Vidi kôd stranice Clinton Joseph Davisson

{{Znanstvenik
| ime                     = Clinton Joseph Davisson
| slika                   = Clinton Davisson.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[22. listopada]] [[1881.]]
| mjesto_rođenja          = {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}, [[SAD]]
| datum_smrti             = [[1. veljače]] [[1958.]]
| mjesto_smrti            = {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}, [[SAD]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]]
| radna_institucija       = Sveučilušte u Princetonu <br> Sveučilište Carnegie Mellon u Pittsburghu <br>[[Bell Labs]]
| alma_mater              = Sveučilušte u Princetonu <br> Sveučilište u Chicagu
| doktorski_mentor        = [[Owen Willans Richardson]]
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               =  [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1937.]]) <br> Nagrada Comstock [[1928.]] <br> Medalja Elliott Cresson [[1931.]]
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Clinton Joseph Davison''' ({{SAD grad|Bloomington|Illinois}}, [[22. listopada]] [[1881.]] - {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}, [[1. veljače]] [[1958.]]), američki [[fizičar]]. S [[Lester Germer|L. H. Germerom]] otkrio [[ogib]] ili difrakciju [[elektron]]a na [[kristal]]u [[nikal|nikla]] (1927.), čime je potvrđena [[Louis de Broglie|de Broglieva]] hipoteza o [[val]]nim svojstvima [[elektron]]a. Istraživao [[Toplinsko zračenje|toplinska zračenja]]. S [[George Paget Thomson|G. P. Thomsonom]] koji je, neovisno o njemu, u isto vrijeme eksperimentalno dokazao pojavu [[difrakcija elektrona|difrakcije elektrona]], podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1937.). <ref> '''Davisson, Clinton Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14043] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Životopis==
[[datoteka:Electron diffraction Laue-zone tilt-series.gif|mini|lijevo|300px| [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice]] i kao [[val]]ovi ([[Dualizam (fizika)|dualizam]]).]]
Clinton Joseph Davison je rođen [[22. listopada]] [[1881.]] u mjestu {{SAD grad|Bloomington|Illinois}}. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi [[1902.]] i dobio školarinu za studij na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilište u Chicagu]]. Godine [[1905.]] prelazi na [[Sveučilište Princeton]] po preporuci [[Robert Andrews Millikan|Roberta Andrewsa Millikana]]. Iako zaposlen na Princetonu, [[1908.]] završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s [[Owen Willans Richardson|Owenom Willansom Richardsonom]], britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine [[1911.]] doktorirao je na [[Sveučilište Princeton|Princetonu]], a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.<ref name="Kelly">Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu ''Biographical Memoirs, Vol. XXXVI'', [[Columbia University Press]], New York, 1962., str. 52-79.</ref><ref>{{Citiranje weba | author=Nobel Foundation | title=Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937 | url=http://www.nobel.se/physics/laureates/1937/davisson-bio.html | work=Les Prix Nobel | publisher= | date=1937. | accessdate=2007}}</ref>

Davisson vrlo brzo dobiva posao na Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu, no [[1917.]] odlazi na dopust kako bi radio u [[Bell Labs|Inženjerskom odjelu Bell Labsa]]. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.<ref name="Kelly"/> U Bell Labsu je radio do umirovljenja [[1946.]], no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do [[1954.]]

Godine [[1924.]], francuski fizičar i Nobelovac [[Louis de Broglie]] postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i [[val]]na i [[čestica|čestična]] svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je [[1927.]], dok je radio u Bell Labsu, zajedno s [[Lester Germer|Lesterom Germerom]] uspio [[pokus]]ima izvesti [[difrakcija elektrona|difrakciju elektrona]] na površini kristala [[nikal|nikla]]. Taj slavni [[Davisson-Germerov pokus]] potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava [[ogib]]a ili [[difrakcija|difrakcije]] svojstvena pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac [[George Paget Thomson]] je u isto vrijeme uspio izvesti isti pokus i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1937.]] 

Davisson je preminuo [[1. veljače]] [[1958.]] u mjestu {{SAD grad|Charlottesville|Virginia}}.
[[Datoteka:Photoelectric effect in a solid - diagram.svg|alt=|mini|300x300px|[[Fotoelektrični učinak]]: ulazni [[foton]]i dolaze s lijeve strane i udaraju [[metal]]nu ploču (na dnu), izbijaju [[elektron]]e, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu.]]

== Dualizam ==
{{Glavni|Dualizam (fizika)}}

'''Dualizam''' (novolatinski ''dualismus'', prema [[Latinski jezik|latinskom]] ''dualis'': dvojan, dvostruk), u [[fizika|fizici]], je fizikalno svojstvo [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] ([[foton]]) i [[Elementarna čestica|osnovnih čestica tvari]] da pokazuju i [[val]]na i čestična svojstva, ovisno o okolnostima. Kada se elektromagnetsko zračenje širi prostorom, javljaju se [[ogib]] ([[difrakcija]]) i [[Interferencija valova|interferencija]], što je dokaz da ima valna svojstva. Kada elektromagnetsko zračenje međudjeluje s [[elektron]]ima iz tvari pri [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnom učinku]], ono se ponaša poput roja sićušnih nedjeljivih čestica, grudica [[energija|energije]] koje se zovu [[foton]]i. Dakle, u jednim okolnostima (međudjelovanje s elektronima u [[metal]]u) elektromagnetsko zračenje ponaša se kao roj čestica, a u drugim okolnostima (širenje prostorom) kao val. [[Louis de Broglie]] iznio je 1923. [[Hipoteza|hipotezu]] da se analogno tomu ponašaju i čestice tvari, kao na primjer elektroni. Snop elektrona pri međudjelovanju s tvari na koju nalijeće ponaša se kao roj čestica, ali kada se taj snop širi [[prostor]]om, on pokazuje valna svojstva. Poslije je [[pokus]]ima dokazano da se za snop elektrona dobivaju pojave ogiba i interferencije, to jest da pri širenju zaista pokazuje valna svojstva. Zato se u [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]] česticama pridružuju [[matematika|matematičke]] [[Funkcija (matematika)|funkcije]] (valne funkcije), koje su rješenja određene valne jednadžbe ([[Schrödingerova jednadžba]]). <ref> '''dualizam''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16392] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Davisson, Clinton Joseph}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]