Vidi kôd stranice Bosna i Hercegovina

{{Infookvir zemlja svijeta 
|ime                         = Bosna i Hercegovina 
|izvorno_ime                 = Bosna i Hercegovina <br> Босна и Херцеговина 
|ime_genitiv                 = Bosne i Hercegovine 
|eng_ime                     = Bosnia and Herzegovina 
|zastava                     = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg 
|grb                         = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg 
|lokacija                    = Location_Bosnia-Herzegovina_Europe.png
|službeni_jezik              = [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] 
|službeni_jezik_napomena     = 
|glavni_grad                 = [[Sarajevo]] 
|predstavnik_države_množina  = Predsjedništvo 
|predstavnik_države          = Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 
|predstavnik_države_osoba    = [[Željko Komšić]],{{-}}[[Milorad Dodik]],{{-}}[[Šefik Džaferović]] 
|predstavnik_države1        = [[Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedatelj Vijeća ministara]]
|predstavnik_države_osoba1  = [[Zoran Tegeltija]]
|površina                    = 51.209
|vode                        = 0.8
|stanovništvo_poredak        = 130 
|stanovništvo                = {{Gubitak}}3.531.159
|godina_popisa               = 2013. 
|gustoća_stanovništva        = 90,2 
|neovisnost                  = Odcjepljenjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] <br> [[5. travnja]] [[1992.]] 
|BDP_PKM_godina              = 2018. 
|BDP_PKM                     = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>19,9 milijardi $<ref name="imf2">{{Citiranje weba|date=20 October 2018 |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/02/weodata/weorept.aspx?sy=2018&ey=2019&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=72&pr1.y=8&c=914%2C962%2C943%2C963%2C918%2C960%2C968%2C942%2C961%2C174%2C186%2C967&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a|title=Report for Selected Countries and Subjects|publisher=IMF}}</ref><ref name="GDP IMF">{{Citiranje weba|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?sy=2017&ey=2017&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C946%2C914%2C137%2C612%2C546%2C614%2C962%2C311%2C674%2C213%2C676%2C911%2C548%2C193%2C556%2C122%2C678%2C912%2C181%2C313%2C867%2C419%2C682%2C513%2C684%2C316%2C273%2C913%2C868%2C124%2C921%2C339%2C948%2C638%2C943%2C514%2C686%2C218%2C688%2C963%2C518%2C616%2C728%2C223%2C836%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C624%2C692%2C522%2C694%2C622%2C142%2C156%2C449%2C626%2C564%2C628%2C565%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C359%2C960%2C453%2C423%2C968%2C935%2C922%2C128%2C714%2C611%2C862%2C321%2C135%2C243%2C716%2C248%2C456%2C469%2C722%2C253%2C942%2C642%2C718%2C643%2C724%2C939%2C576%2C644%2C936%2C819%2C961%2C172%2C813%2C132%2C726%2C646%2C199%2C648%2C733%2C915%2C184%2C134%2C524%2C652%2C361%2C174%2C362%2C328%2C364%2C258%2C732%2C656%2C366%2C654%2C734%2C336%2C144%2C263%2C146%2C268%2C463%2C532%2C528%2C944%2C923%2C176%2C738%2C534%2C578%2C536%2C537%2C429%2C742%2C433%2C866%2C178%2C369%2C436%2C744%2C136%2C186%2C343%2C925%2C158%2C869%2C439%2C746%2C916%2C926%2C664%2C466%2C826%2C112%2C542%2C111%2C967%2C298%2C443%2C927%2C917%2C846%2C544%2C299%2C941%2C582%2C446%2C474%2C666%2C754%2C668%2C698%2C672&s=NGDPD&grp=0&a=&pr.x=45&pr.y=14|title=World Economic Outlook Database|last=|first=|date=17 April 2018|website=|publisher=[[International Monetary Fund]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=}}</ref>
|BDP_PKM_rang                = 113.
|BDP_PKM_per_capita          = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>5.704 $<ref name=imf2/><ref name="GDP IMF"/>
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 97.
|valuta                      = [[konvertibilna marka]] 
|stoti_dio_valute            = 100 feninga 
|vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|himna                       = [[Državna himna Bosne i Hercegovine]]<br/><center>
|internetski_nastavak        = [[.ba]] 
|pozivni_broj                = +387 
|komentar                    =  
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno: '''BiH'''; [[Srpski jezik|srp.]] ''Босна и Херцеговина'', ''БиХ'')  je [[država]] u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Po svom uređenju je složena [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federalna]] država s elementima [[Konfederacija|konfederacije]]; čine je dva entiteta – [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]] te [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikt]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Sarajevo]].

[[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|Neovisnost]] je stekla [[1. ožujka]] [[1992.]] godine nakon odluke građana BiH [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o neovisnosti]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013. godine]] imala je 3.531.159 stanovnika.

U BiH žive tri [[Etničke grupe Bosne i Hercegovine|konstitutivna naroda]]. To su [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]].

Potencijalni je kandidat za [[Pristupanje BiH Europskoj uniji|članstvo u Europskoj uniji]] i kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od [[travanj|travnja]] [[2010.]] godine, kada je potpisala Akcijski plan za članstvo na samitu u [[Tallinn]]u. Osim toga, Bosna i Hercegovina je članica i pridruženi član mnogih međunarodnih organizacija: [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] od travnja [[2002.]] godine, članica i osnivač [[Sredozemna unija|Sredozemne unije]] od njezinog osnivanja u [[srpanj|srpnju]] [[2008.]] godine, [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] ''(OSCE)'', [[CEFTA]]-e, posmatrač u [[Organizacija islamske suradnje|Organizaciji islamske suradnje]] (OIC) itd.

==Povijest==
{{glavni|Povijest Bosne i Hercegovine}}

=== Nova era ===
Ostaci iz starijeg kamenog doba u BiH su pronađeni u [[Varvara (Prozor-Rama, BiH)|Varvari]] (strugalice, šiljci, oruđe, oružje) i u špilji u [[Badanj (pećina)|Badnju]] (gravura koja prikazuje napadnutog konja), a iz mlađeg kamenog doba u Zelenoj pećini, Ravlića pećini, [[Lisičići]]ma i [[Butmir]]u gdje su nađene zemunice, ostatci kostura, glinene figure itd.

Među najznačajnije lokalitete iz metalnog doba ubrajaju se [[Donja Dolina]] i prostor [[Ošanići|Ošanića]] (gdje se prije nalazio grad [[Daorson]]).

U prvim stoljećima nove ere, Bosna je bila dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali [[Bizant]] i zapadni nasljednici [[Rimsko Carstvo|Rima]].

=== Dolazak slavena ===
{{Povijest Bosne i Hercegovine}}
[[Hrvati]], a i [[Srbi]] na krajnjem istoku, naselili su se u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], a većina današnje BiH je bila dio [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[9. stoljeće|9. stoljeću]]. Uz izuzetak današnjeg istoka [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Hum]]a većinom [[10. stoljeće|10.]] i [[11. stoljeće|11. stoljeća]] Bosna je sastavni dio hrvatskog kraljevstva. Nakon [[Pacta conventa|Pacte Convente]] i dolaska na vlast dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]] u istočnim dijelovima današnje BiH jačaju devolucijski procesi prema ostatku Hrvatskog kraljevstva. [[Bosanska Banovina]] kasnije postaje kraljevstvom ([[1377.]] samoproglašena, a 1461., priznata od Pape) hrvatsko-ugarski vladari su nazivali Ramom i u svoj kraljevski naslov su pridodali rex Ramae (kralj Rame). Mnogi hrvatski povjesničari (počevši od V. Klaića, pa nadalje) samu čežnju za neovisnošću vide u otporu koji su hrvatski plemići pružali prema kralju "''strane krvi''".

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]]]
U [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeću]] broj stanovnika je teško odrediti, ali se pretpostavlja da je bio između 500.000 i milijun. Specifičnost srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma bijaše i [[Crkva bosanska]], kao nastavak tradicije hrvatskih glagoljaša, a kojoj je pripadao nemali dio pučanstva (nemoguće je utvrditi koliki). Povjesničari smatraju da je većina stanovništva u tom razdoblju bila katolička, uz dio pravoslavnih na istočnijim područjima. Svi vladari bili su katolici (dinastija [[Kotromanići|Kotromanić]]), dok su neki najutjecajniji feudalci, kao [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i [[Stjepan Vukčić Kosača]] bili [[Crkva bosanska|krstjani]]. Prvi samoproglašeni kralj je bio [[Tvrtko I.]], a posljednji i jedini priznati [[Stjepan Tomašević Kotromanić|Stjepan Tomašević]]. Bosna je kao kraljevina opstala do [[1463.]] godine, kada njena istočna ([[Zemlja Pavlovića]]) i središnja područja ([[Kraljeva zemlja]]), osvajaju [[Otomansko Carstvo|Turci]]. Dne 25. listopada [[1478.]] pretposljednja bosanska kraljica [[Katarina Kosača-Kotromanić]] umrla je u [[Rim]]u. Kraljevina Bosna je bila katolička i zapadno orijentirana kraljevina,<ref>{{Citiranje knjige|title=Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske|author=Dr. sc. Dragutin Pavličević|authorlink=Dragutin Pavličević|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=http://www.hic.hr/books/pavlicev/05.htm|format=|edition=|language=|pages=|publisher=[[Hrvatski informativni centar]]|location=|others=|quote=Bila je to zapadno orijentirana, katolicka kraljevina koja postaje tampon drzava izmedju katolicke Hrvatske i grkoistocne Srbije.|}}</ref> ali i uticajem sa istoka što se vidi na primjeru bizantizacije titula nakon krunjenja Tvrtka.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dautović|first=Dženan|last2=Dedić|first2=Enes|date=2016|title=Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku|url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf|journal=Godišnjak|language=Bosanski|publisher=[[ANUBiH]]|volume=45|pages=240-243|doi=|access-date=|quote=|via=}}</ref>

[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] bio je [[Hrvat]] iz [[obitelj]]i koja potječe iz roda Svačića,{{Nedostaje izvor}} i sam kralj Tvrtko I spominje da mu je prišao Hrvoje '''"''sa svojimi Hrvati''"''' (vidjeti rukopise u izdanju Veselina Masleše prikupljene od Maka Dizdara).{{Nedostaje izvor}} Turska osvajanja nadmašila su granice srednjovjekovne srednjovjekovne Bosne, tako da su područjima današnje BiH, uz originalnu jezgru u Bosni, banovine [[Usora i Soli|Usoru (sa Solima)]], [[Dolnji kraji|Donje Kraje]] (povezali Hrvatinići), [[Humska zemlja|Humsku zemlju]], te druge zemlje koje su bile pod vlašću kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]] kao kralja [[Dalmacija|Primorja]], [[Osmansko Carstvo|osmanski]] sandžak u Bosni, obuhvatio skoro cijelu srednjovjekovnu bansku Hrvatsku s njegovim glavnim gradovima (primjerice [[Bihać|Bihaćem]]), kao i velike dijelove [[Banovina Slavonija|banovine Slavonije]].{{Nedostaje izvor}}

=== BiH u Osmanskom Carstvu ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu}}
Tijekom turske vlasti, širenjem i skupljanjem teritorija pod osmanlijskom vlašću na njenom području se skupilo dosta ljudi koji su prešli na [[islam]]. Prema tvrdnjama bosanskih franjevaca katoličko stanovništvu u trenutku pada Bosne je brojilo oko 750, krstjansko 80, a pravoslavno oko 30 tisuća odraslih duša. Pred velikosrpsku invaziju, u Bosni i Hercegovini, četiri stotine godina kasnije,  živio je u BiH jednak broj Hrvata svih uzrasta. Prihvaćanjem Islama, a i dankom u krvi, oduzimanjem djece, mnogim je pravoslavnim i katoličkim konvertitima pružena prilika da dospiju do visokih časti na osmanskom dvoru, poput Velikih Vezira [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] ili utemeljitelja i admirala turske mornarice [[Mehmed-paše Piali]]ja, Hrvata iz Dalmacije. Turci su vladali Bosnom do [[1878.]] godine, a kako su se na području BiH najduže održali, ona je bila predmetom doseljavanja muslimana iz svih okolnih zemalja, čim su Turci u njima izgubili vlast. 1878. ona postaje protektorat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{Nedostaje izvor}}

Međutim, slavenski pokreti u susjednim državama radili su na ujedinjenju južnih Slavena.{{Nedostaje izvor}}

=== Austro-ugarsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
[[Datoteka:Sarajevo_1878..jpg|thumb|200px|[[Zaposjedanje BiH 1878.]]]]
[[1878.]] godine Bosna i Hercegovina, odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], postaje sastavni dio Dvojnog kraljevstva [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Tada se uutar Dvojnog kraljevstva, a paralelno i u okolnim zemljama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Europa|Europe]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]] ljeta [[1914.]] godine, kojeg je izvršio [[Gavrilo Princip]], pripadnik tajne organizacije "[[Mlada Bosna]]".{{Nedostaje izvor}}

=== Prvi svjetski rat ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj#Sarajevski atentat i Veliki rat|l1=Sarajevski atentat i Veliki rat}}
[[Prvi svjetski rat]] je počeo kad je austrougarski prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]] ubijen u [[Sarajevo|Sarajevu]].

Tijekom [[1. svjetski rat|I. svjetskog rata]] mnogo je stanovnika Bosne i Hercegovine iz sva tri naroda bilo unovačeno u [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarsku vojsku]] i upućeno na granice prema Srbiji i Crnoj Gori. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]], te granice kultura i civilizacija tijekom brojnih stoljeća. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, [[Vojska Kraljevine Srbije|njena vojska]] je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla Srbe kod Han Pijeska i izbacila ih preko Drine.

Srbija i Crna Gora bile su 1915. godine ipak vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala [[solun]]skog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. godine s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske ([[Bačka|Bačku]], [[Banat]] i [[Baranja|Baranju]]) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u I. svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na [[Jadransko more]]. U tim planovima su Bosna i Hercegovina imalale središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40 posto Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima u Hrvatskoj]], poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske [[Vojna krajina|vojne krajine]]. Na taj bi se način sav srpski i crnogorski narod, dakle pravoslavni živalj, našao u jednoj državi u kojoj bi Srbi bili prvi, najveći i vladajući narod.{{Nedostaje izvor}}

=== BiH u Kraljevini Jugoslaviji ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji}}
Nakon raspada Austro-Ugarske, Bosna i Hercegovina je ušla u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Unutar nje je prvih 10 godina očuvana kao cjelina, da bi se kasnije podjelila na 4 banovine, čija su središta većinom bila izvan BiH (Split, Podgorica...). Uspostavom Banovine Hrvatske, pokušavaju se riješiti hrvatsko-srpski problemi po etničkim granicama.{{Nedostaje izvor}}

U [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] cijela BiH potpada pod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], a pojedini muslimani iz Bosne proglašavaju se "islamskim Hrvatima" povećavajući postotak Hrvata preko polovice{{Nedostaje izvor}} (sličan postotak su imali i katolici).
Nakon rata je osnovana [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalistička Jugoslavija]], unutar koje je Bosna i Hercegovina postala jedna od republika, a sastojala se od 3 jednakopravne nacije.

=== Drugi svjetski rat ===
{{glavni|Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini}}
;Nezavisna Država Hrvatska
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se [[10. travnja]] [[1941.]] godine [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskohercegovačkih Hrvata i Muslimana učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[domobrani]]) dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH kao npr. [[Osman Kulenović]] i [[Džafer-beg Kulenović]]. Dio Srba bori se na strani [[Četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ramet|first=Sabrina P.|date=2006|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|location=Bloomington|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&printsec=frontcover|page=145}}</ref>

;Narodnooslobodilački pokret
[[Datoteka:Neretva_most.jpg|thumb|225px|desno|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tijekom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]
Jedan dio Muslimana, Srba i Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u su [[25. studenoga]] [[1943.]] godine postavljeni temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a. Dok su u [[Jajce|Jajcu]] [[29. studenoga]] iste godine na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine#Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u sklopu koje je i tronacionalna [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina#Narodna Republika BiH|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]], kasnije [[SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.

U BiH je stradalo oko 300.000 osoba za vrijeme Drugog svjetskog rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Žerjavić|first=Vladimir|title=Yugoslavia manipulations with the number Second World War victims|publisher=Croatian Information Centre|isbn=0-919817-32-7|url=http://www.hic.hr/books/manipulations/index.htm|accessdate=17. studenoga 2018.}}</ref>

=== BiH u Socijalističkoj Jugoslaviji ===
{{glavni|Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji}}

=== Neovisnost i rat u BiH ===
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|izbora 1990.]], BiH je proglasila suverenost u [[listopad]]u [[1991.]] godine, a zatim je uslijedio [[referendum]] za razdruživanje od Jugoslavije ([[veljača]] [[1992.]]). Na referendumu se većina stanovništva odlučila za [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|neovisnu Bosnu i Hercegovinu]].

Bosanskohercegovački Srbi nisu izašli na referendum i uz potporu susjedne [[Srbija|Srbije]] pokrenuli su [[rat u Bosni i Hercegovini|rat]] radi podjele po etničkom načelu. Na jednoj strani su se našli bosanskohercegovački Hrvati koji su radi obrane svojih područja osnovali [[HVO]] i [[HOS]], bosnaskohercegovački muslimani (kasnije pod imenom: [[Bošnjaci]]) i znatan broj bosanskohercegovačkih Srba (koji je ostao odan državi Bosni i Hercegovini), a na drugoj Srbi iz BiH koji su se stavili na stranu velikosrpskih snaga. U početku su velikosrpske snage, ohrabrene početnim ratnim uspjesima, oslovljavale Bosnu i Hercegovinu kao "Srpska Republika Bosna i Hercegovina". Dobro organiziranom obranom od strane Hrvata, a kasnije i Bošnjaka (koji su se ipak prekasno organizirali, što je tijek rata vrlo brzo pokazao), srpsko napredovanje je zaustavljeno, apetiti su im smanjeni, pa su za svoju paradržavnu tvorevinu uzeli naziv ''[[Republika Srpska]]''.

Početkom [[1993.]] javljaju se [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukobi između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka]]. Muslimanskim strateškim ofenzivama protiv Hrvata do  konca godine sukob se rasplamsao do te mjere da su se umirila skoro sva ratišta tih dvaju naroda prema području kontroliranog od strane Srba. Ipak, nisu na svim područjima Hrvati i Muslimani (kasnije pod imenom Bošnjaci) ratovali jedni protiv drugih, nego su se nastavili boriti jedni uz druge (primjerice, Bihaćka krajina, Posavina i Usora).

U ožujku [[1994.]] godine, nakon što je HVO slomio većinu ofenziva i zauzeo ključne točke za moguće kontraofenzive Bošnjaci i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] sklopili su sporazum o osnivanju bošnjačko-hrvatske [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konfederacije s Republikom Hrvatskom. Tome je prethodilo primirje iz siječnja iste godine, sklopljeno između snaga Herceg-Bosne i snaga BiH – Muslimana odanih vladi [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], sklopljeno uz veliki utjecaj međunarodnih čimbenika.

Nešto kasnije, vodstvo Bošnjaka, tada još uvijek pod imenom Muslimani, uzima ime Muslimani – Bošnjaci za svoj narod. Ime se javljalo također i u obliku Bošnjaci – Muslimani, a na koncu se koristi samo [[Bošnjaci]].

Nakon uspješne [[Operacija Oluja|operacije Oluje]] i deblokade [[Bihać]]a stvoreni su uvjeti za nove pregovore. U američkom gradu Daytonu [[21. studenog]] [[1995.]] sve su zaraćene strane potpisale mirovni [[Daytonski sporazum|sporazum]], čime je završio trogodišnji rat (konačan sporazum potpisan je u [[Pariz]]u [[14. prosinca]] 1995.).

[[Daytonski sporazum]] podijelio je BiH na dva dijela – [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].

Dana [[8. ožujka]] [[2000.]], odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, uspostavljen je [[Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine]].<ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-169-132-0}}, str. 215. (službeno ime, citira Statut)</ref>

== Upravna podjela ==
[[Datoteka:Map_Bih_entities_lat.png|250px|thumb|desno|{{obojani okvir|#A7F0F0}} [[Federacija Bosne i Hercegovine]]<br>{{obojani okvir|#F6DEDE}} [[Republika Srpska]]<br>{{obojani okvir|#E0F7C9}} [[Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine]]]]
{{glavni|Upravna podjela Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] i jednoga [[Distrikt Brčko|distrikta]].

=== Entiteti ===
* {{obojani okvir|#A7F0F0}} [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* {{obojani okvir|#F6DEDE}} [[Republika Srpska]]

=== Distrikt ===
* {{obojani okvir|#E0F7C9}} Distrikt je [[Distrikt Brčko|Brčko]].

==Politika==

{{glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}

[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] ima tri člana (jednog [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaka]], jednog [[Srbi]]na i jednog [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]]), koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 4 godine.

Njih izravno bira narod ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] kao jedna izborna jedinica bira Bošnjaka i Hrvata, a [[Republika Srpska]] kao druga izborna jedinica bira Srbina).

[[Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedatelja Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedatelj zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ima dva doma: [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]].

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (5 Srba).

Zastupnički dom se sastoji od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju u Federaciji, a jedna trećina u Republici Srpskoj.

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima. 
Ima devet članova: četiri se biraju iz Zastupničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Europski sud za ljudska prava|Europskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija s predsjedništvom.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:ŠTRBAČKI BUK 2.JPG|220px|desno|thumb|[[Štrbački buk]] u [[Nacionalni park Una|Nacionalnom parku Una]].]]

Bosna i Hercegovina je smještena u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, sa [[Srbija|Srbijom]] na istoku, te s [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugu i jugoistoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa (biljni rod)|lipa]], [[javor]], [[grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

[[Neum]] u [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

=== Površina ===
Bosna i Hercegovina obuhvaća površinu od 51&nbsp;129 [[km²]] po podatcima Savezne geodetske uprave SFRJ iz [[1953.]] godine.<ref>Mihailo Milovanović, Svetolik Stanojević, ur., ''Statistički godišnjak Jugoslavije 1983.'', Godina XXX., Beograd : Savezni zavod za statistiku i Beogradski izdavačko-grafički zavod, [kolovoza] 1983., tablica ''101-2. Površina SFRJ'', str. 70.</ref> Isti podatak navodi i [[Opća i nacionalna enciklopedija]].

Prema podatcima Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine riječ je o 51&nbsp;209,2&nbsp;km² ukupne površine, od čega 51&nbsp;197,0&nbsp;km² otpada na kopno, a 12,2&nbsp;km² na [[teritorijalno more|more]].<ref>Krešimir Krmpotić, gl. ur., Derviš Đurđević, odg. dir., ''Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine'', Sarajevo : Federalni zavod za statistiku, 2010., {{ISSN|1029-8002}}, [http://www.fzs.ba/Godisnjak2010.pdf str. 27.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110820141619/http://www.fzs.ba/Godisnjak2010.pdf |date=20. kolovoza 2011. }}</ref> [[CIA]] navodi podatak o 51&nbsp;197&nbsp;km² ukupne površine; 51&nbsp;187&nbsp;km² kopna i 10&nbsp;km² voda.<ref>''Bosna i Hercegovina'' ({{en|Bosnia and Herzegovina}}).&nbsp; '''<tt>U almanahu:</tt>''' ''The World Factbook'', [[Washington, Okrug Columbia]] : [[CIA|Central Intelligence Agency]], [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Mrežno gradivo], Zadnji put ažurirano 5. srpnja 2011., Pristupljeno 18. srpnja 2011., {{ISSN|0277-1527}}, {{ISSN|1553-8133}} (''The online Factbook'')</ref> [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] ([[2000.]]) navodi podatak o 51&nbsp;209,2&nbsp;km² ukupne površine.<ref>[[Enciklopedijski članak]] ''Bosna i Hercegovina'', '''<tt>U svesku:</tt>''' [[Dalibor Brozović]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', Sv. 2. : Be – Da, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2000., {{ISBN|953-6036-32-0}}, str. 252.</ref>

==Povijesno-zemljopisne regije==

Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]]:

* [[Bosna]] (kraj istočno od rijeke [[Vrbas]] i Povrbasja, južno od Save i Posavine, sjeverno od Hercegovine i zapadno od Drine)
* [[Bosanska krajina]] ili [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine, Cazinska Krajina je dio nje)
prvi naziv je uveden u [[19. stoljeće|19. stoljeću]])
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje, BiH|Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])

One se dalje mogu podijeliti na:
* [[Cazinska krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad, krajnji zapad Turske Hrvatske)
* [[Dolnji kraji]] (područje uz Vrbas od Jajca do Banje Luke, nekad obuhvaća i Uskoplje/gornji Vrbas. Stara jezgra Turske Hrvatske).
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Završje, BiH|Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj na granici Turske Hrvatske i Hercegovine)
* [[Usora i Soli|Usora]] koja obuhvaća slijev rijeke Usore, općine (ili djelove općina) [[Teslić]], [[Usora]], [[Doboj]], [[Žepče]], [[Maglaj]], [[Tešanj]] i [[Zavidovići]].
* [[Usora i Soli|Soli]] koji obuhvaća okolinu [[Tuzla|Tuzle]], odnosno većinom [[Tuzlanska županija|županiju Soli]]

== Županije Federacije Bosne i Hercegovine ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina subdivision map Cantons.png|mini|250px|Upravna podjela Federacije BiH]]
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|10 federalnih jedinica, županija]]:

{| class="toccolours" style="float:auto; text-align:right; background:#f5f5f5;"
|- style="text-align:center; background:lavender; font-weight:bold;"
  ! !! Broj !! Županija !! Središte !! !! Broj !! Županija !! Središte
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Una-Sana_Canton.png|20px]] || 1. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]''' || align=left | [[Bihać]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.png|20px]] || 6. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]''' || align=left | [[Travnik]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|20px]] || 2. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Županija Posavska|Posavska]]''' || align=left | [[Orašje]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Herzegovina-Neretva_Canton.png|20px]] || 7. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]''' || align=left | [[Mostar]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|20px]] || 3. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Tuzlanska županija|Tuzlanska ili Soli]]''' || align=left | [[Tuzla]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|20px]] || 8. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]''' || align=left | [[Široki Brijeg]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Zenica-Doboj_Canton.png|20px]] || 4. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska ili Žepačko-bobovačka]]''' || align=left | [[Zenica]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Sarajevo Canton CoA.png|25px]] || 9. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Sarajevska županija|Sarajevska ili Vrhbosanska]]''' || align=left | [[Sarajevo]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|| [[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje Canton.PNG|20px]] || 5. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska Goražde]]''' || align=left | [[Goražde]] || style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|20px]] || 10. || style="background:#f0f0f0; text-align:left;"|'''[[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]''' || align=left | [[Livno]]
|- style="background:#f0f0f0;" colspan="6"|
|- style="text-align:center; background:#f0f0f0;"
|}

* '''Vidi i:''' [[Dodatak:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Popis gradova u Bosni i Hercegovini]]
* '''Vidi i:''' [[Općine i naselja u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]]

==Katolička upravna podjela Bosne i Hercegovine==

Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:

*1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]]
*3 [[Biskupija|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[provincija|provincije]]:

* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

==Promet==
{{glavni|Promet Bosne i Hercegovine}}

Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Neke željezničke pruge napravljene su za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dok se danas koriste tek povremeno zbog toga što su u ratu uništene. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci. Trenutno se gradi suvremena autocesta [[Koridor 5c]].

==Gospodarstvo==
{{glavni|Gospodarstvo Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:BBI Shopping and Business Center.jpg|230px|desno|thumb|BBI trgovački i poslovni centar, također je i sjedište TV kuće Al Jazeera Balkans u Sarajevu.]]

Poslije [[Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80 %.

Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila [[1996.]]-[[1998.|'98.]], ali rast se znatno usporio [[1999.]] godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990.]] godine, a sveden je na jednu četvrtinu prijeratnog (od 24.000 $ prije rata na 6.100 $ u [[2003.]] godini).

Nezaposlenost je [[2002.]] godine iznosila 41 %.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom [[perad]] i [[domaća svinja|svinje]]. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, zahvaljujući toploj [[mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], uzgaja se [[vinova loza]], razno [[povrće]] i [[maslina]], [[Obični mogranj|mogranj]], klementine, mandarine, limun (doduše znatno manje od [[mandarina]] i [[klementina]]) te ostalo voće. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se [[šljive]], [[jabuke]] i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

U [[Zavidovići]]ma se proizvodi namještaj, a u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Prijedor]]u celuloza. U nižim predjelima rastu [[hrast]] i [[bukva]], a u višim [[jela]], [[smreka]] te [[crni bor|crni]] i [[bijeli bor]]. Najviše listopadne šume ima Posavina.

U BiH postoje nalazišta kamene soli ([[Tuzla]]), gipsa (npr. [[Kupres]], [[Foča]], [[Jajce]]), željeza (npr. [[Vareš]]), boksita (u blizini [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]], [[Jajce|Jajca]], [[Čitluk]]a i drugih gradova) itd. Mnogo se eksploatira ugljen. Zbog prevelikog oslanjanja na ugljen u proizvodnji električne energije, BiH je danas druga na svijetu po smrtnosti prouzročenu zagađenjem zraka. Jedina gora je Sjeverna Koreja. Samo [[TE Tuzla|tuzlanska termoelektrana]] godišnje izgori tri milijuna tona ugljena. Još gore je odlaganje toksičnog otpada nedaleko od naselja i izlijevanje otpadnih voda u rijeke.<ref>(boš.) [http://tuzlanski.ba/carsija/bbc-u-tuzli-industrija-uglja-tihi-je-ubica-gradana-u-bosni-i-hercegovini-video/ Tuzlanski.ba] ''BBC u Tuzli: Industrija uglja tihi je ubica građana u Bosni i Hercegovini (VIDEO)'', 19. studenoga 2017. (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://tuzlanski-tuzlanskiba.netdna-ssl.com/wp-content/uploads/2017/11/bbc-tuzla34.jpg Tuzlanski.ba] ''Talog'' FOTO  (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref> Lukavac se suočava s problemom taloga "[[Bijelo more (Lukavac)|Bijelo more]]".<ref>(boš.) [http://www.kpktz.ba/index.php/vijesti/479-trajno-zbrinjavanje-taloga-bijelo-more Gospodarska komora Županije Soli Tuzla] ''“Trajno zbrinjavanje taloga Bijelo More”'' (pristupljeno 30. studenoga 2017.)</ref>

Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U veće poznate planine ubrajaju se Igman, Vlašić, Bjelašnica, Treskavica itd. Termalni izvori smješteni su u [[Tešanj|Tešnju]], [[Kiseljak]]u, [[Laktaši]]ma, [[Višegrad]]u i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Međugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.

Veliki ulagač u elektroenergetski sustav u BiH je hrvatski [[HEP]], koji je ondje uložio milijarde eura prije raspada SFRJ. Uložio je u [[TE Gacko]], gdje polažu pravo na trećinu vlasničkog udjela u rudniku i TE Gacko i to na osnovi ulaganja od 400 milijuna njemačkih maraka (oko 200 mlijuna eura) po sporazumu sklopljenom 1986. godine. [[HE Dubrovnik|Hidroelektrana Dubrovnik]] projektirana je prije raspada SFRJ kao dio jedinstvene tehnološke cjeline koju su činile i hidroelektrane u Trebinju i Čapljini. HEP je uložio velike novce u [[TE Tuzla]] i [[TE Kakanj]].<ref>[https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/hep-dao-bih-rok-od-6-mjeseci-za-povrat-prijeratnih-ulaganja-u-te-gacko-zaprijetio-arbitrazom/ Lider Media] Lider/Hina: ''HEP dao BiH rok od 6 mjeseci za povrat prijeratnih ulaganja u TE Gacko, zaprijetio arbitražom'', 23. svibnja 2017. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)</ref>

==Stanovništvo==
{{glavni|Stanovništvo Bosne i Hercegovine|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.}}
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovinapop-2010.svg|230px|desno|thumb|Populacijska piramida 2010.]]

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH živi ukupno 3,513,159 stanovnika, od toga muškararaca 1,732,270 a žena 1,798,889. Etničku strukturu čine: Bošnjaci – 1.769.592 (50,11 %), Srbi 1.086.733 (30,78 %), Hrvati 544.780 (15,43 %), Ostali 96.539 (2,73 %), ne izjašnjava se 27.055 (0,77 %), bez odgovora 6460 (0,18 %).<ref>http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf</ref>

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika s ovim sastavom: 1.902.956 (43,47 %) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31,21 %) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17,38 %) [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]], 242.682 (5,54 %) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38 %) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88 % Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90 % Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99 % Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci – 4922, Crnogorci – 10.048, Česi – 590, Talijani – 732, Židovi – 426, Mađari – 893, Makedonci – 1596, Nijemci – 470, Poljaci – 526, Romi – 8864, Rumunji – 162, Rusi – 297, Rusini – 133, Slovaci – 297, Slovenci – 2190, Turci – 267 i Ukrajinci – 3.29.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

Prema podacima iz [[CIA fact book]] iz 2000. godine, BiH ima 4.025.000 stanovnika a etnički sastav je bio sljedeći – 48 % [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], 37,1 % [[Srbi]], 14,3 % [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] i 0,6 % ostali.

Bosnu i Hercegovinu je 2013. kao i susjedne zemlje zahvatilo masovno iseljavanje državljana. Od 2013. do kraja listopada 2017. iz BiH je iselila 151.101 osoba, od čega 68.068 iz Federacije BiH, 68.278 iz Republike Srpske i 14.755 iz distrikta Brčkog.<ref>(boš.) [http://ba.n1info.com/a223950/Vijesti/Vijesti/Demografi-upozoravaju-Brojke-o-odlascima-odavno-alarmantne.html N1 BA]  Ajla Šabanović: ''Demografi upozoravaju: Brojke o odlascima odavno alarmantne'', 31. listopada 2017. (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref>

===Podaci iz prošlih popisa===

* [[1981.]] 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 37,5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 20,4 % i drugi.
* [[1971.]] 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39,6 %, [[Srbi]] 37,2 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 20,6 % i drugi.
* [[1961.]] 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 42,9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25,7 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 21,7 % i drugi.
* [[1953.]] 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44,4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31,3 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948.]] 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41,6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34,7 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] 22,6 % i drugi. [https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html]

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Bosne i Hercegovine}}

==Kultura==
{{glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Antun branko Šimić.JPG|230px|desno|thumb|[[Antun Branko Šimić]]]]

Nekadašnji rimski gradovi nalazili su se u [[Mogorjelo|Mogorjelu]], Bigesti i [[Cim]]u, a danas postoje samo njihovi ostaci. U stare gradove ubrajaju se [[Bobovac]], [[Star grad Vranduk|Vranduk]] i [[Srebrenik]], a njihovi dijelovi su u [[Jajce|Jajcu]] i [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelj]]u. [[Stećci]] potječu iz srednjeg vijeka, a najviše ih ima u [[Radimlja|Radimlji]]. [[Humačka ploča|Humačka je ploča]] najstariji spomenik koji je napisan na hrvatskom jeziku u BiH, a napisan je na [[bosančica|bosančici]] (sadrži još i pet [[glagoljica|glagoljičnih]] slova).

Poznati slikari iz vremena poslije drugog svjetskog rata su: [[Virgilije Nevjestić]], [[Bekir Misirlić]], [[Ljubo Lah]], [[Meha Sefić]], [[Franjo Likar]], [[Mersad Berber]], [[Ibrahim Ljubović]], [[Dževad Hozo]], [[Affan Ramić]], [[Safet Zec]], [[Ismar Mujezinović]] i [[Mehmed Zaimović]]. Bosna i Hercegovina dala je i brojne književnike kao što su npr. pjesnici [[Antun Branko Šimić]], [[Aleksa Šantić]], [[Jovan Dučić]] i [[Mak Dizdar]], te npr. pisci: Zlatko Topčić, [[Ivo Andrić]], [[Meša Selimović]], [[Semezdin Mehmedinović]], [[Branko Ćopić]], [[Miljenko Jergović]], [[Isak Samokovlija]], [[Abdulah Sidran]], [[Petar Kočić]].

=== Filmska kultura ===
Neki od poznatih bosanskohercegovački filmski djelatnika su: [[Hajrudin Krvavac]]-Šiba, [[Emir Kusturica]] (filmovima "[[Otac na službenom putu]]" i "[[Podzemlje (1995)|Podzemlje]]" osvojio na filmskom festivalu u Cannesu [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] (Palme d'Or) 1985. i 1995.), [[Mirza Idrizović]], [[Aleksandar Jevđević]], [[Ivica Matić]], [[Danis Tanović]] (filmom "[[Ničija zemlja (2001)|Ničija zemlja]]" osvojio [[Oscar]]a američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti u konkurenciji za najbolji strani film i nagradu [[Zlatni globus]] 2001.g.), [[Zlatko Topčić]], [[Ademir Kenović]], [[Benjamin Filipović]], [[Jasmin Dizdar]], [[Pjer Žalica]], [[Jasmila Žbanić]], [[Dino Mustafić]], [[Srđan Vuletić]], [[Aida Begić-Zubčević|Aida Begić]].

=== Moderna glazba ===
Mnogi bosanskohercegovački izvođači poznati su u regiji, kao što su npr.: [[Dino Zonić]], [[Goran Bregović]], [[Davorin Popović]], [[Kemal Monteno]], [[Zdravko Čolić]], [[Edo Maajka]], [[Frenkie]], [[Šejla Sulejmanovski]], [[Elvir Laković|Elvir Laković Laka]], [[Dino Merlin]] i [[Tomo Miličević]], a veliku popularnost su imali pop i rock sastavi npr. [[Bijelo dugme]], [[Indexi]], [[Plavi Orkestar]], [[Zabranjeno Pušenje]], [[Dubioza kolektiv]].

== Šport ==
[[Datoteka:1984 Winter Olympics logo (6043301610).jpg|230px|desno|thumb|Logo [[ZOI 1984.|Zimskih olimpijskih igri u Sarajevu 1984. godine.]]]]
Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih sportaša, od kojih su mnogi nastupali u momčadim bivše Jugoslavije. 
Najvažniji međunarodni sportski događaj na prostoru BiH bile su [[XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. zimske olimpijske igre]] održan u Sarajevu od 7.-19. veljače 1984.g. Neki od poznatih olimpijaca su:
*[[XVII. Olimpijske igre - Rim 1960.|Rim]], 1960: [[Tomislav Knez]] i Velimir Sombolac (nogomet),
*[[XVIII. Olimpijske igre - Tokio 1964.|Tokio]], 1964: [[Mirsad Fazlagić]] (nogomet),
*[[XX. Olimpijske igre - München 1972.|München]], 1972.: [[Abaz Arslanagić]], [[Milorad Karalić]], [[Nebojša Popović (rukometaš)|Nebojša Popović]], Đorđe Lavrinić, Dobrivoje Seleć (rukomet)
*[[XXII. Olimpijske igre - Moskva 1980.|Moskva]], 1980.: [[Mirza Delibašić]] i Ratko Radovanović (košarka)
*[[XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984.|Los Angeles]], 1984.: [[Zdravko Rađenović]], [[Zlatan Arnautović]] (rukomet) i Anto Josipović (boks).

Rukometni klub Borac iz Banje Luke osvojio je sedam prvenstava [[rukomet]]a u Jugoslaviji, a 1979.g. bili su i [[Liga prvaka u rukometu|Europski klupski prvaci]] u rukometu. Košarkaški klub Bosna iz Sarajeva osvojio je [[Euroliga|Europsko klupsko prvenstvo]] u [[košarka|košarci]] 1979. Ženski košarkaški klub Jedinstvo Aida iz Tuzle osvojio je Europsko klupsko košarkaško prvenstvo u Firenci. 
Karate klub Tuzla-Sinalco osvoji je četiri Europska prvenstva u [[karate]]u i jedno svjetsko prvenstvo.

Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od biših poznatih igrača su [[Josip Katalinski]], [[Dušan Bajević]], [[Miroslav Blažević]], [[Ivica Osim]], [[Enver Marić]], [[Safet Sušić]], [[Blaž Slišković]], [[Semir Tuce]], [[Faruk Hadžibegić]], [[Mehmed Baždarević]], [[Vahid Halilhodžić]], i [[Mirsad Fazlagić]], a od današanji su: [[Edin Džeko]], [[Zvjezdan Misimović]], [[Vedad Ibišević]], [[Emir Spahić]], [[Asmir Begović]], [[Miralem Pjanić]] i mnogi drugi.

==Povezani članci==

* [[Nacionalni parkovi i parkovi prirode Bosne i Hercegovine]]
* [[Bosanskohercegovačka kuhinja]]
* [[Telekomunikacije u Bosni i Hercegovini]]

==Vanjske poveznice==

* [http://www.bih-x.com// Informativno-turisticki portal Bosne i Hercegovine]
* [http://www.hrvatibh.com/ Tražilica Hrvata u BiH]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons        = Bosnia and Herzegovina
|commonshr      = Bosna i Hercegovina
|commonscat     = Bosnia and Herzegovina
|commonscathr   = Bosna i Hercegovina
|wikiatlas      = Bosnia and Herzegovina
|wikiatlashr    = Bosne i Hercegovine
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Bosna i Hercegovina
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Bosna i Hercegovina}}
{{BiH}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]