Vidi kôd stranice Cjevonosnice

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Cjevonosnice
| slika = Kappensturmtaucher.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = '''Puffinus gravis''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = '''Procellariiformes'''
| ordo_autorstvo = [[Max Fürbringer|Fürbringer]], [[1888.]]
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]]
| razdioba = 
[[Zovoji|Procellariidae]] <br> <!--zovoji, ime iz "krležijane"-->
[[Albatrosi|Diomedeidae]] <br>
[[Burnice|Hydrobatidae]] <br> <!--burnice, isti izvor-->
[[Zdepaste burnice|Pelecanoididae]] <!--zdepaste burnice, isti izvor-->
}}

'''Cjevonosnice''' (Bubnjavke; [[Latinski jezik|lat]]. ''Procellariiformes'') su red iz razreda [[ptice|ptica]]. One su [[morske ptice]] koje su letači na velike udaljenosti. Imaju kratak [[rep]] i izražene su ptice [[pučina|pučine]]. Većina dolazi na kopno isključivo radi gniježđenja. Žive na svim [[more|morima]] i [[ocean]]ima svih [[klima|klimatskih]] područja. 

== Osobine ==
Sve imaju neobično oblikovan [[kljun]] sastavljen od više uskih uzdužnih rožnatih dijelova. Na kljunu imaju završetak nosa u obliku dvije cjevčice (što im je i donijelo ime "cjevonoske", odnosno "cjevonosice") koje služe za izlučivanje [[sol]]i iz morske vode koju uzmu zajedno s hranom. Osim toga, neke vrste mogu kroz te cijevčice poprskati potencijalnog napadača jednom uljnatom tekućinom vrlo ružnog mirisa što ga zbuni i odvrati od napada dovoljno dugo, da se ptica skloni. Time se često služe mladunci dok su još bespomoćni u gnijezdu.

Za cjevonosnice su osim toga tipični kratak vrat, kratak rep i kratke noge. Prednja tri prsta su međusobno spojena [[plivaća kožica|plivaćim kožicama]]. Mnoge vrste iz skupine cjevonosnica imaju, osim toga, duga i uska [[krilo|krila]]. Među najpoznatije spada svakako [[albatros lutalica]] koji sa svojim rasponom krila od preko tri metra ima najveći raspon krila od svih [[morske ptice|morskih ptica]].

Cjevonosnice su izvrsno prilagođene dugotrajnom, ustrajnom letenju. One mogu prijeći vrlo velike udaljenosti kao i podnijeti vrlo jake [[oluja|oluje]]. Velike vrste, kao [[albatrosi]] pretežno [[jedrenje|jedre]] i pri tome koriste uzlazne zračne struje nad [[val]]ovima. [[Zdepaste burnice]], koje isto spadaju u red cjevonosnica, koriste pri letenju i lepršanje i jedrenje. Najveći raspon krila izmjeren je u jednog albatrosa koji je bio 3,63 metra.

== Ponašanje ==

Cjevonosnice se najčešće gnijezde u velikim [[kolonija (biologija)|kolonijama]]. Pojedine kolonije mogu imati i do milijun parova. Većina vrsta se svake godine vraća na gniježđenje na isto mjesto, gdje se pari s istim partnerom ([[monogamija|monogamne]] su). Ženka polaže uvijek samo jedno [[jaje]]. Neke vrste grade prava [[gnijezdo|gnijezda]], dok druge koriste jednostavno udubljenje u zemlji ili pukotinu u stijeni. 

Hrane se [[ribe|ribama]], [[glavonošci]]ma i [[meduze|meduzama]]. Mladunčad hrane vrlo hranjivim [[želudac|želučanim]] [[ulje]]m koje se nakon probavljanja hrane zadržava u želucu roditelja. Oni to mogu i duže vrijeme zadržavati u želucu.

== Sistematika ==

Unutar ovog reda razlikuju se četiri porodice:
* [[Albatrosi]] ''([[Diomedeidae]])'' <ref name="HE cjevonosice ">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12037] HE cjevonosice</ref>
* [[Burnice]] ''([[Hydrobatidae]])'' <ref name="HE cjevonosice "/>
* [[Zdepaste burnice]]'' ([[Pelecanoididae]])'' <ref name="HE cjevonosice "/>
* [[Zovoji]]  ''([[Procellariidae]])'' <ref name="HE cjevonosice "/>

=== Kladogram ===

{{Kladogram
|opis=Filogenetika izumrlih Procellariiformes na temelju studije Richarda Pruma i suradnika, 2015.<ref>{{ cite journal | last1=Prum | first1=R.O. | author1-link=Richard Prum | last2=Berv | first2=J.S. | last3=Dornburg | first3=A. | last4=Field | first4=D.J. | last5=Townsend | first5=J.P. | last6=Lemmon | first6=E.M. | last7=Lemmon | first7=A.R. | year=2015 | title=A comprehensive phylogeny of birds (Aves) using targeted next-generation DNA sequencing | journal=Nature | volume=526 | issue= | pages=569–573 | doi=10.1038/nature15697 | pmid=26444237 | bibcode=2015Natur.526..569P }}</ref>
|align=right
|kladogram={{klad| style=font-size:90%;line-height:90%;width:420px;
|label1=Procellariformes
|1={{klad
   |1={{klad
      |1=[[Diomedeidae]]
      |2={{klad
         |1=[[Oceanitidae]]
         |2={{klad
            |1=[[Hydrobatidae]]
            |2=[[Procellariidae]]
            }}
         }}
      }}
   }}
}}
}}



==Izvori==
{{izvori}}


==Izvori==
{{izvori}}

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Procellariiformes
|commonscathr   = Cjevonosnice
|wikivrste      = Procellariiformes
|wikivrstehr    = Cjevonosnicama
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{ptice}}

[[Kategorija:Neognathae]]
[[Kategorija:Cjevonosnice|*]]