}
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], Broj 3 (Da-Fo), str. 286–287. Za izdavača: [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], [[Zagreb]] 2001.g. {{ISBN|953-6036-33-9}}
*{{Citiranje knjige|ref=harv|last=Vojnović|first=Lujo|title=Pad Dubrovnika (1797. – 1806.)|publisher=Fortuna|isbn=978-953-95981-9-6|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=YhlJAQAAMAAJ&dq=&redir_esc=y|year=2009}}
{{hakave}}

== Povezani članci ==
* [[Dubrovačke gradske zidine]]
* [[Dubrovački tramvaj]]
* [[Obrana Dubrovnika]]
* [[Libertas (Dubrovnik)]]
* [[Konvoj Libertas]]
* [[Golubov kamen]]
* [[Žičara Srđ]]
* [[Dubrovačka poma]]

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Dubrovnik}}

<div class="infobox sisterproject">[[Datoteka:Wikitravel.png|lijevo|45px]]
<div style="margin-left: 60px;">Na [[:wikitravel:Main page|Wikitravel]]u nalazi se vodič za
<div style="margin-left: 10px;">'''''[[:wikitravel:Dubrovnik|Dubrovnik]]'''''</div>
</div>
</div><noinclude>

* [http://www.dubrovnik.hr Službene stranice grada Dubrovnika]
* [https://web.archive.org/web/20130419054603/http://dubrovnik.hbk.hr/ Dubrovačka biskupija]

{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{GiO DNŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Dubrovnik| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]