Vidi kôd stranice Bratunac

{{Općina BiH RS |
ime = Bratunac |
centar = Bratunac |
načelnik = Srđan Rankić |
površina = 293 |
stanovništvo = 33.619 (1991.) |
gustoća = 71 |
}}
Općina '''Bratunac''' je smještena u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Unutar granica entiteta Republika Srpska (BiH) općina graniči s općinama [[Zvornik]], [[Srebrenica]] i [[Vlasenica]], a rijekom [[Drina|Drinom]] u dužini od 68 km graniči sa Republikom [[Srbija|Srbijom]]. U općini postoji 15 mjesnih zajednica s ukupno 20.800 stanovnika.

Prije rata nacionalni sastav stanovništva je bio: 66% [[Bošnjaci]], 32% [[Srbi]], ostali 2%. Stanovništvo danas, je izmjenjeno zbog raseljavanja mnogih osoba, te većinu stanovnika danas čine Srbi.
Općina pripada entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

Bratunac pripada katoličkoj župi Zvornik-Srebrenica, čiji župnik pohodi ovu župu. Broj katolika vrlo je mali. 31. prosinca 2014. bilo je 7 domaćinstava s 21 katolikom.,<ref name="kczs-zvornik">[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)</ref> 
<!-- ima još na bs. -->

== Zemljopis ==
Smješten u dolinskom proširenju rijeke Drine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/13465/ Proleksis enciklopedija] ''Bratunac'' Objavljeno: 22. lipnja 2012.</ref>

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bratunac}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Bratunac imala je 33.619 stanovnika, raspoređenih u 50 naselja.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Bratunac'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani''' 
|21.535 (64,05%) 
|17.349 (57,19%)
|13.428 (50,64%)
|-
|'''Srbi''' 
|11.475 (34,13%) 
|12.055 (39,74%)
|12.820 (48,35%)
|-
|'''Hrvati'''
|40 (0,11%)
|41 (0,13%)
|50 (0,18%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|223 (0,66%)
|545 (1,79%)
|15 (0,05%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|346 (1,02%)
|343 (1,13%)
|200 (0,75%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''33.619'''
|'''30.333'''
|'''26.513'''
|}

====Bratunac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bratunac'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|4.311 (56,02%)
|2.715 (49,22%)
|1.210 (44,55%) 
|-
|'''Srbi''' 
|3.037 (39,46%)
|2.308 (41,84%)
|1.406 (51,76%) 
|-
|'''Hrvati'''
|32 (0,41%)
|31 (0,56%)
|32 (1,17%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|159 (2,06%)
|312 (5,65%)
|1 (0,03%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|156 (2,02%)
|149 (2,70%)
|67 (2,46%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''7.695'''
|'''5.515'''
|'''2.716'''
|}

== Naseljena mjesta ==

[[Abdulići]], [[Banjevići]], [[Biljača]], [[Bjelovac (Bratunac, BiH)|Bjelovac]], [[Blječeva]], [[Boljevići (Bratunac, BiH)|Boljevići]], [[Brana Bačići]], [[Bratunac]], [[Dubravice (Bratunac, BiH)|Dubravice]], [[Fakovići]], [[Glogova (Bratunac, BiH)|Glogova]], [[Hranča]], [[Hrnčići]], [[Jagodnja (Bratunac, BiH)|Jagodnja]], [[Jaketići]], [[Jelah (Bratunac, BiH)|Jelah]], [[Ježeštica]], [[Joševa (Bratunac)|Joševa]], [[Konjevići (Bratunac, BiH)|Konjevići]], [[Krasanovići]], [[Kravica (Bratunac, BiH)|Kravica]], [[Lipenovići]], [[Loznica (Bratunac, BiH)|Loznica]], [[Magašići]], [[Mihaljevići (Bratunac, BiH)|Mihaljevići]], [[Mlečva]], [[Mratinci]], [[Oćenovići]], [[Opravdići]], [[Pirići (Bratunac, BiH)|Pirići]], [[Pobrđe (Bratunac, BiH)|Pobrđe]], [[Pobuđe]], [[Podčauš]], [[Polom]], [[Rakovac (Bratunac, BiH)|Rakovac]], [[Repovac]], [[Sikirić]], [[Slapašnica]], [[Stanatovići]], [[Suha (Bratunac, BiH)|Suha]], [[Šiljkovići]], [[Tegare]], [[Urkovići]], [[Vitkovići (Bratunac, BiH)|Vitkovići]], [[Voljavica]], [[Vraneševići]], [[Zagoni (Bratunac, BiH)|Zagoni]], [[Zalužje (Bratunac, BiH)|Zalužje]], [[Zapolje (Bratunac, BiH)|Zapolje]] i [[Žlijebac]].

== Uprava ==

Načelnik općine:  Nedeljko Mlađenović,dipl.ing. strojarstva

== Povijest ==
Područje Bratunca naseljeno je još u prapovijesti. Brojne nekropole s humkama. 

=== Rimsko doba ===
Ostalo je obilato spomenika iz [[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|rimskog]] doba, poput lokaliteta Gradovi u Voljavici, što upućuje na pretpostavku da je na mjestu Bratunca bio rimski grad ili važni javni objekt, poput [[rimski logor|rimskog logora]], i da je ulazilo u sastav rudarskog područja Argentarie. Slavna rimska [[Argentaria]] bila je na mjestu kasnijeg srednjovjekovnog Bratunca ili u njegovoj okolici.

=== Srednji vijek ===
==== Predturska vremena ====
Na raznim lokalitetima brojni [[stećci]] iz srednjeg vijeka. [[1333.]] ovdje je zabilježena [[carinarnica]]. U ovo se vrijeme spominje i [[crkva sv. Marije u Bratuncu|crkva-samostan sv. Marije]], koja je bila i crkva naseobine katolika [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], koji su u [[Podrinje|Podrinju]] na području Bratunca imali nekoliko naselja. Katolički svećenici ove crkve činila su posebnu [[bratovština|bratovštinu]] po kojoj je vjerojatno nastalo ime Bratunac. Pučka etimologija izvodi ime po tome da je ovdje neki važni beg zvao svog sina od sestre "hodi amo, dajdži moj bratunac" (sin od sestre - bratanac - bratunac).

U povijesnim dokumentima prvi spomen [[1381.]] godine. Vrela ga navode kao mjestance kroz koje je preko srednjovjekovnog naselja Crnče vodi put iz Bosne u Srbiju (Cerca pireglo de Bratunac).  Kao selo spominje se [[1391.]] godine.
Bratunac se spominje kao selo i [[1399.]] godine, i u njemu parokijalna katolička crkva sv. Marije.<ref name=Vego>''Naselja bosanske srednjovjekovne države'', Marko Vego, Svjetlost, Sarajevo, 1957., str. 19</ref> 

Do turskih osvajanja bratunački kraj crkveno pripadao ujedinjenoj [[Bosanska vikarija|Bosanskoj vikariji]]. U vremenu prije turskih upada i osvajanja Bosne, istočna Bosna imala je najviše katoličkih samostana baš uz samu Drinu, ali i sa srbijanske strane Drine. Iz toga vremena dokumentirani su crkve i samostani u [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici|Srebrenici]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|Zvoniku]], Solima (kasnije osmanskog imena Tuzla), [[Franjevački samostan Gradovrh|Gradovrhu]] i Labu kod Soli, Teočaku, [[franjevački samostan Svete Marije u Polju|Svetoj Mariji kod Bijeljine]], [[franjevački samostan u Bijeljini|Bijeljini]]<ref name="HOP-jedinstvena bosanska vikarija"/>, Bratuncu.<ref name="svi arheološki nalazi">[https://www.hop.com.hr/2016/08/04/svi-arheoloski-nalazi-i-ostaci-srednjovjekovne-bosne-i-hercegovine-nose-zapadne-i-hrvatske-oznake-i-odlike/ HOP - nezavisni news portal] Dragan Ilić: ''Svi arheološki nalazi i ostaci srednjovjekovne Bosne i Hercegovine nose zapadne i hrvatske oznake i odlike'', 4. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. ožujka 2017.)</ref>

==== Turska vremena ====
U osmanskim vremenima spominje se u dvjema nahijama, ali nije moguće precizirati koja je prava. Nahija Budimir 1519., 1533., 1548. i selo Bratina. Ime se vjerojatno odnosi na Bratunac, jer nijedno drugo selo nije zabilježeno pod tim imenom u 16. stoljeću u okviru ove nahije. Druga nahija Srebrenica Bratova (Bratovo) možda se također odnosi na Bratunac: "1548. godine zabilježena je jedna baština koja je bila u posjedu popova iz crkve sv. Marije iz Srebrenice".

Osmanska državna politika davala je povlašteni status pravoslavnoj Crkvi, koja je to obilato koristila za pritisak na Hrvate katolike. U srednjem Podrinju bilo je mnogo prelazaka katoličkih Hrvata na pravoslavlje, oko [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Zvornik|Zvonika]] i Bratunca. Do konca 16. i 17. stoljeća mnogi su ovdašnji Hrvati katolici nestali, zbog velikog egzodusa, masovno protjeranih,  pobijenih, a preživjeli su nasilno prevedeni na drugu vjeru, na islam, a oni siromašniji na pravoslavlje.<ref name="svi arheološki nalazi"/> Dio protjeranih podrinjskih Hrvata iz Zvornika, Srebrenice i Bratunca završio je svoju seobu u Slavoniji, poglavito njenom istočnom dijelu, osobito oko Đakova i Našica. Drugi dio protjeranih podrinjskih Hrvata završio je u u mađarskom dijelu Baranje sve do Pečuha, Mohača i još dalje do Baje. I današnji naraštaji hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj čuvaju uspomene i sjećanja na progon od strane Turaka u 16. i 17. stoljeću s njihovih ognjišta kraj Drine, točnije iz Zvornika, Srebrenice i Bratunca. <ref name="HOP-jedinstvena bosanska vikarija">[http://www.hop.com.hr/2016/11/15/jedinstvena-bosanska-vikarija-je-dolaskom-turaka-podijeljena-na-slobodnu-vikariju-bosna-hrvatska-i-na-okupiranu-vikariju-pod-turcima-bosna-srebrena/ HOP portal] Dragan Ilić: ''Jedinstvena Bosanska vikarija je dolaskom Turaka podijeljena na slobodnu vikariju Bosna - Hrvatska i na okupiranu vikariju pod Turcima Bosna Srebrena'', 15. studenoga 2016. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref><ref name="Svjetlo riječi-Kako se razvijala">[http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1887/ofm-bih/kako-se-razvijala-bosanska-franjevacka-provincija Svjetlo riječi] Ignacije Gavran: ''Kako se razvijala Bosanska franjevačka provincija?'', Svjetlo riječi (1999.) (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref><ref name="Svjetlo riječi-prošlost i sadašnjost">[http://www.svjetlorijeci.ba/stranica/7/bosna-srebrena Svjetlo riječi] ''Bosna Srebrena u prošlosti i sadašnjosti'' (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref>

==== Austro-ugarsko zaposjedanje i aneksija ====
Gospodarski razvitak događa se nakon austro-ugarskog zaposjedanja. Od godine 1886. organizirano se proizvodi i otkupljuje duhan. Godine 1888. napravljena je osnovna škola kod begova čardaka, a pripadal je selu Suha. Tad je bio zaselak sela Suha, a katastarski dio sela Repovac i Podčauš. Godine 1898. postaje zasebno naselje, kad je ovdje bilo samo pet kuća s tridesetak stanovnika. U Bratuncu je tad postojao begov han, begov čardak (na mjestu današnje banke) i stara džamija. Godine 1911. sagrađen je objekt za otkup i sezonsku preradu duhana.

==== Prvi svjetski rat ====
Poslije pobjede na [[bitka na Ceru|Ceru]], srpske snage izbile su na Drinu i Savu. Po planu Vrhovne komande, radi preduhitrenja nove austro-ugarske ofenzive, savezničkih zahtjeva za ofenzivu radi rasterećenja ruskog fronta a prije svega radi ispunjenja svojih velikodržavnih planova, Srbija je razradila napadni plan. Srpska vojska (Užička vojska) je u zajedničkom djelovanju sa crnogorskom vojskom (Sandžačka vojska) morala je prijeći Drinu i djelovati prema Višegradu, Srebrenici i Vlasenici. Namjera je bila ugroziti bok i pozadinu austro-ugarskih snaga na srednjoj Drini. Srpska 2. i 3. armija privremeno su morale ostati u obrani na srednjoj i donjoj Drini, čekajući pogodni trenutak za prijeći u napad. Snage su bile grupirane tako da su dvije skupine srbijanskih bile nasuprot Bratunca, čije su se zone nadležnosti razdvajale kod [[Ljubovija|Ljubovije]] s druge strane Drine. 3. armija - Drinska I, Drinska II, Moravska II i odred pukovnika P. Mišića, pod zapovjednikom generalom Pavlom Jurišićem - Šturmom bila je smještena od Lešnice do Ljubovije, dok je [[Užička vojska]] - Šumadijska II, Užička brigada i Limski odred, pod zapovjednikom generalom M. Božanovićem, od Ljubovije do Ustiprače. <ref>(srp.) [http://prvisvetskiratt.weebly.com/srbija-i-crna-gora-u-prvom-svetskom-ratu.html Prvi svetski rat] ''Srbija i Crna Fora u Prvom svetskom ratu''  (pristupljeno 22. lipnja 2016.)</ref>
[[Vojska Kraljevine Srbije]] je sredinom rujna 1914. zajedno sa crnogorskim snagama pošla u napad preko Drine. Počinili su zločine, što je izazvalo žešći otpor braniteljskih snaga. Srpsko-crnogorski napad na Podrinje okončan je 24. listopada 1914. neslavno, krahom i morali su se povući.<ref name="Čekić">(boš.) [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=34727 Bosnjaci.net] Smail Čekić: ''Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici'', 8. srpnja 2009. (pristupljeno 22. lipnja 2016.)</ref>

==== Kraljevina Jugoslavija ====
Godine 1926. poboljšana je prometna povezanost izgradnjom mosta na Drini, što je potaknulo razvitak. Sljedeće godine postaje samostalna općina i uvršten je na popis mjesta koje se mora proglasiti za varošice. 

==== Drugi svjetski rat ====
U drugom svjetskom ratu došla je pod [[NDH]]. Bila je u kotarskoj oblasti Srebrenici, u [[Velika župa Vrhbosna|velikoj župi Vrhbosna]]. Od 5. srpnja 1944. kotarska oblast Srebrenica došla je pod dio [[Velika župa Usora-Soli|velike župe Usore-Soli]].<ref name="Bućin"> Rajka Bućin: [http://hrcak.srce.hr/file/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219, 222</ref> Vojno je bio pod nadležnošću [[3. domobranski zbor|3. domobranskog zbora]]. Bratunački je kraj trpio zbog ratnih zbivanja. Ovim su krajevima od kraja 1941. harali četnici Jezdimira Dangića. Početkom 1942. pridružuju im se partizani koji su se povukli iz Srbije i tad paktiraju s četnicima. Uspostavljen je zajednički partizansko-četnički operativni štab za istočnu Bosnu.<ref>Jozo Tomašević – Četnici u Drugom svjetskom ratu, Sveučilišna naklada Liber, 1979., str. 148</ref> Na širem prostoru od Foče na jugu, do Jahorine na zapadu, Vlasenice i obližnje Srebrenice djelovalo je nekoliko tisuća pobunjenika koji su svi zajedno terorizirali muslimane.<ref>Jozo Tomašević – Četnici u Drugom svjetskom ratu, Sveučilišna naklada Liber, 1979., str. 148</ref> 
[[Datoteka:Jvuo1942 en.png|mini|desno|200px| Teritorij pod kontrolom Jugoslavenske vojske u otadžbini (JVuO) 1942. godine ("Mihailovićev otok slobode"), prema časopisu Times, srpnja 1942.]]
[[Užička republika]] prostirala se ovim krajem. Uslijedla je [[Operacija Trio]]. U fazi Trio II planirano je uništenje pobunjenika oko Srebrenice. [[Crna legija]] osvaja mnoga naselja, a 9. travnja Bratunac i Srebrenicu te 10. travnja izbija na Drinu. <ref>Nada Kisić Kolanović – NDH i Italija, Naklada Ljevak, 2001., str. 285</ref> U operaciji [[operacija Schwarz|Schwarz]] ( [[Bitka na Sutjesci]] ili Peta neprijateljska ofenziva) osovinske snage potisnule su partizane. Dd 3. do 15. lipnja 1943., partizani su probili obruč žestokim napadima i provukli se u istočnu Bosnu. Partizani se tad pregrupiraju i kreću u protunapad u istočnoj Bosni, čisteći utvrde Sila Osovine, među njima i onu u obližnjoj Srebrenici.

==== Titova Jugoslavija ====
Godine 1978. podignut spomenik žrtvama NOB-a.

Općina Bratunac stagnirala je 1960-ih i 1970-ih. Stagnacija je rezultat projekta koji je trebao donijeti napredak. Dugoročnim ekonomskim planom bila je predviđena izgradnja hidroelektrane Velika Dubravica na rijeci Drini. Izgradnjom akumulacije potopio bi se plodni ravničarski dio općine, mnogo naselja a i sama gradska jezgra. U općinu se dugo godina nije ulagalo što je za posljedicu ostavilu izrazitu gospodarsku nerazvijenost. Godine 1970. godine odustalo se od tog hidroenergetskog projekta. Podignuta je rampa za ulaganja, nakon čega nije bilo moguće amortizirati višegodišnje gospodarsko zaostajanje i nikakva ekonomska politika to nije mogla ispraviti. Od 1970. godine do raspada SFRJ nije ništa promijenio. Obujam ulaganja bio je slab i izgradnja gospodarske osnove u tom razdoblju nije ostvarena. Godinu raspada države općina Bratunac ušla je s 13 poduzeća iz grana industrije, trgovine, ugostiteljstva, prijevoza i poljoprivrede, u kojima je bilo zaposleno 2.719 radnika.

==== Agresija na Bosnu i Hercegovinu  ====
Rat, priklanjanje Republici Srpskoj i sankcijama izoliranoj Srbiji, dodatno je oslabio općinu. [[Genocid u Srebrenici]] dotakao se i Bratunca. Bratunac je bio mjesto zatočenja Bošnjaka Muslimana odvojenih u Potočarima te zarobljenika iz stanovnika srebreničke enklave koji su se odlučili na [[zbjeg iz Srebrenice|zbjeg]] ("kolona") prema slobodnom teritoriju, ka Tuzli. Zarobljenici su bili zatočeni na više lokacija u Bratuncu i okolici: na stadion, u škole, Vojni zatvor, policiju, hangar, garaže i druge objekte, zatim su držani u vozilima (autobusi i kamioni) parkiranim u središtu grada i uz cestu, za koje su svi znali, osobito građani Bratunca. Zarobljenici su dovođeni prema zapovijedi vojnog vodstva Republike Srpske. Teško su zlostavljani i premlaćivani, nisu dobijali ni hrani ni vodu. Potočarska skupina s više od tisuću osoba od popodneva 12. i cijelog 13. srpnja 1995. ukrcavana je u zasebna vozila i iz Potočara odvezena ovamo. Sudionici kolone zarobljeni su na komunikaciji Bratunac - [[Nova Kasaba]]. 13. srpnja grad je bio prepun zarobljenika. Iz mjesta zatočenja odvođeni su na mjesta likvidacije. Plan o izdvajanju privremenom zatočenju (u Bratuncu) i organiziranoj i sustavnoj likvidaciji zarobljenih bio je detaljno osmišljen i razrađen, a likvidacije po kratkom postupku, uz prethodna mučenja, sprovodili su Vojska i Ministarstvo unutrašnjih poslova “Republike Srpske”, te druge oružane jedinice, uključujući i iz Srbije i “Republike Srpske Krajine”. Mnogi su zatočenici ubijeni u Bratuncu u školi “Vuk Karadžić”, kao i na drugim mjestima na putu Kravica – Milići, uključujući i Konjević-Polje, gdje su vršena zarobljavanja i likvidacije. <ref name="Čekić"/>

==== Bratunac danas ====
Privatizacija bratunačkih poduzeća postigla je skromne rezultate. Danas dominira trgovina u privredi. Bratunačko gospodarstvo karakterizira nelikvidnost, odsustvo investicija, propadanje imovine, obustavljanje proizvodnje, enormna dugovanja, nezaposlenost radnika i otvaranje stečajnih postupaka, koji više ukazuje na likvidaciju poduzeća nego oživljavanje proizvodnje.

== Gospodarstvo ==
[[Drvna industrija|Drvna]] i [[metalna industrija]],<ref name="enciklopedija.hr">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9313 Hrvatska enciklopedija] ''Bratunac'' </ref> te proizvodnja [[keramičke pločice|keramičkih pločica]] i [[ukrasna keramika|ukrasne keramike]].<ref name="proleksis"/> U okolici ima rudnih bogatstava, poput ležišta [[kaolin]]a i [[mramor]]a.<ref name="enciklopedija.hr"/>

== Poznate osobe ==
* [[Pero Đukanović]], jedan od vođa srpskog ustanka na području Bratunca, Srebrenice, Zvornika i Vlasenice tijekom Drugog svjetskog rata.
* [[Vlajko Begović]], sudionik Španjolskog građanskog rata i Francuskog pokreta otpora.
* [[Vidoje Blagojević]], umirovljeni pukovnik Vojske Republike Srpske, haaški osuđenik za masakr u Srebrenici
* [[Jezdimir Dangić]],  četnički bojnik, pravnik, žandarmerijski časnik, zapovjednik u činu majora (bojnika) jedinice Dvorske žandarmerije, koja je bila zadužena za osiguranje kraljevske obitelji, njihovih objekata kao i vladinih ministara i zdanja u Kraljevini Jugoslaviji.
* [[Nedžad Verlašević]], bivši nogometaš Slobode i Željezničara
* [[Miroslav Stević]], bivši nogometaš, bivši reprezentativac SR Jugoslavije, karijeru započeo u Bratuncu

*[[Dragan Savić]], pevač poznat po hitovima Ti si meni samo seks, Muška ku**a

== Spomenici i znamenitosti ==
Prahistorijski asfalt koji su koristili stari rimljani.

== Obrazovanje ==

Općina Bratunac ima tri osnovne škole i školu za srednješkolsko obrazovanje. U SSC postoje tri srednje škole i to Elektrotehnička, Građevinska i Mašinska srednja škola sa odgovarajućim zanatima, ali to uglavnom ne pohađa niko pa se bratunačka djeca transportuju o obližnji grad Srebrenicu.

Osnovne skole Branko Radičević i Vuk Karadžić se nalaze u centru grada, dok se OŠ Petar Kočić nalazi u mjesnoj zajednici [[Kravica (Bratunac, BiH)|Kravica]].

== Kultura ==
* Bratunački dani obitelji<ref>(srp.) [https://www.esrebrenica.ba/upoznaj-srebrenicu/drugi-susreti-bratunacki-dan-porodice.html e-Srebrenica] ''Drugi susreti „Bratunački dan porodice“'' 17. rujna 2019. (pristupljeno 17. rujna 2019.)</ref>

== Šport ==

* [[FK Bratstvo Bratunac]]
* FK "Polet" Kravica
* KK "Vihor" Bratunac
* ŽOK "Bratunac" Bratunac
* KK "Tigar" Bratunac
* KK "Miloš Delić" Bratunac

==Izvor==

* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}

{{Bratunac}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]