Vidi kôd stranice Crna Gora

<!--'''Crna Gora'''-->{{dz}}

{{Infookvir zemlja svijeta 
|  ime                         = Crna Gora 
|  izvorno_ime                 = Црна Гора 
|  ime_genitiv                 = Crne Gore 
|  eng_ime                     = Montenegro 
|  zastava                     = Flag of Montenegro.svg 
|  grb                         = Coat of arms of Montenegro.svg 
|  lokacija                    = Europe-Montenegro.svg
|  službeni_jezik              = [[Crnogorski jezik|crnogorski]]<ref>[https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/ustav-crne-gore.html Ustav Crne Gore: Član 13], paragraf.me, pristupljeno 2. svibnja 2020.</ref><ref name="index.hr.354574">index.hr: [http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=354574 Crna Gora Ustavom propisuje crnogorski kao službeni jezik]</ref> 
|  glavni_grad                 = [[Podgorica]]<br>(prijestolnica je [[Cetinje]])
|  predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|  predstavnik_države          = Predsjednik 
|  predstavnik_države_osoba    = [[Milo Đukanović]] 
|  predsjednik_vlade_osoba     = [[Zdravko Krivokapić]] 
|  površina_poredak            = 156 
|  površina                    = 13.812 
|  vode                        =  
|  stanovništvo_poredak        = 163 
|  stanovništvo                = 621.873<ref>[http://www.monstat.org/cg/page.php?id=273&pageid=48 Procjene stanovništva – Podaci], monstat.org, pristupljeno 3. studenog 2020.</ref>
|  godina_popisa               = 2018.
|  gustoća_stanovništva        = 45 
|  neovisnost                  = [[3. lipnja]] [[2006.]] u 20 sati 
|  BDP_PKM_godina              = 2020. 
|  BDP_PKM                     = 5.685 milijardi $ 
|  BDP_PKM_rang                = 179. 
|  BDP_PKM_per_capita          = 9.116 $ 
|  BDP_PKM_per_capita_rang     = 72. 
|  valuta                      = [[euro]] '''<sup><small>1)</small></sup>''' 
|  stoti_dio_valute            = 100 eurocenta 
|  vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|  himna                       = [[Oj svijetla majska zoro]]<br><center>[[Datoteka:National Anthem of Montenegro.ogg]]</center> 
|  internetski_nastavak        = '''<tt>[[.me]]</tt>''' '''<sup><small>2)</small></sup>''' 
|  pozivni_broj                = +382 
|  komentar                    = '''<sup><small>1)</small></sup>''' Crna Gora nije formalna članica [[Eurozona|Eurozone]]; <br />'''<sup><small>2)</small></sup>''' '''<tt>.me</tt>''' je službeno prihvaćen i dodijeljen Crnoj Gori i u uporabi je od ožujka  [[2008.]] 
| moto = čojstvo i junaštvo<br/><small>(neslužbeno)</small>
}}
'''Crna Gora''' ([[Crnogorski jezik|cnr.]] [[Latinica|lat.]] ''Crna Gora'', [[Crnogorski jezik|cnr.]] [[Ćirilica|ćir.]] Црна Гора) je [[Sredozemlje|sredozemna]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoeuropska]]  [[parlamentarna republika]]. Na sjeveroistoku graniči sa [[Srbija|Srbijom]] (duljina granice 124&nbsp;km), na istoku s [[Kosovo|Republikom Kosovo]]  (79&nbsp;km), na jugu s [[Albanija|Albanijom]] (172&nbsp;km), [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugozapadu (22,6&nbsp;km), [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na zapadu (245&nbsp;km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa [[Italija|Italijom]]. Kopnena površina iznosi 13.812&nbsp;km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440&nbsp;km². Obala je duga 293,5&nbsp;km (90&nbsp;km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je [[Podgorica]], gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su [[Vlada Crne Gore|Vlada]] i [[Skupština Crne Gore|parlament]], dok prijestolnica [[Cetinje]]<ref>''čl.5.''</ref> ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.<ref>''čl.1. Ustava Crne Gore''</ref> Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.<ref>''čl.2.''</ref> Službeni jezik u Crnoj Gori je [[crnogorski jezik]], [[Ćirilica|ćirilično]] i [[Latinica|latinično]] pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i [[Srpski jezik|srpski]], [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Albanski jezik|albanski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]] jezik.<ref>''čl. 13.</ref> [[Valuta]] koja se koristi u državi je [[euro]] iako Crna Gora službeno nije članica [[Europska unija|Europske unije]] niti [[Eurozona|Eurozone]]. Na snazi je [[Ustav]] koji je donesen [[19. listopada]] [[2007.]] godine, a proglašen u [[22. listopada]] 2007. godine.

Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja.

Temelji crnogorske države su kneževine [[Dukljansko Kraljevstvo|Duklja]] i [[Zetska država|Zeta]]. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] joj je potvrđena na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine]] građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], a 11. svibnja 2007., 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]].

Crna Gora je članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] i [[Sredozemna unija|sredozemne unije.]] Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je [[5. lipnja]] [[2017.]] godine postala 29. članica [[NATO|NATO-a]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/crna-gora-i-sluzbeno-primljena-u-nato-to-je-povijesni-doga-aj-1174656 www.vecernji.hr], "Crna Gora i službeno primljena u NATO: 'To je povijesni događaj'", objavljeno 5. lipnja 2017., pristupljeno 6. lipnja 2017.</ref>

==Povijest==

===Neolit i brončano doba===
[[Datoteka:Ancient_city_Doclea_-_ruins_02.jpg|mini|[[Duklja (grad)|Ostaci Duklje]].]]
[[Datoteka:South-Eastern_Europe,_ca._1090,_by_User-Hxseek.png|mini|lijevo|[[Duklja (grad)|Duklja]]. na vrhuncu moći 1090.]]

Od 5500. do 3000. pr. Kr., [[Neolit]] (mlađe kameno doba). Na području Crne Gore se razlikuju dvije osnovne kulturne oblasti: mediteranska i središnja balkanska ([[Starčevačka kultura]] i [[Vinčanska kultura]] grupa, s lokalitetima Petnjik i Beran krš, kod [[Berane|Berana]]). Najbolje su proučeni ostatci iz Crvene stijene. Do unaprijeđenja [[lončarstvo|lončarstva]] dolazi u mediteranskom središnjem neolitu (4500. – 3800. pr. Kr.).

Od 1500. do 1200.pr. Kr., Razvijeno brončano doba: do razdvajanja [[Iliri|ilirskog]] i [[Tračani|tračkog]] elementa na podrucju Balkana još nije došlo. Za ovaj period, od nalaza u Crnoj Gori karakteristične su sjekire "albansko-dalmatinskog" i "skadarskog" tipa. Postoji uticaj razvijenih kultura oblasti [[Egejsko more|Egeja]] i intezivne trgovačke veze s mikenskom kulturom. Naselja iz ovog perioda su kod Crvene stijene, Ceret (kraj Zognja, [[Ulcinj]]) Bijedića (kod B. Polja) i Beran-krša, kraj Berana. Predstave jelena na zidu okapine u Lipcima ([[Boka Kotorska]]) također pripadaju ovom dobu.

===Rimljani===

Prvi poznati stanovnici Crne Gore bili su [[Iliri]], koji su polovicom III. st. pr. Kr. stvorili državu sa središtem oko Boke kotorske i [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. Za [[Agron|kralja Agrona]] (prije 230. pr. Kr.) protezala se približno od [[Neretva|Neretve]] na sjeverozapadu do granice [[Epir]]a na jugoistoku, a nakon rata s [[Rimsko Carstvo|Rimljanima]] za [[Teuta|Teute]] (229. do 228. pr. Kr.) smanjena je približno na područje današnje Crne Gore.

Pod rimsku vlast došla je 167. pr. Kr. pa je od početka I. st. uključena u rimsku provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]], a od 297. Prevalis. U VII. st.
[[Datoteka:Slavna pobjeda Vojislava nad Grcima 1042.g..jpg|mini|desno|[[Vojislav|Knez Vojislav sa Dukljanima nakon pobjede nad Bizanticima kod Bara 1042. godine (litografija iz 19. st.)]]]]

===Dolazak Slavena i prve kneževine===

[[Slaveni]] su naselili to područje, koje se u izvorima do kraja X. st. nazivalo [[Duklja|Dukljom]], od XI. st. [[Zeta|Zetom]], a od XIV. st. Crnom Gorom. Prva (vazalna) državna organizacija u Duklji nastala je u IX. st., za [[Sveti Vladimir|kneza Vladimira]] (oko 970. – 1016.) došla je pod vlast makedonskog cara [[Samuilo (car)|Samuila]], a potom [[Bizant]]a.

Knez Vojislav (od 1031.) oslobodio je Zetu od bizantske vlasti, a njegov je sin Mihajlo (oko 1050. – 1082.) postavio temelje prvoj samostalnoj zetskoj državi i 1077. od pape Grgura VII. dobio kraljevske insignije. Za njegova sina [[Bodin]]a (1082. – 1101.) [[Zeta]] je bila na vrhuncu moći (obuhvaćala je [[Raška|Rašku]], [[Bosna|Bosnu]], [[Trebinje]] i [[Hum (Bugojno, BiH)|Hum]]), ali se nakon njegove smrti raspala. To je iskoristio srpski veliki župan [[Stefan Nemanja]] i do [[1189.]] osvojio Zetu koja je ostala pod srpskom vlašću više od jednog i pol stoljeća. S raspadom srpske države Zeta se osamostalila [[1361.]] s feudalcima [[Balšići]]ma koji su postupno širili svoju vlast. Nakon smrti [[Balša III.|Balše]] III. (1421.) vlast u Zeti naslijedio je despot [[Stefan Lazarević]].

===Ratovi s osmanlijama===
[[Datoteka:%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%BA_%D0%A6%D1%80%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%86%D0%B0.jpg|mini|lijevo|Ustanak Crnogoraca protiv [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]]]

Nakon pada despotovine [[1439.]], [[Mletačka Republika]] osvojila je Zetsko primorje, njezinu vrhovnu vlast u Gornjoj Zeti priznali su [[Crnojevići]], a [[1444.]] to je učinio i [[Stefan Crnojević]]. Njegov sin Ivan (1465. – 1490.) napustio je Mlečane, ali kad su [[Skadar]] i [[Žabljak]] 1479. pali u ruke Osmanlijama, nakratko se sklonio u Italiju. Njegovi sinovi upravljali su zemljom kao osmanski vazali, Đurađ (1490. – 1496.) i brat mu Stefan (1496. – 1499.), kada je Crna Gora pripojena Skadarskomu sandžaku. Poseban položaj u odnosu prema Skadarskomu sandžaku stekla je 1513., kada je za crnogorskoga sandžakbega postavljen Skender-beg (Staniša), sin Ivana Crnojevića.

Od početka XVII. st. vodstvo u borbi protiv Osmanlija preuzeli su mitropoliti Cetinjske mitropolije; Crnogorci su sudjelovali u mletačko-turskim ratovima (Ciparski 1570. – 1573., Kandijski 1645. – 1669., Morejski 1684. – 1699.) i 1688. zbacili fiktivnu sultanovu vlast, a pod [[Danilo Petrović Njegoš|vladikom Danilom]] (1697. – 1735.) proveli istrjebljenje islamiziranih sunarodnjaka koji se nisu vratili kršćanstvu ([[Istraga poturica]]). Vladike su nastojali suzbiti plemenske sukobe i krvnu osvetu i ujediniti plemena putem Jedinokupnog sabora svih plemenskih glavara, a njegove odluke za vladike Danila Petrovića-Njegoša postaju obvezne za sva plemena, zatim su uspostavljene veze s [[Rusija|Rusijom]], pa je Crna Gora kao saveznik 1711. ratovala protiv [[Osmansko carstvo|Osmanlija]].

===Vladavina dinastije Petrović===
[[Datoteka:Njegosh vladika.jpg|mini|desno|170px|[[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|Petar II. Petrović Njegoš]]]]

God. 1717. u Crnoj Gori ustanovljeno je guvernadurstvo koje je imalo poslužiti širenju mletačkog utjecaja i posredovanja u trgovini. Nakon Danilove smrti 1735. [[Arhiepiskopija cetinjska|vlast cetinjskih mitropolita]] postala je nasljednom, pa je Crnom Gorom počela vladati [[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|Dinastija Petrović]].

Izgradnji središnje državne vlasti pridonio je [[Šćepan Mali]] (1768. – 1774.), koji je smanjio krvnu osvetu, 1771. uveo prvi stalni sud od 12 plemenskih glavara, sastavio prvi stalni oružani odred (tjelesnu stražu). Njegov primjer slijedio je [[Petar I. Petrović-Njegoš]] (1781. – 1830.), komu je [[1797.]] povjereno upravljanje vanjskom politikom i zapovjedništvo nad crnogorskom vojskom; uspostavio je 1798. središnje sudsko tijelo, Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, i osnovao svoju naoružanu stražu, tzv. [[Perjanici|perjanike]], prvu crnogorsku žandarmeriju, te donio ''Zakonik opšči crnogorski i brdski'' i uveo plaćanje poreza po kućama. Nakon pobjede nad Osmanlijama [[1813.]]

Skupština Crnogoraca i Bokelja u Dobroti 29. listopada 1813. proglasila je ujedinjenje Crne Gore i Boke, ali je odlukom [[Bečki kongres|Bečkoga kongresa 1815.]] [[Boka kotorska]] postala dio Kraljevstva Dalmacije pod austrijskom vlašću.

Petar II. Petrović-Njegoš (1831. – 1851.) u potpunosti je proveo centralizaciju državne vlasti, osnovao (1831.) Praviteljstvujušči senat kao vrhovni zemaljski sud, 1832. ukinuo guvernadurstvo, uveo kapetanske sudove i u svojim je rukama ujedinjavao zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Senat, gvardija i perjanici postali su prvi stalni organi središnje državne vlasti u Crnoj Gori. God. [[1834.]] ponovno je osnovana na Cetinju tiskara, a 1842. utvrđene su granice između Crne Gore i Austrije. Petrovićev nasljednik Danilo (1851. – 1860.) proglasio se [[1852.]] knjazom.

===Berlinski kongres i samostalnost===
[[Datoteka:Kralj i kraljica u krugu sire familije.jpg|mini|lijevo|Kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš]] sa obitelji]]

Crna Gora je 1859. stekla samostalnost, a 1876. crnogorska vojska zauzela je [[Nikšić]], [[Bar]], [[Ulcinj]], te otoke na Skadarskom jezeru. [[Sanstefanski mir|Mirom u San Stefanu 1878.]] Crnoj Gori zajamčena je neovisnost, a na [[Berlinski kongres|Berlinskome kongresu]] dodijeljeni su joj gradovi Nikšić, Kolašin, Spuž, Podgorica, Žabljak, Bar te Plav i Gusinje (koji su 1880. zamijenjeni za Ulcinj).

Još [[1871.]] započinje organizacija modernog administrativnog državnog aparata. Uspostavlja se uprava za unutarnje poslove, financije i vojsku; osniva se Knjaževska kancelarija za inostrana djela; [[1879.]] ukinut je [[Senat]], a organizirana su ministarstva i Veliki sud, [[Nikola I. Petrović Njegoš|knez Nikola]] je [[1905.]] oktroirao ustav, a [[1906.]] provedeni su izbori za Zakonodavnu skupštinu. U političkom životu, pod utjecajem iz Srbije, djelovao je Klub narodne stranke (klubaši) i vladina Prava narodna stranka (pravaši). Nakon otkrivanja urote za uklanjanje kneza Nikole (bombaška afera), knez se obračunao s klubašima 1908., a bili su poremećeni i odnosi sa Srbijom. Godine 1910., Crna Gora proglašena je [[Kraljevina Crna Gora|kraljevinom]], što je dovelo do njezina udaljavanja od [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Rusko Carstvo|Rusije]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i približavanja Italiji.

===Prva Jugoslavija===
[[Datoteka:Lovcen - mauzoleum knizete Petra II Njegose na Jezernim vrch.jpg|mini|Njegošev mauzolej na Lovćenu]]

Sudjelovala je u I. [[Prvi balkanski rat|balkanskom ratu 1912. – 1913.]] i [[Bukureštanski mir 1812.|mirom u Bukureštu 1913.]] dobila [[Berane]] (Ivangrad), [[Bijelo Polje]], Gusinje, [[Pljevlja]], [[Plav]], [[Tuzi]] i dio Skadarskog jezera. U I. svjetskom ratu, kao saveznicu Srbije, okupirala ju je austrougarska vojska 1916., a kralj i veći dio vlade otišli su u Italiju. Predsjednik nove emigrantske crnogorske vlade [[Andrija Radović]] pregovarao je sa srpskom vladom o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom i osnovao Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje, a [[Podgorička skupština|Velika narodna skupština u Podgorici 26. studenoga 1918.]] svrgnula je dinastiju Petrović-Njegoš i proglasila ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom; time je crnogorska država de facto prestala postojati, a njezin je teritorij uključen u sastav srpske države.

Osim represije, u zemlji su se pogoršavale gospodarske prilike i raslo nezadovoljstvo u narodu, pa su otpori režimu sporadično trajali do [[1925.]] Nakon zavođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature 1929.]] [[kralj Aleksandar]] zabranio je rad svim političkim strankama. Zakonom o nazivu i podjeli [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od 3. listopada 1929. stvorena je [[Zetska banovina]], kojoj je po Ustavu iz 1931. pripadala današnja Crna Gora, istok [[Hercegovina|Hercegovine]], zapad [[Kosovo|Kosova]], [[Sandžak]] i okolica [[Dubrovnik|Dubrovnika]].

=== Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:Borbe_za_oslobo%C4%91enje_Crne_Gore.jpg|mini|lijevo|Crnogorski partizani u oslobodilačkoj borbi.]]

Napadom sila Osovine, Crnu Goru okupirala je [[Italija]], koja je anektirala Boku kotorsku, a neke granične dijelove [[Albanija]]. Pod protektoratom Italije Crnogorska federalistička stranka pripremala je uspostavu crnogorske države, Nezavisne Crne Gore, koju je 12. srpnja [[1941.]] proglasio Crnogorski sabor. Protivnici osamostaljenja Crne Gore (pripadnici [[KPJ]] i [[četnici]]) započeli su sutradan ustanak. Ustanici su se podijelili na partizane, pod vodstvom [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]], i na četnike koji su nastupali s velikosrp. pozicija i od jeseni 1941. surađivali s Talijanima. Nakon kapitulacije Italije, partizanske snage zauzele su područje između Lima i Zete, a Nijemci su u ostalom dijelu uspostavili upravu pod svojim nadzorom. 

=== Narodnooslobodilačka borba i Druga Jugoslavija ===
U [[Kolašin]]u je 15. studenog [[1943.]] održana skupština Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (AVNO), koja je izabrala Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja (ZAVNO) i delegate za II. zasjedanje [[AVNOJ]]-a. ZAVNO je 13. srpnja. [[1944.]] prerastao u [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO)]], koja je na zasjedanju 15. travnja 1945. konstituirana u Crnogorsku narodnu skupštinu. Borbe za Crnu Goru završene su u siječnju [[1945.]], kada su jedinice NOV-a ovladale cijelim crnogorskim područjem. [[Drugi svjetski rat|Nakon II. svjetskog rata]], u sastavu komunističke Jugoslavije, Crna Gora dobila je skupštinu (15. travnja 1945.) i republički ustav (31. prosinca 1946.). Srbiji je [[1945.]] ustupila Metohiju, što joj je kompenzirano stjecanjem većega primorja (južnog dijela austrijske Dalmacije do 1918. i bosanskohercegovačkoga koridora do mora preko Sutorine). Tijekom 1946. kolonizirano je iz Crne Gore u Vojvodinu oko 45.000 st. Ustavnim promjenama [[1963.]] i [[1974.]] Crna Gora unaprijedila je svoju državnost i stekla snažniji položaj u federaciji.
[[Datoteka:Hotel Slavija, 1979 Yugoslavia Earthquake.jpg|mini|Posljedice [[Potres u Crnoj Gori 1979.|potresa na crnogorskoj obali 1979.]]]]

===Zajednica sa Srbijom i obnova samostalnosti===
{{glavni|Republika Crna Gora (1992. – 2006.)}}
Na prvim višestranačkim izborima krajem [[1990.]] pobijedio je [[Savez komunista Crne Gore]] (koji se preimenovao u Demokratsku partiju socijalista). [[Momir Bulatović]] bio je izabran za predsjednika Predsjedništva ([[1993.]] za predsjednika države), a premijer je postao [[Milo Đukanović]]. Od uspona na vlast, početkom [[1991.]], oni su podržavali politiku [[Beograd]]a u [[Raspad SFRJ|jugoslavenskom raspadu]] (crnogorski rezervisti sudjelovali su u napadima na dubrovačko primorje) kao i stvaranje SR Jugoslavije [[1992.]] kao srbijansko-crnogorske federacije.
[[Datoteka:Independent_montenegro.jpg|mini|lijevo|Proslava crnogorske neovisnosti 2006. na Cetinju.]]

Tijekom 1992. – 1996. Crna Gora podnosila je međunarodne ekonomske sankcije UN-a nametnute Jugoslaviji, a dio crnogorske vlasti nastojao se odmaknuti od srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] (od [[1997.]] predsjednik SR Jugoslavije). To je vodilo stranačkomu raskolu (1997.) i političkom sukobu Bulatovića (sklona Miloševiću) s Đukanovićem, koji Crnu Goru nastoji osloboditi od srbijanskog pritiska, otvoriti je zapadnim investicijama i učiniti ravnopravnom unutar savezne države. Na predsjedničkim izborima potkraj [[1997.]] i na parlamentarnim izborima polovicom 1998. pobijedili su Đukanović i njegova reformistička koalicija, što je osnažilo orijentaciju za većom samostalnošću Crne Gore. Politička suprotstavljanja pojačao je izbor Bulatovića za premijera SR Jugoslavije (1998.) te crnogorsko odbijanje nekih saveznih zakona. Tijekom napada [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-a na Jugoslaviju (1999.)]] crnogorska je vlast svoj teritorij nastojala održati izvan sukoba, čime se suprotstavila saveznoj vladi i jugoslavenskoj vojsci.
[[Datoteka:Under_Secretary_Shannon_Poses_for_a_Photo_With_Montenegro%27s_Prime_Minister_Markovic,_Montenegro%27s_Foreign_Minister_Darmanovic,_and_NATO_Secretary-General_Stoltenberg_at_a_Ceremony_in_Washington_(34734796140).jpg|mini|Potpisivanje protokola o ulasku Crne Gore u [[NATO]], Washington, 2017.]]

U ožujku [[2003.]] [[SR Jugoslavija]] je reorganizirana u državnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru. Nakon referenduma o neovisnosti (21. svibnja 2006), Crna Gora je 3. lipnja [[2006.]] proglasila neovisnost. Na parlamentarnim izborima 2002., 2006., 2009. i 2012. pobijedila je koalicija koju je vodila [[Demokratska partija socijalista]] (DPS) na čelu s M. Đukanovićem; od [[2003.]] predsjednik države je bio njezin kandidat [[Filip Vujanović]]; pobijedio i na predsjedničkim izborima u travnju 2013. Od proglašenja neovisnosti (2006), crnogorska državna politika usmjerena je na približavanje Europskoj uniji i [[NATO]]-u.

Odnosi sa Srbijom pogoršali su se [[2008.]] s crnogorskim priznavanjem državnosti Kosova; to je opteretilo i odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, utjecajnoj u Crnoj Gori (sporno je i djelovanje kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve). 

=== Novija previranja ===
Nakon [[Krimska kriza|ruske aneksije Krima (2014.)]] Crna Gora uvodi sankcije [[Rusija|Rusiji]], u skladu s politikom Europske unije. U listopadu [[2015.]] masovni prosvjed u Podgorici predvodi [[Demokratski front]] (koalicija oporbenih stranaka i organizacija); vlast optužuje za korupciju i nepotizam, protivi se približavanju NATO-u i zagovara prorusku politiku. 

U vrijeme crnogorskih parlamentarnih izbora u listopadu 2016. je spriječen pokušaj državnog udara, u kojemu su sudjelovali agenti koji su bili državljani Srbije i Rusije. Očiti cilj državnog udara je bio da se spriječi pristupanje Crne Gore [[NATO|NATO-paktu]]. Na dugogodišnje zatvorske kazne osuđeno je 14 ruskih, srpskih i crnogorskih državljana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.soa.hr/files/file/javno-izvjesce-2018.pdf|title=Javno izvješće SOA-e za 2017. godinu, str. 16|author=|date=|work=|language=|publisher=Središnja obavještajna agencija|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> Tijekom suđenja koje je trajalo oko godinu i pol dana održano je 170 sudskih ročišta, koja su prenošena putem televizije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/svi-optuzeni-za-pokusaj-drzavnog-udara-u-crnoj-gori-proglaseni-krivima-1318143|title=Svi optuženi za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori proglašeni krivi|author=HINA|date=9. svibnja 2019.|work=|language=|publisher=Večernji list|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref>

DPS je na tim izborima ponovno osvojio najviše glasova (drugi je Demokratski front), te stvara koalicijsku vladu koju vodi premijer Duško Marković; predsjednik DPS-a Milo Đukanović održao je vodeći politički utjecaj (premijer 2008. – 2010. i 2012. – 2016.). 

Početkom lipnja 2017. Crna Gora je primljena u [[NATO]]. Rusija je proširenje NATO-a na Crnu Goru pratila s negodovanjem,<ref>{{Citiranje weba|url=https://volimpodgoricu.me/2016/05/22/rusija-pojacala-prijetnje-crnoj-gori/|title=Rusija pojačala prijetnje Crnoj Gori|author=Marko Komlenac|date=|work=|language=Crnogorski|publisher=22. svibnja 2016.|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> te predstavlja nezadovoljstvo Rusije i njoj sklonih političkih snaga u samoj Crnoj Gori opterećenje za Crnu Goru.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/135114/dukanovic-moskva-ima-problem-sa-crnogorskom-orijentacijom-ka-nato-u|title=Đukanović: Moskva ima problem sa crnogorskom orijentacijom ka NATO-u|author=MINA|date=24. ožujka 2016.|work=|language=Crnogorski|publisher=|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> Sjedinjene Američke Države iskazuju podršku Crnoj Gori u odbijanju ruskih pritisaka.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jpost.com/Breaking-News/Pompeo-stops-in-Montenegro-to-discuss-NATO-Russian-interference-603694|title=Pompeo stops in Montenegro to discuss NATO, Russian interference|author=Reuters|date=26. kolovoza 2020.|work=|language=engleski|publisher=The Jerusalem Post|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref>

Ni odnosi Crne Gore sa susjednom [[Srbija|Srbijom]] nisu lišeni napetosti,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.blic.rs/vesti/politika/odnosi-srbije-i-crne-gore-sve-losiji-otkrivamo-sta-je-srpskom-ambasadoru-receno-u/3z45206|title=ODNOSI SRBIJE I CRNE GORE SVE LOŠIJI Otkrivamo šta je srpskom ambasadoru rečeno u crnogorskom ministarstvu posle HITNOG POZIVA|author=Danijela Luković|date=21. lipnja 2019|work=|language=srpski|publisher=Blic.rs|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> ali su s [[Kosovo|Kosovom]] izgrađeni bliski odnosi,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rtcg.me/vijesti/podgorica/231365/odlicni-odnosi-crne-gore-i-kosova.html|title=Odlični odnosi Crne Gore i Kosova|author=|date=19. veljače 2019.|work=|language=crnogorski|publisher=RTCG|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> a uspostavljena je i dobra suradnja sa susjednim članicama NATO-a [[Albanija|Albanijom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/inaugurirana-jadranska-trilaterala-hrvatske-albanije-i-crne-gore-stier-imat-cemo-i-summite-1148768|title=Inaugurirana Jadranska trilaterala Hrvatske, Albanije i Crne Gore. Stier: Imat ćemo i summite|author=HINA|date=10. veljače 2017.|work=|language=|publisher=Večernji list|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://mup.gov.hr/vijesti-8/sastanak-ministara-unutarnjih-poslova-hrvatske-albanije-i-crne-gore/283148|title=Sastanak ministara unutarnjih poslova Hrvatske, Albanije i Crne Gore|author=|date=22. siječnja 2019.|work=|language=|publisher=MUP RH|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glasamerike.net/a/prijateljstvo-i-neraskidive-veze-crne-gore-i-albanije-/4464984.html|title="Prijateljstvo i neraskidive veze Crne Gore i Albanije"|author=Nebojša Redžić|date=3. srpnja 2018.|work=|language=crnogorski|publisher=VOA|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> kao i s [[Italija|Italijom]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://m.cdm.me/politika/uspjesna-saradnja-vazduhoplovstava-i-mornarica-crne-gore-i-italije/|title=Uspješna saradnja vazduhoplovstava i mornarica Crne Gore i Italije|author=|date=5. lipnja 2019.|work=|language=crnogorski|publisher=CDM|accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref>

Na parlamentarnim izborima krajem kolovoza 2020. godine pobijedila je – s malom većinom – oporbena koalicija predvođena prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/milo-djukanovic-nakon-tri-desetljeca-izgubio-vlast-u-crnoj-gori---618461.html|title=Čelnik prosrpske koalicije proglasio pobjedu, Đukanović još ne priznaje poraz: "Borba još uvijek traje"|author=HINA|date=31. kolovoza 2020.|work=|language=|publisher=Dnevnik.hr|accessdate=3. rujna 2020.}}</ref> U iščekivanju smjene vlasti, političko i sigurnosno stanje u zemlji se ne doima stabilnim.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/odvjetnik-o-stanju-u-crnoj-gori-situacija-se-otela-kontroli/2209643.aspx|title=Odvjetnik o stanju u Crnoj Gori: Policija se otela kontroli, prijeti krvoproliće|author=Vladimir Matijanić|date=2. rujna 2020.|work=|language=|publisher=Index.hr|accessdate=3. rujna 2020.}}</ref>

==Zemljopis==
{{Glavni|Zemljopis Crne Gore}}

[[Datoteka:HSV_654_07_Jan_2014_Montenegro_Holokarst.jpg|mini|lijevo|230px|Satelitski snimak Crne Gore i susjednih država]]

===Glavni zemljopisni podaci===
[[Datoteka:Montenegrin_coast,_Montenegro_93.jpg|mini|desno|Crnogorska obala Jadranskog mora]]

* Najduža [[Rijeka (vodotok)|rijeka]]: [[Zeta (rijeka)|Zeta]].
* Najduža [[obala]]: Velika Plaža, [[Ulcinj]] – 13.000 metara
* Najviši [[vrh]]ovi: 
:* [[Bobotov Kuk]] ([[Durmitor]]) – 2522 m
:* [[Maja Rozit]] ([[Prokletije]]) – 2522 m
* Najveće [[jezero]]: [[Skadarsko jezero|Skadarsko]] – 391&nbsp;km²
* Najdublji [[kanjon]]: [[Kanjon Tara|Tara]] – 1300 m
* Najveći [[zaljev]]: [[Boka kotorska|Bokokotorski]]
Površina joj iznosi 13.800 kvadratnih kilometara (još uvijek postoje teritorijalni sporovi s [[Hrvatska|Hrvatskom]] oko [[Prevlaka|Prevlake]]). Dijeli se na [[općina|općine]]. 

Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa [[Srbija|Srbijom]], [[Kosovo]]m i [[Albanija|Albanijom]], a širi se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na [[jug]]u, gdje se [[Lovćen]] i [[Orjen]] naglo urušavaju u [[Boka kotorska|Bokokotorski zaljev]].

Stara Crna Gora prostrana je krška zaravan (800 do 1000 m) nagnuta prema depresiji Skadarskoga jezera. Obuhvaća Katunski krš te Cetinjsko (7&nbsp;km²), Grahovsko (6,4&nbsp;km²), Njeguško (3,3&nbsp;km²) i Dragaljsko polje. Od mora je odvojena primorskim gorjem: [[Orjen]] (1893 m), Lovćen (1749 m), Rumija (1594 m), a od unutrašnjosti Golijom (1942 m), Lukavicom (2141 m) i Maganikom (2123 m). Uglavnom je građena iz krednih vapnenaca.
[[Datoteka:Koplje,_Sjeverni_and_Veliki_vrh.jpg|mini|lijevo|Koplje, Sjeverni i Veliki vrh (2490 m), [[Prokletije]]]]

Brda se ističu visinom (prosječno 1400 do 1700 m). Prevladavaju otvoreni ravnjaci s planinama višima od 2000 m: [[Durmitor]] (Bobotov kuk, 2522 m), Volujak (2254 m), Ljubišnja (2238 m), [[Sinjajevina]] (2253 m), [[Bjelasica]] (2137 m). Građena su od trijaskih naslaga i od škriljevaca. To je gotovo nenaseljeno područje. Gušće je naseljeno samo niže područje dolina rijekâ Ćeotine (Pljevaljska kotlina; dio Sandžaka), Tare, Lima i Ibra.

Sjeveroistočno škriljavo gorje područje je jugoistočno od Sinjajevine, a obuhvaća Komove (2487 m) i [[Prokletije|Prokletiju]] (Maja Rozit, 2522 m). Građeno je od nepropusnih permskih i karbonskih škriljevaca.

Središnji nizinski prostor obuhvaća područje [[Skadarsko jezero|Skadarske zavale]], dolinu donjega toka rijeke Zete (240&nbsp;km²) i [[Nikšićko polje]] (48&nbsp;km²). Ondje je prirodno središte i raskrižje putova iz zaleđa (doline Zete i [[Morača|Morače]]) prema primorju. Povoljan položaj i slobodan prostor omogućuju razvoj Podgorice, glavnog grada. Najveći dio ravnice pokriven je debelim pokrovom sterilnoga fluvioglacijalnog šljunka. Područje oko Skadarskoga jezera močvarno je i neplodno.
[[Datoteka:Lake_Skadar,_Montenegro.jpg|mini|desno|[[Skadarsko jezero]]]]

Primorje. [[Crnogorsko primorje]] obuhvaća uski obalni pojas od poluotoka Oštre (Hrvatska) do ušća rijeke Bojane (granica prema [[Albanija|Albaniji]]) te zaljev [[Boka kotorska|Boku kotorsku]].

Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na [[Jadransko more]].

===Nacionalni parkovi===
{{glavni|Nacionalni parkovi Crne Gore}}

* [[Nacionalni park Durmitor]]
* [[Nacionalni park Biogradska gora]]
* [[Nacionalni park Lovćen]]
* [[Nacionalni park Skadarsko jezero]]
Najveći gradovi u Republici Crnoj Gori su:

==Rijeke i jezera==
[[Datoteka:Kanjon reke Tare.jpg|mini|Kanjon rijeke Tare]]

Rijeke pripadaju sljevu Crnoga ([[Lim]], Ćeotina, [[Ibar]], [[Piva]]) i Jadranskoga ([[Morača]], [[Zeta]], [[Bojana]]) mora.

Najdulje su: Lim (217&nbsp;km, od toga 86&nbsp;km u Crnoj Gori), Tara (146,4&nbsp;km), Ćeotina (Ćehotina, Ćotina; 125&nbsp;km, od toga 100&nbsp;km u Crnoj Gori), Morača (99,5&nbsp;km) i njezin pritok [[Zeta]] (65&nbsp;km), Piva (78&nbsp;km) te Bojana (40&nbsp;km, od toga 30&nbsp;km u Crnoj Gori). 

Osim [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]] (391&nbsp;km², od toga 243,1&nbsp;km² u Crnoj Gori) postoji i više manjih planinskih jezera: Šasko (3,6&nbsp;km), Plavsko (1,99&nbsp;km²), Crno (0,52&nbsp;km²), Biogradsko (0,25&nbsp;km²), Kapetanovo, Vražje, Zminičko, Sušičko i dr.

==Klima==

Klima je u primorju sredozemna, u Skadarskoj zavali submediteranska, a u unutrašnjosti umjereno kontinentska do planinska. Srednja srpanjska (ljeto) temperatura u primorju, submediteranskom području Skadarske zavale i doline rijeke Zete iznosi oko 26&nbsp;°C, u nižim područjima unutrašnjosti 18 do 20&nbsp;°C, a na visokim planinama ([[Durmitor]], [[Bjelasica]], [[Visitor]], [[Sinjajevina]] i dr.) 10 do 14&nbsp;°C. Srednja siječanjska (zima) temperatura najviša je u primorju (8&nbsp;°C) i submediteranskim dijelovima (4 do 5&nbsp;°C); u unutrašnjosti i na planinama kreće se od 0 ° do –7&nbsp;°C. Godišnja količina oborina najveća je u planinskom području primorskoga zaleđa ([[Orjen]], [[Lovćen]]; oko 5000&nbsp;mm), gdje u izrazito kišnim godinama padne i do 8000&nbsp;mm oborina (Crkvice na Orjenu). Primorje prima 1200 do 2000&nbsp;mm oborina, a samo krajnji sjeveroistok 800 do 1000&nbsp;mm.

==Stanovništvo==
[[Datoteka:MontenegroEthnic2011.PNG|mini|190px|lijevo|Stanovništvo Crne Gore 2011.]]
[[Datoteka:Passport montenegro.jpg|mini|desno|[[Putovnica Crne Gore]]]]

Prema popisu iz 2011. Crna Gora ima 625.266 st. Gustoća naseljenosti iznosi 44,9 st./km² (2011.). Najgušće je naseljeno (100 do 200 st./km²) primorje te Podgorica s okolicom. Unutrašnjost Crne Gore (sjeverni, zapadni i sr. dijelovi) imaju naseljenost do 40 st./km² (mjestimice do 20 st./km²).

Najveći dio stanovništva ispovijeda pravoslavlje (72,0 %), zatim islam (19,0 %), katoličanstvo (3,0 %) i dr. (6,0 %, 2011). Porast stanovništva iznosi 0,1 % (2005. – 2011.) i niži je od prirodnog prirasta stanovništva (0,29 % ili 2,9 ‰, 2010); natalitet iznosi 12,0 ‰ (2010.), mortalitet 9, 1‰ (2010.), a mortalitet dojenčadi 7,2 ‰ (2010). Stanovništvo je u prosjeku staro; u dobi do 14 godina je 19,2 % st., od 15 do 59 godina 62,5 %, a u dobi od 60 i više godina 18,3 % st. (2011.). Očekivano trajanje života iznosi 71,2 godina za muškarce, odn. 76,1 godina za žene (2008.).

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa [[2011.]] koje je objavio ''Zavod za statistiku Crne Gore – Monstat'', su:

* [[Crnogorci]] 44,98 %
* [[Srbi]] 28,73 %
* [[Bošnjaci]] 8,65 %
* [[Albanci]] 4,91 %
* [[Muslimani]] 3,31 %
* [[Romi]] 1,01 %
* [[Hrvati]] 0,97 %
* neizjašnjeni 4,87 %<ref>[http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore – MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g.] {{pdf}}</ref>

{| style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%"
|- 
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br.
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Populacija
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Rd. br
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Grad
! align=center style="background:#f5f5f5;" | Populacija
! rowspan=11 | <br/>[[Datoteka:PodgoricaOverview.jpg|border|190px]]<br/>[[Podgorica]]<br/>[[Datoteka:Niksic_v.jpg|border|190px]]<br/>[[Nikšić]]<br/>
|- 
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 1 ||align=left | '''[[Podgorica]]''' || 136.473 ||  align=center style="background:#f0f0f0;" | 10 ||align=left | '''[[Tivat]]''' ||  9.467
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 2 ||align=left | '''[[Nikšić]]''' ||  58.212 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 11 ||align=left | '''[[Rožaje]]''' || 	9.121
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 3 ||align=left | '''[[Pljevlja]]''' ||  21.377 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 12 ||align=left | '''[[Dobrota]]''' ||  8.169
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 4 ||align=left |'''[[Bijelo Polje]]''' || 	15.883 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 13 ||align=left | '''[[Danilovgrad]]''' || 5.208 ||
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 5 ||align=left |'''[[Cetinje]]''' ||  15.137 || align=center align=center style="background:#f0f0f0;" | 14 ||align=left | '''[[Tuzi]]''' ||  4.857
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" |6 ||align=left |  '''[[Bar (grad)|Bar]]''' ||  13.719 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 15 ||align=left | '''[[Mojkovac]]''' || 4.120 ||
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 7 ||align=left | '''[[Herceg Novi]]''' || 12.739 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 16 ||align=left | '''[[Škaljari]]''' ||  4.002
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 8 ||align=left | '''[[Berane]]''' || 11.776 || align=center style="background:#f0f0f0;" | 17 ||align=left | '''[[Igalo]]''' ||  3.754
|-
| align=center style="background:#f0f0f0;" | 9 ||align=left | '''[[Budva]]''' || 10.918 || style="background:#f0f0f0;" | 18 || align=left | '''[[Bijela]]''' || 3.748
|-
| colspan="6" align=center style="background:#f5f5f5;" | 2011. godina<ref>http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/knjiga_prvi%20rezultati(1).pdf</ref>
|}

{{glavni|Nacionalno izjašnjavanje na popisima u Crnoj Gori}}
===Teritorijalna rasprostranjenost stanovništva===
[[File:Distribution of Montenegro cultural communities.png|thumb|left]]

* [[Crnogorci]] su rasprostranjeni širom države, apsolutna ili relativna većina stanovništva su u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku, Žabljaku, Budvi, Baru, Kotoru, Tivtu;
* [[Srbi]] su relativna većina u Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, a apsolutna u većina u Pljevljima, Plužinama i Andrijevici.
* [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] i [[Muslimani (narodnost)|narod Muslimana]] su apsolutna većina u Rožajama i Plavu;
* [[Albanci]] su većina u Ulcinju.
* [[Hrvati]] žive u Boki Kotorskoj.

U [[grad]]u [[Ulcinj]]u živi i nekoliko crnoputih potomaka [[Saraceni|saracenskih]] robova iz [[Maroko|Maroka]]. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio uporištem [[Arapi|arapskih]] [[gusari|gusara]].

==Upravna podjela Crne Gore==
{{Glavni|Upravna podjela Crne Gore}}
[[Datoteka:Municipalities of Montenegro.svg|mini|desno|250px|[[Zemljovid]] upravne razdiobe Crne Gore]]

Crna Gora je podjeljena na 23 općine, glavni grad Podgoricu i staru prijestolnicu [[Cetinje]].

[[1960.]] godine donošenjem Zakona o podjeli Narodne Republike Crne Gore na općine broj općina je smanjen na 20 i ovakva teritorijalna organizacija će ostati nepromjenjena narednih 30 godina. 1990. godine je ponovo formirana općina [[Andrijevica]] a promjena je službeno zaživjela 1. srpnja 1991. godine.

[[2005.]] godine donošenjem Zakona o Glavnom gradu Podgorici formirane su gradske općine [[Golubovci]] i [[Tuzi]] (najmanja gradska općina naseljena albanskom većinom).

[[2013.]] godine je formirana općina [[Petnjica]].

[[2014.]] godine je formirana općina [[Gusinje]].
 
<div>

=== Općine ===
Općine Crne Gore su:

{| border="0" cellspacing="0" cellpadding="5" align="center"
| [[Andrijevica]]
| [[Bar (grad)|Bar]]
| [[Berane]]
|-
| [[Bijelo Polje]]
| [[Budva]]
| [[Cetinje]]
|-
| [[Danilovgrad]]
| [[Herceg Novi]]
| [[Kolašin]]
|-
| [[Kotor]]
| [[Mojkovac]]
| [[Nikšić]]
|-
| [[Petnjica]]
| [[Plav]]
| [[Plužine]]
|-
| [[Pljevlja]]
| [[Podgorica]]
| [[Rožaje]]
|-
| [[Šavnik]]
| [[Tivat]]
| [[Ulcinj]]
|-
| [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljak]]
|}
</div>
[[Datoteka:Milo Đukanović in 2010.jpg|mini|desno|150px|Predsjednik Crne Gore [[Milo Đukanović]]]]
[[Datoteka:PM_Krivokapić_(cropped).jpg|mini|desno|150px|Predsjednik Vlade Crne Gore [[Zdravko Krivokapić]]]]

==Politički sustav==

Prema Ustavu od 22. listopada 2007. Crna Gora je unitarna republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Biraju ga državljani na općim izborima za mandat u trajanju od 5 godina i za najviše dva mandata.

Izvršnu vlast ima Vlada, koju čine predsjednik, potpredsjednici i ministri. Predsjednik republike predlaže predsjednika vlade, kojega imenuje Skupština. Ona imenuje i ministre na prijedlog predsjednika vlade.

Zakonodavnu vlast ima jednodomna Skupština s 81 zastupnikom. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud, čijega predsjednika imenuje Skupština na zajednički prijedlog predsjednika republike, predsjednika Skupštine i predsjednika vlade. Ustavni sud sastoji se od 7 sudaca biranih za mandat od 9 godina, bez ograničenja u broju mandata. Administrativno je Crna Gora podijeljena na 21 općinu. Državni praznik: Dan državnosti, 13. srpnja (1878.).

==Crnogorska vojska==
{{glavni|Vojska Crne Gore}}
[[Datoteka:Military Montenegro 11.jpg|mini|lijevo|[[Vojska Crne Gore]]]]

Vojska Crne Gore sastoji se od kopnene vojske, mornarice i zračnih snaga . Vojska je potpuno profesionalna stalna vojska.

Vojska trenutačno održava snagu od 1950 članova aktivnih vojnika. Veći dio svoje opreme i snaga naslijedila je iz vojske Srbije i Crne Gore. Budući da je Crna Gora sadržavala cijelu obalu bivše zajednice, zadržala je praktički cijelu pomorsku snagu. Vojska Crne Gore sudjeluje u misijama [[NATO]] - a u Afganistanu i Iraku.

U lipnju 2017. Crna Gora je postala 29. članica NATO- a.

==Gospodarstvo==

Nakon primanja u članstvo [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnog fonda]] ([[2007.]]) i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] ([[2011.]]) pokrenut je niz ekonomskih reformi. Od [[2012.]] vode se pregovori za pridruživanje Europskoj uniji.
[[Datoteka:R-1_regional_road_(Montenegro)_07.jpg|mini|desno|[[Boka Kotorska]]]]
[[Datoteka:Budva-Muntenegru-vedere_de_pe_munte-stitch3.jpg|mini|desno|[[Budva]]]]
Stopa nezaposlenosti smanjena je s 37 % (2000.) na 10,7 % (2008.), a potom je porasla na 18 % (2014.). Tijekom 2006–13. prosječni udjel siromašnog stanovništva iznosio je 8,3 % (najveći, 11,3 %, bio je 2006. i 2012). Održale su se velike regionalne gospodarske razlike; na sjevernom dijelu nezaposlenost je dvostruko veća u odnosu na središnji i južni dio Crne Gore (sjeverno područje obuhvaća 67 % ukupnoga obradivog zemljišta, 71 % šuma, 70 % stočnog fonda, gotovo sve državne hidropotencijale te zalihe ugljena, olova i cinka). Vrijednost BDP-a ostvernoga [[2014.]] bila je oko 4,6 milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 7400 USD. U sastavu BDP-a najveći je udjel uslužnog sektora (oko 88 %), potom industrije (11 %) i poljoprivrede (1 %).

U proizvodnom sektoru vodeća je prerađivačka (aluminij) i prehrambena industrija. Godine 2013. vrijednost izvoza bila je oko 333,2 milijuna USD, a uvoza 1,57 milijarda USD. Vodeći su partneri u izvozu Srbija (35,5 %), [[Hrvatska]] (15,8 %) i [[Slovenija]] (9,5 %). Najviše robe uvozi se iz Srbije (28,5 %), Grčke (8,4 %) i NR Kine (8 %). Godine [[2014.]] vrijednost izvoza bila je oko 300 milijuna USD, a uvoza oko 1,58 milijarda USD. Veličina javnoga duga [[2014.]] bila je 55,8 % BDP-a.

==Turizam==
[[Datoteka:Sveti_Stefan_(06).jpg|mini|[[Sveti Stefan]], poznati poluotok hotel]]
Turizam predstavlja najvažniju gospodarsku djelatnost u Crnoj Gori. Crnu Goru na godišnjem nivou posjeti veliki broj turista. Taj broj je, prema podacima crnogorskog Monstata, u 2013. godini bio gotovo 1.5 miliona. Turizam u Crnoj Gori novu afirmaciju doživljava posljednjih godina, i praćen je nizom infrastrukturnih projekata, koji Crnu Goru, u perspektivi, čine elitnom turističkom destinacijom za turiste iz cijelog svijeta, prije svega iz regije i drugih europskih zemalja, posebice zemalja članica Europske unije.

Iako je Crna Gora površinski mala zemlja, karakteriziraju je pejzaži istinske ljepote visoke planine i duboki kanjoni, široke ravnice, brze rijeke, [[Skadarsko jezero]] i slikovita obala mora. Svake godine privlači sve veći broj turista iz inozemstva. Značajan je razvoj turizma (po udjelu turističkih dolazaka 2014. prednjači Budva s 49,7 %).

Primorje i planine, zbog međusobne blizine, doživljavaju se kao cjelina, što se može okarakterizirati kao glavna komparativna prijednost Crne Gore u bogatoj turističkoj ponudi među konkurencijom na tržištu sredozemne i jadranske regije.

Općina [[Budva]] sa Bečićima, trenutno kvalitativno i kvantitativno predstavlja najznačajniji turistički centar na crnogorskom primorju. Nju slijede [[Bar]] i [[Herceg Novi]]. Prema projekcijama crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma, Tivat, s poluotokom Luštice i marinom „Porto Montenegro“ i Ulcinj će, zbog svojih potencijala na Velikoj plaži, Adi Bojani i u zaljevu Valdanos, do [[2020.]] doživjeti ubrzani razvoj i nametnuti se kao primarne destinacije crnogorskog turizma. Posljednjih godina na crnogorskom primoriju gradi se veliki broj ekskluzivnih i po površini velikih hotela. Poput drugih zemalja regije primjetan je nedostatak radne snage u turističkoj djelatnosti.

===UNESCO-va Svjetska baština===
[[Datoteka:Crno_lake.jpg|mini|desno|Planina [[Durmitor]]]]

Mjesta u Crnoj Gori koje je [[UNESCO]] smjestio u [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]] su:
* [[Durmitor]]
* [[Kanjon Tara]]
* Stari grad [[Kotor]]
* Kotorski zaljev
* stećci

===Promet===
{{glavni|Promet Crne Gore}}
[[Datoteka:Bridge Moracica, Montenegro 08.jpg|mini|desno|[[Most Moračica]] najviši je most na zapadnom dijelu [[Balkan|Balkana]], dio buduće autoceste ka granici sa [[Srbija|Srbijom]]]]

Cestovna mreža duga je 7835&nbsp;km (2011; 5436&nbsp;km asfaltirano), a željeznička 250&nbsp;km (169&nbsp;km elektrificirane pruge, 2007). [[Zračna luka Podgorica|Međunarodne zračne luke nalaze se u Podgorici]] i [[Zračna luka Tivat]] u Tivtu. Međunarodna pomorska luka nalazi se u [[Bar]]u.

==Znanost i obrazovanje==

Sveučilište je u Podgorici (osnovano 1974; elektrotehnički, strojarski, metalurško-tehnološki, prirodoslovno-matematički, građevinski, arhitektonski, ekonomski, medicinski, farmaceutski, biotehnički, pravni, političkih znanosti).

Filozofski (osnovan 1977.) te fakultet za sport i tjelesno obrazovanje (osnovan 2008) su u Nikšiću, pomorski fakultet (osnovan 1981), fakultet za turizam i hotelijerstvo (osnovan 1999.) i institut za biologiju mora (osnovan 1996.) u [[Kotor]]u, fakultet likovnih (osnovan 1988.) i dramskih (osnovan 1997.) umjetnosti te glazbena akademija (osnovana 1980.) u Cetinju, fakultet primijenjene fizioterapije (osnovan 2005.) u Igalu.

2004. godine pokrenuta je nastava na hrvatskom jeziku.<ref>(): [http://radiodux.me/galerija/video/hrvatska-nastava-u-crnoj-gori-15-obljetnica ''Hrvatska nastava u Crnoj Gori 15. obljetnica ''] Radio Dux. nedatirano.. Pristupljeno 12. listopada 2020. </ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=IueJPwprk1A ''Hrvatska nastava u Crnoj Gori 15. obljetnica''] Kanal Radio Duxa na YouTubeu. 6. listopada 2019.. Pristupljeno 12. listopada 2020. </ref>

==Jezik==
[[Datoteka:MontenegroLanguage2011.PNG|mini|lijevo|Jezička struktura Crne Gore 2011.]]

Službeni jezik se zove [[Crnogorski jezik|crnogorski]]. Pisma su [[Latinica|latinično]] i [[Ćirilica|ćirilićno]]. U Ustavu se navodi da su u službenoj upotrebi i [[Srpski jezik|srpski]], [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Albanski jezik|albanski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]] [[jezik]]. U odgoju se koristi ''Maternji jezik'' (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se uči u općinama s [[Albanci|albanskom]] većinom.
[[Datoteka:Be%C4%8Dko_izdanje_Gorskog_vijenca_1847.png|mini|desno|[[Gorski vijenac]], najveće djelo [[Crnogorska književnost|crnogorske književnosti]]]]

Stanovništvo po materinskom jeziku prema popisu iz [[2011.]]:

* [[Srpski jezik|srpski]]: ''42,88 %''
* [[Crnogorski jezik|crnogorski]]: ''36,97 %''
* [[Albanski jezik|albanski]]: ''5,27 %''
* [[Bošnjački jezik|bošnjački]]: ''5,33 %''
* [[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''0,45 %''
* [[Srpsko-hrvatski jezik|srpsko-hrvatski]]: ''2,63 %''

==Vjera==
[[Datoteka:MontenegroReligion2011.PNG|mini|lijevo|Religijska struktura Crne Gore]]
[[Datoteka:Podgorica,_cattedrale_della_resurrezione_di_cristo,_esterno_01.JPG|mini|desno|Pravoslavna katedrala Kristova uskrsnuća u Podgorici, druga je najveća crkva u uporabi u Crnoj Gori]]
[[Datoteka:Manastir Morača, Crna Gora.jpeg|mini|desno|[[Manastir Morača]]]]

Vjerske zajednice odvojene su od države, ravnopravne su i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.<ref>''čl.14. Ustava Crne Gore''</ref>

Većina stanovništva su vjernici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], no postoji i samostalna [[Crnogorska pravoslavna crkva]]. Katolici su okupljeni oko [[Kotorska biskupija|Kotorske biskupije]] te [[Barska nadbiskupija|Barske nadbiskupije]], a muslimani u okviru ''Islamske zajednice Crne Gore''.

Stanovništvo po vjeri ([[2003.]]), od ukupno 620.145:

* [[Kršćani]]: 482.738 (''77,84 %'')
:* [[Pravoslavni]]: 460.383 (''74,24 %'')
:* [[Rimokatolici]]: 21.972 (''3,54 %'')
:* [[Protestanti]]: 383 (''0,06 %'')
* [[Muslimani]]: 110.034 (''17,74 %'')
* pro-orijentalnih kultova: 58 (''0,01 %'')
* [[Židovi]]: 12 (''0,01 %'')
* drugi: 2424 (''0,39 %'')
* neizjašnjeni: 13.867 (''2,24 %'')
* nije vjernik: 6003 (''0,97 %'')
* nepoznati: 5009 (''0,8 %'')

==Sport==
[[Datoteka:MNE vs CRO 2010 Men's European Water Polo Championship.JPG|mini|desno|Okršaj reprezentacija Crne Gore i Hrvatske , na [[Europsko prvenstvo u vaterpolu - Zagreb 2010.|Europskom prvenstvu u vaterpolu 2010. u Zagrebu]]]]
Crnogorski olimpijski odbor srpnja [[2007.]] primljen je u članstvo Međunarodnog olimpijskog odbora, a Crna Gora se kao neovisna država prvi put pojavila na Olimpijskim igrama [[2008.]] u Pekingu. Prvu medalju, srebro, osvojila je ženska rukometna reprezentacija na [[XXX. Olimpijske igre - London 2012.|Ljetnjim olimpijskim igrama 2012. održanim u Londonu]]. Prva crnogorska nogometna liga je najviše nogometno natjecanje u Crnoj Gori, u organizaciji Fudbalskog (nogometnog) saveza Crne Gore. Liga je nastala 2006/07. poslije referenduma o osamostaljenju Crne Gore. Do tada, crnogorski klubovi su igrali u jedinstvenoj ligi Srbije i Crne Gore. [[Vaterpolo]] jedan od najpopularnijih sportova u državi. [[Crnogorska vaterpolska reprezentacija]] je osvojila Europsko prvenstvo 2008. u Malagi na svom prvom sudjelovanju od razdvajanja Srbije i Crne Gore. Zlato je osvojeno i u Svjetskoj ligi 2009. kada je domaćin završnog turnira bila [[Podgorica]]. Od ostalih sportova popularni su [[košarka]], [[odbojka]], ragbi, [[tenis]], [[atletika]] i borilački sportovi. Momčadski osvajači Lige prvaka iz Crne Gore su Ženski rukometni klub Budućnost dva puta, i Vaterpolo klub Primorac jednom.

==Državna obilježja==
[[Datoteka:Kotor_zastava_utvrda.jpg|mini|desno|[[Zastava Crne Gore|Državna zastava Crne Gore]] iznad zaljeva [[Boka kotorska|Boke kotorske]]]]
Crna Gora ima [[grb]], [[Zastava|zastavu]] i [[Himna|himnu]]. [[Grb Crne Gore]] je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je [[zastava Crne Gore]] crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. [[Himna Crne Gore]] je "''[[Oj svijetla majska zoro]]''".<ref>''čl. 4. Ustava Crne Gore''</ref>

Državni praznik je Dan državnosti – [[13. srpnja]], po [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] iz [[1878.]] godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu državu [[svijet]]a, te po početku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije [[Osovinske sile|Osovinskih sila]] [[1941.]] godine. Dan neovisnosti se slavi [[21. svibnja]] u spomen na [[Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.|referendum 2006. godine]].

==Državni blagdani==

Zakonom o državnim i drugim blagdanima, koji je donijela Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore državni i drugi blagdani obilježavaju se dva dana i to na dan blagdana i narednog dana. Ukoliko je blagdan nedjelja, neradna su dva naredna dana. Ukoliko je drugi blagdanski dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan. U skladu sa zakonima Crne Gore gradjani drugih vjeroispovjesti mogu uzeti slobodan dan na blagdan koji slave u skladu sa svojom vjerskom opredjeljenosti.


{| class=wikitable
|+ '''Blagdani u Crnoj Gori''' <ref>{{citiranje www |url=http://www.mku.gov.me/biblioteka/zakoni
|naslov=Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Crnoj Gpri (pročišćeni tekst)
|rad=http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag=%7B799C7509-D7AA-4D81-9803-6BB3295D81B0%7D
|nadnevak=17. svibnja 2007.
}}</ref>
|- bgcolor="#efefef"
! Datum !! Blagdan
|-
| [[1. siječnja]] || [[Nova godina]]
|-
| [[6. siječnja]] || [[Božić|Pravoslavni Božić]]
|-
| [[14. siječnja]] || [[Nova godina|Nova godina po Julijanskom kalendaru]] – nije neradan dan
|-
| Klizni || [[Veliki petak]]
|-
| Klizni || [[Uskrs]]
|-
| Dan poslije Uskrsa || [[Uskrsni ponedjeljak]]
|-
| [[1. svibnja]] || [[Praznik rada]]
|-
| [[9. svibnja]] || [[Dan Europe|Dan Pobjede]]
|-
| [[21. svibnja]] || Dan Neovisnosti
|-
| [[13. srpnja]] || Dan Državnosti
|}

==Povijesni simboli Crne Gore==

{{glavni|Crnogorski državni grbovi do 1921.}}
<gallery>
Datoteka:Peter of Diokleia.jpg|[[Arhont Petar|''Grb dukljanskoga arhonta Petra'']]
Datoteka:Pecat dukljanskog kralja đorđa.jpg|''[[Pečat kralja Đorđa|Pečat dukljanskog kralja Đorđa]]''
Datoteka:Grb dinastije vojislavljevic.gif|[[Vojislavljevići|''Grb dinastije Vojislavljevića'']]
Datoteka:Grb zete.gif|[[Crnojevići|''Grb Zete'']]
Datoteka:CoatOfArmsOfTheBalsics.png|[[Balšići|''Grb Balšića, segment s kacigom i vukom'']]

Datoteka:Lesser Royal Coat of Arms of the Principality of Montenegro.png|[[Kraljevina Crna Gora|''Vladarski grb Crnogorskoga kneževstva i kraljevstva'']]‎
Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Grb Kraljevine Crne Gore'']]
Datoteka:Spomenica božićne pobune.jpg|[[Spomenica Božićne pobune|''Grb Božićne pobune na Spomenici'']]
</gallery>

{{glavni|Crnogorske zastave}}
<gallery>
Datoteka:Supposed_Flag_of_the_House_of_Crnojevic.svg|[[Crnojevića država|''Zastava iz 15. stoljeća'']]
Datoteka: Flags,_about_1800.gif‎|[[Crnogorska država 1698. – 1851.|''Crnogorski krstaš-barjaci'']]
Datoteka:Flag of Montenegro (1852–1905).svg|[[Kraljevina Crna Gora|''Državna i glavna vojna zastava Kraljevine Crne Gore'']]
Datoteka: Flags of merchant marine, in XIX century..gif|[[Kraljevina Crna Gora|''Crnogorske pomorske zastave s konca 19. stoljeća'']]
Datoteka:Flag of SR Montenegro.svg|[[SFRJ|''Zastava SR Crne Gore i Republike Crne Gore'']]
Datoteka:Flag of Montenegro (1993-2004).svg|[[SRJ|''Zastava Crne Gore iz 1990-ih'']]
</gallery>

==Vladari Crne Gore do 1918.==
'''{{glavni|Crnogorski vladari}}'''
<gallery>
Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|''[[Sveti Vladimir]], [[duklja|dukljanski knez]]''
Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|[[Vojislav|''Vojislav, utemeljitelj dinastije Vojislavljevića'']]
|[[Mihailo|''Mihailo, dukljanski kralj'']]
Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|''[[Bodin|Bodin, kralj dukljanski'']]
Datoteka:Ivan crnojevic.jpg|[[Ivan Crnojević|''Ivan Crnojević, gospodar Crne Gore'']]
Datoteka:Danilo Ščepćević, The Mountain Wreath.jpg|[[Danilo Petrović Njegoš|''Vladika Danilo Petrović'']]
Datoteka:Vasilije petrovic.jpg|[[Vasilije Petrović Njegoš]]
Datoteka:Saint Peter of Cetinje.jpg|''[[Sveti Petar Cetinjski]]''
Datoteka:Petar II Petrovic-Njegos.jpg|[[Petar II. Petrović Njegoš]]
Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|''[[Danilo I. Petrović]]''
Datoteka:Kingnicholas.jpg|[[Nikola I. Petrović Njegoš|''Nikola I. Petrović'']]
</gallery>

==Povezani članci==

* [[Skupština Crne Gore]]
* [[Crnogorsko gospodarstvo]]
* [[Odlikovanja i priznanja Crne Gore]]

== Izvori ==

{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==

* [[oldwikisource:Ustav Crne Gore|Ustav Crne Gore]] (2007.)
* [http://www.montenegro.yu Službene stranice Republike Crne Gore]
* [https://web.archive.org/web/20070321032401/http://www.visit-montenegro.org/ Službene stranice Turističke organizacije Crne Gore]
* [https://web.archive.org/web/20100326020047/http://www.skupstina.me/cms/site_data/ustav/Ustav%20Crne%20Gore.pdf Ustav Crne Gore na službenim stranicama crnogorske skupštine (parlamenta) (na crnogorskom jeziku)] {{pdf}}
* [http://www.crnago.com Web katalog Crne Gore]
* [http://forum.krstarica.com/showthread.php?s=6426b2f9d384a3ff751fa5f66b76456b&p=1697393#post1697393 Crna Gora za početnike]
* [http://www.primjer.hr Intervju: Marko Špadijer, glavni tajnik ''Matice Crnogorske'' u Zagrebu]
* [http://www.montecafe.com/users/forum/viewforum.php?f=42&sid=ff424da348217b483f6c18a1768af93b Forum o crnogorskoj povijesti], dosta kvalitetnih referenca i tekstova 
<!-- * [http://muziejai.mch.mii.lt/Kaunas/forto_muziejus.en.htm Glavna stranica - Montenegrowiki] -->
<!-- neke od ovih stranica su sadržavale i velikosrpske tekstove, kao i srpske ekstremističke pjesme
* [http://www.rastko.org.yu/knjizevnost/njegos/ Petar II Petrović Njegoš: elektronska biblioteka]
* [http://rastko.users.cg.yu Boka Kotorska]
* [http://www.njegos.org Srpska zemlja Crna Gora]
* [http://crohis.com/shisatlas3/istra.htm Karta povijesnog razvoja Crne Gore]
-->

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Црна Гора / Crna Gora
|commonshr      = Crna Gora
|commonscat     = Montenegro
|commonscathr   = Crna Gora
|wikiatlas      = Montenegro
|wikiatlashr    = Crne Gore
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Crna Gora po temama}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}
{{NATO}}

[[Kategorija:Crna Gora| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]