Vidi kôd stranice Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu

<!--'''Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu'''-->[[Datoteka:Svetište Majke Božje, Olovo.jpg|mini|desno|250px|Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu]]

{{Drugo značenje2|[[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije]]}}
'''Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije''' je [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]] [[crkva]] u [[Olovo (BiH)|Olovu]]. Vode ju [[franjevci]]. Nalazi se u [[Gornje Olovo|Gornjem Olovu]]. Poznato je  [[marijanska svetišta|marijansko]] [[hodočašće|hodočasničko]] [[svetište]].

Ova crkva i [[samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|franjevački samostan]] su izgrađeni u 14. stoljeću. Samo svetište je bilo jedno od najvećih na europskom jugoistoku i na susjednom Balkanu, pa su osim s područja današnje BiH, u nj hodočastili hodočasnici iz Hrvatske, Albanije, Bugarske i Srbije.

Crkva je [[Brod (arhitektura)|jednobrodna]] oblika. [[Bazilika]] je građena u [[neoromanika|neoromaničkom stilu]].

== Povijest ==
Postojanje ove crkve u Gornjem Olovu je još 10. travnja [[1454.]] zabilježio Dubrovački ljetopis. Dokument kaže "''...izmiri se Herceg Stjepan s Dubrovnikom, sa ženom Jelenom, sinom Vladislavom te sa svojim zetom, bosanskim kraljem. Ovom se izmirenju obradovaše oba zeta, a obje njegove kćeri, Katarina i Marija, poslaše darove Gospinoj crkvi u Olovo.''"<ref name="KONS">(bošnjački )[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3309 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesne građevine - crkve Majke Božje u Olovu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine </ref>

Na mjestu današnje Crkve Majke Božje u Gornjem Olovu se nekad nalazio franjevački samostan iz 14. stoljeća. Prva crkva u Olovu posvećena BDM bila je znatno manja od današnje crkve. Kuriozitet je da je od stare crkve sačuvan ključ koji je služio i kao - [[vatreno oružje]]!<ref name="KONS"/>

[[1704.]] je godina bila kobna po ovu crkvu i prateći joj samostan. Noću 1. na 2. kolovoza nepoznati su počinitelji zapalili crkvu i samostan. U tom je razdoblju katoličanstvo pretrpilo veliki udar u tim krajevima. Brojni su katolici iselili ili bili prisiljeni iseliti, a znatni broj preostalog stanovništva se islamizirao pa je u Olovu i okolici gotovo nestalo katolika.

Ispred današnje se crkve na travnatoj površini nalazi četvrtasti kamen pola metra visok. Taj je crni kamen bio na mjestu gdje su nekad bila ulazna vrata franjevačkog samostana. U stara je vremena odatle išla [[procesija]] do [[Bakići (Olovo, BiH)|Donjih Bakića]], do crkve sv. Roka. To mjesto je svetište. U Olovu se na prvi dan mjeseca posvećenog [[Blažena djevica Marija|Blaženoj djevici Mariji]], 1. svibnja tradicionalno obilježava blagdan [[Gospa Olovska|Gospe Olovske]].<ref>[http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/slovenija-2011/gospa-olovska/ Franjevački novicijat Gorica - Livno] Marijo, svibnja kraljice! </ref>

Projekt obnove crkve je krenuo zgotovljenim nacrtima češkog arhitekta [[Karlo Paržik|Karla Paržika]] 1925. godine. S projektom se konačno počelo 1930., veći dio je bio gotov 1932. godine. Radovi još nisu bili gotovi, nego su se protegli i poslije Drugog svjetskog rata. Zanimljivo građevinsko rješenje je [[stećak]] kojeg se je 1938. godine ugradilo u novu crkvu, a izvorno se nalazio nedaleko od same crkve.<ref name="KONS"/>

26. listopada 2010. godine je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, [[Dubravko Lovrenović]] i Ljiljana Ševo) donijela odluku kojim se ova povijesna građevina proglašava [[nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS"/>

== Izvor ==
*[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=71511 IKA] Kardinal Puljić u Olovu - 300. obljetnica spaljivanja samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkva}}
[[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Olovo (Bosna i Hercegovina)]]