Vidi kôd stranice Buenos Aires


{{dz}}
{{Infookvir naselje
| ime =Buenos Aires
| ime_genitiv =Buenos Airesa
| izvorno_ime =<small>''Ciudad Autónoma de Buenos Aires''</small>
| slika_panorama =Buenos Aires City Collage.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =
| slika_zastava                =Bandera de la Ciudad de Buenos Aires.svg
| slika_zastava_veličina       =150px
| slika_grb                    =Nuevo escudo_de_la_Ciudad_de_Buenos_Aires.png
| slika_grb_veličina           =100px
| slika_lokacijska_karta_država =Argentina
| nadimak =''Pariz Južne Amerike''
| širina-stupnjevi =34
| širina-minute    =36
| širina-oznaka    =S
| dužina-stupnjevi =58
| dužina-minute    =22
| dužina-oznaka    =W
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Argentina]]
| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[2. veljače]] [[1536.]] (kao ''Ciudad de Nuestra Senora Santa María del Buen Ayre'')
| utemeljenje1_ime   =Novo osnivanje
| utemeljenje1_datum =[[1580.]]
| osnivač            =[[Pedro de Mendoza]] (1536.), [[Juan de Garay]] (1580.)
| nazvan_po          =opatija ''Nostra Signora di Bonaria'', u [[Cagliari]]ju, [[Sardinija]], [[Italija]]
| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =[[Barriji u Buenos Airesu|Barrio]]
| d1-d50
| vrsta_vlasti   =
| titula_vođe    ="Jefe de Gobierno" ("šef vlade")
| ime_vođe       =[[Horacio Rodríguez Larreta]]
| stranka_vođe   =
| površina_uža      =203 [[Kilometar četvorni|km²]]
| površina_šira     =4758 [[Kilometar četvorni|km²]]
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =
| stanovništvo_godina       =procjena 2009.
| stanovništvo              =3&nbsp;050&nbsp;728
| stanovništvo_gustoća      =14&nbsp;946 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire         =13&nbsp;044&nbsp;800
| stanovništvo_šire_gustoća =
| vremenska_zona     =Argentinsko vrijeme
| utc_pomak          =-3
| vremenska_zona_DST =ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =-2
| poštanski_broj     =C1000 xxx
| pozivni_broj       =011
| web_stranica =[http://www.buenosaires.gov.ar/ buenosaires.gov.ar]
}}
'''Buenos Aires''' ([[Španjolski jezik|špa]]. izgovor [[Međunarodna fonetska abeceda|[ˈbwenoˈsaiɾes]]], [[Hrvatski jezik|hrv]]. ''Dobar zrak'', službeno ''Ciudad de Buenos Aires,'' skraćeno BsAs ili ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires,'' skraćeno CABA) [[glavni grad|glavni]] je grad [[Argentina|Argentine]], a ujedno i njen najveći grad i luka te politički, ekonomski i kulturni centar zemlje. Druga najveća metropolitanska zona u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nakon [[São Paulo|São Paula]], smješten na južnoj obali [[La Plata (estuarij)|La Plate]], na jugozapadu kontinenta, grad Buenos Aires nije dio, niti je glavni grad [[Provincija Buenos Aires|Provincije Buenos Aires]], već autonomni federalni distrikt. Veliki Buenos Aires (''Gran Buenos Aires, GBA'') četvrta je najveća konurbacija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], s oko 13 milijuna stanovnika.<ref name="BSAS1">{{Citiranje weba|publisher=INDEC|url=http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/estimaciones-serie34.pdf|title=Estimaciones de población total por departamento y año calendario Período 2001-2010|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140409210017/http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/estimaciones-serie34.pdf|archivedate=9. travnja 2014.}}</ref><ref name="BSAS37">{{Citiranje weba|publisher=demographia.com|url=http://www.demographia.com/db-worldua2015.pdf|title=DEMOGRAPHIA WORLD URBAN AREAS POPULATION & PROJECTIONS|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060809130022/http://www.demographia.com/db-worldua2015.pdf|archivedate=9. kolovoza 2006.}}</ref> Smatra se [[Popis gradova prema BDP-u|najbogatijim gradom]] Južne Amerike i južne hemisfere i [[w:en:Global city|"Alfa svjetskim gradom"]] prema popisu istraživačke grupe ''GaWC'', sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008.<ref name="BSAS2">{{Citiranje weba|publisher=GaWC|url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2008t.html|title=The World According to GaWC 2008}}</ref>

Nakon unutrašnjih sukoba u 19. stoljeću, Buenos Aires je 1880. izdvojen iz provincije Buenos Aires. Granice grada proširene su radi priključenja bivših gradova Belgrano i Flores, koji su sada [[Barriji u Buenos Airesu|četvrti Buenos Airesa]]. U Skladu s ustavnim reformama iz 1994., grad je postao autonomno područje, te službeni naziv glasi Autonomni grad Buenos Aires (''Ciudad Autónoma de Buenos Aires'').

Ubraja se među najljepše gradove svijeta s arhitekturom koja kombinira utjecaje [[Madrid]]a, [[Pariz]]a i [[Barcelona|Barcelone]] ([[neobarok]], [[eklekticizam]],  francuski [[neoklasicizam]], [[Art Nouveau]]) s geometrijski zacrtanim planom ulica i trgova ukrašenim spomenicima, te prostranim zelenim površinama.

== Etimologija ==
Grad je nazvan po svetištu ''Nostra Signora di Bonaria'' ([[Španjolski jezik|špa]]. ''Nuestra Señora del Buen Aire'') u [[Cagliari]]ju na [[Sardinija|Sardiniji]]. Svetište, prvi primjer gotičko-katalonske arhitekture na Sardiniji, uzdiže se na brdu ''Colle di Bonaria'', (tada nazivanom ''Bonarye'', - "dobar zrak") gdje je kralj Alfons IV. Aragonski izgradio utvđeni dvorac.

Kada su 1324. [[Kruna Aragonije|Aragonci]] osvojili Cagliari, svoje glavno sjedište postavili su na brdu iznad grada. Brdo je bilo poznato kao ''Buen Ayre'' ("Bonaria" na [[Sardinski jezici|lokalnom jeziku]]), jer je bilo pošteđeno neugodnog mirisa iz starog grada. Za vrijeme opsade Cagliarija, Aragonci su na brdu izgradili svetište [[Sveta Marija|Svete Marije]]. 1335., kralj Alfons IV od Aragone, poklonio je crkvu redu Mercedarijevaca, koji su izgradili opatiju koja postoji i danas. Španjolski pomorci, posebno iz [[Andaluzija|Andaluzije]], poštovali su kip Svete Marije koji je izvučen iz mora i postavljen u svetilištu nakon što je navodno pomogao smiriti nevrijeme u [[Sredozemno more|Sredozemlju]].


1536., španjolski pomorac [[Pedro de Mendoza]] utemeljio je utvrdu i luku u današnjoj četvrti San Telmo, i nazvao ih ''Santa María del Buen Aire''. Naziv je odabrao kapelan ekspedicije, posvećenik Djevice s Bonarie. Mendozino naselje ubrzo je napadnuto od urođenika, te je napušteno 1541. Juan de Garay, koji je utvrđenje obnovio 1580., sačuvao je izvorno ime, nazvavši ga ''Ciudad de la Santísima Trinidad y Puerto de Santa María del Buen Aire''. Kraći naziv "Buenos Aires" postao je uobičajen tijekom 17. stoljeća. Biskupija je osnovana [[1620.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 93.</ref>

Građani Buenos Airesa nazivaju se ''"portenos"'' ("ljudi iz [[Luka|luke]]"), što ističe važnost luke u razvoju grada i nacije. Od federalizacije grada 1880., Buenos Aires uključuje i bivše gradove Belgrano i Flores, te je odvojen od provincije Buenos Aires. Građani provincije nazivaju se ''"bonaerenses"''.

Od reforme ustava 1994., službeni naziv grada glasi ''Ciudad Autónoma de Buenos Aires'' (Autonomni grad Buenos Aires). Prije promjene naziva bio je često korišten i naziv ''Capital Federal'' (Savezni glavni grad). Ponekad se koriste i kratice ''Bs. As.'' i ''Baires'', prva u pisanim tekstovima a druga u svakodnevnom govoru. Od nadimaka ističu se ''La Reina del Plata'' ("Kraljica Plate") radi svoje pozicije u estuariju La Plate i također kao najveći grad u području, i "Pariz juga", što je aluzija na [[Europa|europski]] utjecaj.

== Povijest ==
===Prvo naselje===
:''Glavni članak: [[Povijest Buenos Airesa]]''

[[Slika:Buenos Aires shortly after its foundation 1536.png|mini|180px|Prvo naselje 1536.]]
Pomorac [[Juan Díaz de Solís]], ploveći u ime [[Španjolska|Španjolske]], bio je 1516. prvi Europljanin koji je dosegao [[La Plata (estuarij)|Río de la Plata]], ali njegova ekspedicija bila je prekinuta kada je ubijen u napadu plemena [[Charrúa]] u današnjem [[Urugvaj]]u.

Grad je prvi puta ustanovila kao ''Ciudad de Nuestra Senora Santa María del Buen Ayre'', 2. veljače 1536. (prema nekim izvorima 3. veljače 1536.) španjolska ekspedicija koju je predvodio [[Pedro de Mendoza]]. Grad, koji je osnovao Mendoza vjerojatno je bio lociran u današnjoj četvrti San Telmo, južno od centra grada. Navodno, osnivačima nije bio cilj ustanoviti grad već samo stratešku utvrdu radi obrane regije.

Napadi domorodačkih naroda, ali i nedostaci hrane, bolesti i unutrašnji sukobi primorali su naseljenike na povlačenje, te je naselje 1541. napušteno, a stanovništvo preseljeno u [[Asunción]]. Drugo (i trajno) naselje osnovao je 1580. [[Juan de Garay]], koji je stigao plovidbom niz rijeku [[Paraná (rijeka)|Paraná]] iz Asuncióna (danas glavni grad [[Paragvaj]]a). Naselje je nazvao ''"Santísima Trinidad"'' a luku ''"Puerto de Santa María de los Buenos Aires."''

===Kolonijalna povijest===
[[Slika:Fuerte de Buenos Aires.jpg|mini|180px|Utvrda Buenos Aires, oko 1853.]]
Tijekom prva dva stoljeća nakon ponovnog osnivanja grada, Buenos Aires egzistirao je u vrlo skromnim uvjetima, te je od svojih najranijih dana, ovisio o trgovini. Većinu 17. i 18. stoljeća, Španjolci su radi skupljanja poreza, svu trgovinu s Europom usmjeravali kroz [[Lima|Limu]], što je znatno frustriralo trgovce u Buenos Airesu i razvilo industriju krijumčarenja. Ta situacija usadila je duboku mržnju ''portenosa'' prema španjolskim vlastima.

Kao odgovor na takvo raspoloženje, španjolski kralj [[Karlo III., španjolski kralj|Karlo III.]] postepeno je ublažavao trgovačke restrikcije do konačnog proglašavanja Buenos Airesa otvorenom lukom kasnog 18. stoljeća. Utjecaj grada porastao je radi svoje geografske pozicije, koja je Buenos Aires činila polaznim odredištem za veliku regiju u unutrašnjosti. Osvajanje Porto Bella u [[Panama|Panami]] od strane Britanaca, stvorilo je potrebu za razvijanjem trgovine preko [[Atlantski ocean|atlantske]] rute. 1776., kao mjera protiv krijumčarenja i radi aktivnosti [[Portugal]]a i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]] u području, osnovano je [[Potkraljevstvo Rio de la Plata]], s Buenos Airesom kao glavnim gradom. Od tada se Buenos Aires počinje razvijati, postaje važno trgovačko središte. Prosperitet je donio i liberalne ideje, te su ''portenosi'', neki od njih upućeni u ideologiju [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], postajali sve više uvjereni u neophodnost nezavisnosti od Španjolske.

===Nezavisnost===
[[Slika:Buenos Aires-Jura de la Constitución (1854).jpg|mini|180px|1854: Ozakonjenje ustava Buenos Airesa - od 1820. do 1880., Buenos Aires je bio de facto država u državi.]]
Za vrijeme britanskih invazija La Plate, Buenos Aires je napadnut 1806. i 1807., ali oba ih je puta odbila lokalna milicija. Konačno, 25. svibnja 1810. dok je Španjolska bila zauzeta [[Španjolski rat za neovisnost|ratom za neovisnost]] i nakon tjedna većinom mirnih prosvjeda, [[Kreoli|kreolski]] građani Buenos Airesa uspješno su zbacili španjolskog potkralja i uspostavili privremenu vladu, (Svibanjska revolucija) dok je 1816. službeno proglašena nezavisnost Ujedinjenih provincija Južne Amerike, kasnije Ujedinjenih provincija Río de la Plate, koje su se 1830. razdvojile na Argentinu i [[Urugvaj]], a sjeverni su dijelovi su pripali [[Bolivija|Boliviji]].

Povijesno, Buenos Aires je bio glavni argentinski centar [[Liberalizam|liberalizma]] i ideja o slobodnom tržištu, dok su mnoge provincije, posebno na sjeverozapadu, zagovarale konzervativniji [[Katolicizam|katolički]] pristup političkim i društvenim pitanjima. Većina unutarnjih tenzija u argentinskoj povijesti, započevši s centralističko-federalističkim konfliktima 19. stoljeća, može se pripisati tim suprostavljenim pogledima. Ubrzo nakon revolucije 25. svibnja, Buenos Aires poslao je vojne izaslanike u provincije s namjerom stjecanja njihovog priznanja. Mnoge od tih misija završile su nasilnim sukobima, što je pojačalo tenzije između glavnog grada i provincija.

U 19. stoljeću grad je dvaput bio u pomorskoj blokadi; Od strane [[Francuska|Francuza]] između 1838. i 1840., i kasnije od zajedničke anglo-francuske ekspedicije od 1845. do 1848. Obje blokade nisu uspjele prisliti grad na potčinjenost, te su strane sile odustale od svojih zahtjeva.

===Suvremena povijest===

Većinu 19. stoljeća politički status grada bio je osjetljiva tema. Već je bio glavni grad Provincije Buenos Aires, te je između 1853. i 1860. bio i glavnim gradom otcijepljene Države Buenos Aires. Predmet je više puta bio uzrok sukoba na bojnim poljima do 1880., kada je stvar izglađena federalizacijom grada, a grad postao sjedištem vlade s gradonačelnikom kojega postavlja predsjednik. [[Casa Rosada]], postala je sjedištem [[Predsjednik Argentine|predsjednika Argentine]]. Kao dodatak bogatstvu kojeg je stvarala plodna [[pampa]], izgradnja [[željeznica]] u drugoj polovici 19. stoljeća povećala je ekonomsku moć Buenos Airesa. Od kraja 19. stoljeća do [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] Buenos Aires doživljava svoj najveći razvoj, te postaje multikulturalnim gradom koji se uspoređivao s najznačajnijim svjetskim prijestolnicama. U to doba su izgrađene glavne gradske avenije i tada najviše zgrade u Južnoj Americi,
prvi sustav [[Metro u Buenos Airesu|podzemne željeznice]] (1913.), Palača Nacionalnog Kongresa, predsjednička palača [[Casa Rosada]], nova luka i kazalište ''Teatro Colón'', koji je postao jedna od vrhunskih svjetskih opernih institucija.

[[Slika:Marcha de la Constitución 19-sep-1945.jpg|mini|180px|Marš za ustav i slobodu, 19. rujna 1945.]]
Do 1920-ih Buenos Aires bio je omiljena destinacija imigranata iz Europe, posebno iz Španjolske i Italije, kao i iz argentinskih provincija i susjednih zemalja. Divlja naselja (''villas miseria'') počela su rasti u okolici gradskih industrijskih zona, što je dovelo do značajnih socijalnih problema u oštrom kontrastu s imidžom Argentine kao bogate zemlje. Drugi nagli razvoj izgradnje od 1945. do 1980., promijenio je izgled centra i većine grada. Također, Buenos Aires je bio kolijevka [[Peronizam|Peronizma]], političkog pokreta nazvanog po argentinskom predsjedniku [[Juan Perón|Juanu Perónu]]. Tvornički radnici iz industrijskih zona velikog Buenos Airesa bili su glavna podrška peronizmu, te je [[Plaza de Mayo]] postala mjesto demonstracija i mnogih političkih skupova. 16. lipnja 1955., odvojena frakcija ratne mornarice bombardirala je područje oko Plaza de Mayo, s 364 poginulih među civilima. To je bio jedini put da je grad napadnut iz zraka, te je događaj pratio vojni ustanak koji je tri mjeseca kasnije zbacio predsjednika Peróna  (''[[Oslobodilačka revolucija (Argentina)|Revolución Libertadora]]'').

[[Slika:Avenida Corrientes y Esmeralda 1950.jpg|mini|180px|Avenija Corrientes 1950-ih.]]
1970-ih, grad je bio pozornica borbi između lijevih revolucionarnih pokreta (Montoneros, E.R.P. i F.A.R.) i desne paravojne grupe Alianza Anticomunista Argentina (AAA), podržavane od [[Isabel Martínez de Perón|Isabel Perón]], koja je postala predsjednica Argentine nakon smrti Juana Peróna 1974.

[[Vojni udar]] 1976., kojeg je predvodio general [[Jorge Rafael Videla]], samo je pojačao taj konflikt; posljedica [[Prljavi rat|Prljavog rata]] koji je slijedio bilo je 30&nbsp;000 otetih i ubijenih građana za vrijeme vojne hunte (''desaparecidos'').

Diktatura, službeno nazvana '' Proceso de Reorganización Nacional'' (Plan nacionalne reorganizacije) također je započela planove za izgradnju mreže [[autocesta]] s namjerom ublažavanja akutnih gradskih gužvi. Premda je plan predviđao osam autocesta, izgrađene su samo tri, što je često zahtijevalo rušenje stambenih zona radi nametljivo podignutih cesta koje do danas nagrđuju nekada ugodne četvrti.

Nakon povratak demokracije ranih 1980-ih, za vrijeme mandata predsjednika [[Raoul Alfonsin|Raoula Alfonsina]] kongresu je preložen projekt preseljenja glavnog grada Argentine iz Buenos Airesa u gradove Viedma, Carmen de Patagones i Guardia Mitre. Izglasan u zastupničkom domu, prijedlog nije prošao u senatu.

17. ožujka 1992., eksplodirala je bomba u [[izrael]]skom veleposlanstvu, s 29 poginulih i 242 ozlijeđena. Još jedna eksplozija, 18. srpnja 1994. uništila je zgradu u kojoj je prostore imalo nekoliko [[Židovi|židovskih]] organizacija, ubivši 85 ljudi s mnogo više ozlijeđenih.

Nakon dogovora 1993. (''Pacto de Olivos''), ustav Argentine dopunjen je amandmanom koji Buenos Airesu daje autonomiju i ukida pravo predsjednika republike da postavlja gradonačelnika (kao što je bio slučaj od 1880.). 30. lipnja 1996., nakon reforme argentinskog ustava, u gradu su provedeni prvi izbori za gradonačelnika prema novim zakonskim odredbama, s naslovom gradonačelnika službeno promijenjenim u "šef vlade". Pobjednik je bio [[Fernando de la Rúa]], koji će 1999. postati predsjednik Argentine. Nasljednik De la Rúe, Aníbal Ibarra, pobijedio je na izborima za gradonačelnika u dva navrata, ali bio je smijenjen 2006. Jorge Telerman, koji je bio vršitelj dužnosti gradonačelnika, postavljen je za gradonačelnika do izbora 2007., kada je nakon drugog kruga Mauricio Macri<ref name="BSAS52">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/com_social/jefe_gobierno/trayectoria.php?menu_id=22223|title=Curriculum Vitae}}</ref> pobijedio Daniela Filmusa, te preuzeo dužnost 9. prosinca 2007.

== Zemljopis ==
[[Slika:River Plate.jpg|mini|180px|Satelitska snimka [[La Plata (estuarij)|Río de la Plate]].]]
[[Slika:Situationsplan von Buenos Ayres.jpg|mini|lijevo|161px|Njemačka karta Buenos Airesa iz 1888.]]
Buenos Aires leži na južnim obalama estuarija Río de la Plata, te granice samoga grada određuju na istoku i sjeveroistoku [[La Plata (estuarij)|Río de la Plata]], na jugu i jugoistoku rijeka [[El Riachuelo|Riachuelo]], i sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu Avenija General Paz. U zaleđu grada prostrane su ravnice u kojima su razvijeni poljoprivreda i stočarstvo.

Grad leži na nekadašnjoj [[Pampa|pampi]], osim nekih područja kao Ekološki rezervat Buenos Airesa (''Reserva Ecológica de Buenos Aires''), sportski grad nogometnog kluba [[Boca Juniors]], aerodrom Jorge Newbery, četvrt [[Puerto Madero]] i sama glavna luka, koja su izgrađena na isušenim zemljištima duž obale Ria de la Plate.

Regija je nekada bila presječena s više riječnih rukavaca i [[laguna]], od kojih su neki ponovo ispunjeni, a drugi usmjereni u cijevi. Među naznačajnijim rukavima su Maldonado, Vega, Medrano, Cildanez i White. 1908. mnogi su rukavci kanalizirani i izravnani, jer su poplave stvarale štetu gradskoj infrastrukturi. Počevši od 1919., većina rukavaca je zatvorena. Maldonado je zatvoren u cijevi 1954., te trenutno teče ispod avenije Juan B. Justo.

===Klima===
:''Vidi još: [[Klima Argentine]]''

Grad ima [[Vlažna suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] ("Cfa" prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]). Prosječna godišnja temperatura je 17,6&nbsp;°C, dok je prosječna godišnja količina padalina 1147&nbsp;mm.<ref name="BSAS18">{{Citiranje weba|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&id=30&provincia=Capital%20Federal&ciudad=Buenos%20Aires|title=Datos Estadísticos (Período 1981-1990)}}</ref> [[Kiša]] se može očekivati u bilo koje doba godine. [[Nevrijeme|Nevremena]] s [[tuča|tučom]] također nisu neuobičajena.

Buenos Aires ima povoljniju klimu nego ostatak Argentine, najniža ikada zabilježena temperatura u središnjem Buenos Airesu (''Observatorio Central de Buenos Aires'') bila je -5,4&nbsp;°C, 9. srpnja 1918.,<ref name="BSAS19">{{Citiranje weba|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&id=14|title=Informes Mensuales de la Ciudad de Buenos Aires}}</ref> dok je najviša bila 43,3&nbsp;°C, 29. siječnja 1957.<ref name="BSAS20">{{Citiranje weba|publisher=Servicio Meteorológico Nacional|url=http://www.smn.gov.ar/?mod=clima&id=8|title=Informes Mensuales de la Ciudad de Buenos Aires}}</ref> Posljednji put snijeg je padao 9. srpnja 2007., kada je utjecaj velikog vala hladnoće doveo do najgore zime u Argentini u posljednih 30 godina. Tadašnje [[snijeg|snježno]] nevrijeme bilo je prvi jači snijeg u gradu nakon 1918.<ref name="BSAS21">{{Citiranje weba|publisher=BBC|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/6286484.stm|title=Buenos Aires sees rare snowfall}}</ref><ref name="BSAS22">{{Citiranje weba|publisher=USA TODAY|url=http://www.usatoday.com/news/world/2007-07-09-argentina-snow_N.htm|title=Buenos Aires gets first snow since 1918}}</ref>

{{Infobox vrijeme
|mjesto =<!--Buenos Aires|-->Buenos Aires
|Sij_sr_maks=30.4
|Velj_sr_maks=28.7
|Ožu_sr_maks=26.4
|Tra_sr_maks=22.7
|Svi_sr_maks=19.0
|Lip_sr_maks=15.6
|Srp_sr_maks=14.9
|Kol_sr_maks=17.3
|Ruj_sr_maks=18.9
|Lis_sr_maks=22.5
|Stu_sr_maks=25.3
|Pro_sr_maks=28.1
|God_sr_maks=22.4

|Sij_sr=25.4
|Velj_sr=24
|Ožu_sr=21.7
|Tra_sr=18.2
|Svi_sr=14.6
|Lip_sr=11.6
|Srp_sr=11.1
|Kol_sr=13.1
|Ruj_sr=14.4
|Lis_sr=17.7
|Stu_sr=20.6
|Pro_sr=23.2
|God_sr=17.9

|Sij_sr_min=20.4
|Velj_sr_min=19.4
|Ožu_sr_min=17.0
|Tra_sr_min=13.7
|Svi_sr_min=10.3
|Lip_sr_min=7.6
|Srp_sr_min=7.4
|Kol_sr_min=8.9
|Ruj_sr_min=9.9
|Lis_sr_min=13.0
|Stu_sr_min=15.9
|Pro_sr_min=18.4
|God_sr_min=13.5

|Sij_obo=119
|Velj_obo=118
|Ožu_obo=134
|Tra_obo=97
|Svi_obo=74
|Lip_obo=63
|Srp_obo=66
|Kol_obo=70
|Ruj_obo=73
|Lis_obo=119
|Stu_obo=109
|Pro_obo=105
|God_obo=1,147
|Izvor=Svijetska meteorološka organizacija, 11/2006
}}

== Gradski pejzaž ==
[[Slika:Buenos Aires panoramica.jpg|mini|center|590px|Panorama Buenos Airesa sa Rio de la Plata.]]
===Arhitektura===
:''Glavni članak: [[Arhitektura Argentine]]''
[[Slika:Buenos Aires-Av. de Mayo-Palacio Barolo-1.jpg|mini|180px|Eklektički ''Palacio Barolo'', jedna od najprepoznatljivijih građevina u Buenos Airesu.]]
Na arhitekturu Buenos Airesa utječu razni stilovi iz mnogih nacionalnih kultura imigranata, što stvara naglašeni eklekticizam kroz više izraza; od akademizma ili [[Art Deco]]a, preko [[Art Nouveau]], [[Neogotika|neogotike]], neobaroka, do suvremenih staklenih [[neboder]]a, ili autohtonih stilova kao raznobojna četvrt Boca, što stvara jedinstvenu i vrlo individualiziranu, najčešće bogato ornamentiziranu arhitekturu s elementima koji podsjećaju na više metropola; u prvom redu na [[Barcelona|Barcelonu]], [[Pariz]] i [[Madrid]].

Talijanski i [[Francuska|francuski]] utjecaji pojačali su se nakon argentinske deklaracije nezavisnosti početkom 19. stoljeća, premda je akademski stil opstao do prvih desetljeća 20. stoljeća. Europski utjecaji odražavaju se u više zgrada u Buenos Airesu kao ''Iglesia Santa Felicitas'' Ernesta Bungea; ili Palača pravde, [[Argentinski nacionalni kongres|Nacionalni kongres]] i [[Teatro Colón]], radovi Vittoria Meana.

Arhitektura druge polovice 20. stoljeća nastavila je s reprodukcijama francuskih [[Neoklasicizam#Arhitektura|neoklasičnih]] modela, kao sjedište ''Banco de la Nacion Argentina'', rad Alejandra Bustilla, i ''Museo Hispanoamericano de Buenos Aires'' Martína Noela.
Međutim, od 1930-ih utjecaj [[Le Corbusier]]a i europskog [[Racionalizam|racionalizma]] konsolidirao je grupu mladih arhitekata s Univeziteta Tucumán, među kojima se ističe Amancio Williams.<ref name="BSAS46">{{Citiranje weba|publisher=café de las ciudades|url=http://www.cafedelasciudades.com.ar/arquitectura_57.htm|title=Le Corbusier y Amancio Willliams en la Casa Curutchet}}</ref> Izgradnja [[neboder]]a u Buenos Airesu napredovala je do 1950-ih, sa zgradom ''Kavanaugh'' kao istaknutim primjerom. Novije suvremene visoko-tehnološke zgrade argentinskih arhitekata s prelaza iz 20. u 21. stoljeće uključuju ''Le Parc Tower'' Marija Álvareza,<ref name="BSAS47">{{Citiranje weba|publisher=palermonline.com.ar|url=http://www.palermonline.com.ar/noticias/nota170_leparc.htm|title=Le parc del Arquitecto Mario Roberto Alvarez}}</ref> ''Torre Fortabat'' Sáncheza Elíe i ''Repsol-YPF Tower'' [[César Pelli|Césara Pellija]].

===Četvrti===
:''Glavni članak: [[Barriji u Buenos Airesu]]''

[[Slika:Torres en Belgrano, Buenos Aires.jpg|mini|180px|Neboderi u Belgranu.]]
[[Slika:Caminito Farolito.jpg|mini|180px|La Boca.]]
[[Slika:Puerto Madero DLightning.jpg|mini|180px|Puerto Madero.]]
[[Slika:Retiro room view.jpg|mini|180px|Retiro.]]
[[Slika:PlazaDorrego.JPG|mini|180px|San Telmo, Plaza Dorrego.]]

Grad je iz administrativnih razloga podijeljen na 48 barija, ili četvrti.<ref name="BSAS9">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|title=Buscador de Barrios|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504020704/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/barrios/buscador/|archivedate=4. svibnja 2012.}}</ref> Podjela se izvorno temeljila na katoličkim župama, ali je od 1940-ih prošla kroz niz promjena. Novija shema podijelila je grad na 15 općina (''comunas'').<ref name="BSAS10">{{Citiranje weba|publisher=barriada|url=http://www.barriada.com.ar/Comunas/Comunas.htm|title=Mapa Oficial de las Comunas|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170330083427/http://www.barriada.com.ar/Comunas/Comunas.htm|archivedate=30. ožujka 2017.}}</ref> Važnije četvrti uključuju:

* ''Belgrano'' (''Comuna'' C13), nazvan po [[Manuel Belgrano|Manuelu Belgranu]], političaru i vojskovođi koji je kreirao [[Zastava Argentine|argentinsku zastavu]]. Četvrt srednje-više klase, sa starijim zgradama anglo-saksonske arhitekture i suvremenim stambenim neboderima. Glavna je ulica Avenida Cabildo, oko koje se koncentriraju trgovine, kinematografi, knjižare i stambene zone. U Belgranu se nalaze i privatno sveučilište ''Universidad de Belgrano'',<ref name="BSAS61">{{Citiranje weba|publisher=ub.edu.ar|url=http://www.ub.edu.ar/|title=Univesidad de Belgrano}}</ref> Kineska četvrt, park ''Barrancas de Belgrano'', muzeji ''Larreta''<ref name="BSAS62">{{Citiranje weba|publisher=buenosaires.com|url=http://www.buenosaires.com/guia_turistica_argentina/index.php?c=10&id=624&info=MUSEO%20DE%20ARTE%20ESPA%C3%91OL%20ENRIQUE%20LARRETA|title=MUSEO DE ARTE ESPAÑOL ENRIQUE LARRETA}}</ref> (španjolska umjetnost) i ''Sarmiento''<ref name="BSAS63">{{Citiranje weba|publisher=enjoy-argentina.org|url=http://www.enjoy-argentina.org/argentina-pictures/english/buenos_aires-belgrano-belgrano_077.php|title=SARMIENTO HISTORICAL MUSEUM|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150918223721/http://www.enjoy-argentina.org/argentina-pictures/english/buenos_aires-belgrano-belgrano_077.php|archivedate=18. rujna 2015.}}</ref> (povijest) i stadion ''El Monumental'', dom nogometnog tima [[Club Atlético River Plate|River Plate]].
* ''La Boca'', (''Comuna'' C4), nazvana po ušću rijeke Riachuelo (''"boca"'' - ušće na španjolskom) ili po [[Genova|genoveškoj]] četvrti Boccadasse, od prvih naseljenika većinom iz tog grada. Stara lučka četvrt poznata po raznobojnim kućama i pješačkoj ulici ''Caminito'', koja privlači turiste uličnim plesačima tanga i prodavačima suvenira. Osim više tango klubova i talijanskih taverni, u La Boci se nalazi i  stadion La Bombonera (službeno ''Estadio Alberto J. Armando'') nogometnog kluba [[Boca Juniors]].
* ''Palermo'' (''Comuna'' C14), nazvan je po opatiji "San Benito de Palermo", ili prema alternativnoj teoriji, po imigrantu Juanu Domingu Palermu, koji je ubrzo nakon osnivanja Buenos Airesa, navodno u toj zoni kupio zemlju. Smješten na sjeveroistoku grada. Kao najveći ''barrio'' u Buenos Airesu, dijeli se na nekoliko jasno definiranih potčetvrti: ''Alto Palermo i Villa Freud'', središnji dio kvarta, trgovački i prometni centar oko avenije Santa Fe, ''Palermo Viejo'' (stari Palermo) najstariji dio kvarta oko trga Plaza Palermo Viejo, ''Palermo Soho'', mondena četvrt oko trga Plaza Serrano, poznata po uličnoj i alternativnoj kulturi, ''Palermo Chico i Barrio Parque''. U "Palermo Chico" ("mali" ili "ekskluzivni" Palermo), nalazi se Nacionalni muzej dekorativnih umjetnosti (''Museo Nacional de Arte Decorativo''),<ref name="BSAS64">{{Citiranje weba|publisher=MNAD|url=http://www.mnad.org/
|title=Museo Nacional de Arte Decorativo}}</ref> dok je susjedni "Barrio Parque" isključivo stambena zona s raskošnim kućama i parkovima. Muzej latinsko američke umjetnosti (''MALBA'')<ref name="BSAS65">{{Citiranje weba|publisher=MALBA|url=http://www.malba.org.ar/web/home.php
|title=Museo de Arte Latinoamericano de Buenos Aires}}</ref> lociran je između "Barrio Parque" i trgovačkog centra Paseo Alcorta. ''Las Cañitas'', poznat je po [[Polo]] terenima ''[[Campo Argentino de Polo]]''.
* ''Puerto Madero'' (''Comuna'' C1), najnovija gradska četvrt, izgrađena na mjestu bivše luke nazvane po poduzetniku Eduardu Maderu koji ju je izgradio krajem 19. stoljeća. Već početkom 20. stoljeća pojava većih brodova Puerto Madero učinila je neadkevatnom lukom, te se sav promet seli u "Puerto Nuevo" (nova luka). Unatoč više pokušaja obnove, napušteni Madero propada do 1989. kada započinje proces obnove.<ref name="BSAS48">{{Citiranje weba|publisher=puertomadero.com|url=http://www.puertomadero.com/historia6.cfm|title=Reconversión Puerto Madero}}</ref> U samo 10 godina doživio je potpunu transformaciju od najzapuštenijeg, do najekskluzivnijeg i najsuvremnijeg kvarta u gradu, sa stambenim zonama, uredima, privatnim univerzitetima i luksuznim hotelima. Čuveni arhitekti kao [[Santiago Calatrava]], [[Norman Robert Foster|Norman Foster]], [[César Pelli]] i [[Phillippe Starck]], ostvarili su projekte u Puertu Maderu, koji se danas smatra jednim od najuspješnijih projekata obnove u svijetu.
* ''Recoleta'' (''Comuna'' C2), nazvana po samostanu ''Convento de los Recoletos Descalzos'', nalazi se na sjeveroistoku grada. Većinom elitna stambena četvrt, poznata po mnogim spomenicima i francusko-pariškoj arhitekturi mnogih palača i vila, posebno na Avenida Alvear. Ističe se i kao trgovačka četvrt s hotelima i noćnim životom. U četvrti se nalazi i više kulturnih institucija; Nacionalni muzej lijepih umjetnosti (''Museo Nacional de Bellas Artes'' MNBA),<ref name="BSAS66">{{Citiranje weba|publisher=MNBA|url=http://www.mnba.org.ar/|title=Museo Nacional de Bellas Artes|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080228230824/http://www.mnba.org.ar/|archivedate=28. veljače 2008.}}</ref> Nacionalna Biblioteka (''Biblioteca Nacional de la República Argentina''), kulturni centar Recoleta (''Centro Cultural Recoleta''),<ref name="BSAS67">{{Citiranje weba|publisher=CCR|url=http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|title=Centro Cultural Recoleta|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702134137/http://centroculturalrecoleta.org/ccr-sp/|archivedate=2. srpnja 2015.}}</ref> pravni, medicinski, odontološki i farmaceutsko-biokemijski fakulteti univerziteta u Buenos Airesu. Kvart je poznat i po čuvenom groblju ''La Recoleta''.
* ''Retiro'' (''Comuna'' C1), nazvan po rezidenciji ''El Retiro'', nekada lociranoj na današnjem trgu Plaza San Martín, jedno je od najvećih prometnih čvorišta u Argentini, sa željezničkom stanicom ''Estación Retiro'' i [[autobus]]nim terminalom ''Terminal de Omnibus''. Glavne ulice su Avenida del Libertador, Santa Fe i Florida, te trg Plaza San Martín okružen velikim palačama i hotelima. Među znamenitostima ističu se ''Torre de los Ingleses'' (engleski toranj), neboder ''Kavanagh'', palače ''Paz'' i ''San Martín'', i neboderi ''Pirelli'' i ''Olivetti''.
* ''San Telmo'' (''Comuna'' C1), nazvana po crkvi ''San Pedro Telmo'', jedna je od najstarijih četvrti u Buenos Airesu s dobro očuvanom kolonijalnom arhitekturom 19. stoljeća. Boemski kvart umjetničkog šarma koji gravitira oko trga Plaza Dorrego. U San Telmu nalaze se i park Lezama, Nacionalni povijesni muzej (''Museo Histórico Nacional''),<ref name="BSAS68">{{Citiranje weba|publisher=Secretaria de Cultura, Presidencia de la Nacion|url=http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&id=14&idd=5|title=Museo Histórico Nacional|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718201043/http://www.cultura.gov.ar/direcciones/?info=organismo&id=14&idd=5|archivedate=18. srpnja 2011.}}</ref> Ruska [[Pravoslavlje|pravoslavna]] crkva, i Muzej moderne umjetnosti (''Museo de Arte Moderno de Buenos Aires'' MAMBA).<ref name="BSAS69">{{Citiranje weba|publisher=MAMBA|url=http://www.museodeartemoderno.buenosaires.gov.ar/|title=Museo de Arte  Moderno de Buenos Aires}}</ref>

===Znamenitosti===
[[Slika:Cabildo de Buenos Aires.JPG|mini|180px|Cabildo.]]
[[Slika:Casa Rosada - Argentine version of the White House.jpg|mini|180px|Casa Rosada.]]
[[Slika:Buenos Aires-Plaza Congreso-Pensador de Rodin.jpg|mini|180px|Palača Nacionalnog Kongresa, u pozadini [[Auguste Rodin|Rodinovog]] [[Mislilac|Mislioca]].]]
[[Slika:Buenos Aires - Obelisco.jpg|mini|180px|Obelisk, Avenija 9. de Julio.]]
* ''Cabildo'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), javna zgrada korištena kao sjedište vlasti u [[Kolonijalizam|kolonijalna]] vremena. Prvi puta izgrađena 1610., više je puta mijenjana i nadograđivana, i u novije doba rušena radi izgradnje okolnih avenija. Sadašnji oblik potječe iz 1940., kao rezultat rekonstrukcije arhitekta Marija Buschiazza. Danas je to Nacionalni muzej Cabilda i Svibanjske revolucije (''Museo Nacional del Cabildo y la Revolución de Mayo'').<ref name="BSAS70">{{Citiranje weba|publisher=MUseos Argentinos|url=http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|title=Museo Histórico Nacional del Cabildo de Buenos Aires y de la Revolución de Mayo|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091006042417/http://www.museosargentinos.org.ar/museos/museo.asp?codigo=125|archivedate=6. listopada 2009.}}</ref>
* ''[[Casa Rosada]]'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' Monserrat), službeno ''Casa de Gobierno'' ili ''Palacio Presidencial'', sjedište je izvršne vlasti. Izgrađena je na mjestu stare tvrđave koje je već od 18. stoljeća bila sjedište lokalne i kolonijalne vlasti. Tvrđava je djelomično srušena polovinom 19. stoljeća i na njenom mjestu je izgrađeno više službenih zgrada koje su 1898. spojene u sadašnje zdanje. Ružičasta boja navodno vuče porijeklo od zamisli predsjednika [[Domingo Faustino Sarmiento|Sarmienta]] (1868. - 1874.) koji je želio simbolično predstaviti sukobljene strane u zemlji kombinacijom njihovih boja, bijele unitariste i crvene federaliste.
* ''Zgrada Kavanagh'' (Plaza San Martín, ''barrio'' Retiro), stambeni [[Art Deco]] neboder, s 29 katova i 120 m visine, izgrađen 1936., kada je Corina Kavanagh svoje nasljedstvo investirala u izgradnju te zgrade. Smatra se jednim od najimpresivnijih arhitektonskih remek-djela u Buenos Airesu. U svoje doba bila je to najviša građevina od [[Armirani beton|armiranog]] betona u svijetu i dugo godina najviši neboder Južne Amerike. 1999. je proglašen nacionalnim povijesnim spomenikom.
* ''Metropolitanska katedrala'' (Plaza de Mayo, ''barrio'' San Nicolás) glavna katolička crkva u gradu i matična crkva nadbiskupije Buenos Airesa. Osnovana 1580., mnogo je puta nadograđivana i mijenjana. Konačna verzija datira iz 18. ([[barok]]na unutrašnjost) i 19. stoljeća ([[Neoklasicizam|neoklasična]] fasada).
* ''Nacionalni kongres'' (Plaza del Congreso, ''barrio'' Balvanera) ili "Palača nacionalnog kongresa", sjedište je argentinskog parlamenta. Izgrađen je u akademskom grčko-rimskom stilu od 1897. do 1906., kada je inauguriran, premda su se manji radovi izvodili čak do 1946. Zgradu karakterizira ogromna, 80 m visoka i 30&nbsp;000 tona teška [[kupola]]. 
* ''Nacionalna biblioteka'' (Calle Agüero, ''barrio'' Recoleta) "Biblioteca Nacional de la República Argentina", osnovana 1810., najveća je knjižnica u Argentini i jedna je od najznačajnijih u Americi. Aktualno suvremeno zdanje projektirano je 1961., radovi su započeli 1971, a otvoreno je 1992.
* ''Nacionalni povijesni muzej''<ref name="BSAS68"/> (Calle Defensa, ''barrio'' San Telmo), muzej posvećen povijesti Argentine, s eksponatima iz Svibanjske revolucije i Argentinskog rata za nezavisnost. Osnovan je 1889. kao "Povijesni muzej glavnog grada". Zbirka potječe iz privatnih kolekcija ličnosti vezanih uz značajne povijesne događaje u Argentini, te iz bivšeg "Javnog muzeja" osnovanog 1822.
* ''Obelisk'' (Plaza de la República, ''barrio'' San Nicolás), jedna od najpoznatijih znamenitosti grada, spomenik izgrađen 1936. u čast 400. godišnjice prvog osnivanja grada, na mjestu gdje je prvi puta u Buenos Airesu izvješena argentinska zastava. Visok je 67 metara, s površinom baze od 49 m².
* ''Teatro Colón'' (Calle Cerrito ''barrio'' San Nicolás), jedna od najznačajnijih [[Opera|opernih]] kuća u svijetu. Otvoren je, nakon 20 godina izgradnje, 25. svibnja 1908., operom ''[[Aida]]''. Auditorij raspolaže s 2487 sjedećih mjesta i 20 m širokom, 15 m visokom i 20 m dubokom pozornicom. Akustika Teatra Colón smatra se jednom od pet najboljih u svijetu. Od 2006. do 2010., kazalište je bilo zatvoreno radi renoviranja.

===Ulice i trgovi===
[[Slika:Buenos Aires - Avenida Alvear - 20090104-p.jpg|mini|180px|Avenida Alvear.]]
[[Slika:Buenos Aires - San Nicolás - Corrientes y Esmeralda.jpg|mini|180px|Avenida Corrientes.]]
[[Slika:Buenos Aires - Monserrat - Avenida de Mayo entre Piedras y Chacabuco - 200807a.jpg|mini|180px|Avenida de Mayo.]]
[[Slika:Florida Street BA4.jpg|mini|180px|Calle Florida.]]
[[Slika:9 de julio (Buenos Aires).JPG|mini|180px|Avenida 9 de Julio.]]
[[Slika:Plaza de Mayo2.JPG|mini|180px|Plaza de Mayo.]]

* ''Avenida Alvear'' (''barrios'' Recoleta i Retiro), važna gradska ulica između ''Plazoleta Carlos Pellegrini'' i ''Plaza Alvear'', poznata po mnogih zgradama francuske akademske arhitekture i trgovinama visoke [[Moda|mode]]. Izgradnja ulice započela je 1885., na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Torcuata de Alveara, koji se inspirirao pariškim urbanizmom [[Georges-Eugene Haussmann|Barona Haussmanna]]. Najznačajnije građevine su palača ''Ortiz Basualdo'' (danas [[francuska|francusko]] veleposlanstvo) i palača ''Pereda'' ([[brazil]]sko veleposlanstvo), palača ''Fernández Anchorena'' ([[Vatikan|apostolska nuncijatura]]), i ''Alvear Palace Hotel'', koji datira iz 1932. Modne marke koje imaju svoje trgovine u Avenida Alvear uključuju [[Armani]], [[Valentino (tvrtka)|Valentino]], [[Hermès]], [[Louis Vuitton]] i [[Ermenegildo Zegna]].
* ''Caminito'' (''barrio'' La Boca), mala pješačka ulica u La Boci velikog kulturnog i [[Turizam|turističkog]] značaja, poznata i po slavnom istoimenom tangu. 1959. proglašena je "ulicom muzejem". Čuvene raznobojne kuće genoveških imigranata pod državnom su zaštitom kao kulturno nasljeđe.
* ''Avenida Corrientes'' (''barrios'' San Nicolás, Balvanera, Almagro, Villa Crespo i Chacarita), smatra se glavnom i najvažnijom ulicom u Buenos Airesu. Nazvana je 1822. po gradu [[Corrientes]], glavnom gradu [[Corrientes (argentinska pokrajina)|istoimene pokrajine]] na sjeveru Argentine. Tijekom 18. i 19 stoljeća bila je to ulica prosječne dužine i širine, ali krajem 19. stoljeća zajedno s rastom grada započinje rapidno produženje na [[zapad]]. [[Tramvaj]]i s [[konj]]skom zapregom prvi puta su prometovali ulicom 1887. 1910., gradonačelnik Joaquin de Anchorena započeo je projekt proširenja ulice, ali radi otpora vlasnika zgrada namjenjenih rušenju, pa i nekih intelektualaca, to je provedeno tek 1930-ih, kada je proširena avenija otvorena zajedno s inauguracijom Obeliska na Plaza de la República. Avenija je poznata kao [[Kazalište|kazališno]] (''Teatro Gran Rex, Teatro Opera, Centro Cultural General San Martín''<ref name="BSAS71">{{Citiranje weba|publisher=CCGSM|url=http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|title=Centro Cultural San Martín|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140719062723/http://www.ccgsm.gov.ar/areas/cultura/ccgsm/?menu_id=22400|archivedate=19. srpnja 2014.}}</ref>) i [[banka]]rsko središte, po mnogim knjižarama (''Hernández, Liberarte'') i tradicionalnim i povijesnim lokalima i restoranima (''Los Inmortales'', s fotografijama povijesnih osoba koji su ga posjetili, ''Güerrín, Café La Paz'' povijesno okupljalište ljevičarskih aktivista, ''Bar Ramos, La Giralda Cafeteria''). Također, u Aveniji Corrientes nalaze se i kulturni centar ''Ricardo Rojas''<ref name="BSAS73">{{Citiranje weba|publisher=rojas.uba.ar|url=http://www.rojas.uba.ar/|title=Centro Cultural Rector Ricardo Rojas}}</ref> Univerziteta u Buenos Airesu, koji promovira eksperimentalnu umjetnost, čuvena sportsko-koncertna dvorana ''Luna Park'' i bivša tržnica ''Abasto'', danas preuređena u trgovački centar. Avenija Corrientes posebno je vezana uz [[tango]], te su joj posvećene mnoge skladbe.
* ''Avenida del Libertador'' (''barrios'' Retiro, Recoleta, Palermo, Belgrano i Núnez, te ''partidos''  Vicente López, San Isidro i San Fernando), jedna od glavnih ulica Buenos Airesa, dugačka 25&nbsp;km, proteže se paralelno s Rio de la Plata od četvrti Retiro do sjevernog predgrađa San Fernando. Otvorena 1906., i 1950. nazvana po generalu [[José de San Martín|San Martínu]], oslobodiocu Argentine, [[Čile]]a i [[Peru]]a. 
* ''Avenida de Mayo'' (''barrio''  Monserrat), dugačka 1,5&nbsp;km, povezuje trgove Plaza de Mayo i Plaza del Congreso. Nazvana je po Svibanjskoj revoluciji 1810., koja je Argentini donijela nezavisnost. Izgrađena između 1885. i 1894. na inicijativu gradonačelnika Torcuata de Alveara, inspirirana je [[madrid]]skom ulicom Gran Vía, i radi svoje arhitekture često se uspoređuje s ulicama europskih metropola. Među zgradama ističe se eklektički ''Palacio Barolo'', svojevremeno najviša zgrada u Buenos Airesu. Također, u Avenida de Mayo otvorene su 1913. prve stanice podzemne željeznice izvan Europe ili Sjedinjenih Država. 1997., ulica je proglašena nacionalnim povijesnim mjestom.
* ''Calle Florida'' (''barrios'' San Nicolás i Retiro), pješačka ulica, i jedna od od glavnih trgovačkih zona u gradu. U trgovačkom centru ''Galerías Pacífico'', ukrašenom [[freska]]ma nekih od najpoznatijih argentinskih umjetnika, svoje trgovine imaju [[Polo Ralph Lauren]], [[Tiffany & Co.]], [[Tommy Hilfiger]], [[Christian Lacroix]], [[Christian Dior]], [[Cacharel]], [[Samsonite]], [[Paul & Shark]] i [[Yves Saint-Laurent]]. U ulici se također nalazi i Galerija ''Di Tella'', važan centar [[pop art]]a u Buenos Airesu za vrijeme 1960-ih i 1970-ih.
* ''[[Avenida 9 de Julio]]'' (''barrios'' Retiro, San Nicolás, Monserrat i Constitución), nazvana u čast argentinskog dana nezavisnosti (9. srpnja 1816.), smatra se jednom od najširih ulica na svijetu (oko 110 m). Ima sedam prometnih traka u svakom smjeru, još pet traka u rubnim ulicama i nekoliko pojaseva zelenila. Na Aveniji se između ostaloga nalaze kazalište ''Teatro Colón'', Obelisk, i statua [[Don Kihot]]a na križanju sa Avenida de Mayo. Izgradnja avenije bila je planirana već 1888., ali radi otpora vlasnika zgrada namjenjenih rušenju radovi su započeli tek 1935. Prvi dio je otvoren 1937., a dovršena je 1960-ih.
* ''Plaza de Mayo'' (''barrio'' Monserrat), središnji gradski trg, izvorno mjesto prvog naselja nakon osnivanja grada u 16. stoljeću. Trg je 25. svibnja 1810. bio pozornica rezolucije koja je dovela Argentinu do nezavisnosti, i od tada žarna točka političkog života Buenos Airesa i Argentine. Sadašnji oblik trga datira iz 1884., rušenjem kolonada koje su razdvajale Plaza de la Victoria i Plaza del Fuerte, te se na trgu nalaze palače nekih od najvažnijih državnih institucija u zemlji. Osim Svibanjske revolucije iz 1810., povijesno značajni politički događaji koji su se odigrali na Plaza de Mayo uključuju: masovne demonstracije sindikata 17. listopada 1945. koje su dovele do oslobađanja [[Juan Perón|Juana Peróna]] iz zatvora, koji je kasnije izabran za predsjednika Argentine, vojni napad na politički skup 16. lipnja 1955., kada je poginulo 364 osoba, skupovi podrške [[Falklandski rat|anektiranju]] [[Falklandski Otoci|Falklandskih otoka]] 1982., od 1977. do danas, okupljanja rodbine nestalih osoba (''desaparecidos''), za vrijeme [[Prljavi rat|prljavog rata]] 1977. - 1983., i nasilni prosvjedi u prosincu 2001., povodom tadašnje financijske krize. što je dovelo do ostavke predsjednika [[Fernando de la Rúa|De la Rúe]].
* ''Plaza General San Martín'' (''barrio'' Retiro), je velika zelena površina na kraju pješačke ulice ''Calle Florida''. Trg, nazvan 1878. po generalu San Martinu, okružen je ulicama Libertador, Maipú, Santa Fe i Leandro Alem. Na današnjem trgu niz španjolskih guvernera imao je svoju službenu rezidenciju dok zemljište nije 1713. prodano Britanskoj kompaniji južnog mora (''British South Sea Company''). Na tom mjestu, 1807. poražen je general [[John Whitelocke]], za vrijeme drugog pokušaja kralja [[Đuro III.|Đure III.]] da osvoji Buenos Aires. 1883., utvrda, arena za borbu s bikovima i druga zgrade su porušene, te su posađena brojna stabla [[ombú]], [[Lipa (biljni rod)|lipe]] i [[Ceiba speciosa|ceibe speciose]]. Početkom 20. stoljeća, u okolici trga, neki od najbogatijih argentinskih zemljoposjednika izgradili su svoje palače, od kojih su najznačajnije; ''Anchorena''<ref name="BSAS74">{{Citiranje weba|publisher=Diager arte|url=http://diager-arte.blogspot.com/2008/07/palacio-anchorena.html|title=PALACIO ANCHORENA}}</ref> (danas ceremonijalni aneks ministarstva vanjskih poslova), ''Paz''<ref name="BSAS75">{{Citiranje weba|publisher=buenosairesantiguo.com.ar|url=http://www.buenosairesantiguo.com.ar/palaciopaz/palaciopaz.html
|title=Casas Históricas / Palacio PAZ}}</ref> (danas udruženje vojnih oficira) i ''Haedo'' (danas tajništvo ureda za okoliš). Današnji oblik trga datira iz 1936., kada je dovršen prostor oko spomenika San Martinu, te izgrađen obližnji neboder ''Kavanagh''.

===Parkovi===
Parkovi u Buenos Airesu većinom su djelo francuskog pejzažnog arhitekta [[Charles Thays|Charlesa Thaysa]] (1849. – 1934.), koji je bio dugogodišnji upravitelj parkova i šetališta u Buenos Airesu.
[[Slika:Lago del rosedal palermo chico.jpg|mini|180px|Jezero ružinih vrtova, u Parque Tres de Febrero.]]
[[Slika:Weather device at the Buenos Aires Botanical Gardens.jpg|mini|180px|Meteorološki stup u botaničkom vrtu.]]
* ''Parque Tres de Febrero'' (''barrio'' Palermo), hrv. "Park 3. veljače", također i ''Bosques de Palermo'', "Šume Palerma", je 25 [[hektar]]ski park između avenija Libertador i Figueroa Alcorta, poznat po svojim jezerima i [[Ruža|ružinim]] vrtovima. Uređen je 1874. - 1875. na bivšem imanju Juana Manuela de Rosasa, guvernera Provincije Buenos Aires (''de facto'' diktatora Argentine), zbačenog 1852. Od 1892. do 1912., proširen je i dodatno uređen novim [[Zoološki vrt Buenos Aires|zoološkim]] i botaničkim vrtovima. 1960-ih izgrađeni su [[planetarij]] i japanski vrtovi, najveći u svijetu izvan [[Japan]]a, kao zamjena za stare japanske vrtove u Retiru.
** ''Botanički vrt'', službeno ''Jardín Botánico Carlos Thays de la Ciudad Autónoma de Buenos Aires'',<ref name="BSAS76">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/med_ambiente/botanico/|title=Jardín Botánico}}</ref> otvoren 1898., smješten je uz park ''Tres de Febrero'' i među najstarijima je u Latinskoj Americi. Na površini od 69 772 m², smješteno je oko 5500 vrsta [[Biljke|biljaka]], tematski podijeljenih u rimski, francuski i orijentalni vrt, te više skulptura, spomenika i umjetničkih djela. 1996., proglašen je nacionalnim spomenikom.
** ''Japanski vrtovi'', dio su parka ''Tres de Febrero''. Dovršeni su 1967., i otvoreni prilikom državnog posjeta Argentini tada japanskog prijestolonasljednika [[Akihito|Akihita]] i princeze [[Michiko]]. Osim kolekcije [[Bonsai]]ja, u vrtovima se nalaze i jezero s otokom na kojem se uzgaja japansko ljekovito bilje, i [[Budizam|Budistički]] hram.
* ''Parque Lezama'' (''barrio'' San Telmo), nazvan po Joséu Gregoriju Lezami, vlasniku parka u 19. stoljeću, kada je 1894. njegova udovica za manji iznos park prodala gradu pod uvjetom da bude pretvoren u javni prostor nazvan po njenom suprugu. Privatna rezidencija obitelji Lezama 1897. pretvorena je u Nacionalni povijesni muzej (''Museo Histórico Nacional'')
* ''Parque Centenario'' (''barrio'' Caballito), otvoren je 1910., u čast stogodišnjice Svibanjske revolucije (špa. ''centenario'' = stogodišnjica). Rubnim dijelovima parka smješten je niz kulturnih i znanstvenih institucija, kao "Institut Louis Pasteur", "Muzej prirodnih znanosti Bernardino Rivadavia",<ref name="BSAS77">{{Citiranje weba|publisher=MACN|url=http://www.macn.secyt.gov.ar/cont_Gral/home.php|title=Museo Argentino de Ciencias Naturales "Bernardino Rivadavia"}}</ref> i "Udruženje argentinskih prijatelja astronomije" s [[opservatorij]]em.<ref name="BSAS78">{{Citiranje weba|publisher=amigosdelaastronomia.org|url=http://www.amigosdelaastronomia.org/index.php?archivo=noticias&titulo=Noticias%20Institucionales&num=14|title=Asociación Argentina Amigos de la Astronomía}}</ref>

== Kultura==
[[Slika:Buenos Aires-ColonTeatre-P3050009.jpg|mini|180px|''Teatro Colón'']]
[[Slika:Orquesta sinfónica nacional (Argentina).JPG|mini|180px|Nacionalni simfonijski orkestar.]]

[[Slika:El Ateneo Bookstore.jpg|mini|180px|Knjižara ''El Ateneo''.]]
Buenos Aires je značajan kulturni centar s mnogim kazalištima, muzejima, bibliotekama i kulturnim institucijama. Avenida Corrientes, gdje se početkom i sredinom 20. stoljeća razvio tango, arterija je s nekim od najznačajnijih teatara. Mnoga kazališta pod direktnom su upravom grada, između ostalih, Teatro Colón, Teatro General San Martín, Teatro Alvear, Teatro Regio, Teatro Sarmiento i Teatro de la Ribera. Značajne kulturne institucije su i Teatro Nacional Cervantes, Centro Cultural Recoleta, Centro Cultural General San Martín, Teatro Maipo i veliki broj nezavisnih kazališta po cijelom gradu.

Gradska vlada upravlja s deset muzeja posvećenih raznim temama, od umjetnosti (Muzej lijepih umjestnosti Eduardo Sívori<ref name="BSAS79">{{Citiranje weba|publisher=museosivori.org.ar|url=http://www.museosivori.org.ar/|title=Museo de Artes Plásticas Eduardo Sívori|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100528144859/http://www.museosivori.org.ar/|archivedate=28. svibnja 2010.}}</ref>) preko povijesti (Povijesni muzej Buenos Airesa ''Cornelio de Saavedra''), do [[film]]a (Muzej filma ''Pablo Ducros Hicken''<ref name="BSAS81">{{Citiranje weba|publisher=museodelcine.gov.ar|url=http://www.museodelcine.gov.ar/|title=Museo del Cine - Pablo Ducrós Hicken}}</ref>). Također, postoje mnogi muzeji pod državnom upravom (kao muzej Case Rosade) i fundacije (Muzej latinskoameričke umjetnosti u Buenos Airesu, ''MALBA'').

Osim mnogih biblioteka pod upravom raznih državnih institucija, kao čuvena Nacionalna Biblioteka, grad upravlja također i sa 26 javnih biblioteka s 300&nbsp;000 svezaka.

Buenos Aires je najveći izdavački centar u zemlji, s najznačajnijim izdavačkim kućama i najtiražnijim dnevnim listovima (''Clarín'', ''La Prensa, ''La Nación'', ''Página 12'', ''Tiempo Argentino'', ''Crónica'') i časopisima. Izdavačka industrija jedna je od najkonkurentijih u regiji. U gradu djeluju i stotine knjižara, posebno u Avenijama Mayo, Corrientes, Callao i 9 de Julio.

Značajna je tradicija [[karneval]]a koji godišnje okuplja 10&nbsp;000 ljudi u 103 murge (ulična kazališta, tj. karnevalske grupe) i više od 800&nbsp;000 posjetitelja.

===Jezik===
Poznat kao ''Rioplatense Španjolski'', [[španjolski jezik]] iz Buenos Airesa (također i iz drugih gradova kao [[Rosario (Argentina)|Rosario]] u [[Santa Fe, Argentina|Santa Fe]] i [[Montevideo]], u [[Urugvaj]]u), pod snažnim je utjecajem španjolskih dijalekata iz [[Andaluzija|Andaluzije]] i [[Murcia|Murcie]]. Fonetička studija Laboratorija za osjetilna istraživanja Nacionalnog znanstveno tehničkog istraživačkog savjeta (''Consejo Nacional de Investigaciones Científicas y Técnicas'', CONICET) i Univerziteta u [[Toronto|Torontu]] pokazala je da je prozodija ''portena'' bliža [[napulj]]skom jeziku iz Italije od bilo kojeg drugog jezika.

Ranog 20. stoljeća, Argentina je prihvatila milijune imigranata, među kojima mnoge Talijane, koji su većinom govorili svoje lokalne dijalekte (uglavnom napuljski, [[Sicilijanski jezik|sicilijanski]] i [[Genova|genoveški]]). Njihovo prihvaćanje španjolskog bilo je postepeno, stvarajući [[pidžin]] talijanskih dijalekata i španjolskog koji se nazivao ''cocoliche'', čija je upotreba opala oko 1950-ih.

Mnogi španjolski imigranti bili su iz [[Galicija, Španjolska|Galicije]], te se Španjolci još uvijek u Argentini nazivaju ''gallegos'' ([[Galisijci]]). [[Galicijski jezik]], kulinarstvo i kultura imali su značajno mjesto u gradu većinu 20. stoljeća. [[Jidiš]] je do 1960-ih bio uobičajen u Buenos Airesu, posebno u četvrtima Balvanera i Villa Crespo. [[Korejski jezik|Korejski]] i [[kineski jezik]] postali su značajni od 1970-ih. Većina novih imigranata brzo je naučila španjolski i asimilirala se u život grada.

Sleng ''Lunfardo'' formirao se među zatvorenicima, te se s vremenom raširio na sve ''portenose''. Lunfardo koristi riječi talijanskih dijalekata, [[Brazilski portugalski jezik|brazilskog portugalskog]], afričkih i karipskih jezika, te čak i engleskog, a upotrebljava i komične osobine kao zamjena slogova u riječi (''vesre''). Danas, Lunfardo se najčešće sreće u tekstovima tanga;<ref name="BSAS28">{{Citiranje weba|publisher=Economist|url=http://web.ics.purdue.edu/~tango/Articles/2001_Economist.pdf |title=A sense of where you were}}</ref> sleng mlađih generacija nije ga prihvatio.

===Glazba===
:''Glavni članak: [[Tango]]''
:''Vidi još: [[Povijest Tanga]]''
[[Slika:TangoCouple.jpg|mini|150px|Plesači tanga.]]
Buenos Aires, jedno je od najznačajnijih središta [[Latinskoamerička glazba|latinskoameričke glazbe]], te je u svijetu najpoznatiji po [[Tango|tangu]], plesu i glazbi stvorenim u bordelima kvartova Junín y Lavalle i Arrabales. Naglašeno [[Erotizam|erotični]], strastveno-senzualni tango, radi svojih pokreta nije smatran pristojnim plesom dok nije 1920-ih prihvaćen u [[Pariz|pariškom]] visokom društvu, te kasnije i posvuda po svijetu.

Tango se sastoji od mnoštva stilova koji su se razvili u različitim regijama i epohama Argentine i [[Urugvaj]]a. Izvodi se u dvočetvrtinskom taktu, s naglaskom na prvom i trećem udarcu, te se većinom pleše otvorenog zagrljaja, gdje se plesač koji vodi s plesačem koji prati spaja na dužini ruku, ili u zatvorenom zagrljaju, gdje se vodeći i prateći spajaju na grudima.

Rani tango bio je poznat kao tango criollo, ili jednostavno tango. Danas postoje mnogi plesni stilovi, uključujući Argentinski tango, Urugvajski tango, tango za plesne dvorane (američki i međunarodni stilovi), Finski tango i starinski tango. Među najznačajnijim skladateljima i izvođačima tango glazbe ističu se čuveni [[Carlos Gardel]], orkestri Anibal Troilo, Mariano Mores i Osvaldo Pugliese, kao i veliki tekstopisci Enrique Santos Discepolo i Homero Manzi. U drugoj polovici 20. stoljeća pojavili su se novi trendovi, nazvani ''Nuevo tango'' ili ''Tango nuevo'', koji su tradicionalni argentinski tango spajali s elementima [[jazz]]a i klasične glazbe. Najznačajniji predstavnik ''Nuevo tanga'' bio je [[Ástor Piazzolla]], koji je uveo nove instrumente, kao [[saksofon]] i [[električna gitara|električnu gitaru]]. Krajem 20. stoljeća novi uzlet donio je spoj s elektronskom glazbom, te su se pojavile nove grupe u Argentini i drugdje u svijetu, kao [[Bajofondo Tango Club]], [[Tanghetto]] i [[Gotan Project]].

Premda proganjan od tadašnjih autoritarnih režima, krajem 1960-ih u Buenos Airesu i drugim gradovima razvio se argentinski [[rock]] (''Rock Nacional''). Prva okupljališta tadašnjih rock glazbenika bili su lokali "La Cueva" i "La Perla del Once". U gradu se također osjeća utjecaj [[Cumbia|Cumbije]] i [[Cuarteto|Cuarteta]], i [[Cumbia villera|Cumbije villere]], stila proizašlog krajem 20. stoljeća iz najsiromašnijih zona velikog Buenos Airesa. U najnovije doba značajan je razvoj [[reggae]]a, s osnivanjem mnogih grupa i festivala.

===Film===
:''Glavni članak: [[Argentinska kinematografija]]

[[Film]] se u Buenos Airesu prvi puta pojavio 1896. Grad je bio središte argentinske filmske industrije tijekom više od 100 godina od kada je 1897. francuski snimatelj Eugene Py snimio pionirski film ''La Bandera Argentina''. Više od 2000 filmova snimljeno je u Buenos Airesu, od kojih mnogi s imenom grada u naslovu filma, kao: ''He nacido en Buenos Aires'' (1959.), ''Buenas noches, Buenos Aires'' (1964.) i ''Buenos Aires a la vista'' (1950.). Kultura tango glazbe uključena je u mnoge filmove snimljene u gradu, posebno nakon 1930-ih. U mnogim filmovima nastupali su izvođači tanga kao Hugo del Carril, Tita Merello, Carlos Gardel i Edmundo Rivero.

===Turizam===
[[Slika:Tortoni 3 008.jpg|mini|180px|Čuveni ''Cafe Tortoni''.]]
[[Slika:San Telmo Plaza Dorrego.JPG|mini|180px|Tango na ''Plaza Dorrego'', u San Telmu.]]
Prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja (''World Travel & Tourism Council''), turizam je u Buenos Airesu u porastu,<ref name="BSAS30">{{Citiranje weba|publisher=World Travel & Tourism Council|url=http://www.wttc.org/eng/Tourism_News/Press_Releases/Press_Releases_2007/WTTC_reveals_strong_growth_for_Argentina_Travel__and_Tourism/|title=WTTC reveals strong growth for Argentina Travel and Tourism}}</ref> te je u pregledu vodećeg turističko-putničkog magazina ''Travel + Leisure'' 2008., izglasan kao druga najpoželjnija svjetska destinacija nakon [[Bangkok]]a u [[Tajland]]u.<ref name="BSAS31">{{Citiranje weba|publisher=Travel + Leisure|url=http://www.travelandleisure.com/worldsbest/2008/results.cfm?cat=cities|title=Top 10 Cities Overall|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090727012939/http://www.travelandleisure.com/worldsbest/2008/results.cfm?cat=cities|archivedate=27. srpnja 2009.}}</ref> Također, čitatelji magazina ''Condé Nast Traveler'' smatraju Buenos Aires najboljom turističkom destinacijom u Americi,<ref name="BSAS38">{{Citiranje weba|publisher=concierge.com|url=http://www.concierge.com/tools/travelawards/readerschoice/cities|title=Condé Nast Traveler: Readers' Choice Awards}}</ref> dok ga urednici publikacije ''Travel Weekly'' smatraju jednom od najboljih destinacija u Latinskoj Americi.<ref name="BSAS39">{{Citiranje weba|publisher=Travel Weekly|url=http://www.travelweekly.co.uk/Articles/2008/07/31/28338/latin-america-five-of-the-best-experiences.html|title=Latin America: five of the best experiences}}</ref> Široka ponuda događaja i festivala međunarodnog renomea, čine Buenos Aires gradom kulturnog turizma. Turistička ekspanzija omogućila je u gradu intenzivnu aktivnost u izvozu usluga, stvaranju novih radnih mjesta, ekspanziju [[hotel]]ske i [[Gastronomija|gastronomske]] industrije i drugih djelatnosti vezanih uz turizam. U skladu s time, novi Međunarodni Tango festival i Turistički sajam Latinske Amerike, dio su tog uzleta. Prema statistikama ureda za turizam Buenos Airesa (''Ente Turismo de la Ciudad de Buenos Aires''), lipnja 2008., najveći broj inozemnih posjetitelja bio je iz susjednih zemalja, dok su Europljani bili na drugom mjestu. Brojni su i domaći gosti, najčešće iz središnjih provincija.<ref name="BSAS40">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/industrias_estrategicas/turismo.php|title=Turismo - ATRACTIVA BUENOS AIRES}}</ref>

Grad raspolaže s preko 200 hotela, s jednom do pet zvjezdica, s ukupno 36&nbsp;000 ležajeva. 57 hotela smješteno je u centru grada, u blizini najznačajnijih znamentitosti. Također, u gradu je registrirano oko 300 [[hostel]]a, ''[[bed & breakfast]]s'' i drugih ne-hotelskih smještaja. Neki od hotela ističu se povijesno i arhitektonski, kao bivši ''Chacabuco Mansion'', koji je bio smješten u palači ''Drabble'', izgrađenoj 1893. u akademskom stilu, ''Hotel Chile'', jedan od najboljih primjera Art Nouveau u Buenos Airesu, izgrađen 1907. prema projektu arhitekta Louisa Duboisa, i također ''Hotel Castelar'' (bivši ''Hotel Excelsior''), otvoren 1928.

U skladu sa statistikom Turističkog ureda Buenos Airesa (''Ente Turismo''), baziranom na međunarodnom istraživanju turizma (''ETI, Encuesta Internacional de Turismo''), godišnji broj stranih posjetitelja 2007. je premašio 2&nbsp;300&nbsp;000,<ref name="BSAS41">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/produccion/promocion_inversiones/ingles/industrias_estrategicas/turismo.php|title=Tourism - ATTRACTIVE BUENOS AIRES}}</ref> tj, 9% više u odnosu na 2006., dok je prihod od turizma 2007. bio preko 2 milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]], više od 15% više nego prethodne godine. Procjenjuje se da turizam u Buenos Airesu za period 2004. - 2008. bilježi rast od 57,9%, a prihod od turizma 81,5%.<ref name="BSAS41"/> Tijekom 2007., u gradu je održano 458 nacionalnih i međunarodnih kongresa i konvencija, i 151 izložba.<ref name="BSAS42">{{Citiranje weba|publisher=Buenos Aires Buen Día !!!|url=http://www.buenosairesbuendia.com.ar/index.php?option=com_content&task=view&id=200&Itemid=50|title=Buenos Aires y el turismo extanjero}}</ref>

Osim najznačajnih znamenitosti, u Buenos Airesu turističku vrijednost imaju i kavane povijesnog značaja, posebno ''Café Tortoni'' i ''36 Billares'' u aveniji ''Corrientes'', i povijesne četvrti, kao San Telmo, gdje se na Plaza Dorrego nedjeljom održavaju sajmovi antikviteta, zajedno s predstavama tanga. Čuvena je i knjižara ''El Ateneo'', koja nakon što se preselila sa svoje originalne lokacije u centru grada danas djeluje u nekadašnjem kazalištu u aveniji Santa Fé.

=== Šport ===
[[Slika:Boca juniors and sao paulo - recopa sudamericana of 2006 - 01.jpg|mini|lijevo|180px|Stadion ''Alberto J. Armando'' (''La Bombonera'') tima Boca Juniors.]]
Premda su argentinci uspješni u raznim sportovima, [[nogomet]] je apsolutno dominantan. U Buenos Airesu djeluju 24 profesionalna nogometna tima, od kojih su mnogi [[Primera División Argentina|prvoligaši]]. Najznačajniji su veliki rivali [[Boca Juniors]] i [[Club Atlético River Plate|River Plate]], dok su ostali važniji timovi San Lorenzo de Almagro, Vélez Sársfield, Argentinos Juniors i Huracán. U Buenos Airesu 1951. održane su prve [[Pan Američke Igre]], [[Svjetska prvenstva u košarci|Svjetsko prvenstvo u košarci]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Argentina 1950.|1950.]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Argentina 1990.|1990.]], Svjetsko prvenstvo u odbojci 2002., i finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prvenstva u nogometu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978.]] U četvrti Villa Riachuelo, krajnjem jugu gradskog područja, nalazi se automobilistička staza ''Autódromo Juan y Oscar Alfredo Gálvez'', gdje je od 1953. do 1998. održano 20 [[Velika nagrada Argentine|Velikih nagrada Argentine]], u sklopu svjetskog prvenstva [[Formula 1|Formule 1]]. 2009. (tada prvi puta održanog izvan Afrike), 2010., 2011. i 2014., u Buenos Airesu je bio start i cilj [[Reli Dakar|Relija Dakar]]. Niz uspješnih tenisača ([[Guillermo Vilas]], [[Gabriela Sabatini]], [[José Luis Clerc]], [[Guillermo Coria]], [[Gastón Gaudio]], [[David Nalbandian]] i teniski [[Udruga teniskih profesionalaca|ATP]] turnir (''Abierto de Buenos Aires''), koji se u Buenos Airesu održava od 1968., [[tenis]] čine jednim od popularnijih sportova. U Argentini vrlo su popularni [[konjički sportovi]]: konjske utrke na hipodromu ''Argentino de Palermo'', [[polo]] na ''[[Campo Argentino de Polo]]'', i pato, kombinacija pola i košarke koji je proglašen 1953. nacionalnim sportom. Ostali popularni sportovi su [[golf]], [[košarka]], [[rugby]] i [[hokej na travi]].

===Istaknuti građani Buenos Airesa===
{| 
| valign = "top" |
'''Poznati Argentinci rođeni u Buenos Airesu'''

*[[Papa Franjo]] poglavar Katoličke Crkve
*[[Norma Aleandro]] - glumica
*[[Martha Argerich]] - pijanistica
*[[Daniel Barenboim]] - pijanist i dirigent
*[[Manuel Belgrano]] - političar i vojskovođa
*[[Jorge Luis Borges]] - književnik
*[[Alberto Ginastera]] - skladatelj
*[[Ricardo Güiraldes]] - književnik
*[[Juan María Gutiérrez]] - državnik i pjesnik
*[[Helenio Herrera]] - nogometaš i nogometni trener
*[[Bernardo Alberto Houssay]] - fiziolog
*[[Carlos Saavedra Lamas]] - ekonomist, pravnik i državnik
*[[Vicente López y Planes]] - pjesnik i političar
*[[Benito Quinquela Martín]] - slikar
*[[Francisco Moreno]] - istraživač
*[[Victoria Ocampo]] - književnica
*[[Adolfo Pérez Esquivel]] - politički aktivist
*[[Gustavo Santaolalla]] - skladatelj
*[[Gabriela Sabatini]] - tenisač
*[[Lalo Schifrin]] - pijanist i skladatelj
*[[Guillermo Vilas]] - tenisač
*[[Sergio Aguero]] - nogometaš
*[[Maxima od Nizozemske]] - nizozemska kraljica

| valign="top" |
'''Strani državljani koji su živjeli u Buenos Airesu'''

*[[Lucecita Benítez]] - portorikanska pjevačica
*[[Rosa Chacel]] - španjolska književnica
*[[Francis Ford Coppola]] - američki filmski redatelj
*[[Rubén Darío]] - nikaragvanski pjesnik
*[[Marcel Duchamp]] - francuski umjetnik
*[[Robert Duvall]] - američki glumac i redatelj
*[[Federico García Lorca]] - španjolski pjesnik
*[[Witold Gombrowicz]] - poljski književnik
*[[René Goscinny]] - francuski strip autor
*[[Viggo Mortensen]] - dansko-američki glumac
*[[Pablo Neruda]] - čileanski pjesnik
*[[Eugene O'Neill]] - američki dramatičar
*[[Aristoteles Onassis]] - grčki brodovlasnik
*[[José Ortega y Gasset]] - španjolski filozof
*[[Pio XII.]] - kao vatikanski diplomat
*[[Hugo Pratt]] - talijanski strip autor
*[[Antoine de Saint-Exupéry]] - francuski književnik
*[[Oskar Schindler]] - njemački humanitarac
*[[Hermenegildo Sábat]] - urugvajski karikaturist
*[[Fritz Thyssen]] - njemački industrijalac
|}

<gallery mode=packed-hover heights=120px>
Datoteka:Gustavo Santaolalla, Festival Internacional de Cine en Guadalajara, March 07, 2008-1.jpg|Gustavo Santaolalla
Datoteka:Jorge Luis Borges Hotel.jpg|Jorge Luis Borges
Datoteka:Daniel Barenboim.jpg|Daniel Barenboim 
Datoteka:Pope Francis in March 2013.jpg|Papa Franjo
Datoteka:Máxima Wiesbaden 2013.jpg|Maxima od Nizozemske
</gallery>

==Ekonomija==
{| style="width: 20em; font-size: 85%; text-align: center;" class="infobox"
|- [[Datoteka:Le Parc FA.jpg]]
!align="center" bgcolor="lightblue" colspan="3"|Izgradnja u Buenos Airesu
|-
! style="background:#e9e9e9;" | '''Godina'''
! style="background:#e9e9e9;" | '''Građevinske dozvole<br>(m<sup>2</sup>)'''
! style="background:#e9e9e9;" | Postotak stabmene izgradnje
|-
| style="background:#f0f0f0;" | 1994.
| style="background:#f0f0f0;" align=right|2&nbsp;228&nbsp;085
| style="background:#f0f0f0;" align=right|70,8
|-
| 1995.
|align=right|1&nbsp;157&nbsp;746
|align=right|57,3
|-
| style="background:#f0f0f0;" | 1996.
| style="background:#f0f0f0;" align=right|1&nbsp;266&nbsp;305
| style="background:#f0f0f0;" align=right|66,5
|-
| 1997.
|align=right|2&nbsp;154&nbsp;130
|align=right|65,0
|-
| style="background:#f0f0f0;" | 1998.
| style="background:#f0f0f0;" align=right|2&nbsp;236&nbsp;126
| style="background:#f0f0f0;" align=right|66,7
|-
| 1999.
| align=right|1&nbsp;736&nbsp;821
| align=right|69,0
|-
|style="background:#f0f0f0;"| 2000.
|style="background:#f0f0f0;" align=right|1&nbsp;636&nbsp;295
|style="background:#f0f0f0;" align=right|72,2
|-
| 2001.
| align=right|1&nbsp;027&nbsp;069
| align=right|59,2
|-
|style="background:#f0f0f0;"| 2002.
|style="background:#f0f0f0;" align=right|297&nbsp;867
|style="background:#f0f0f0;" align=right|71,8
|-
| 2003.
| align=right|1&nbsp;284&nbsp;977
| align=right|86,8
|-
|style="background:#f0f0f0;"| 2004.
|style="background:#f0f0f0;" align=right|1&nbsp;382&nbsp;557
|style="background:#f0f0f0;" align=right|84,3
|-
| 2005.
| align=right|2&nbsp;160&nbsp;872
| align=right|83,1
|-
|style="background:#f0f0f0;"| 2006.
|style="background:#f0f0f0;" align=right|3&nbsp;103&nbsp;450
|style="background:#f0f0f0;" align=right|86,0
|-
| 2007.
| align=right|3&nbsp;088&nbsp;901
| align=right|80,1
|-
|colspan=3 style="background:#e9e9e9;" align=center|<small><sup>1</sup>''Izvor: Gradske statistike''<ref name=city>{{Citiranje časopisa |url=http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&subtipopubli=&titulo=&anio=2008&mes= |accessdate=8. rujna 2009. |title=City of Buenos Aires Statistical Annual (2008) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090919193252/http://buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/buscador.php?tipopubli=4&subtipopubli=&titulo=&anio=2008&mes= |archivedate=19. rujna 2009. }}</ref></small>
|}
Buenos Aires je financijsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte [[Argentina|Argentine]]. [[Luka]] Buenos Airesa jedna je od najprometnijih u Južnoj Americi; plovne rijeke od Rio de la Plate povezuju luku sa sjeveroistokom Argentine, [[Brazil]]om, [[Urugvaj]]om, i [[Paragvaj]]om, što ju čini distibucijskim središtem za veliko područje jugoistočne regije [[Južna Amerika|kontinenta]].

Ekonomija u samome gradu, prema ''Gross Geographic Product'' (prilagođeno na kupovnu moć) iznosila je 84,7 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] (28&nbsp;200 po glavi stanovnika) 2006.,<ref name="BSAS23">;{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|title=Capítulo 9, Economía|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325001525/http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/sis_estadistico/anuario_2006/tomo1/09.pdf|archivedate=25. ožujka 2009.}}</ref> što je skoro četvrtina ukupne argentinske ekonomije.<ref name="BSAS24">{{Citiranje weba|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|title=Distribución del Valor Agregado Bruto  por jurisdicción y actividad económica Conciliación entre el PIB y la suma de los PGB Año 1993 - en miles de pesos a precios corrientes|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080313001135/http://www.mecon.gov.ar/secpro/dir_cn/documentos/producto_bruto_geografico.xls|archivedate=13. ožujka 2008.}}</ref> Metropolitanski Buenos Aires, tvori 13. najveću ekonomiju među svjetskim gradovima.<ref name="BSAS25">{{Citiranje weba|publisher=City Mayors|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005}}</ref> [[HDI|Ljudski razvojni indeks]] Buenos Airesa od 0,923 1998., jednako je visok prema međunarodnim standardima.<ref name="BSAS26">{{Citiranje weba|publisher=desarrollohumano.org.ar|url=http://web.archive.org/web/20071009140109/http://www.desarrollohumano.org.ar/IDHArgentina/98_nac/98_nac.html|title=INFORME ARGENTINO SOBRE DESARROLLO HUMANO 1998}}</ref>

[[Slika:Villa adelina ORBIS.jpg|mini|lijevo|180px|Tvornica ''ORBIS'', u Villa Adelina, Provincija Buenos Aires.]]
Uslužni sektor je vrlo razvijen, s 76% udjela u gradu (prema 59% za cijelu Argentinu).<ref name=city/> [[Oglašavanje|Reklamna industrija]] igra važnu ulogu u izvozu usluga na domaćem tržištu i u inozemstvu. Međutim, najveći su sektori: financijski, poslovni i tržište nekretnina s udjelom  u gradskoj ekonomiji od 31%. Financije su u Buenos Airesu posebno važne za argentinski bankarski sustav, s procijenjenom skoro polovicom nacionalnih bankovnih depozita i kredita.<ref name=city/>

Proizvodnja je međutim još vrlo značajna (16%), i koncentrirana većinom na jugu, te joj pogoduju visoka lokalna kupovna moć i obilje kvalificiranih radnika, kao i suradnja s vrlo razvijenom poljoprivredom i industrijom nedaleko samoga grada. Građevinarstvo je povijesno među najznačajnijim indikatorima stanja nacionalne ekonomije (''Vidi tablicu gore''), te je od 2006., izdano građevinskih dozvola za oko 3 milijuna m<sup>2</sup> godišnje.<ref name=city/>

Zapadno od Buenos Airesa je ''Pampa Húmeda'' ("vlažna Pampa"), najplodnija poljoprivredna regija Argentine gdje se uzgajaju [[pšenica]], [[soja]] i [[kukuruz]], za razliku od suhe južne Pampe poznate po [[Domaće govedo|govedarstvu]] i od nedavno po proizvodnji cijenjenih [[Vino|vina]]. Meso, mliječni proizvodi, žito, [[duhan]], [[vuna]] i koža prerađuju se ili proizvode u metropolitanskom području. Ostale su vodeće proizvodne aktivnosti automobilska industrija, naftne rafinerije, metaloprerađivačka, strojarska, tekstilna, kemijska industrija, te industrije odjeće i napitaka.

Gradski budžet, na prijedlog gradonačelnika Macrija 2009., uključuje 4,4 milijardi američkih dolara u prihodima i 4,6 milijardi u rashodima.<ref name="BSAS50">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/presupuesto2009/?menu_id=30948|title=Presupuesto 2009}}</ref> Grad se oslanja na lokalni dohodak i poreze na kapitalnu dobit za 61% prihoda, dok savezna podjela dohotka doprinosi 11%, porezi na vlasništvo 9% i na vozila 6%. Ostali prihodi uključuju korisničke honorare, globe i pristojbe igara na sreću. Grad odvaja 26% budžeta na obrazovanje, 22% na zdravstvo, 17% za javne službe i infrastrukturu, 16% za socijalne službe i kulturu, 12% za upravne troškove i 4% za provođenje zakona. Buenos Aires održava nisku stopu zaduženosti, te servisiranje duga zahtjeva manje od 3% budžeta.<ref name="BSAS27">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://estatico.buenosaires.gov.ar/areas/hacienda/pdf/2_mensaje_proy_2009.pdf |title=Mensaje dell Proyecto de Presupuesto General 2009}}</ref>

==Demografija==
:''Vidi još: [[Demografija Argentine]]''

===Popis stanovništva===
[[Slika:Population of Buenos Aires 1740-2010.png|lijevo|mini|180px|Rast stanovništva od 1740.]]
Prema popisu stanovništva iz 2001., u gradu i 31 susjednom okrugu živjelo je 12&nbsp;129&nbsp;819 stanovnika, što znači da svaki treći Argentinac živi u metropolitanskom Buenos Airesu.<ref name="BSAS5">{{Citiranje weba|publisher=INDEC|url=http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|title=Población total por sexo, razón de masculinidad y densidad de población, según provincia. Total del país. Año 2001|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091113154311/http://www.indec.mecon.ar/nuevaweb/cuadros/2/p020201.xls|archivedate=13. studenoga 2009.}}</ref> Gustoća stanovništva u Buenos Airesu je 13&nbsp;680 stanovnika na kvadratni kilometar, ali samo 2400 na km² u predgrađima. Rasna podjela grada je 88,9% [[Bijela rasa|bijelaca]], 7% [[Mestici|mestika]], 2,1% [[Azijci|azijaca]] i 2% [[Afro Argentinci|crnaca]].

Stanovništvo Buenos Airesa je, radi niske stope nataliteta i spore migracije prema predgrađima, od 1947. oko 3 milijuna. Okolni distrikti međutim, od tada su se povećali više nego peterostruko (na oko 10 milijuna stanovnika).<ref name="BSAS5"/>

Popis 2001., prikazao je relativno stariju populaciju: sa 17% stanovnika ispod 15 godina starosti, i 22% iznad 60 godina, stanovništvo Buenos Airesa ima dobnu strukturu sličnu mnogim [[Europa|europskim]] gradovima, te je starije je u odnosu na Argentince u cjelini (od koji je 28% ispod 15 godina i 14% iznad 60).<ref name="BSAS6">{{Citiranje weba|publisher=INDEC|url=http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|title=INDEC Censo 2001|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101113144456/http://www.indec.gov.ar/webcenso/index.asp|archivedate=13. studenoga 2010.}}</ref>

Dvije trećine gradskih stanovnika živi u stambenim zgradama i 30% u obiteljskim kućama, dok 4% živi u neprikladnim stambenim prostorima. Prema podacima o prihodima, 2007. 8,4% gradskog stanovništa živjelo je ispod stope siromaštva, ili 20,6% uključujući i metropolitansko područje. Međutim, procjene iz 2009. prikazuju da u metropolitanskom Buenos Airesu preko 4 milijuna ljudi živi u siromaštvu.<ref name="BSAS7">{{Citiranje weba|publisher=MercoPress.|url=http://en.mercopress.com/2009/06/19/four-million-live-in-poverty-in-metropolitan-buenos-aires|title=Four million live in poverty in metropolitan Buenos Aires}}</ref>

1,2 milijuna zaposlenih gradskih stanovnika 2001.<ref name="BSAS51">{{Citiranje weba|publisher=Buenos Aires Herald|url=http://www.buenosairesherald.com/PrintedEdition/View/7075|title=The squandered stimulus}}</ref> bilo je većinom zaposleno u sektoru usluga, posebno u socijalnim službama (25%), trgovini i turizmu (20%) i poslovnim i financijskim uslugama (17%), dok sektor proizvodnje zapošljava 10%. Unatoč ulozi glavnog grada Argentine, javna uprava zapošljava samo 6% zaposlenih.

===Podrijetlo===
:''Vidi još: [[Imigracija u Argentini]]''

[[Slika:Hotel Inmigrantes Buenos Aires.jpg|mini|180px|Bivši hotel za imigrante  u luci Buenos Airesa (''Hotel de los Inmigrantes''), danas muzej imigracije.]]
[[Slika:Non-native population in Argentina.png|mini|180px|Udio alohtone populacije u Argentini, u godinama popisa stanovništva.]]
[[Slika:Facade BA Metropolitan Church.jpg|mini|180px|Metropolitanska katedrala.]]
Većina ''portenosa'' je europskog podrijetla, s [[Italija|talijanskim]] i [[Španjolska|španjolskim]] podrijetlom kao najčešćim iz [[Talijanske regije|regija]] [[Kalabrija|Kalabrije]], [[Ligurija|Ligurije]], [[Pijemont]]a, [[Lombardija|Lombardije]] i grada [[Napulj]]a, te [[Španjolske autonomne zajednice|španjolskih regija]] [[Galicija, Španjolska|Galicije]], [[Asturija|Asturije]], i [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]].

Druga europska porijekla uključuju [[Njemačka|njemačko]],<ref name="BSAS13">{{Citiranje weba|publisher=Dickinson College|url=http://www.dickinson.edu/departments/amos/mosaic01pat/projectsGermansKorell.html|title=German Immigration in Argentina}}</ref> [[Grčka|grčko]], [[Irska|irsko]], [[portugal]]sko, [[Francuska|francusko]], [[Hrvatska|hrvatsko]],<ref name="BSAS12">{{Citiranje weba|publisher=casahistoria.net|url=http://www.casahistoria.net/easteurope.htm|title=A different kind of multinational: Immigrants to Argentina from Eastern Europe}}</ref> [[Engleska|englesko]] i [[Wales|velško]]. 1990-ih bio je manji val imigracije iz [[Rumunjska|Rumunjske]]<ref name="BSAS12"/> i [[Ukrajina|Ukrajine]].<ref name="BSAS12"/> Postoji [[Kreoli|Kreolska]] manjina koja datira iz španjolskih kolonijalnih vremena. Populacija Kreola i španjolsko-domorodačkih [[Mestici|Mestika]], porasla je od druge polovice 20. stoljeća većinom kao posljedica imigracija iz [[Bolivija|Bolivije]], [[Peru]]a i [[Paragvaj]]a.

Utjecajne [[Sirija|sirijsko]]-[[libanon]]ske i [[Armenija|armenske]] zajednice imaju istaknuto mjesto u trgovačkom i javnom životu od početka 20. stoljeća.

[[Židovi|Židovska]] zajednica u Velikom Buenos Airesu ima oko 250 000, te je najveća u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Većinom su sjeverno i istočno europskog podrijetla (Aškenazi), uglavnom [[Rusi|ruski]], njemački i poljski Židovi, sa znatnim [[Sefardi|sefardskim]] manjinama, većinom sirijskih Židova.<ref name="BSAS14">{{Citiranje weba|publisher=by Rebecca Weiner|url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/vjw/Argentina.html|title=The Virtual Jewish History Tour Argentina}}</ref>

Prva veća [[Azija|azijska]] zajednica u Buenos Airesu bila je [[japan]]ska, većinom s [[Okinawa|Okinawe]]. Tradicionalno, Japanci-Argentinci bili su poznati kao uzgajivači [[Cvijet|cvijeća]]; dok je u samome gradu postojao japanski kvazi-monopol na kemijsko čišćenje. Kasnije generacije proširile su aktivnosti na sva polja ekonomskih djelatnosti. Počevši od 1970-ih, postojao je znatan priliv imigracije iz [[Kina|Kine]] i [[Koreja|Koreje]], s potonjima poznatim većinom po malim obiteljskim supermarketima.

====Britanski i američki iseljenici====
Od 2004. u porastu je broj [[SAD|američkih]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] državljana koji se iseljavaju u Buenos Aires, vjerojatno radi nižih troškova života, s mnogima koji su započeli poslovne aktivnosti.<ref name="BSAS15">{{Citiranje weba|publisher=Smithsonian.com|url=http://www.smithsonianmag.com/travel/Hola-Buenos-Aires.html|title=Buenos Aires: a City's Power and Promise}}</ref>

===Religija===
Većina stanovnika je [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličke]] vjeroispovjesti, premda je više istraživanja kroz prošla desetljeća izazvalo predodžbu da je manje od 20% aktivnih.<ref name="BSAS16">{{Citiranje weba|publisher=Clarín|url=http://www.clarin.com/diario/2008/08/27/um/encuesta1.pdf|title=PRIMERA ENCUESTA SOBRE CREENCIAS Y ACTITUDES RELIGIOSAS EN ARGENTINA}}</ref> Buenos Aires je sjedište rimokatoličkog [[metropolit]]a (katolički ''primas'' Argentine), do ožujka 2013. funkciju je obnašao kardinal [[Franjo I., papa|Jorge Bergoglio (trenutni papa Franjo I.)]]. Postoje i [[Protestantizam|protestantske]], [[Pravoslavlje|pravoslavne]], [[Judaizam|židovske]] ([[Templo Libertad]]) i [[Islam|muslimanske]] manjine.

==Uprava==
===Struktura vlasti===
[[Slika:Jefatura de Gobierno-Buenos Aires.jpg|mini|180px|Sjedište gradske vlasti (''Jefatura de Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires'').]]
Izvšna vlast [[grad]]a je Šef vlade (''"Jefe de Gobierno"''), biran na direktnim izborima na četverogodišnji mandat, koji predsjeda 60-članoj legislaturi.

Svaki član legislature biran je na mandat u trajanju od četiri godine; polovica legislature obnavlja se svake dvije godine. Izbori koriste [[D'Hondtov sustav]] proporcionalnog predstavništva. Sudska vlast sastoji se od Vrhovnog suda pravde (''Tribunal Superior de Justicia''),<ref name="BSAS53">{{Citiranje weba|publisher=TSJ|url=http://www.tsjbaires.gov.ar/tsj/index.asp|title=Tribunal Superior de Justicia}}</ref> Sudskog savjeta (''Consejo de la Magistratura''),<ref name="BSAS54">{{Citiranje weba|publisher=CMCABA|url=http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|title=Consejo de la Magistratura|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081015001638/http://cmcaba.jusbaires.gov.ar/|archivedate=15. listopada 2008.}}</ref> Javnog ministarstva i drugih gradskih sudova.

[[Pravo|Pravno]] gledano, grad uživa manju autonomiju od [[Pokrajina|provincija]]. Nacionalno sudstvo određuje autonomiju gradskog sudstva u skladu s [[Običajno pravo|običajnim pravom]], dok nacionalna izvršna vlast kontrolira gradsku [[policija]].

Počevši od 2007., grad se upustio u novu shemu decentralizacije, s kreiranjem novih općina (''comunas'') kojima upravlja sedmeročlana izabrana komisija.

===Nacionalno predstavništvo===
Buenos Aires u argentinskom senatu zastupaju tri senatora (prosinca 2007: María Eugenia Estenssoro, Samuel Cabanchik i Daniel Filmus<ref name="BSAS4">{{Citiranje weba|publisher=Honorable Senado de la Nación Argentina|url=http://www.senado.gov.ar/web/senadores/senadores.php|title=Senadores}}</ref>). Građani Buenos Airesa također biraju 25 nacionalnih zastupnika u argentinski zastupnički dom.

== Obrazovanje ==
[[Slika:Delantales blancos 2.jpg|mini|180px|Općeprisutne bijele odore učenika u državnim školama nacionalni su simbol obrazovanja.]]
:''Vidi još: [[Obrazovanje u Argentini]]''
===Osnovno obrazovanje===
Osnovno obrazovanje sadrži prva dva kruga Temeljnog generalnog obrazovanja (''Educación General Básica'' EGB), razrede 1-6. Radi sistema koji je bio na snazi do 1995., (7 godina osnovne škole plus 5 ili 6 srednje škole), osnovne škole nudile su razrede 1-7. Premda se većina škola već adaptirala u sustav s 8. i 9. razredom, druge su odabrale ukinuti 7. razred, prisiljavajući učenike da treći krug dovrše u drugoj instituciji.

===Srednje obrazovanje===
Srednje obrazovanje u Argentini naziva se ''Polimodal'' ("polymodal", znači da postoji više načina ili oblika), jer učenicima omogućava da odaberu svoju orijentaciju. ''Polimodal'' još nije obavezna ali je dovršenje neophodno za upis u koledže u cijeloj zemlji. ''Polimodal'' je uobičajeno trogodišnja škola, premda neke škole imaju i četvrtu godinu.

Suprotno promjenama u osnovnim školama, većina je srednjih škola u Argentini sadržila 8. i 9 . razrede, plus ''Polimodal'' (stara srednja), ali tada je započela promjena s prihvaćanjem također i učenika 7. razreda, omogućivši im na taj način da zadrže iste razredne kolege tijekom cijelog trećeg kruga EGB.

[[Slika:Facultad de Derecho - Hall central - UBA.jpg|mini|180px|Glavni hol pravnog fakulteta na univerzitetu u Buenos Airesu.]]
Prosinca 2006., zastupnički dom Argentinskog kongresa izglasao je novi zakon o nacionalnom obrazovanju obnovivši stari sustav osnovne i srednje škole, učinivši srednje obrazovanje obaveznim , što je prinudno obrazovanje produžilo na 13 godina. Vlada se obavezala primijeniti zakon postepeno, počevši od 2007.<ref name="BSAS29">{{Citiranje weba|publisher=Clarín|url=http://www.clarin.com/diario/2006/12/14/um/m-01327811.htm|title=Diputados sancionó la nueva Ley de Educación}}</ref>

===Koledži===
Postoje mnogi državni, poreznim sustavom financirani univerziteti u Argentini, kao i privatni univerziteti. [[Univezitet u Buenos Airesu]],<ref name="BSAS55">{{Citiranje weba|publisher=UBA|url=http://www.uba.ar/homepage.php|title=Univesidad de Buenos Aires}}</ref> jedna je od vrhunskih obrazovnih institucija u Južnoj Americi, te je do sada stvorio pet [[Nobelova nagrada|Nobelovih nagrada]] i omogućio besplatno obrazovanje za studente iz cijeloga svijeta. Također, Buenos Aires je istaknuti centar za [[Psihoanaliza|psihoanalizu]], posebno [[Jacques Lacan|Lacanove]] škole.

== Promet ==
[[Slika:Buenos_Aires_-_Subte_-_Emilio_Mitre_1.jpg|mini|180px|Metro u Buenos Airesu (''Subte'').]]
[[Slika:Colectivo_de_buenos_aires.JPG|mini|180px|Gradski autobus (''Collectivo'').]]
[[Slika:Buenos_Aires_-_Retiro_-_Retiro_Mitre_2.jpg|mini|180px|Željeznička stanica ''Retiro''.]]
[[Slika:Avenida General Paz entre Cabildo y Panamericana.jpg|mini|180px|''Avenida General Paz''.]]
[[Datoteka:199 - Buenos Aires - Aéroport international Ezeiza - Janvier 2010.jpg|mini|180px|Zračna luka ''Ministro Pistarini'' (''Ezeiza'').]]
Javni prijevoz u Buenos Airesu temelji se na [[autobus]]ima, [[metro]]u i [[tramvaj]]u. Autobus je  najrašireniji i nakorišteniji oblik javnog transporta, te u gradu djeluje oko 140 linija (''Colectivos''),<ref name="BSAS56">{{Citiranje weba|publisher=xcolectivo.com.ar|url=http://www.xcolectivo.com.ar/colectivo/|title=Líneas de Colectivos de Capital Federal y Gran Buenos Aires}}</ref> kojima upravljaju zasebne privatne kompanije. 2009. je uvedena elektronička naplata karata. Na ulicama također, u svako doba vozi 40&nbsp;000 crno-žutih [[taxi]]ja.<ref name="BSAS57">{{Citiranje weba|publisher=buenosaires-argentina.com|url=http://www.buenosaires-argentina.com/transportation/taxis.html|title=Buenos Aires Taxis}}</ref>

Metro u Buenos Airesu, lokalno poznat kao ''subte'' (od špa. ''"subterráneo"'' - podzemni), otvoren je 1913., te je najstarija podzemna željeznica na [[Južna polutka|južnoj polutci]] i u hispanofonskim zemljama. Sustav ima šest linija, označenih slovima od A do E i H, s 74 stanica i više od 50 kilometara [[Željeznička pruga|pruge]].<ref name="BSAS58">{{Citiranje weba|publisher=Subte|url=http://www.subte.com.ar/mapas/subte.asp|title=Mapa subte}}</ref> Dnevni promet je oko 1,7 milijuna putnika.<ref name="BSAS59">{{Citiranje weba|publisher=villaurquizacrece.com|url=http://villaurquizacrece.com/component/k2/itemlist/tag/Subte|title=Subte Record Transporta 1.7 millones de Personas a Dia}}</ref> U tijeku je program produženja aktualnih linija i izgradnje nove linije na ruti sjever-jug, što će ukupnu dužinu tračnica povećati na 89&nbsp;km.<ref name="BSAS44">{{Citiranje weba|publisher=La Foret|url=http://www.f.com.ar/more.html|title=Transportation}}</ref>

Buenos Aires je imao vrlo veliku mrežu tramvajskih linija s 857&nbsp;km tračnica, koja je demontirana 1960-ih radi preorjentiranja na autobuse. Ponovo je uveden u promet 1987., te je trenutno je u tijeku proces proširenja linija. 2008., uvedena je linija u Puerto Madero, koja će biti produžena do ''Estación Buenos Aires'' u četvrti Barracas.

[[Željeznica]] se sastoji od linija ''Sarmiento, Miter, Belgrano Norte, Belgrano Sur, Roca, San Martín'' i ''Urquiza'', s ukupno četiri željeznička terminala: ''Retiro'' (FCGSM, FCGBM i FCGMB), ''Constitución'' (FCGR), ''Once'' (FCDFS) i ''Federico Lacroze'' (FCGU). Željeznicu svakodnevno koristi više od 1,3 milijuna putnika iz provincije zaposlenih u Buenos Airesu. Na željezničkim stanicama također postoji i veza s metroom, što omogućava brži protok putnika u sve zone Buenos Airesa. U planu je i izgradnja [[Vlak velikih brzina|brze željeznice]] između Buenos Airesa, [[Rosario (Argentina)|Rosaria]] i [[Córdoba (Argentina)|Córdobe]], s brzinama do 320&nbsp;km/h.<ref name="BSAS35">{{Citiranje weba|publisher=Railway Gazette|url=http://web.archive.org/web/20071023213711/http://www.railwaygazette.com/news_view/article/2007/08/7661/argentina_sets_a_new_course.html|title=Argentina sets a new course}}</ref> Projekt je trenutno u stanju mirovanja radi financijske krize, ali u francuskom [[Alstom]]u, jednom od glavnih izvođača, izražavaju optimizam u vezi ostvarivanja projekta u budućnosti.<ref name="BSAS60">{{Citiranje weba|publisher=Railway Gazette|url=http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view//pointers-february-2009.html|title=Pointers February 2009}}</ref>

Glavni terminal međugradskih autobusa nalazi se pokraj željezničke stanice ''Retiro'', s polascima za sve krajeve Argentine i susjedne zemlje.

Grad ima četiri prilaza [[Autocesta]]ma, autocestom Buenos Aires - La Plata, Ricchieri, istočni prilaz i sjeverni prilaz. 1930-ih i 1940-ih izgrađena je, i 1996. modernizirana, kružna autocesta ''Avenida General Paz'', koja prati granice grada na zapadu i jugu. Autoceste s naplatom otvorene kasnih 1970-ih omogućavaju brzi prilaz gradu, te ih dnevno koristi preko milijun vozila.<ref name="BSAS33">{{Citiranje weba|publisher=Ministerio de Economía y Finanzas Públicas|url=http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|title=Estadísticas de Servicios Públicos 2004=100|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090920005341/http://www.mecon.gov.ar/download/infoeco/actividad_ied.xls#'1.10|archivedate=20. rujna 2009.}}</ref> U Buenos Airesu je registrirano preko 1,8 milijuna vozila, što je skoro petina svih vozila u Argentini.<ref name="BSAS32">{{Citiranje weba|publisher=DNRPA|url=http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|title=COMPARACION DEL PARQUE REGISTRAL DISPUESTO POR PROVINCIAS AL 31/12/08 Y 31/12/07|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090603095216/http://www.dnrpa.gov.ar/bolesta1/boletin1021/Pagina%203.htm|archivedate=3. lipnja 2009.}}</ref>

Međunarodni aerodrom [[Zračna luka Ministro Pistarini-Buenos Aires|Ministro Pistarini]] (''Aeropuerto Internacional Ministro Pistarini''), poznat i kao ''"Aeropuerto de Ezeiza"'', po mjestu [[Ezeiza]] u zoni Velikog Buenos Airesa gdje se nalazi, sjedište nacionalne avio-kompanije [[Aerolíneas Argentinas]], povezan je s destinacima na pet kontinenata ([[Afrika]], [[Amerika]], [[Azija]], [[Europa]] i [[Oceanija]]). Aerodrom ''Jorge Newbery'', lociran u četvrti ''Palermo'', koristi se osim letova za Montevideo i Asunción, samo za domaće linije, dok se manji aerodrom ''San Fernando'' koristi samo za generalno zrakoplovstvo.

[[Luka]] Buenos Airesa, s 470 [[Hektar|ha]] površine i 5600 m obale, najveća je u zemlji i tradicionalno glavni morski pristup Argentini, kroz koju prolazi 70% uvoza i 40% ukupnog nacionalnog [[izvoz]]a. Pristup brodovima kroz estuarij La Plate održava se stalnim jaružanjem kanala. U sezoni krstarenja (studeni - travanj) kroz putnički terminal ''Terminal de Pasajeros Benito Quinquela Martín'' godišnje prođe oko 100&nbsp;000 putnika. Također, kompanija ''Buquebus'' održava [[trajekt]]ne linije između Buenos Airesa i većih gradova Urugvaja (Colonia del Sacramento, Montevideo i Punta del Este), s više od 2,2 milijuna putnika godišnje.

== Zdravstvo ==
Sustav javne zdrastvene zaštite pokriva 21,9% stanovništva. U Buenos Airesu nalaze se 34 bolničke ustanove s besplatnom zdrastvenom zaštitom, s 55,6% pacijenata iz Buenos Airesa, 41,2% iz provincije Buenos Aires i 3,2% iz drugih lokacija. Sustav se sastoji od centara primarne zdrastvene zaštite, kvartovskih zdrastvenih centara i obiteljskih [[liječnik]]a. U zdrastvenim centrima djeluju između ostalih i [[Pedijatrija|pedijatri]], psiholozi i socijalni radnici, radi implementacije raznih preventivnih programa. Kvartovski zdrastveni centri (''Los Centros Médicos Barriales'', CMB) djeluju s istim ciljem njege i prevencije, ali su usmjereni na rizične društvene sektore. Obiteljski liječnici djeluju u svojim privatnim [[ordinacija]]ma.

U gradu također djeluju mnoge privatne [[Klinika|klinike]] i ordinacije, među kojima se između ostalih ističu Talijanska bolnica (''Hospital Italiano''), Švicarsko-Argentinsko rodilište (''Clínica y Maternidad Suizo Argentina''),<ref name="BSAS45">{{Citiranje weba|publisher=CYMSA|url=http://www.cymsa.com.ar/frontend/|title=Clínica y Maternidad Suizo Argentina}}</ref> Univerzitetska bolnica fondacije Favaloro (''Hospital Universitario de la Fundación Favaloro''), Centar zdrastvenog obrazovanja i istraživanja Klinika "Norberto Quirno" (''Centro de Educación Médica e Investigaciones Clínicas "Norberto Quirno"'' CEMIC), Fondacija za borbu protiv neuroloških bolesti djece (''Fundación para la Lucha contra las Enfermedades Neurológicas de la Infancia'' FLENI).

== Međunarodni odnosi ==
Grad Buenos Aires kroz povijest je održavao više bratimljenja s gradovima na raznim kontinentima, zajedno s nekoliko regija i autonomnih zajednica:<ref name="BSAS36">{{Citiranje weba|publisher=Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires|url=http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|title=Lista de hermanamientos y convenios|accessdate=8. rujna 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060627170429/http://www.buenosaires.gov.ar/areas/internacionales/docs/convenios_hermanamientos.pdf?menu_id=14807|archivedate=27. lipnja 2006.}}</ref>

{| 
| valign = "top" |
* {{ZD|P|PER}} [[Aguas Calientes]], [[Peru]]
* {{ZD|P|PAR}} [[Asunción]], [[Paragvaj]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Almería]], [[Španjolska]] (2008.)
* {{ZD|G|GRČ}} [[Atena (grad)|Atena]], [[Grčka]] (1992.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Barranquilla]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|S|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] (1990.)
* {{ZD|N|NJE}} [[Berlin]], [[njemačka]] 
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Bilbao]], [[Španjolska]] (1992.)
* {{ZD|K|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]] (1986.)
* {{ZD|B|BRA}} [[Brasilia]], [[Brazil]] (1986., 1997.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Cádiz]], [[Španjolska]] (1975.),
* {{ZD|I|ITA}} [[Cagliari]], [[Italija]]
* {{ZD|J|JAR}} [[Cape Town]], [[Južna Afrika]]
* {{ZD|V|VEN}} [[Caracas]], [[Venezuela]]
* {{ZD|M|MEX}} [[Ciudad de México]], [[Meksiko]]
* {{ZD|M|MEX}} [[Cuernavaca]], [[Meksiko]]
* {{ZD|P|PER}} [[Cusco]], [[Peru]] (1986.)
* {{ZD|S|SIR}} [[Damask]], [[Sirija]] (1989.) 
* {{ZD|A|ARM}} [[Erevan]], [[Armenija]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Ferrara]], [[Italija]] (2004.)
* {{ZD|I|ITA}} [[Genova]], [[Italija]] (1991.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Guadix]], [[Španjolska]] (1987.)
* {{ZD|K|KUB}} [[Havana]], [[Kuba]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Jeruzalem]], [[Izrael]]
* {{ZD|E|EGI}} [[Kairo]], [[Egipat]] (1992.)
* {{ZD|U|UKR}} [[Kijev]], [[Ukrajina]] (1993.)
* {{ZD|B|BOL}} [[La Paz]], [[Bolivija]] 
* {{ZD|P|PER}} [[Lima]], [[Peru]] (1983.)
* {{ZD|P|POR}} [[Lisabon]], [[Portugal]]
* {{ZD|U|UK}}  [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Lucca]], [[Italija]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]] (1975.)
* {{ZD|N|NIK}} [[Managua]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Medellín (Antioquia, Kolumbija)|Medellín]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Miami]], [[SAD|Sjedinjene Države]] (1978.)
* {{ZD|I|ITA}} [[Milano]], [[Italija]]
* {{ZD|U|URU}} [[Montevideo]], [[Urugvaj]] (1975.)
| valign="top" |
* {{ZD|R|RUS}} [[Moskva]], [[Rusija]] (1990.)
* {{ZD|I|ITA}} [[Napoli]], [[Italija]] (1990.)
* {{ZD|S|SAD}} [[New York]], [[SAD|Sjedinjene Države]]
* {{ZD|J|JAP}} [[Osaka]], [[Japan]] (1990.)
* {{ZD|K|KAN}} [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]], [[Kanada]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Oviedo]], [[Španjolska]] (1982.)
* {{ZD|P|PAN}} [[Panama]], [[Panama]] 
* {{ZD|F|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]] (grad partner)
* {{ZD|K|KIN}} [[Peking]], [[Kina]] (1991., 1993.)
* {{ZD|B|BRA}} [[Porto Alegre]], [[Brazil]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Prag]], [[Češka]] (1992.)
* {{ZD|E|EKV}} [[Quito]], [[Ekvador]]
* {{ZD|I|ISL}} [[Reykjavik]], [[Island]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] (1996.)
* {{ZD|I|ITA}} [[Rim]], [[Italija]]
* {{ZD|N|NIZ}} [[Rotterdam]], [[Nizozemska]] (1990.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Salamanca]], [[Španjolska]] (2006.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Santa Cruz de La Palma]], [[Španjolska]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Santiago de Chile]], [[Čile]] (1992.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Santiago de Compostela]], [[Španjolska]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|B|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]] (1999.)
* {{ZD|J|JKO}} [[Seul]], [[Južna Koreja]] (1992.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Sevilla]], [[Španjolska]] (1976.)
* {{ZD|B|BOL}} [[Tarija]], [[Bolivija]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Toulouse]], [[Francuska]] (1990.)
* {{ZD|P|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]] (1992.)
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Vigo]], [[Španjolska]] (1992.)
* {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]

Regije, savezne države i autonomne zajednice<br>bratimljene s Buenos Airesom:

* {{ZD|A|ANDA}} [[Andaluzija]], [[Španjolska]] (2001.)
* [[Slika:Flag of Basilicata.svg|20px]] [[Basilicata]], [[Italija]]
* [[Slika:Flag of Calabria.svg|20px]] [[Kalabrija]], [[Italija]] (1987.)
* [[Slika:Flag of Galicia.svg|20px|]] [[Galicija, Španjolska|Galicija]], [[Španjolska]] (1998.)
* [[Slika:Flag of New Jersey.svg|20px]] [[New Jersey]], [[SAD|Sjedinjene Države]]
* [[Slika:Flag of Ohio.svg|20px]] [[Ohio]], [[SAD|Sjedinjene Države]]
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Buenos Aires}}
{{wikivoyage}}
* [http://www.buenosaires.gov.ar/ Službena stranica ] ''Gobierno de la Ciudad de Buenos Aires''
* [https://web.archive.org/web/20060418204403/http://www.bue.gov.ar/home/index.php?&lang=en Službena stranica posvećena turizmu u Buenos Airesu ] ''Turismo Bs As''
* [http://www.mapabsas.com/ Plan Buenos Airesa - mapabsas.com ] 
* [https://web.archive.org/web/20060418074802/http://www.buenosaires.com/ buenosaires.com ]
* [http://www.buenosaires-argentina.com/ buenosaires-argentina.com ]

{{Argentinske pokrajine}}
{{Svjetska prijestolnica knjige}}

[[Kategorija:Buenos Aires| ]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Južnoj Americi]]