Vidi kôd stranice Crna Gora do dolaska Slavena

<!--'''Crna Gora do dolaska Slavena'''-->Suvremena [[Crna Gora|crnogorska država]] naseljavana je od najdavnijih vremena. U [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] na području suvremene [[Crna Gora|Crne Gore]] dolazi do formiranja prvih državnih zajednica [[Iliri|ilirskih]] plemena. 

== Ilirska plemena ==

Iz toga perioda u [[povjesnica|povjesnici]] su poznata sljedeća ilirska plemena koja su postojala na teitoriju suvremene Crne Gore: ''[[Enhelejci]], [[Labeati]], [[Autarijati]], [[Ardijejci]]'', možda ''[[Pirusti]]'', ali u prvom redu ''[[Dokleati]]'' kao najznačajnija skupina.

Zemljopisac ''[[Pseudo Sculax]]'' spominje ''Enhelejce'' kao gospodare ''Rizonskoga zaljeva'' ([[Boka Kotorska]]). 

''Labeati'' su živjeli oko [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]] koje se imenuje po njima - ''Lacus Labeatis''. ''[[Tit Livije]]'' spominje da se u zemlji ''Labeata'' nalazio grad [[Skadar]] (''[[Scodra]]'') i ''[[Medun]]'' (''[[Meteon]]'') u današnjim [[Kuči|Kučima]]. 

''Autarijati'' čije se ime vezuje za crnogorsku rijeku [[Tara|Taru]], živjeli su po ''Pseudo Sculaxu'' sjeverno od ''Velikog jezera'' koje se obično izjednačuje sa ''Skadarskim'' ili ''Labeatskim jezerom''. Koncem [[4. stoljeće pr. Kr.|4. pr. Kr.]], naselili su područja oko planina ''Orbela'' ( kasnije nazvana ''[[Bjelasica]]''), između suvremenog [[Kolašin|Kolašina]] i [[Mojkovac|Mojkovca]].

Pleme ''Ardijejci'' spominje ''[[Strabon]]'', najprije oko [[Neretva|Neretve]], prema otoku [[Hvar|Hvaru]], ali i oko ''[[Boka Kotorska|Boke Kotorske]]''.

Za ilirsko pleme ''Piruste'' još uvijek nema čvtstih dokaza o njihovom prisustvu na crnogorskom teritoriju. No brojni povjesničari vjeruju kako su naseljavali područja planine ''[[Durmitor]]a'' (okolica [[Žabljak|Žabljaka]]) i gornje desne obale rijeke ''Tare'' (okolica [[Pljevlja|Pljevalja]]).

''Dokleati'' su nastanjivali područja od današnje ''Podgorice'' do [[Nikšić|Nikšića]] ([[Banjani]]) i njihovo ime nosi [[antika|antički]], [[Rimsko Carstvo|rimski]] grad ''Duklja'' (''[[Doclea]]''). Jedan sačuvani natpis u ''[[Banjani]]ma'' (''Vilusi'') spominje ''Gaiusa Epicadua'', prvaka (''princeps'') ''Dokleata''<ref>{{cg icon}}  
[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/predslovenski/docleatski_grob_u_vilusima.htm Dokleatski grob u Vilusima]
</ref>. 

[[Iliri|Ilirska]] [[kraljica]] [[Teuta]] (''Tefta''), koja je vladala od [[231. pr. Kr.]] do [[228. pr. Kr.]], imala je u [[Risan|Risnu]] svoj dvor. Ilirska država je, po mišljenju povjesničara, stajala iznad nivoa saveza plemena, dok je, s druge strane, pokazivala i neke specifičnosti što su je izdvajaju od klasičnoga tipa [[robovlasništvo|robovlasničke]] države starog vijeka: grčkog [[polis|polisa]], [[helenizam|helenističkih]] država i [[Rim|Rima]]. Elementi države u ovoj ilirskoj zajednici su naslijeđena vlast i odgovarajući položaj članova kraljevske dinastije, vezivane za izvjesne vodeće ličnosti (''principes''), kao i postojanje poreza.

Tijekom 9. godine nove ere to područje će anektirati [[Rimsko Carstvo]] i u njegovom sastavu će ostati djelomično ili potpuno više od 500 godina. Rimska provincija na tlu ''Crne Gore'' nazvana je ''[[Prevalis]]'' a glavno središte će biti grad ''Duklja''.

== Rimski period ==
[[Datoteka:Ancient balkans 4thcentury.png|mini| '''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''']]
{{glavni|Prevalis}}
{{glavni|Duklja (grad)}}

Oko [[401.]] godine grad ''Duklju'' su opustošili ''[[Zapadni Goti]]'', a ''[[Istočni Goti]]'' su ih slijedili [[486.]] godine. Uslijedio je katastrofalni [[potres]] [[518.]] godine. No, grad ''Duklja'' obnovljen je [[536.]] u vrijeme [[car|cara]] [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]].

Od [[620.]] godine grad ''Duklju'' napadaju [[Slaveni]] koji su je vremenom osvojili i pretvorili je u svoj politički i gospodarski centar. Slavenska plemena na teritoriju suvremene Crne Gore postupno su primila krišćanstvo.

Pleme [[Dokleati]] su, kako se vjeruje, poglavito asimilirani od [[Slaveni|slavenskih]] doseljenika koji su od njih prihvatili etnonim u slaveniziranoj formi - [[Dukljani]].

''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'', nastao koncem [[12. stoljeće|12. stoljeća]] bilježi da je ''Duklja'' u [[8. stoljeće|8.stoljeću]] bila u sastavu tadašnje [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]].

Povijesni izvori bilježe da je u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] grad ''Duklja'' i dalje postojao.

''Ljetopis popa Dukljanina'' izvješćuje kako se u gradu ''Duklji'' okrunjuju [[kralj]]evi ''Dukljanskoga kraljevstva'' iz prve povijesne crnogorske [[dinastija|dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]].

==Vanjske poveznice==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/predslovenski/rimski_grad_doclea_u_crnoj_gori.htm   Piero Sticotti: ''"Rimski grad Doclea u Crnoj Gori"'', Beč, 1910. - Podgorica, 1999. (odlomak)]  {{jezikk|crnogorski}}
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/arheologija/podgoricka_casa_sa_duklje_u_ermitazu.htm O arheološkim istraživanjima na lokalitetu grada Duklje] {{jezikk|crnogorski}}

==Izvori==
{{Izvori}}


{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Crna Gora prije dolaska Slavena]]
[[Kategorija:Povijest Crne Gore]]