Vidi kôd stranice Cristero rat

[[File:Mexico Flag Cristeros.svg|320px|thumb|Zastava Cristerosa]]
'''Cristero rat''' ili '''La Cristiada''' ([[1926.]]-[[1929.]]), je naziv za ustanak, odnosno otpor [[kršćani|kršćana]] prema sekularističkoj politici meksičke vlade protiv Katoličke Crkve. Progoni su započeli dolaskom na vlast Plutaca Eliasa Callesa. Ustav iz [[1917.]] godine je onemogućio društveno i vjersko djelovanje meksičkih katolika, te je poslužio kao dobra podloga za donošenje više protukatoličkih zakona.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=186632 HRVATSKI KATOLIČKI TISAK O PROGONIMA CRKVE U MEKSIKU (1926. – 1929.)], pristupljeno 23. srpnja 2015.</ref>

== Tijek rata ==
=== Pozadina ===

Za vrijeme Meksičke revolucije, [[1917.]] godine donesen je novi [[ustav]] sa brojnim reformama, koje su uključivale podjelu zemlje siromašnim seljacima i sekularizaciju države. Početkom [[1920.]] godine meksički režim krenuo je sa provođenjem sekularizacije države, zatvarajući [[samostan]]e, vjerske škole i slično. Nakon toga su iz države protjerani crkveni dužnosnici.

Odgovor katolika u Meksiku bio je pridruživanje bratovštini "[[Kolumbovi vitezovi]]". Za samo 5 godina njihovo članstvo u Meksiku je poraslo sa 400 na čak 6000 članova. Otvoreno protukatoličko djelovanje započelo je sa djelovanjem vlade Plutarca Callesa koji su donijeli kazneni zakon iz [[1926.]] Prema njemu svećenik koji je  nosio svećeničku odoru dobio kaznu od 500$ meksičkih pesosa, a svećenik koji bi kritizirao vladu mogao bi biti zatvoren i do pet godina.<ref>Tuck, Jim [http://www.mexconnect.com/mex_/history/jtuck/jtcristero1.html THE CRISTERO REBELLION – PART 1] Mexico Connect 1996</ref> Država je tada nacionalizirala cjelokupnu imovinu Crkve.<ref name="katolik"/>

=== Početak ===
[[slika:A la batalla (Cristeros).jpg|200px|thumb|Cristerosi na ulicama Meksika]]
U [[kolovoz]]u 1926. godine oko 400 katolika su oružjem branili crkvu Naše Gospe od Guadalupea. Nakon razmjene vatre predali su se državnoj vojsci te je pobijeno dvadesetak [[ljudi]]. To je potaknulo državne službenik za još otvoreniji rat prema svećenicima i vjernicima koji su uhićivani, mučeni i strijeljani. Papa [[Pio XI.]] je [[1926.]] u enciklici "[[Iniquis Afflictisque]]" naveo kako Ustav Meksika (1917.) ugrožava vjersku slobodu. Nakon dogovora sa papom, meksički [[biskup]]i su krajem srpnja [[1926.]] otišli iz Meksika, osim tri biskupa koji su ostali.

[[1. siječnja]] 1927. godine, mladić René Capistrán Garza, predsjednik Meksičkog udruženja katoličke mladeži,<ref>[http://www.vatican.va/news_services/liturgy/saints/ns_lit_doc_20051120_anacleto-gonzalez_en.html]</ref> potpisuje manifest naslovljen "Naciji", gdje se poziva na oružanu pobunu. U travnju [[1927.]] godine Cristerosima, sa generalom Enriqueom Gorostietom, se pridružuju prvi školovani časnici. Diplomacija Meksika je SAD-u obećala je eksploataciju meksičkih [[naftna polja|naftnih polja]] čime je osigurala veliku financijsku i vojnu pomoć SAD-a.

=== Kraj ===

U srpnju [[1929.]] godine, uz posredovanje diplomacije [[SAD]]-a i Svete Stolice, sklopljen je [[sporazum]] o okončanju građanskog rata. Po njemu je određeno kako će se po župama u Meksiku opet moći služiti [[Misa]] te održavati [[vjeronauk]]. Također su se [[biskupi]] i svećenici smjeli vratiti u zemlju, a parlament je proglasio opću amnestiju za Cristerose.

Papa [[Pio XI.]] je ogorčenost Crkve na progone svog puka u Meksiku izrazio u enciklici "[[Acerba Animi]]" iz 1932. godine.<ref name="katolik">[http://www.katolik.hr/crkvamnu/hagiografijeimistikamnu/599-kristerosi-katoliki-borci-protiv-agresivnog-sekularizma/ katolik.hr], pristupljeno 23. srpnja 2015.</ref> [[1992.]] godine je u Meksiku usvojen zakon o vjerskim zajednicama. Iako vjerske organizacije sada mogu posjedovati imovinu, crkvena imovina koja je stečena prije [[1992.]] godine i dalje pripada državi.

== Sveci ==
[[File:San jose maria robles hurtado.jpg|thumb|211px|Sv. Jose Maria Robles Hurtado]]
[[File:Miguel Pro (1891-1927).jpg|thumb|211px|Bl. Miguel Pro]]
[[21. svibnja]] [[2000.]] godine, papa [[Ivan Pavao II.]] kanonizirao je skupinu od 25 mučenika iz tog razdoblja.<ref name="homily-JPII">[http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/homilies/documents/hf_jp-ii_hom_20000521_canonizations_en.html "Homily of Pope John Paul II: Canonization of 27 New Saints". May 21, 2000]</ref><ref name="gerzon">Gerzon-Kessler, Ari, [http://guadalajarareporter.com/news-mainmenu-82/national-mainmenu-86/2521-cristero-martyrs-jalisco-nun-to-attain-sainthood.html "Cristero Martyrs, Jalisco Nun To Attain Sainthood"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110711132946/http://guadalajarareporter.com/news-mainmenu-82/national-mainmenu-86/2521-cristero-martyrs-jalisco-nun-to-attain-sainthood.html |date=11. srpnja 2011. }}. ''Guadalajara Reporter''. May 12, 2000</ref> Oni su proglašeni blaženima [[22. studenog]] [[1992.]] godine. Iz te skupine, 22 od njih su bili svjetovni kler, a tri su [[laik|laici]].<ref name="homily-JPII"/> Iako je Pedro de Jesús Maldonado ubijen [[1937.]] godine, nakon što je rat završio, on se smatra mučenikom iz skupine Cristera.

[[Katolička Crkva]] proglasila je 13 dodatnih žrtva protukatoličkog režima kao mučenike [[20. studenog]] 2005. godine. Ova skupina je sačinjena uglavnom od laika, uključujući i 14-godišnjeg [[José Sánchez del Río|Joséa Sáncheza del Ríja]]. [[20. studenog]] 2005. godine, na stadionu u Guadalajari, kardinal José Saraiva Martins je predvodio betaifikaciju.

{{div col|2}}
* Sv. Agustín Caloca 
* Sv. Atilano Cruz Alvarado 
* Sv. Cristobal Magallanes 
* Sv. David Galván Bermudes 
* Sv. David Roldán Lara 
* Sv. David Uribe Velasco 
* Sv. Jenaro Sánchez Delgadillo 
* Sv. Jesús Méndez Montoya 
* Sv. José Isabel Flores Varela
* Sv. José Maria Robles Hurtado 
* Sv. Jóven Salvador Lara Puente 
* Sv. Julio Álvarez Mendoza 
* Sv. Justino Orona Madrigal 
* Sv. Luis Batiz Sáinz
* Sv. Manuel Morales 
* Sv. Margarito Flores García 
* Sv. Mateo Correa Magallanes
* Sv. Miguel De La Mora
* Sv. Pedro de Jesús Maldonado Lucero
* Sv. Pedro Esqueda Ramírez 
* Sv. Rodrigo Aguilar Alemán
* Sv. Román Adame Rosales 
* Sv. Sabas Reyes Salazar 
* Sv. Tranquilino Ubiarco 
* Sv. Toribio Romo González 
* Bl. Anacleto González Flores 
* Bl. Andrés Solá Molist
* Bl. Ángel Darío Acosta Zurita 
* Bl. Ezequiel Huerta Gutiérrez 
* Bl. Jorge Vargas González 
* Bl. José Sánchez del Río 
* Bl. José Trinidad Rangel Montaño 
* Bl. Leonardo Pérez Larios  
* Bl. Luis Magaña Servín 
* Bl. Luis Padilla Gómez 
* Bl. Miguel Gómez Loza 
* Bl. Mateo Elías del Socorro Nieves 
* Bl. Miguel Agustin Pro Juárez 
* Bl. Ramón Vargas González 
* Bl. Salvador Huerta Gutiérrez

{{div col end}}

=="Vojna himna Cristerosa"==
[[File:FlagCristeroCenter.jpg|thumb|260px|Barjak skupine Cristerosa u "Centro de Estudios Cristeros", Encarnacion de Díaz, [[Jalisco]].]]
Juan Gutiérrez, jedan od preživjelih, napisao je himnu Cristerosa,<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=qrFK9nzgAB8 Video intervju sa Juan Gutiérrezom] {{eng icon}}</ref> koja se bazira na glazbi španjolske pjesme "[[Marcha Real]]".

;[[Španjolski]]
:La Virgen María es nuestra protectora y nuestra defensora cuando hay que temer
:Vencerá a todo el demonio gritando "¡Viva Cristo Rey!" (x2)
:Soldados de Cristo: ¡Sigamos la bandera, que la cruz enseña el ejército de Dios!
:Sigamos la bandera gritando, "¡Viva Cristo Rey!"

;[[Hrvatski]]
:Djevica Marija je naša zaštitnica i branitelj kada dođe strah
:Ona će pobijediti sve demone na krik "Živio Krist Kralj!" (x2)
:Vojsko Kristova: Slijedimo zastavu, križ uči Božju vojsku!
:Slijedimo zastavu na krik "Živio Krist Kralj!"

== Popularna kultura ==

Roman [[Juan Rulfo|Juana Rulfa]] ''[[Pedro Páramo]]'' je smješten za vrijeme rata Cristerosa u sjeverozapadnom Meksiku. Također se radnja romana [[Graham Greene|Grahama Greenea]] ''[[The Power and the Glory]]'' odvija za vrijeme ovog razdoblja.

Film ''[[Cristiada (film)|Za veću slavu]] (2012.), prikazuje borbe, mučeništva i pobjede nekoliko ključnih figura u Ratu Cristera.

Mnogi [[film]]ovi i dokumentarci o ovom ratu se proizvede od [[1929.]] godine.<ref>Jean Meyer, Ulises Íñiguez Mendoza (2007). [http://www.publicaciones.cucsh.udg.mx/kiosko/2007/2007_2.htm La Cristiada en imágenes: del cine mudo al video]. Universidad de Guadalajara, Guadalajara, Mexico</ref> Između ostaloga tu su:

*''El coloso de mármol'' (1929.)<ref>Manuel R. Ojeda (1929). [http://www.imdb.com/title/tt0154343/ El coloso de mármol]. Mexico</ref>
*''[[Sucedió en Jalisco (Los cristeros)|Los cristeros]]'' (ili ''Sucedió en Jalisco'') (1947.)<ref>Raúl de Anda (1947). [http://www.imdb.com/title/tt0180215/ Los Cristeros]. Mexico</ref>
*''La guerra santa'' (1979.)<ref>Carlos Enrique Taboada (1979). [http://www.imdb.com/title/tt0233833/awards La guerra santa]. Mexico</ref>
*''La cristiada'' (1986.)<ref>Nicolás Echevarría (1986). [http://www.imdb.com/title/tt0357575/ La cristiada]. Mexico</ref>
*''Cristeros y federales'' (2011.)<ref>Isabel Cristina Fregoso (2011). [http://www.imdb.com/title/tt1870362/ Cristeros y Federales]</ref>
*''Los últimos cristeros'' (ili ''The Last Christeros'') (2011.)<ref>Matias Meyer (2011). [http://www.imdb.com/title/tt1474268/ The Last Christeros]</ref>
*''[[Cristiada (film)|Cristiada]]'' (ili ''[[For Greater Glory (film)|For Greater Glory]]'') (2012.)<ref>[http://www.catholicnewsagency.com/news/eduardo-verastegui-to-play-mexican-martyr-in-cristiada "Eduardo Verastegui to play Mexican martyr in 'Cristiada'"]. October 7, 2010. ''Catholic News Agency''</ref>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Poveznice ==

*[[Meksička revolucija]]
*[[Cristóbal Magallanes Jara]]
*[[Katoličanstvo u Meksiku]]

[[Kategorija:Povijest Meksika]]
[[Kategorija:Katoličanstvo]]