Vidi kôd stranice Bulcsú László

{{Infookvir životopis
| ime            = Bulcsú László
| slika          = László.jpg
| veličina       = 205px
| opis slike     = Bulcsú László
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[9. listopada]] [[1922.]]
| mjesto_rođenja = [[Čakovec]]
| smrt           = [[4. siječnja]] [[2016.]]
| mjesto_smrti   = [[Čabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]], [[informatologija|informatolog]] 
}}

'''Bulcsú László'''{{fusg|1}} ([[Čakovec]], [[9. listopada]] [[1922.]] − [[Čabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]], [[4. siječnja]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]] i [[Informatologija|informatolog]] koji je govorio 40 jezika. Bio je poznat kao veliki borac protiv [[tuđica]] (posebice [[anglizam]]a i balkanskih riječi) u [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], "hrvatski [[Bogoslav Šulek|Šulek]] naših dana" ([[Stjepan Babić|S. Babić]]).<ref name="Babić"/> Njegovim radom i utjecajem pojavljuju se novi naraštaji hrvatskih jezikoslovaca oslobođenih zabludâ [[mladogramatičari|mladogramatičarske]] ("mladoslovničarske") jezikoslovne škole.<ref name="Babić">[[Stjepan Babić]], ''Hrvatski jučer i danas'', [[Školske novine]], Zagreb, 1995., str. 259. − 260., {{ISBN|953-160-052-X}}</ref>

== Životopis ==
Bulcsú László rodio se je u Čakovcu 1922. godine. Po ocu je [[Mađari u Hrvatskoj|Mađar]], a po majci [[Hrvati|Hrvat]].<ref name="Babić"/> Njegov otac Béla László bio je poznati čakovečki odvjetnik.<ref>Ivo Horvat, J. Šimunko, [https://issuu.com/mnovine/docs/mnovine922i/30 ''Veliki borac protiv tuđica u hrvatskom jeziku''], ''[[Međimurske novine]]'', 17. svibnja 2013., br. 922, Media, str. 2., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Bulcsú László gimnaziju je završio u [[Varaždin]]u [[1940.]] godine a do [[1943.]] godine polazio je studij elektrotehnike na Politehnici<ref name="Bojan Marotti">[[Bojan Marotti|Marotti, Bojan]]. ''Bulcsú László (1922. – 2016.)'' // ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 12/2, br. 12, (2016.), str. 605. - 617., {{Hrčak|id=263271}}, str. 605.</ref> u [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11283 László, Bulcsú], Ljubica Josić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Zbog vojne obveze taj je studij morao prekinuti.<ref name="Bojan Marotti"/> U ratu bio je radiotelegrafist i određeno vrijeme proveo je u ruskome zarobljeništvu. Nakon Drugoga svjetskoga rata morao je ponovno odslužiti vojsku, [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], a opet bio je radiotelegrafist.<ref name="Bojan Marotti"/> Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] na Filozofskome fakultetu upisao je naukovnu skupinu slavistike (ruski jezik i književnost pod A, hrvatski jezik pod B, poredbenu slavensku gramatiku, hrvatsku književnost i engleski jezik pod C).<ref name="Bojan Marotti"/> Diplomirao je [[1952.]] godine kod [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]], radnjom na ruskome jeziku, ''Опыт (фонологическо-)исторической типологии русских глаголов''<ref name="Bojan Marotti"/> (Iskustvo (fonološko-)povijesne tipologije ruskih glagola). Nakon toga jedno vrijeme radio je kao profesor pripravnik u [[sinj]]skoj [[Gimnazija u Sinju|gimnaziji]]. Na sinjsku gimnaziju došao je 1952. godine za nastavnika ruskoga i engleskoga jezika.<ref name="Marko Grčić">Marko Grčić, [http://www.matica.hr/kolo/539/bulcsu-laszlo-u-potrazi-za-savrsenim-jezikom-i-za-apsolutnim-prijevodom-27746/ ''Bulcsú László: U potrazi za savršenim jezikom i za apsolutnim prijevodom''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Na istoj gimnaziji također predavao je filozofiju, psihologiju i logiku.<ref name="Bojan Marotti"/> U Sinj je išao ''"da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše"''.<ref name="Forum">''[[Slobodna Dalmacija]]'', prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsúom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2. − 3.</ref> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povijest − Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e116&toc.depth=100&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (...) (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (...)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]]).<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19. lipnja 2013.</ref>

Doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu, kod [[Edward Stankiewicz|Edwarda Stankiewicza]],<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [http://www.matica.hr/vijenac/571/laszlo-je-samo-jedan-25237/ ''Odlazak velikoga jezikoslovca. László je samo jedan''], ''Vijenac'', br. 571, 21. siječnja 2016., pristupljeno 5. travnja 2020.</ref> s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/><ref>{{eng oznaka}} [http://slavic.uchicago.edu/current-students/laszlo The Department of Slavic Languages and Literatures: Bulcsu Laszlo], uchicago.edu, pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>

Od [[1992.]] godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, [[1993.]] godine, bio je njezinim predstojnikom.<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka">[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Povijest Odsjeka], ffzg.hr, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref> Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od [[2000.]] godine Odsjeku za lingvistiku).<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka"/> Bio je predavačem više od šezdeset godina, a posljednji puta predavao je u ljetnome poljeću [[2014.]] godine.<ref name="Bojan Marotti"/>

Umro je 4. siječnja 2016. godine u Čabrajima kod Križevaca, a [[urna]] mu je položena na groblju u Križevcima.<ref>[[August Kovačec|Kovačec, August]]. ''Bulcsú László. Čakovec, 9. X. 1922. — Čabraji kod Križevaca, 4. I. 2016.'' // ''Filologija'', br. 65, (2016.), str. 167. - 174., {{Hrčak|id=227210}}, str. 167.</ref>

== Stručni rad ==
[[Slika:Hvalopj'ev_S'ūncu.jpg|mini|desno|200px|Hvalopj'ev S'ūncu]]

Lászlóov doprinos oblikovanju hrvatskoga jezika teško je odrediva dosega. Široj je javnosti Lászlóov rad koliko-toliko poznat po zagovoru morfonološkog (tvorbenoga) pravopisa i izgradnji hrvatskoga nazivlja, jer je veliku većinu tuđica (pa i onih grčkoga i latinskoga podrijetla) zamijenio novotvorenicama. Lászlóov je prijedlog za reformu hrvatskoga pravopisa na tragu ''Zagrebačke škole'' (te su propise rabili [[Bogoslav Šulek]], [[Adolfo Veber Tkalčević]], [[August Šenoa]], [[Ante Kovačić]], [[Eugen Kvaternik]]) − no, László je ortografske propise još strože ustrojio. Navest ćemo neke:

* jekavizacija "pokrivenoga r" u oblicima koje nije bilo ni u tekstovima Zagrebačke škole (vrieme/vrjemena; trjebati/trieba; potrjeba/upotriebiti; prjedpostavka; prjepisati/priepis; prjenositi/prienos; napried/naprjedak; rjezati/riez; vrjelo; srjeća…) i vraćanje drugih jekavskih oblika koji nisu ušli u sveopću primjenu (niesam, njekoliko, njeki, cjesta, goljem…)
* ponešto drugačiji propisi u pojedinim slučajevima − npr. u superlativu: naj bolji, naj veći

U ostalim se rješenjima Lászlóov pravopis uglavnom poklapa sa zagrebačkim, od jata do neasimiliranja po zvučnosti (liepo, primjetba, razstaviti, izčupati, žalostna, odpjevati, šestdeset…), ali uz neke preinake (opći, š njom…). Druga je odlika Lászlóova spisateljstva jezična čistoća u kojoj László sustavno zamjenjuje sve riječi strane hrvatskomu jeziku, gdje hrvatski jezik čisti od svih ruskih, srpskih, balkanskih, turskih, i arabskih riječi (pogreb, obrazovanje, ogroman, upečatnjiv, izvini, savez, savrešeno, magarac, boja, baš, čak, tek, barem, čekić, jastuk, čarape, čizme…) i mijenja ih hrvatskim (sprovod, naobrazba, golem, uočljiv, oprosti, svez, dokonalno, tovar, kras, upravo, pače, samo, dajbudi, batić, uzglavlje, bječve, škornje…)  isto tako naj je ekstremniji pristup njegovoga čistunstva je mijenjanje latinskoga znastvenoga nazivlja (matematika, psihologija, biologija, fizika, kemija…) s hrvatskim (oloslovlje, dušoslovlje, živoslovlje, naravoslovlje, lučba…)  primjer su njegovi zanimljivi nazivi padeža (nazovnik, rodnik, datnik, tvornik, zovnik, mjestnik, orudnik).

Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na slovnicu Zagrebačke škole. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (''Bio sam s liepimi ženami.'', ''Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?''... i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (''Ima puno raznih ženah.''), te u dativu (''Idem k liepim ženam.'').

U ticanju dokazivanja hrvatskosti "korienskoga" pravopisa, sustavno opovrgava sve navodne zablude popularnoga mnijenja o  neutemljenosti tradicijskoga "etimoložkoga" načina pisanja u hrvatskoj pravopisnoj povijesti.

Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika. Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>Marko Tadić, [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref>

== Djela, članci i prijevodi==
* ''Strojno prevođenje i statistika u jeziku'' (1959.), članak, ''Naše teme'', (6), 105–298., (suautor Svetozar Petrović).<ref>Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., [[fusnota]] 35, str. 86.</ref>
* ''Broj u jeziku'' (Naše teme, 6/1959, Zagreb (pretisak u SOL 10/1990) (SOL: Lingvistički časopis), članak.
* ''Strojno prevođenje i naši neposredni zadaci'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/X, (1962./63.), str. 117. − 121. (suautor [[Božidar Finka]])<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/103007 Bibliografije radova znanstvenih radnika Zavoda za jezik], str. 256., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* ''Rješavanje jezičnih pitanja u odostražnom rječniku'', ''Jezik'' 4/XIV, (1966.), str. 115. − 128., članak, (suautor Božidar Finka)<ref>{{pol oznaka}} [http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf Maciej Czerwiński, ''Język propagandy w Niezależnym Państwie Chorwackim. Próba charakterystyki'', fusnota 20, str. 79.], ''Socjolingwistyka'' XIX, 2005., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref>  
* ''Enûma eliš = (kada se gore…): spjev o stvaranju svijeta: pohvala Marduku''. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. God. 8 (1976.), br.26./27.; str. 5. − 20.
* ''An information science approach to Slavic accentology'', University of Chicago, Department of Slavic Languages and Literatures, (1986.). knjiga.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.worldcat.org/wcidentities/lccn-n90-644158 worldcat.org: László, Bulcsú 1922-], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://books.google.com/books/about/An_Information_Science_Approach_to_Slavi.html?id=aXgCHAAACAAJ&redir_esc=y books.google.com: An Information Science Approach to Slavic Accentology], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> 
* ''Sitnice mudroslovne'', Filozofska istraživanja (br. 30., god. 9. (1989.), sv. 3., str. 973. − 978.), članak.
* ''Što bi bilo da nije bilo'', list ''Start'' od 23. lipnja 1990.<ref>Marotti, Bojan. [http://hrcak.srce.hr/file/99852 Rječnik hrvatskoga filozofskoga nazivlja, Prilozi 69–70 (2009.), str. 123–180.], fusnota 46 na str. 144., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* ''Informacijske znanosti i znanje'' (1990.) Zbornik (članak, ''Neka pitanja strojnoga razumijevanja prirodnoga jezika'')
* ''Mušnammir gimillu = (L'učāru cijelosti…): Hvalopj'ev S'ūncu'', članak, Croatian "Indias" = Hrvatske "Indije"; Most = The bridge: a journal of Croatian literature. (1990.), sv. 4., str. 39. − 62.
* ''Obrada jezika i prikaz znanja'' (1993.) Zbornik, ur. [[Slavko Tkalac]], [[Miroslav Tuđman]], (članak, ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčkôga pojmovlja oko razumnih sustava'')<ref name="mzos.hr">[http://www.mzos.hr/svibor/5/11/193/rad_h.htm Ministarstvo znanosti i tehnologije: SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref>
* ''Dvije pjesme: (Bez naslova)'', Heinrich Heine, prijepjev Književna smotra 26(1994.), br. 91, str. 142.
* ''M’ājka Mat’ijāševa'', János Arany, Književna smotra, 26(1994.), br. 91, str. 143. − 146.
* ''Uzprhao paun'', Endre Ady, prijepjev, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 147-148.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Casopisi/Knjizevna_smotra/Knjizevna_smotra_bibliografija.pdf Bibliografija “Književne smotre” od broja 1 do broja 149], ''Književna smotra'', Godište XL / 2008., broj 150 (4), str. 7., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* ''Tvorbeni pravopis'' (1994.), članak, ''Dometi'', br. 11.<ref name="mzos.hr"/>
* ''Desetosamoglasnički sustav međimurskoga govora'', (1994.), članak, ''Kaj'', br. 2. − 3.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/34624 Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt], Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 1–18., str. 17., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/35588 Đuro Blažeka: Odnos međimurskog dijalekta i susjednih slovenskih dijalekata, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, br. 18, 2007., str. 151. - 166.], str. 164., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref><ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf Učitelj, Godišnjak Visoke učiteljske škole u Čakovcu 2., Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec, 2002., str. 15.], pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* ''Uz prievod Puškinova Spomenika'' (1994.), članak, ''Književna smotra'', br. 91.<ref name="mzos.hr"/>
* ''Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''<ref>[https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.), preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (1994.)  
* ''Jezik hrvatski u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti'' (1996.) Zbornik "Hrvatski uspjeh kroz zajedništvo", dio V., str. 5. − 7., INTERCON Zagreb.
* '''Sedam priep'ieva'' (1996.), članak, Književna smotra, 28. (1996.), 99(1), str. 63. − 64.
* ''Jezik i komunikacija: zbornik radova'', (1996.) (članak, ''Općitbena bilježitost pri odredbi srbštine i hrvatštine'')<ref name="hrcak">[http://hrcak.srce.hr/file/15300 Mate Kapović, ''Nove duljine u hrvatskom jeziku (nakon općeslavenskoga razdoblja)'', ''Filologija'', br. 44., listopad, 2005., str. 61.], preuzeto 16. lipnja 2013.</ref>
* ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'' // ''Suvremena lingvistika'', sv. 41./42., br. 1-2, str. 333. − 391. (1996.), članak. 	
* ''Prvici'' (1997.) poglavlje u ''Hrvatski jezikovnik i savjetovnik'' / Ivan Branko Šamija<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA Knjižnice Filozofskog fakulteta], katalog, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> (radi se o prijevodu nazivâ kemijskih elemenata (prvika) na hrvatski jezik)
* ''Ilijada: svitak prvi'', Književna smotra. - 28 (1996.), 100(2), str. 167. − 172., (1997.), prijevod s Homerova grčkoga na hrvatski jezik.
* ''Šammu ša libbi.'' // Trava od srca: hrvatske Indije II., Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000., str. 7. − 51., (članak)<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref>
* ''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''<ref>{{Citiranje www|naslov=''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''|url=http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo|autor=Bulcsú László|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]''  br. 185.|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=travanj 2001.|preuzeto=20. listopada 2019.|arhivurl=https://web.archive.org/web/20080308173352/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo|arhivnadnevak=8. ožujka 2008.|citat=}}</ref> (2001.) članak
* ''Pjesme, bajke, drame'', Aleksandar Sergejevič Puškin, (2002.) priredio Ivan Babić (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный…'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan…'')<ref>[http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf Miranda Levanat-Peričić, Tipologija čudovišnosti i razine hibridizacije u distopijskoj menipeji ''Kis'' Tatjane Tolstoj (postkolonijalna interpretacija)], unizd.hr, fusnota 12 na str. 23. i str. 26., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* ''Iz glasoslovlja opće međimurštine: listek na preštimano voredničtvo'' (2002.) članak, ''Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu'', god. 35., br. 1/2, str. 61. − 90.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Laszlo%2c+Bulcsu&xm0=1&nbf=1&selectedId=862000471 Katalog Gradske knjižnice Krapina: Iz glasoslovlja opće međimurštine : listek na preštimano voredničtvo / Bulczu Laszlo], preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
* ''Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza.'', (2002.), ur. Milka Jauk-Pinhak, Gy. Csaba Kiss, István  Nyomárkay. Zagreb: Katedra za hungarologiju  Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, (članak, ''Asbóthova prosudba Rešetārove slovnicē s'rbskōga (hrvātskōga) jezika'', str. 229. − 251.)<ref name="hrcak"/>	
* ''Hrvatski ili hrvacki pravopis?'' (2004.), članak.
* ''Sporenje oko pokrivenoga r.'' // ''Fokus'', 6. svibnja 2005., str. 34.<ref name="ffzg.unizg.hr"/> 
* ''[[Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme]]''<ref>[http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/8 Tuđinština u jeziku hrvatskome], studialexicographica.lzmk.hr, preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2004.) članak (suautor [[Damir Boras]])
* ''Te snīvāše pĕv, što neodzvāńān bī'', Književna smotra. - {{ISSN|0455-0463}}. - 41 (2009.), 3(153), str. 137. − 143.
* ''Silazak Ištarin. Prěvod ur'ēđenōga orječja klinop'isnōga akk'adskōga pėsmotvora'' // Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2010., str. 9. − 18.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, ur. Zdravka Matišić, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2010., str. 9. − 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref>
* ''[[Hvalopj'ev S'ūncu|Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu]]'', Odjel za orijetnalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2012., knjiga.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf hfiloloskod.hr: ''Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu''], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref>
* ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', (2012.) priredio i pogovor napisao [[Fikret Cacan]],<ref>[http://www.matica.hr/knjige/849/ matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme''], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...'')<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrane-pjesme-849/pdf/sadrzaj.pdf matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', Kazalo, str. 216.], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref>

== Nagrade i počasti ==
* Bio je počasnim članom Matice Hrvatske u Varaždinu te članom Akademskoga korpusa Mađarske akademije znanosti.<ref name="program">[https://web.archive.org/web/20160309002105/https://www.scribd.com/doc/150461025/016418-1 Program Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike], str. 124., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. ožujka 2016.), pristupljeno 5. travnja 2020.</ref>
* Bio je počasnim predsjednikom Hrvatskog društva za jezične tehnologije.<ref>[http://www.hnk.ffzg.hr/hdjt/tijela.html Hrvatsko društvo za jezične tehnologije. Tijela], hnk.ffzg.hr, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* [[1993.]]: [[Nagrada Dr. Ivan Šreter]]
* [[1994.]]: Povelja Filozofskoga fakulteta.<ref name="Bojan Marotti-607">Marotti, Bojan. ''Bulcsú László (1922. – 2016.)'' // ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 12/2, br. 12, (2016.), str. 605. - 617., {{Hrčak|id=263271}}, str. 607.</ref>
* [[2000.]]: Primljen je za člana opće zajednice Mađarske akademije znanosti.<ref name="Bojan Marotti-607"/>

== Spomen ==
* [[2017.]]: Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo priredili su znanstveni skup posvećen Bulcsúu Lászlόu (uz 95. obljetnicu rođenja), Dani Bulcsúa Lászlóa. 
* [[2017.]]: [[Hrvatsko filološko društvo]] utemeljilo je i dodjeljuje [[Nagrada "Bulcsú László"|Nagradu "Bulcsú László"]] za [[Filologija|filologiju]].<ref name="prigorski">[https://prigorski.hr/povodu-95-obljetnice-rodenja-krizevcima-odrzan-znanstveni-skup-bulcsuu-laszl%CF%8Cu/ ''U povodu 95. obljetnice rođenja u Križevcima održan znanstveni skup o Bulcsúu Lászlόu''], prigorski.hr, 10. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> koja se dodjeljuje na Danima Bulcsúa Lászlóa.
* [[2020.]]: Dne 4. srpnja, u Čakovcu, u Ulici kralja Tomislava 26, otkrivena je spomen ploča na rodnoj kući profesora Bulcsúa Lászlόa. Spomen ploču postavilo je Hrvatsko filološko društvo i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima.<ref>Martina Rebić, [https://mh-krizevci.hr/2020/07/04/najava-otkrivanje-spomen-ploce-na-rodnoj-kuci-bulcsua-laszl%CF%8Ca/ Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući Bulcsúa Lászlόa], mh-krizevci.hr, 4. srpnja 2020., pristupljeno 1. studenoga 2020.</ref>

== Ostalo ==
* Bio je olimpijski plivački reprezentativac (kandidat 1948. godine za [[XIV. Olimpijske igre - London 1948.|OI u Londonu]]) i hrvatski rekorder u klasičnome [[plivanje|plivanju]] leptirovim načinom.<ref name="Forum"/><ref name="program"/>
* Smatra se da je u [[1960-ih|1960-ima]] upravo on izmislio riječ ''sažetak''.<ref>{{eng oznaka}} [http://end.translatum.gr/wiki/sažetak sažetak], end.translatum.gr, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Vlastito mu je ime Bulcsú, a prezime László. Potpisivao se na mađarski način kao László Bulcsú.<ref name="Marko Grčić"/>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski ''Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''], sročio Zdenko Škiljan po članku prof. dr. Bulcsú Lászla ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčnôga pojmovlja  oko razumnih sustava'', Zagreb, lipnja 1994. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.)
* Bulcsú László i Damir Boras, [http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/8 ''Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme''] // ''[[Studia lexicographica]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=9052 god 1. (2007.), br. 1. (1)], str. 27. − 52.
* Bulcsú László, ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'', // ''[[Suvremena lingvistika]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2163 sv. 41. - 42., br. 1 - 2, (1996.)], str. 333. - 391. {{Hrčak|id=38191}}
* [http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf ''Hvalopjev suncu: prijepjev sumerskih i mezopotamskih tekstova'']
* [http://www.matica.hr/kolo/539/r/tema-broja-bulcsu-laszlo-uz-95-obljetnicu-rodjenja-1922-2016/ ''Tema broja: Bulcsú László ‒ uz 95. obljetnicu rođenja (1922.-2016.)''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017.
* Marko Tadić, ''U spomen Bulcsú László 9. listopada 1922. – 4. siječnja 2016.'', // ''[[Jezik (časopis)|Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=14140 sv. 63, br. 1, (2016.)], str. 1. - 6. {{Hrčak|id=258795}}

{{GLAVNIRASPORED:László, Bulcsú}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski plivači]]
[[Kategorija:Životopisi, Čakovec]]
[[Kategorija:Mađari u Hrvatskoj]]