Vidi kôd stranice Dolina Kadiša

<!--'''Dolina Kadiša'''-->{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Dolina Kadiša i [[Božji cedrovi]]
|slika = Qadisha.jpg
|godina = [[1998.]] <small>(22. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/850
|država = {{ZD+X/L|LBN}} 
<br>
{{Lokacijska karta|Libanon|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Dolina Kadiša|position=right
|lat_deg=34|lat_min=14|lat_sec=36|lat_dir=N
|lon_deg=36|lon_min=02|lon_sec=56|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Doline Kadiša u Libanonu</small>
}}
'''Dolina Kadiša''' ([[aramejski]]: ''Ouadi Qadisha'', "Sveta dolina"; [[arapski]]: وادي قاديشا,) je zapravo duboki i dugi klanac rijeke Kadiše (poznate i kao ''Nahr Abu Ali'' kad se približi [[Tripoli, Libanon|Tripoliju]]) koji se nalazi između županija [[Bšarii]] i [[Zgharta]] u [[libanon]]skoj pokrajini [[Gornji Libanon]]. Rijeka Kadiša teče 35&nbsp;km od izvora u špilji, odmah ispod šume tzv. "[[Božji cedrovi|Božjih cedrova]]" na planini al-Makmal, litice njezina klanca su jako nepristupačne i visoke (često više od 1000 m), te imaju mnoge špilje<ref>[http://whc.unesco.org/archive/advisory_body_evaluation/850.pdf Ocjena lokaliteta svjetske baštine Doline Kadiša] {{eng oznaka}} Posjećeno 18. travnja 2011. (PDF)</ref>. Dolina Kadiša je najpoznatija po mnogim [[kršćanstvo|kršćanskim]] [[samostan]]ima, od kojih su mnogi među najstarijima na svijetu. Zbog toga je, zajedno s obližnjom šumom Božjih cedrova, upisana na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1998. godine.
[[Datoteka:Qadisha5.jpg||mini|350px|lijevo|<center>Karta doline Kadiša s istaknutim samostanima (*)]]
==Povijest==

Dolina Kadiša s brojnim špiljama je služila kao sklonište i nekropola još od [[paleolit]]a, te se npr. u špilji Aassi Hauqqa pronašli dokazi o uporabi od paleolita, ali i tijekom [[Stari Rim|starog Rima]] i [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].
Za vrijeme [[Ranokršćanstvo|ranokršćanstva]] ona je služila za zbjeg [[kršćani|kršćana]] u potrazi za osamom, te znanstvenici vjeruju da je služila kao vjerska [[pustinja]] od najranijih vremena kršćanstva. Mnoge kršćanske zajednice su tu pronašle utočište, kao što su [[Maroniti]] (libanonski [[katoličanstvo|katolici]]), [[Jakobiti]] ([[Sirija|sirijski]] [[pravoslavci]]), [[Melkiti]] ([[Grci|grčki]] pravoslavci), [[Nestorijanci]], [[Armenci]], pa čak i [[Etiopljani]]. Također su je često koristili i [[Muslimani|muslimanski]] mistici, [[sufi]]ji, za meditaciju i osamu.

Krajem 7. stoljeća Maroniti su prebjegli iz [[Levant]]a u ovu dolinu strahujući od progona Jakobita, ali i nadirućih Muslimana. Nakon uništenja samostana [[Sveti Maron|sv. Marona]] u 10. stoljeću, njihova zajednica je porasla i Maroniti su osnovali svoje novo središte u Kannubinu, u središtu doline Kadiša, te su oko njega nastali mnogi samostani kao zajednice, ali i kao [[pustinjak|pustinje]].

Usprkos vojnom pohodu [[Mameluci|mamelučkih]] [[sultan]]a [[Bajbars]]a i [[Kalaoun]]a protiv utvrđenih špilja u dolini Kadiša (1268. i 1283.), samostan Deir Kannubin je postao sjedište Maronitske patrijarhije u 15. stoljeću, što je i ostao punih 500 godina. U 17. stoljeću su maronitski opati bili na velikom glasu po svojoj skrušenosti, te su mnogi europski pjesnici, povjesničari, geografi, političari, i naravno svećenici, posjećivali dolinu Kadiša, pa se čak tu i nastanjivali. Prva [[tiskarstvo|tiskara]] na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] je ustanovljena upravo u samostanu Kochaja i tiskala je knjige na [[sirijsko pismo|sirijskom pismu]], ali i prve tiskane knjige na [[arapski|arapskom]] općenito<ref>[http://www.mountlebanon.org/historyoflebanon.html Povijest Libanona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080316025549/http://www.mountlebanon.org/historyoflebanon.html |date=16. ožujka 2008. }} na mountlebanon.org {{eng oznaka}} Posjećeno 19. travnja 2011.</ref>.

Danas ovoj svjetskoj baštini prijeti brisanje s popisa zbog nezakonite gradnje, sječe šume, paleža otpada, kanalizacijskih voda, ali i buke od obližnjih restorana i automobila<ref>Hanan Charaf & Anis Chaaya, [http://books.google.se/books?id=hUNFLpQSqbkC&pg=PA45&lpg=PA45&dq=qadisha+syriac&source=bl&ots=_YZ3ixzbdR&sig=nLuYe7qz2-iXswgyWIkGkEAulYY&hl=sv&ei=Y86fSva5DI6y-AaGipXkDw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2#v=onepage&q=qadisha%20syriac&f=false ''Syriac Cult Places in Wadi Qadisha in Lebanon'', članak iz Ideologies as Intercultural Phenomena, Universita di Bologna & IsIAO, 2002. ] na books.google.se {{eng oznaka}} Posjećeno 18. travnja 2011.</ref>

==Samostani==
[[Datoteka:Saint Lichaa 1.jpg|mini|<center>Samostan sv. Eliša]]
Mnoge prirodne špilje raštrkane na liticama doline Kadiša su pružale pustinjacima izvrsno mjesto za njihovu izolaciju, samoću i kontemplaciju vjeri. Mnoge su preuređene i produbljene kako bi bile monaškim ćelijama, kapelama ili samostanima. Neki su imali freskama oslikane zidove špilja i pročelja, a oko špilja terasasta polja na kojima su uzgajali žito, grožđe i masline. Neki od najstarijih kršćanskih samostana, u svakom slučaju najstariji na Bliskom istoku, su osnovani upravo tu. Pored brojnih manjih samostana (Mar Girgis s kapelom Mar Challita, Mar Yuhanna, Mar Abun s pustinjom Mar Sarkis, i Mart Moura), tu se nalaze i neke velike zajednice kao što su:
* '''[[Samostan Kannubin]]''' (arapski: دير قنوبين) na sjeveroistočnoj strani doline Kadiša je najstariji maronitski samostan; većinom je isklesan iz stijene, poput monaških ćelija, crkve, klaustra i hostela za posjetitelje.
* '''[[Samostan Kochaja]]''' (دير مارانطﻮنيوﺱ ﻗﺰحيا) nalazi se nasuprot samostanu Kannubin i prema predaji osnovao ga je u 4. stoljeću sveti [[Hilarion]] u čast [[Sveti Antun Pustinjak|sv. Antuna Pustinjaka]], ali najraniji dokument u kojem se spominje je iz oko 1000. god. Iako je uništen u 16. stoljeću, brzo je obnovljen te ima dugi hodnik, prijemnu dvoranu, kapelu, mlinicu i brojne monaške ćelije isklesane u stražnjim stijenama.
* '''[[Samostan Gospe od Hauka]]''' su onsovali stanovnici obližnjeg sela [[Hauk]]a u 13. stoljeću na stijeni 1150 metara iznad samostana Kochaja i Kannubina. Tu su vjerojatno postojale starije monaške špilje jer postoji veliki rezervoar za vodu koji je napajan s nekoliko kanala. Do gornjeg dijela samostana može se pristupiti samo dugim ljestvama, a čini ga 47 metara duga špilja koja je, prema brojnim nalazima, služila kao srednjovjekovno sklonište. U njezinoj blizini se nalazi špilja Aassi Hauka (na 1170 m visine), u kojoj je pronađeno najviše najstarijih nalaza.
* '''[[Samostan Mar Sarkis]]''' ili ''Ras Al Nahr'' u [[Ehden]]u (دير القديسين سركيس و باخو‎, tj. "na vrhu rijeke"), posvećen svecima [[Sveti Sergij i Bakho|Sergiju i Bakhu]], izgrađen je u 8. stoljeću preko ostatka [[kanaan]]skog hrama bogu zemljoradnje. Nalazi se na izvoru rijeke Mar Sarkis, glavnoj pritoci Kadiše, na visini od 1500 metara i ima sjajan pogled na mjesta Ehden, Kfarsghab, Bane i Hadath El Džebbeh. Uz njega je 1198. godine izgrađena Gospina crkva, te još nekoliko građevina od 1404.-1690. godine.
* '''[[Samostan Mar Lišaa]]''' ili '''Samostan sv. Eliša''' (دير مار ﺃليشع) se spominje prvi put u 14. stoljeću kada su ga dijelili Maroniti i Bosonogi [[Karmelićani]]. Ima izgrađene tri ili četiri manje ćelije i urede, dok je crkva s četiri kapele isklesana u stijeni.

U obližnjoj dolini Hadčit (Ouadi Houlat) nalazi se više samostanskih zajednica (Deir es-Salib, Mar Antonios, Mar Semaane, i Mar Assia) i izoliranih kapela (Mar Bohna i Mar Chmouna), etiopskih svećenika [[Monofiziti|Monofizita]], koje su nastale nakon što su oni protjerani iz Ehdena.

<gallery>
Slika:Grottoentrance Mari.jpg|<center>Jedna od špilja
Slika:Qozhaya01072003.jpg|<center>Samostan Kochaja
Slika:Mar Sarkis Ehden June 2003.jpg|<center>Samostan Mar Sarkis
Slika:Mar Elisha.jpg|<center>Samostan Mar Eliša
Slika:Kadisha Valley cross.jpg|<center>Križ iznad doline Kadiša
</gallery>

==Izvori==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [https://web.archive.org/web/20100709004115/http://www.qadisha.org/index.html Qadisha.org]
* [https://web.archive.org/web/20110722144508/http://www.destinationlebanon.gov.lb/SiteDetails.aspx?_ctl0:_ctl4:mouhafaza=3&Kadaa=12&Sites=28 Libanon: Qadisha] (brošura s kartom i galerijom fotografija)

{{Svjetska baština u Libanonu}}

[[Kategorija:Zemljopis Libanona]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Libanonu]]