Vidi kôd stranice Bordeaux

{{Infookvir francuska općina
|ime = Bordeaux
|slika zastave = Bordeaux30.jpg|border=1px
|veličina zastave = 100px
|slika grba = Blason ville fr Bordeaux (Gironde).svg
|veličina grba = 100px
|geslo = ''Lilia sola regunt lunam undas castra leonem.''<br>"Ljiljan sam vlada mjesecom, valovima, dvorcem i lavom."
|slika karte =France_jms.png
|x = 81
|y = 148
|koordinate = 44°50′19″N, 00°34′42″E
|slika panorama = Montage Bordeaux.jpg
|slika opis = Kolaž fotografija iz Bordeauxa
|vremenska zona = [[srednjoeuropsko vrijeme|SEV]] <small>(GMT +1)</small>
|pokrajina = [[Nova-Akvitanija]]
|departman = [[Gironde]] (33)
|okrug = [[Bordeaux (okrug)|Bordeaux]]
|kanton = Središte 8 kantona
|najniža visina = 1
|najviša visina = 42
|prosječna visina = 6
|površina = 49,36
|stanovništvo = 246.586
|gustoća stanovništva = 4996
|poštanski broj = 33000, 33100, 33200, 33300, 33800
|insee = 33063
|web stranica = <span class="plainlinks">[//www.bordeaux.fr/ bordeaux.fr]</span>
}}

'''Bordeaux''' (na [[okcitanski|okcitanskom]] [[gaskonjski dijalekt|gaskonjskom]]: ''Bordèu'' [burˈðɛw]) grad je na jugozapadu [[Francuska|Francuske]], te prijestolnica regije [[Nova-Akvitanija]] i [[Francuski departmani|departmana]] [[Gironde]].

Bordeaux se često zbog svog povijesnog središta naziva „biserom Akvitanije” ili „uspavanom ljepoticom”, što se odnosi na nedovoljnu valorizaciju kulturnih spomenika grada u prošlosti. Od 2007., gradska se luka nalazi na popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] <ref>[http://whc.unesco.org/fr/actualites/361 UNESCO World Heritage Centre - Un pont bosniaque figure parmi les cinq nouveaux sites inscrits cet après-midi sur la Liste du patrimoine mondial]</ref> zbog svoje izrazite urbane vrijednosti. Šire gradsko područje smatra se jednim od najatraktivnijih u Francuskoj za život, što dokazuje porast od {{formatnum:200000}} stanovnika u 9 godina<ref>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/fichier/1290681/ia195.pdf En Aquitaine, 12 grandes aires urbaines structurent le territoire]</ref> (od 1999. do  2008.).

Bordeaux je u svijetu najpoznatiji po svojim [[vinograd]]ima, pogotovo od [[18. stoljeće|18. stoljeća]], koje se smatra zlatnim dobom grada. Gradom prolazi rijeka [[Garonne]].

== Povijest ==

=== Antičko doba ===
[[Datoteka:Palais Galien-panoramique.jpg|minijatura|lijevo|200px|Antički amfiteatar (''Palais Gallien'')]]
Bordeaux su u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] osnovali pripadnici [[Kelti|keltskog]] naroda, koji se nazivao ''Burdigala''. To je bilo jedno [[Gali|galsko]] pleme u okolici [[Bourges]]a. Prvo je naselje osnovano na ušću [[Devèze]], pritoke Garonne, blizu Gironde.

Grad se nalazio na trgovačkome putu između galskih luka na [[Loire|Loiri]] i [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. Nakon rimske okupacije, Burdigala se razvila u najimućniji grad u Galiji. Burdigala u [[3. stoljeće|3. stoljeću]] preuzima od grada [[Saintes|Mediolanum Santonum (Saintes)]] naslov upravnoga sjedišta provincije Akvitanije. Grad se jako razvio za vrijeme severske dinastije (193.-235.).
Godine [[276.]] [[Vandali]] napadaju grad i on se zatvara u svoje zidine. Grad nastavlja svoj razvoj još jedno cijelo stoljeće (po opisima nekih kršćanskih pjesnika).

Razdoblje napretka Burdigale prekidaju razne invazije: Vandali [[409.]] godine, [[Vizigoti]] [[414.]] godine i [[Franci]] [[498.]] godine. U [[10. stoljeće|10. stoljeću]] grad napadaju i [[Normani]], čime grad tone u dugo mračno razdoblje. Jedini ostatak antičkog doba, Galski amfiteatar.

=== Srednji vijek ===
Tek se u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] Bordeauxu vraća sjaj. Nakon braka [[Eleonora Akvitanska|Eleonore Akvitanske]], bivše žene [[Luj VII., kralj Francuske|Luja VII.]], s [[Henrik II., kralj Engleske|Henrikom II.]], [[1154.]] godine, grad prelazi u [[Engleska|engleski]] posjed. U njihovu posjedu ostaje iduća tri stoljeća, zajedno s cijelom Akvitanijom, koja pod Englezima postaje [[Guyenne]]. Bordeaux povisuje postojeće i dobiva nove zidine. Tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]], grad opet postaje imućan zahvaljujući trgovini [[vino]]m s Engleskom. U to je vrijeme izgrađena katedrala [[Sveti Andrija|Svetog Andrije]]. Njezin [[nadbiskup]], Bertrand de Got postao je papa [[Klement V.]], [[1305.]] godine. Od [[1362.]] do [[1372.]] godine, za vrijeme vladavine [[Edward Crni Princ|Crnog Princa]], Bordeaux je postao glavni grad suverene države, ali je kasnije Crni Princ odustao od svoje namjere suverenosti Guyenne.

Godine [[1453.]], nakon [[Kastiljonska bitka|Kastiljonske bitke]], grad ponovno pada u francuske ruke i [[Stogodišnji rat]] završava, ali se građanima ne sviđa ovaj razvoj događaja. U pokušaju preuzimanja nadzora nad gradom, stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi te kralj [[Karlo VII., kralj Francuske|Karlo VII.]] gradi u Bordeauxu dvorac Trompette i tvrđavu Hâ. Prestaje trgovina vinom s Engleskom i grad zapada u teško stanje. Godine [[1462.]], kralj [[Luj XI., kralj Francuske|Luj XI.]], vraća gradu slobodu, davši mu parlament.
[[Datoteka:Plan de Bordeaux et de ses environs, par Hippolyte Matis.jpg|mini|250px|Plan Bordeauxa iz 18. st.]]

=== Novo doba ===
Godine [[1585.]], [[Michel de Montaigne|Montaigne]] postaje gradonačelnik Bordeauxa. Grad se smiruje i nalazi novi izvor prihoda u trgovini pastelama Garonnom.

Tijekom sukoba između francuskog plemstva i kralja, građani Bordeauxa osnivaju ''Conjuration de l'Ormée'', stranku protivnika monarhije.

Tek [[1653.]] godine, kada mladi [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] oružjem pokorava grad, Bordeaux pristaje biti dio francuskoga kraljevstva.

Bordeaux doživljava novi procvat od sredine [[17. stoljeće|17. stoljeća]] pa do [[Francuska revolucija|Revolucije]]. Ovaj se napredak ponovno ostvaruje zahvaljujući luci. Grad je trgovao vinom, ali i [[šećer]]om i [[robovi]]ma. Kao i [[Nantes]], grad postaje bogat zahvaljujući trgovini robovima, koje su slali u Ameriku. U grad su se tad doselili mnogi [[nadbiskup]]i, intendanti i guverneri. Arhitekt Nicolas Portier na mjestu je starih gradskih vrata izgradio veličanstvene slavoluke: Vrata Akvitanije (''Porte d'Aquitaine'', Trg pobjede), Vrata Dijaux (''Porte Dijaux'', Trg Gambetta / Ulica Porte Dijaux), Valutna vrata (''Porte de la Monnaie'', Quai de la Monnaie) i Burgundijska vrata (''Porte de Bourgogne'', Trg Bir-Hakeim). Grad je dobio i operu, koju je izgradio [[Victor Louis]].

Arhitekt [[Luj XV, kralj Francuske|Luja XV.]], [[Ange-Jacques Gabriel]], na Tournyjev je zahtjev stvorio Javni vrt (''Jardin Public''), veliko gradsko zeleno šetalište. Ovaj je arhitekt također izgradio i veličanstveni Trg Burze (''Place de la Bourse'').  Grad postaje važno europsko središte [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], čiji je prethodnik bio [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieu]].

Bordeaux je puno propatio za vrijeme [[Francuska revolucija|Revolucije]], [[Konzulat (Francuska)|Konzulata]] i [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog carstva]]. Za vrijeme ta tri razdoblja, prekinuta je gradska prekoatlantska trgovina. Grad se tada mislio pobuniti, pozivajući [[Žirondinci|žirondince]], ali je [[Jean-Lambert Tallien]] tad uspostavio [[Vladavina Terora|vladavinu Terora]].

=== Moderno doba ===
Padom Prvog carstva, grad je prvi primio [[Bourboni|bourbonske]] prinčeve. Tijekom Revolucije uvedeno je obvezno školovanje te je grad u 19. stoljeću imao tri priznate škole, zajedničkim nazivom Écoles de Santé Navale (''Škole pomorskog zdravlja'').

[[Datoteka:Bordeaux 1840.jpg|desno|300px|mini|Plan Bordeauxa iz 1840.]]

Godine [[1840.]], grad opet postaje velika kolonijalna luka i ponovno započinje trgovina s [[Afrika|Afrikom]]. Krajem [[19. stoljeće|stoljeća]], grad se počinje industrijalizirati te se otvaraju kemijske, metalurgijske i prehrambene tvornice te uljarije. U to vrijeme [[trtna uš]] napada vinograde.

Dana [[7. svibnja]] [[1841.]] godine otvorena je prva [[željeznička pruga]] između Bordeauxa i [[La Teste-de-Buch|La Teste]]. Prvi je kolodvor u gradu bio Bordeaux-Ségur na lijevoj obali rijeke. Godine [[1852.]], otvorena je pruga između Bordeauxa i [[Angoulême]]a, čime je omogućena željeznička veza s [[Pariz]]om. Vlakovi koji su išli za glavni grad su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans na desnoj obali rijeke.

Godine [[1870.]], [[Léon Gambetta]] osniva vladu u [[Tours]]u, koja je kasnije premještena u Bordeaux. [[Antoine Alfred Eugène Chanzy]] se pridružuje vladi u Bordeauxu, gdje zagovara nastavak otpora.

U godinama nakon [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]], tri škole pomorskog zdravlja doživljavaju intelektualni pad. Tek [[1890.]] godine škole oživljavaju, osnivanjem ''École du Service de Santé pour la Marine''. U gradu je [[5. studenoga]] [[1890.]] godine osnovana ''École Principale du Service de Santé de la Marine et des Colonies'' u starom azilu za strance. Škola je imala namjenu obrazovanja budućih [[liječnik]]a i farmaceuta.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Parizu je prijetio prodor [[Njemačko carstvo|njemačke]] vojske te se vlada privremeno preselila u Bordeaux. U to vrijeme, grad duguje svoj razvoj tvornicama oružja. Godine 1917. godine, ulakom [[SAD]]-a u rat, grad postaje dolazna točka njihovim vojnicima. U to vrijeme u gradu djeluje ''[[Action Française]]'' i druge važne političke skupine.

[[Drugi svjetski rat]] gradu donosi nove nevolje. Bordeaux [[1940.]] godine, po treći put u svojoj povijesti postaje sjedište vlade. U lipnju 1940. godine, u trenutku kada francuska vlada potpisuje kapitulaciju, [[portugal]]ski konzul, [[Aristides de Sousa Mendes]], daje 30&nbsp;000 viza izbjeglicama pred njemačkom vojskom. Grad tada okupiraju [[nacisti]], uz pomoć domaćih deklariranih kolaboratora, kao što su bili [[gradonačelnik]] [[Adrien Marquet]] ili [[prefekt]] [[Maurice Papon]]. Bordoška luka od tada ima veliku ulogu u gospodarstvu [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], a izgrađena je i podmornička luka. Gradom su tada vladali [[Vidkun Quisling|kvislinzi]] Adrien Marquet i Marcel Déat iz neosocijalističke partije, koja je propagirala [[fašizam|fašističke]] ideje. Nakon što su napustili [[Périgueux]] i [[Agen]], 19. kolovoza [[1944.]] i [[Pau]], 20. kolovoza, Nijemci odlaze iz Bordeauxa, 28. kolovoza 1944.

Godine [[1947.]], [[Jacques Chaban-Delmas]], general iz [[Francuski pokret otpora|Pokreta otpora]], postaje gradonačelnik i počinje industrijalizacija grada. On ostaje na mjestu gradonačelnika do [[1995.]] godine, kad ga zamjenjuje [[Alain Juppé]]. Za vrijeme njegovog mandata, počinje obnova grada, uređenje četvrti, kao i izgradnja [[tramvaj]]ske infrastrukture. Godine 2004., na njegovo mjesto dolazi [[Hugues Martin]], ali dvije godine kasnije Juppé ponovno postaje gradonačelnik.

== Zemljopis ==
Bordeaux se nalazi blizu obale [[Atlantik]]a, na jugozapadu Francuske.

=== Osnovni podaci ===
Gradom prolazi rijeka Garonne koja je dostupna morskim putom. Ovdje se nalazi zadnji most preko rijeke, Most Akvitanije. Gradska se aglomerizacija ubrzano razvija. U središtu grada, u četvrti Meriadeck razmišlja se o odvajanju pješačkog od automobilskog prometa. U gradu se može naći klasična, pravilna arhitektura, pogotovo u dvorcima od plavog kamena. Gradom vlada romanska, živa atmosfera.

=== Geologija ===
Lijeva obala Garonne, gdje se nalazi veći dio grada, sastoji se od velikih nizina, koje su često močvarne (kao Bordeaux-Lac). Iako postoji nekoliko brjegova, prosječna visina desne obale prilično je niska. Ove su nizine većinom načinjene od naslaga rijeke, ispod kojih je [[šljunak]]. Tlo je vrlo tanko i propusno na vodu, tako da je jako pogodno za uzgoj [[vinova loza|vinove loze]]. Grad se nalazi između [[Médoc]]a (nizvodno) i [[Graves]]a (uzvodno), koji su geološki vrlo slični.

Desna je strana rijeke različita, zato što se na tom zemljištu nalazi [[vapno|vapnenački]] plato. Nadmorska visina tamo prelazi i 90 metara. Na tom području, oko 20 kilometara nalazi se svjetski poznati vinogradi, gdje se uzgajaju najskuplja svjetska vina.

=== Klima ===

Gradom vlada oceanska [[klima]], čija je obilježje slaba razlika između [[Ljeto|ljetnih]] i [[Zima|zimskih]] temperatura. Zime su blage, a ljeta topla. Padaline su česte tijekom cijele godine, s 820 [[mm]] kiše godišnje. Grad ima oko 150 kišnih dana. Ljeti su česte oluje. U srpnju [[1883.]] godine u 30 minuta pao je najveći broj padalina svih vremena zabilježen u Francuskoj.

Prosječna je temperatura u siječnju 3,5&nbsp;°C, a u kolovozu 20 [[°C]]. Prosječna je godišnja temperatura 14,5&nbsp;°C. Tijekom ljeta u prosjeku 18 dana temperatura prelazi 30&nbsp;°C. Ponekad temperatura znaju biti i jako visoke, npr. 2003. godine, izmjeren je 41&nbsp;°C. Te iste godine, 12 dana je [[temperatura]] bila viša od 35&nbsp;°C. Bordeaux ima oko 2000 sunčanih dana godišnje. Najhladnije zime bile su 1985. i 1987., a najsuše godine [[1988.]] i [[1992.]] Velike suše vladale su od 2002. do 2005. godine, a izuzetno suhe bile su [[2003.]] i [[2005.]]

{| class="wikitable" style="font-size:90%;width:100%;border:0px;text-align:center;line-height:120%;"
|+ [[Datoteka:Nuvola apps kweather.png|20px]]&nbsp; '''Temperature u Bordeauxu'''
|-
! style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" |Mjesec
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sij
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Velj
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ožu
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Tra
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Svi
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lip
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Srp
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Kol
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Ruj
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Lis
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Stu
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Pro
|-
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" |Prosječna maksimalna temperatura (°C) 
| style="background: #DDDDDD; color:#000000;" | 9
| style="background: #FFFFFF; color:#000000;" | 11 
| style="background: #FFFFCC; color:#000000;" | 14
| style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 16
| style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 19
| style="background: #FF8000; color:#000000;" |<span style="color:white;"> 23</span>
| style="background: #FF8000; color:#000000;" | <span style="color:white;">26</span>
| style="background: #FF8000; color:#000000;" |<span style="color:white;"> 26</span>
| style="background: #FF8000; color:#000000;" |<span style="color:white;"> 23</span>
| style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 18
| style="background: #FFFFCC; color:#000000;" | 13
| style="background: #DDDDDD; color:#000000;" | 10
|-
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" |Prosječna minimalna temperatura (°C)
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 2
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 3
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 4
| style="background: #DDDDDD; color: black;" | 6
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 10
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 13
| style="background: #FFFF99; color: black;" | 15
| style="background: #FFFF99; color: black;" | 15
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 12
| style="background: #DDDDDD; color: black;" | 9
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 5
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 3
|-
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" |Prosječna temperatura (°C)
| style="background: #DDDDDD; color: black;" | 6
| style="background: #DDDDDD; color: black;" | 7
| style="background: #DDDDDD; color: black;" | 9
| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 11
| style="background: #FFFF99; color: black;" | 15
| style="background: #FFCC66; color: black;" | 18
| style="background: #FF8000; color: black;" |<span style="color:white;"> 21</span>
| style="background: #FF8000; color: black;" | <span style="color:white;">21</span>
| style="background: #FFCC66; color: black;" | 18
| style="background: #FFFF99; color: black;" | 14
| style="background: #DDDDDD; color: black;" | 9
| style="background: #DDDDDD; color: black;" | 7
|-
! style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" |Prosječne padaline (mm)
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 76
| style="background: #AFEEEE; color: black;" | 64
| style="background: #AFEEEE; color: black;" | 66
| style="background: #AFEEEE; color: black;" | 66
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 71
| style="background: #AFEEEE; color: black;" | 66

| style="background: #E0FFFF; color: black;" | 53
| style="background: #E0FFFF; color: black;" | 58
| style="background: #87CEEB; color: black;" | 71
| style="background: #007BA7; color: black;" | <span style="color:white;">86</span>
| style="background: #007BA7; color: black;" |<span style="color:white;"> 89</span>
| style="background: #007BA7; color: black;" |<span style="color:white;"> 86</span>
|-
| colspan="14" style="text-align:center;font-size:90%;"|''Izvori: [http://fr.weather.com/weather/climatology/FRXX0016 The Weather Channel] [http://www.meteofrance.com/FR/index.jsp Météo France] 
|}

=== Urbanizam ===
[[Datoteka:Carte bordeaux.png|400px|desno|mini|Zemljovid Bordeauxa]]
Bordeaux je podijeljen na 8 okruga. Okruzi od 1 do 6 se nalaze na lijevoj strani rijeke. Sedmi odgovara četvrti Bastide na desnoj strani rijeke. Osmi okrug odgovara četvrti Caudéran. Ova upravna podjela nije povijesna pa se stanovnici radije identificiraju s četvrtima u kojima žive.

Grad se dijeli na tri dijela:

* stari grad Bordeauxa
* stare četvrti
* vanjske četvrti (kao Bordeaux-Lac ili Caudéran)

Tipovi zgrada i aktivnosti vrlo su različiti u ta tri dijela grada.

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz 2009. na području gradske općine živi {{formatnum:236 725}} stanovnika <ref name="insee">[http://www.insee.fr/fr/ppp/bases-de-donnees/recensement/populations-legales/commune.asp?annee=2009&depcom=33063] - INSEE</ref>, što smješta ovaj grad na deveto mjesto u Francuskoj prema broju stanovnika. U gradskoj aglomeraciji 2009. je živjelo {{formatnum:836 162}} stanovnika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.recensement.insee.fr/chiffresCles.action?codeMessage=5&plusieursReponses=true&zoneSearchField=BORDEAUX&codeZone=33701-UU2010&idTheme=3&rechercher=Rechercher |accessdate=21. srpnja 2012. |title=Insee - Résultats du recensement de la population de 2008 - Unité urbaine de Bordeaux |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121030060159/http://www.recensement.insee.fr/chiffresCles.action?codeMessage=5&plusieursReponses=true&zoneSearchField=BORDEAUX&codeZone=33701-UU2010&idTheme=3&rechercher=Rechercher |archivedate=30. listopada 2012. }}</ref>, dok utjecajna zona grada, koja je šesta po broju stanovnika u Francuskoj, ima {{formatnum:1 114 857}} stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.recensement.insee.fr/chiffresCles.action?codeMessage=5&plusieursReponses=true&zoneSearchField=BORDEAUX&codeZone=006-AU2010&idTheme=3&rechercher=Rechercher |accessdate=21. srpnja 2012. |title=Insee - Résultats du recensement de la population de 2008 - Aire urbaine de Bordeaux |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121030060251/http://www.recensement.insee.fr/chiffresCles.action?codeMessage=5&plusieursReponses=true&zoneSearchField=BORDEAUX&codeZone=006-AU2010&idTheme=3&rechercher=Rechercher |archivedate=30. listopada 2012. }}</ref>. Nakon razdoblja naglog opadanja stanovništva (oko 267 000 stanovnika 1968., a samo 208 159 stanovnika 1982.) i velikih radova obnove starih četvrti, stanovništvo grada opet je počelo rasti. Bordoška općina, koja je u 20 godina od 1990. do 2009. dobila 26 000 novih stanovnika, i dalje ima veliku stopu rasta. Trenutačno je u fazi studija o spajanju općina, kao što su slučajevi Lille-Lomme ili Cherbourg-Octeville, kako bi broj stanovnika porastao iznad 300 000 te grad tako postao velika europska metropola.

Prema procjenama [[INSEE]]-a za 2004. i 2005. godine, Bordeaux ima oko 126 046 domaćinstava i 139 707 stambenih boravišta. Od 229 900 Bordožana, 46% su muškog, a 54% ženskog spola. Bračni je status građana starijih od 15 godina sljedeći: 54% neoženjenih, 32% u braku, 8% razvedenih i 6% udovaca ili udovica. Prosječan je broj ljudi po kućanstvu 1,8.

{| align="center" rules="all" cellspacing="0" cellpadding="7" style="border: 1px solid #999; border-right: 2px solid #999; border-bottom:2px solid #999"
|+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Stanovništvo Bordeauxa između [[1350.]] i [[2014.]]
|-bgcolor="#ddffdd"
![[1350.]] !! [[1375.]] !! [[1420.]] !! [[1660.]] !! [[1750.]] !! [[1790.]] !! [[1800.]] !! [[1850.]] !! [[1901.]] !! [[1936.]] !! [[1946.]]
|- 
| align=center| 30&nbsp;000 || align=center| 10&nbsp;000 || align=center| 20&nbsp;000 || align=center| 40&nbsp;000 || align=center| 60&nbsp;000 || align=center| 111&nbsp;000 || align=center| 91&nbsp;652  || align=center| 130&nbsp;297 || align=center| 256&nbsp;638 || align=center| 258&nbsp;348 || align=center| 253&nbsp;751
|-bgcolor="#ddffdd"
! [[1954.]]!! [[1962.]] !! [[1968.]] !! [[1975.]] !! [[1982.]] !! [[1990.]] !! [[1999.]] !! [[2002.]] !! [[2006.]] !! [[2009.]] !! [[2014.]] 
|- 
| align=center| 257&nbsp;946 || align=center| 249&nbsp;688 || align=center| 266&nbsp;662 || align=center| 223&nbsp;131 || align=center| 208&nbsp;159 || align=center| 210&nbsp;336 || align=center| 215&nbsp;363 || align=center| 218&nbsp;948 || align=center| 232 260 || align=center| 236 725 || align=center| 246 586
|-
| colspan=11 align=center| <small>Procjene prije 1801. ; popisi poslije 1801.</small>
|}

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Bouteilles Bordeaux.jpg|mini|250px|Boce [[Bordeaux (vino)|vina Bordeaux]]]]
=== Vinokultura ===
Bordeaux je svjetska prijestolnica [[vino|vina]]. U blizini Bordeauxa nalaze se brojni vinogradi u kojima se proizvodi veliki broj prestižnih vina. Sva su ova vina u svijetu poznata kao bordoška vina ili jednostavno "bordeaux". Oko grada nalazi se 14&nbsp;000 proizvođača vina, 117&nbsp;514 hektara vinograda, 400 prodavača, s ukupnim prihodom od 14,5 milijardi [[euro|eura]]. Godišnje se proizvede oko 700 milijuna boca vina.

Zemlja oko Bordeauxa ima dva različita porijekla. Na lijevoj strani Garonne i uzduž estuarija vinogradi su na više od 150&nbsp;km. Ovu je zemlju nanijela rijeka s [[Pirineji|Pirineja]] i najpogodnija je za [[Cabernet sauvignon]]. S druge strane rijeke, zemlja je malo drugačija i najpogodnija je za [[Merlot]].

U području se prave i crna i bijela vina, s tim da se crna obično nazivaju '''bordeaux'''. Najčešća crna vina koja se proizvode su: [[Cabernet-sauvignon]], [[Merlot]], [[Cabernet franc]], [[Petit Verdot]], [[Malbec]] i u zadnje vrijeme sve manje i manje [[Carménère]]. Najčešća bijela vina su: [[Sauvignon blanc]], [[Sémillon]] i [[Muscadelle]].

Bordoški vinogradi podjeljeni su na pet regija: Entre-Deux-Mers, Libournais, Bourgeais-Blayais, Graves i Médoc. Najslavnija su područja [[Saint-Émilion]], [[Pauillac]], [[Saint-Estèphe]], [[Sauternes]] i [[Pomerol]]. Klasifikacija bordoških vina je počela 1855.

Trenutačno se bordoško vinogradarstvo nalazi u krizi, zbog međunarodnog pada cijene i jeftinih proizvođača iz inozemstva.

=== Industrija ===
Bordeaux je također i veliko industrijsko središte. Iako bordoška industrija nije imala prevelikog uspjeha zadnjih desetljeća (na desnoj obali rijeke), grad se nedavno orijentirao na nove tehnologije, posebno na [[aeronautika|aeronautiku]]. Aeronautički sektor zapašljava u gradu oko 20&nbsp;000 osoba. Poduzeća koja se bave ovom industrijom su: [[Dassault]], [[Safran]] (stara Snecma) i [[Thales]]. Na bordoškoj periferiji izrađuju se zrakoplovi [[Falcon]], kabine za [[Airbus A380]] i potisnici za rakete [[Ariane (raketa)|Ariane]]. Na periferiji se također gradi i [[laser Mégajoule]], koji je ključan za francuski nukulearni program i u kojeg je Ministarstvo obrane uložilo dvije milijarde eura.

U gradu je još prisutna petrokemijska i farmaceutska industrija.

=== Usluge ===
Tercijalni sektor najdominantniji je u gradu, najviše zahvaljujući trgovačkoj privlačnosti grada i velikog broja poduzeća. [[Turizam]] postaje sve važniji i važniji za grad koji sadrži veliku povijesnu baštinu. U okolnom području grada, razvija se seoski turizam.

=== Autonomna bordoška luka ===
Gradska luka važan je centar poslovne aktivnosti grada. Luka godišnje prima oko 1600 plovila i kroz nju godišnje prođe oko 9 milijuna tona dobara. Kroz luku prolaze dijelovi za zrakoplove, na putu do [[Toulouse]]a.

=== Zaposlenost ===
Podjela radno aktivnog stanovništva po sektorima ([[1999.]], INSEE):

* Primarni sektor: 0,3 %
* Sekundarni sektor: 10,7 %
* Tercijalni sektor: 89 %
* Stopa nezaposlenosti: 8,8 % (2004.)<ref>[http://www.insee.fr/fr/insee_regions/aquitaine/rfc/chifcle_fiche.asp?ref_id=empop001 Insee].</ref>

U gradu je oko 20&nbsp;000 nezaposlenog, radno sposobnog stanovništva.

=== Poduzeća ===
Nekoliko poduzeća koja imaju svoje središte u Bordeauxu: 
{| width="80%"
|
* [[Dassault Aviation]] 
* [[EADS|EADS composites]] 
* [[EADS Sogerma]] 
* [[EADS SPACE|EADS Space Transportation]] 
* [[Snecma]] (stari [[SEP]])
* [[Société nationale des poudres et des explosifs|SNPE]]
|
* [[Thales]] 
* [[Lefèvre-Utile|LU]] 
* [[Marie Brizard]] 
* [[Pernod Ricard|Ricard]] 
* [[William Pitters]] 
* [[Ford]] 
|
* [[Solectron]] 
* [[Lectra]]
* [[Smurfit]] 
* [[Sanofi]] 
* [[McKesson]] 
* [[Arena (marka)|Arena]] (swimwear)
| 
* [[Oxbow]] (sportswear) 
* [[In-Fusio]] 
* [[Cdiscount]]
* [[Cacolac]]
* [[Michelin]]
* [[Cofinoga]]
|
* [[Fayat]]

|}

== Uprava ==
[[Datoteka:Quartier Bordeaux Avant 2006.png|mini|250px|desno|Četvrti Bordeauxa]]
[[Datoteka:Bordeaux cantons 1973-2014.png|220px|mini|desno|Kantoni Bordeauxa]]
[[Slika:Arrêt de tram Mériadeck, Bordeaux, France.jpg|mini|200px|Tramvajska stanica u Mériadecku, Bordeaux]]

=== Gradonačelnici Bordeauxa ===
''Glavni članak: [[Popis gradonačelnika Bordeauxa]]''

Posljednji gradonačelnici:
* [[Jacques Chaban-Delmas]] (RPR) (1947. – 1995.)
* [[Alain Juppé]] ([[Union pour un mouvement populaire|UMP]]) (1995. – 2004.)
* [[Hugues Martin]] (UMP) (2004. – 2006.)
* Alain Juppé (2006. – 2014.)

Najvažniji projekti koji čekaju svoju realizaciju razvoj i poboljšanje jesu [[tramvaj]]ske mreže i povezivanje grada s drugim većim gradovima brzim [[vlak]]ovima.

=== Ustroj upravnih četvrti ===
Godine [[1995.]], uprava grada odlučila je grad podijeliti na 12 upravnih četvrti da bi mogla uspostaviti vijeća četvrti. Ova vijeća pružaju bolju povezanost između njihovih stanovnika i vijećnika, te s time i ubrzano rješavanje lokalnih problema. Ovih 12 četvrti sadrži više povijesnih gradskih četvrti.

Ovih 12 četvrti su :
{|
| width="50%" valign="top" |
* Quartier du Lac
* Quartier de Bacalan
* Quartier Grand-Parc – Chartrons – [[Paul Doumer]]
* Quartier de la Bastide
* Quartier Hôtel de Ville – [[Place des Quinconces|Quinconces]] – St-Pierre – St-Éloi
* Quartier St-Seurin – Fondaudège
||
* Quartier de [[Caudéran]]
* Quartier St-Augustin – Quintin – Loucheur – Tondu
* Quartier St-Bruno – St-Victor – Mériadeck
* Quartier Capucins – Victoire – St-Michel – Ste-Croix
* Quartier Nansouty – St-Genès – Simiot – Barrière de Toulouse
* Quartier St-Jean – Belcier – Carle Vernet – Albert I. – Sacré Cœur
|}

=== Kantoni ===

Godine [[1965.]], gradu je pripojena općina [[Caudéran]], koja sada čini osmi gradski kanton.
Bordeaux je podijeljen na 8 [[Kantoni Gironde|kantona]] :
{|
| width="60%" valign="top" |
* 1. kanton ima 24&nbsp;453 stanovnika;
* 2. kanton ima 23&nbsp;855 stanovnika;
* 3. kanton ima 31&nbsp;634 stanovnika;
* 4. kanton ima 30&nbsp;994 stanovnika;
||
* 5. kanton ima 25&nbsp;184 stanovnika;
* 6. kanton ima 27&nbsp;302 stanovnika;
* 7. kanton ima 12&nbsp;993 stanovnika;
* 8. kanton ima 38&nbsp;948 stanovnika.
|}
Ukupni broj stanovnika je [[1999.]] godine, bio 215&nbsp;363, po [[INSEE]]-u.

=== Povijesne četvrti Bordeauxa ===
{| width="80%"
|
* [[Caudéran]]
* Victoire
* Nansouty
* Saint-Michel
* Capucins
* Hotel de Ville
|
* [[Trg Quinconces|Quinconces]]
* Fondaudège
* Chartrons
* Saint-Jean
* Sainte-Croix
* Belcier
|
* Bastide
* Mériadeck
* Bordeaux Lac
* Bacalan
* Saint Genès
|
* Le Grand Parc
* Saint-Pierre
* Saint-Michel
* Saint-Augustin
* Le Tondu
|}

Bordeaux-Lac : Ovdje se nalazi (oko 169 hektara vode), te izložbeni prostor, kongresna palača, cvjetni park i biciklodrom. Ovdje se događaju brojne manifestacije, kao što su međunarodni sajam, [[Vinexpo]], bordoška biciklijada itd. Ove povijesne četvrti danas se nalaze unutar novih četvrti, koje su stvorene [[1995.]]

<gallery>
Slika:Bordeaux_Bonie_01.jpg|Quartier Hôtel de Ville, Bordeaux
Slika:Bordeaux_Meriadeck_01.jpg|Quartier Meriadeck, Bordeaux
Slika:Bordeaux_Meriadeck_03.jpg|Quartier Meriadeck, Bordeaux
Slika:Bordeaux_Meriadeck_04.jpg|Quartier Meriadeck, Bordeaux
</gallery>

== Prijevozna povezanost ==

=== Ceste i autoceste ===

Bordeaux je važan cestovni prometni čvor na obali Atlantika. Povezuje [[Pariz]] i sjevernu [[Europa|Europu]] s [[Atlantik]]om i [[Španjolska|Španjolskom]]. Grad je povezan s Parizom, autocestom A10, s [[Périgueux]]om i [[Clermont-Ferrand]]om autocestom A89, s [[Toulouse]]om autocestom A62 i sa Španjolskom autocestom A63. Bordeaux je opremljen obilaznicom (N230 i A630), na kojoj je često gužva za vrijeme velikih odmora. Trenutačno je u fazi proučavanja projekt još veće obilaznice.

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''02''' → Bordeaux-Bastide

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''04''' → Bordeaux-Centre, Bordeaux-Nord, Bordeaux-Lac, Izložbeni park

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''04a''' → Izložbeni park

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''04b''' →  Hotelski centar na jezeru

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''05''' → Bordeaux-Fret

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''09''' → Bordeaux-Caudéran

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''21''' → Bordeaux-Centre, Kolodvor St Jean, M.I.N. (Marché d'Intérêt National)

[[Datoteka:Sinnbild Autobahnausfahrt.svg|20px]] '''24''' → Bordeaux-Centre, Haut-Floirac, Bergerac, Tresses

=== Željeznički prijevoz ===
[[Datoteka:Bordeaux passerelle Eiffel.jpg|mini|desno|400px|Željeznički most Eiffel (ili Saint-Jean) preko Garonne, 1900. godine]]

[[Željeznica]] se u Bordeauxu pojavila [[1841.]] godine, kada je otvorena pruga između Bordeauxa i [[La Teste]] (u vlasništvu ''Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste'') . Tada je otvoren i prvi kolodvor u gradu Bordeaux-Ségur. Ovaj je kolodvor kasnije zamijenila vojarna, a nalazio se u današnjoj ulici Pessac.

[[1852.]] godine, otvorena je pruga između Bordeauxa i [[Angoulême]]a (u vlasništvu ''Compagnie du Paris-Orléans''), čime je grad povezan s Parizom. 
Vlakovi su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans (Bordeaux-Bastide, danas kino) na desnoj obali rijeke. 1853. godine, ''Compagnie des chemins de fer du Midi'' preuzela je ''Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste''. [[1855.]] godine, kolodvor Bordeaux-Ségur maknut je i zamijenjen kolodvorom Bordeaux-Saint-Jean.

Tako su u to vrijeme postojala dva kolodvora na dvije mreže, kojima su upravljale različite kompanije. 
Ovakva se situacija objašnjava činjenicom što nije postojao željeznički most preko Garonne. Putnici iz Pariza koji su išli na jug Akvitanije, morali su sići na kolodvoru Bordeaux Orléans, prijeći rijeku i ponovno krenuti vlakom sa kolodvora Saint-Jean. Željeznički most između dva kolodvora 1860. godine izgradio je [[Gustave Eiffel]]. Kolodvor Orléans ostao je glavni terminal ''Compagnie du Paris-Orléans'' (prema Clermont-Ferrandu, Lyonu i Parizu). [[1898.]] godine, izgrađen je današnji kolodvor Saint-Jean, kako bi zadovoljio veći broj putnika. Kolodvor Orléans malo je po malo gubio svoju važnost, da bi se nakon spajanja dva poduzeća (''Paris-Orléans'' i ''Midi'') [[1934.]] i stvaranja [[SNCF]]-a, 1938. godine, apsolutno zatvorio u korist kolodvora Saint-Jean. Danas je kolodvor Orléans kino.

Bordeaux je do danas ostao važno željezničko čvorište između Pariza i Španjolske. Glavni bordoški kolodvor (Saint-Jean) povezan je brojnim [[TGV]] vlakovima. Bordeaux je TGV-om povezan sa kolodvorima Pariz-Montparnasse, [[Toulouse]], [[Irun]], [[Dax]], [[Hendaye]], [[Pau]], itd.
Bordeaux je također povezan sa običnim vlakovima i sa TER-om sa [[Nantes]]om, [[Périgueux]]om, [[Arcachon]]om, itd. Bordeaux također ima i dva kolodvora za regionalne vlakove, Bénauge i kolodvor Saint-Louis.

Bordoška željeznička mreža trenutačno je zasićena i priprema se gradnja novog mosta preko Garonne, paralelno s Eiffelovim mostom, da bi se grad pripremio za dolazak nove brze linije TGV-a. Od 2016. putovanje od Pariza do Bordeauxa trajati će samo 2 sata TGV-om.<ref>[http://www.francesoir.fr/ligne-grande-vitesse-parisbordeaux-en-2-heures-fin-2016-50732.html Ligne à grande vitesse - Paris/Bordeaux en 2 heures fin 2016]</ref>.

=== Zračni promet ===
Bordeaux opslužuje međunarodni aerodrom Bordeaux-Mérignac. Nalazi se u općini Mérignac i dostupan je obilaznicom na izlazu 11b. Ova je [[zračna luka]] 2004. godine imala promet od 2 928 873 putnika. Glavne su odredišne veze Pariz-Orly, [[Lyon]], [[London]]-Gatwick, [[Marseille]], [[Nica]] i [[Strasbourg]].

=== Javni prijevoz ===
[[Datoteka:Bordeaux-lawn-track-&-vines1.jpg|mini|desno|300px|Bordoški tramvaj]]
Bordeaux i njegovu aglomerizaciju (CUB), opslužuje prijevozničko poduzeće TBC (''Tram et Bus de la CUB''). Ovim poduzećem upravlja Connex Bordeaux iz grupe [[Connex]] koja po ugovoru upravlja mrežom. TBC je zamijenio CGFTE, 3. srpnja 2004. godine, nakon reorganizacije mreže i uvođenja linije B Bordoškog tramvaja.

Mreža se sastoji od:

* 3 tramvajske linije (A, B i C)
* 75 dnevnih autobusnih linija, koje su sve povezane sa tramvajom (od 1 do 96)
* 12 noćnih autobusnih linija (od S1 do S12)
* jednog električnog i jednog riječnog shuttlea na Garonni.

Ova mreža opslužuje 27 općina u urbanoj zajednici Bordeauxa, od 5 sati do 1 sat ujutro.

Grad je prvu tramvajsku liniju (A) dobio 21. prosinca 2003. Gradonačelnikov ured i CUB odlučili su se  za tramvaj, nakon napuštanja projekta gradske lake željeznice. Projekt gradnje metroa najavljen je 1993. godine, ali je napušten zbog cijene projekta ( 300 milijuna [[francuski franak|francuskih franaka]]). Alain Juppé uz potporu oporbenih socijalista najavio je gradnju tramvaja. Linija C otvorena je 24. travnja 2004., a linija B 15. svibnja 2004. Sve tri linije produžene su [[2007.]] godine.

== Obrazovanje ==

=== Sveučilišta ===
Bordoško sveučilište zahvaljuje svoj nastanak buli [[papa|pape]] [[Eugen IV.|Eugena IV.]], 7. lipnja 1441. Zasluga za to osnivanje pripada nadbiskupu [[Pey Berland|Peyu Berlandu]]. Po visokom obrazovanju, ovaj grad se nalazi na šestom mjestu u Francuskoj, nakon [[Pariz]]a, [[Lyon]]a, [[Toulouse]]a, [[Lille]]a i [[Marseille]]a<ref>{{pdf}} [http://media.enseignementsup-recherche.gouv.fr/file/Atlas_2007-08/64/1/Atlas_regional_2008_web_63641.pdf?bcsi_scan_6E13338A7493DA7B=0&bcsi_scan_filename=Atlas_regional_2008_web_63641.pdf Atlas 2007-2008 de l'enseignement supérieur en France]</ref>.

Bordoško sveučilište ukinuto je u [[Francuska revolucija|Revoluciji]] [[1793.]] godine, da bi ga [[1808.]] ponovno pokrenuo [[Napoleon]].

U Bordeauxu studira blizu 80.000 studenata na jednom od najvećih kampusa u Europi (235 ha) koje se dijeli na 4 općine: Bordeaux, [[Talence]], [[Pessac]] et [[Gradignan]]. Bordoško je sveučilište podijeljeno na 4 dijela:

* sveučilište Bordeaux I (znanost i tehnologija), 10 693 studenata, 2002.
** IUT Bordeaux 1 na sveučilištu Bordeaux I.
* sveučilište Victor Segalen Bordeaux 2 (društvene znanosti), 15 038 studenata, 2002.
* sveučilište Michel de Montaigne Bordeaux 3 (umjetnost, književnost, jezici i društvene znanosti), 14 785 studenata, 2002.
** IUT Michel de Montaigne na sveučilištu Bordeaux III.
* sveučilište Montesquieu Bordeaux 4 (pravo, uprava, ekonomija i menadžment), 12 556 studenata, 2002.
** IUT Bordeaux-Montesquieu na sveučilištu Bordeaux IV.

=== Visoke škole ===
{{prijevod-fra}}
{|
| width="50%" valign="top" |
* '''Inženjerske škole (i slično)'''
: École nationale supérieure d'arts et métiers ([[ENSAM]])
: École d'ingénieurs en modélisation mathématique et mécanique ([[MATMECA]]) (''Inženjerska matematička i mehanička škola'')
: École nationale supérieure d'électronique, informatique, radiocommunications de Bordeaux (ENSEIRB) (''Visoka škola za elektroniku, računarstvo i radiokomunikacije'')
: École supérieure de technologie des biomolécules de Bordeaux (ESTBB) (''Viša škola biomolekularne tehnologije'')
: École nationale d'ingénieurs des travaux agricoles de Bordeaux (ENITA) (''Nacionalna inženjerska škola za agrikulturu'')
: École nationale supérieure de chimie et physique de Bordeaux (ENSCPB) (''Nacionalna viša škola za kemiju i fiziku'')
: Institut des sciences et techniques des aliments de Bordeaux (ISTAB) (''Institut prehrambenih znanosti'')
: Institut de cognitique (IdC)
: E-Artsup
: École pour l'informatique et les nouvelles technologies ([[EPITECH]]) (''Viša informatička škola'')
: École supérieure d'informatique (eXia : Grupa CESI) (''Viša informatička škola'')
: École supérieure d'informatique ([[SUPINFO]]) (''Viša informatička škola'')
: École privée des sciences informatiques ([[EPSI]]) (''Škola za informatičke znanosti'')
: École supérieure d’ingénierie informatique (ESII) (''Viša inženjerska informatička škola'')
||
* '''Trgovačke škole'''
: Bordeaux école de management ([[ESC Bordeaux]]) (''Bordoška škola za menadžment'')
: EBP International (''Bordoška škola za menadžment'')
: Institut des hautes études économiques et commerciales ([[INSEEC]]) (''Institut visokih ekonomskih i komercijalnih studija'')
: Institut supérieur européen de gestion group ([[ISEG]]) 
: Institut supérieur européen de formation par l'action ([[ISEFAC]]) 
: École de commerce européenne (ECE) (Grupa INSEEC) (''Europska škola za trgovinu'')
: Institut universitaire professionnalisé de commerce de Bordeaux

* '''Druge visoke škole'''
: Sciences Po Bordeaux (Institut političkih studija)
: École nationale de la magistrature (ENM)
: École du service de santé des armées de Bordeaux (Mornarička škola)
: École d'architecture et de paysage de Bordeaux (''Škola za arhitekturu i krajolik'')
: [[École des beaux-arts de Bordeaux]] (''Škola lijepih umjetnosti'')
: École française des attachés de presse et des professionnels de la communication ([[EFAP]])
: Conservatoire national des arts et métiers d'Aquitaine (CNAM) (Nacionalni konzervatorij umjetnosti i obrta Akvitanije'')
: École d'administration des affaires maritimes (''Škola pomorske uprave'')
|}

== Kultura i baština ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Bordeauxa i Mjesečeva luka 
|slika = Miroir d'eau place de la Bourse.JPG
|godina = [[2007.]] <small>(31. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1256
|država = {{ZD|F|FRA}} 
}}
Bordeaux je označen kao "Francuski grad umjetnosti i povijesti". Kulturno zaštićeni dio jedan je od najvećih u Francuskoj (150 ha), a većinom ga čini najveći arhitektonski urbani kompleks u Europi iz 18. st., izgrađen za vrijeme [[Luj XV.|Luja XV]]. Jedan je dio ove baštine [[UNESCO]] proglasio [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom]] 2007. god.
=== Znamenitosti ===
{|
| width="60%" valign="top" |
* Spomenik žirondincima (''Monument aux Girondins'')
* Veliko kazalište (''Grand Théâtre'') 
* Tournyeva aleja (''Allées de Tourny'') 
* Petrov most (''Pont de Pierre'')
* Cours de l'Intendance
* Katedrala sv. Andrije i toranj Pey Berland
* Crkva sv. Križa (''Église Sainte-Croix'')
* Bazilika sv. Mihaela
* Trg Chapeleta (''Place du Chapelet'')
* Trg Parlamenta (''Place du Parlement'')
* Palača Rohan (današnja vijećnica)
* Palača Gallien, zadnji spomenik iz galsko-rimskog razdoblja
* Ulica Sainte-Catherine
||
* Vrata Cailhau 
* Vrata Burgundije
* Veliko zvono (''La Grosse Cloche'')
* Crkva Saint-Éloi
* pročelja kejeva na lijevoj strani rijeke
* Crkva sv. Petra
* Petit hôtel Labottière
* Burza rada
* Crkva Saint-Seurin 
* Crkva Naše Gospe 
* Bordoška sinagoga
* Palača prave
* Trg pobjede
|}
[[Datoteka:GrandTheatreBordeaux.jpg|mini|''Grand Théâtre'']]
[[Datoteka:Bordeaux Saint Pierre.jpg|mini|Crkva sv. Petra]]
[[Datoteka:Bordeaux Porte Cailhau.jpg|mini|Vrata Cailhau]]
[[Datoteka:jardinpubdxjulbzh.JPG|mini|Pogled na oranžeriju u Javnom vrtu]]
<gallery>
Slika:Bordeaux colonne aux Girondins 01.jpg|Spomenik žirondincima
Slika:Bordeaux saint michel 01.jpg|Crkva sv. Mihovila
Slika:Bordeaux Pont de Pierre.jpg|Petrov most
Slika:La Grosse Cloche (Bordeaux).JPG|''La Grosse Cloche''
</gallery>

=== Zelene površine ===
* '''Jardin Public''' (''Javni vrt'') <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=858]</ref>
:Stvoren je 1746. godine, na inicijativu [[Louis-Urbain-Aubert de Tourny|intendanta Tournyja]] (14 [[hektar]]a otprilike). Tourny je, povodeći se za [[humanizam|humanističkim]] idejama, htio građanima stvoriti ugodan i zdrav prostor. Planove je izradio [[Jacques Ange Gabriel]]. Vrt je okružen željeznom ogradom unutar koje se nalazi mnoštvo spomenika uživateljima vina ([[Fernand Lafargue]], [[Ulysse Gayon]], [[Alexis Millardet]], [[Carle Vernet]]). Tournyjeva želja bila je spojiti grad s predgrađima Saint-Seurin i Chartrons.

:Dolaskom Revolucije maknuto je cvijeće, a postavljeni su travnjaci te su sačuvana samo velika stabla. Vrt se koristio za službene ceremonije i za balove. 1856. godine donesena je odluka o renovaciji. Izgrađena su dva pješačka mosta, a Armand i Guibert napravili su engleski park. Postavljeni su i novi kipovi: Diane (Gabies), Jeunesse et Chimère (Granet), Maxime Lalanne (bordoški akvafortist), [[Rosa Bonheur]] (slikarica životinja). Ovdje se nalazi i prirodnoslovno-povijesni muzej.
{|
| width="50%" valign="top" |
* Bordoška šuma <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=898]</ref>
* Cvjetni park <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=853]</ref>
* Obale Garonne <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=897]</ref>
* Bordoški park <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=851]</ref>
* Riječni park <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=862]</ref>
* Botanički vrt <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=871]</ref>
||
* Gradonačelnikov vrt <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=941]</ref>
* Jardin de la Béchade <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=854]</ref>
* Jardins des Dames de la Foi <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=911]</ref>
* Javni vrt Vinet 
*Javni vrt Jean Bureau
|}

<gallery>
Slika:jardpu3bdxjulbzh.JPG|Fontana u javnom vrtu
Slika:Bordeaux_parc_bordelais_01.jpg|Bordoški park
Slika:Bordeaux_parc_bordelais_02.jpg|Bordoški park
Slika:Bordeaux_jardin_botanique_02.jpg|Botanički vrt 
</gallery>

=== Muzeji ===
[[Datoteka:Bordeaux Garonne.jpg|minijatura|desno|Krstarica Colbert]]
[[Datoteka:William-Adolphe_Bouguereau_(1825-1905)_-_The_Day_of_the_Dead_(1859).jpg|mini|''Dan mrtvih'' ([[William Bouguereau]]) - Muzej lijepih umjetnosti]]
{|
| width="50%" valign="top" |
*Muzej Bordeauxa
*Muzej lijepih umjetnosti <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1172]</ref><ref>[http://www.culture.gouv.fr/culture/bordeaux]</ref>
* Muzej Akvitanije <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1090]</ref>
* Muzej dekorativnih umjetnosti <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1110]</ref>
* Povijesni i prirodnoslovni muzej <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1313]</ref>
* Muzej moderne umjetnosti (CAPC) <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=2010]</ref>
* Muzej Chartrona
* Nacionalni muzej carina <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1570]</ref>
* [[Krstarica Colbert]], pomorski muzej <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=275]</ref><ref>[http://www.netmarine.net/bat/croiseur/colbert]</ref>
* Međunarodni konzervatorij razonode
||
* Vinorama <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=272 |accessdate=20. rujna 2006. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090213221201/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=272 |archivedate=13. veljače 2009. }}</ref>
* Muzej Goupil <ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=1728]</ref><ref>[http://www.culture.gouv.fr/GOUPIL/FILES]</ref>
* Casa de Goya ([[Francisco Goya]])
* Cap-Sciences <ref>[http://www.cap-sciences.net]</ref>
* Centar Jean-Moulin : Muzej i centar za dokumentaciju o Drugom svjetskom ratu<ref>[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomCentreJeanMoulin&classofcontent=sommaire&id=1312]</ref>
* Musée d'Art cru <ref>[http://www.art-cru.com]</ref>
* Etnografski muzej Bordeauxa 2 (MEB) <ref>[http://www.meb.u-bordeaux2.fr]</ref>
* Conservatoire de l'air et de l'espace d'Aquitaine (CAEA) <ref>[http://caea.free.fr]</ref>
* Kuća tiskanih djela <ref>[http://perso.wanadoo.fr/musee.imprim.aquitaine]</ref>
* Muzej telekomunikacija Akvitanije <ref>[http://perso.wanadoo.fr/musee.telecom.aquitaine]</ref>
|}

=== Kinematografi ===

Što se tiče kina, Bordeaux je jako dobro opremljen. Na trgu Gambetta mogu se naći kina '''UGC Cinécité''' i '''le Français'''. '''Le petit Trianon Jean Vigo''' specijaliziran je za art et essai (''umjetnost i pokus''), '''Utopia''', kino je s pet dvorana koje se nalaze u staroj kapelici (četvrt Saint-Pierre). Multipleksi '''Méga CGR''' i '''Mégarama''', nalaze se na desnoj obali Garonne, blizu starog kolodvora Orléans (povijesni spomenik).

=== Šport ===

* [[Nogomet]]: momčad [[FC Girondins de Bordeaux]], u [[Ligue 1]].
* [[Ragbi]]: Union Stade bordelais-Bègles, u Pro D2 , Prvenstva Francuske u ragbiju
* [[Hokej na ledu]]: [[Bordeaux Gironde Hockey 2000]]

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Michel de Montaigne 1.jpg|mini|desno|[[Michel de Montaigne]]]]
[[Datoteka:Vicente López Portaña - el pintor Francisco de Goya.jpg|mini|desno|[[Francisco Goya]]]]

=== Rođeni u Bordeauxu ===
{|
| width="50%" valign="top" |
* [[Nepoznati iz Bordeauxa]], hodočasnik, koji je otišao u [[Jeruzalem]] u 4. stoljeću
* [[Rikard II., kralj Engleske]], rođen [[6. siječnja]] [[1367.]]
* [[Michel de Montaigne]], političar, filozof, rođen [[28. veljače]] [[1533.]]
* [[Jean Chevillard]], arhivar, rođen [[1618.]]
* [[François Bigot]], zadnji [[intendant]] [[Nova Francuska|Nove Francuske]], rođen [[1703.]]
* [[Étienne Marie Antoine Champion de Nansouty]], general, rođen [[1768.]]
* [[Pierre Rode]], skladatelj i violonist, rođen [[16. veljače]] [[1774.]]
* [[Pierre-Alfred Ravel]], glumac, rođen [[1814.]]
* [[Rosa Bonheur]], slikarica, rođena [[16. ožujka]] [[1822.]]
* [[Aurélien Scholl]], novinar, pisac, humorist, rođen [[13. srpnja]] [[1833.]]
* [[Charles Lamoureux]], [[dirigent]], rođen [[28. rujna]] [[1834.]]
* [[Édouard Colonne]], dirigent, rođen  [[23. srpnja]] [[1838.]]
* [[Odilon Redon]], slikar, crtač i kipar, rođen [[20. travnja]] [[1840.]]
* [[Maurice Dubois]], slikar, rođen [[4. lipnja]] [[1869.]]
* [[Charles Tournemire]], [[skladatelj]], rođen [[22. siječnja]] [[1870.]]
* [[Jean Roger-Ducasse]], skladatelj, rođen [[18. travnja]] [[1873.]]
* [[Albert Marquet]], slikar, rođen [[27. ožujka]] [[1875.]]
* [[Raoul Laparra]], skladatelj, rođen [[13. svibnja]] [[1876.]]
* [[Jacques Thibaud]], violonist, rođen [[27. rujna]] [[1880.]]
||
* [[Jean Dupas]] umjetnik, rođen [[21. veljače]] [[1882.]]
* [[François Mauriac]], pisac i novinar,  rođen [[11. listopada]] [[1885.]]
* [[André Lhote]],  slikar, teoretičar umjetnosti i učitelj, rođen 1885.
* [[Henri Sauguet]], skladatelj, rođen [[18. svibnja]] [[1901.]]
* [[Jean Anouilh]], dramatičar, rođen [[23. lipnja]] [[1910.]]
* [[Jacques Ellul]], filozof, sociolog i teolog, rođen [[6. siječnja]] [[1912.]]
* [[René Clément]], glumac, rođen [[18. ožujka]] [[1913.]]
* [[Danielle Darrieux]], glumica, rođena [[1. svibnja]] [[1917.]]
* [[Édouard Molinaro]], glumac, rođen [[13. svibnja]] [[1928.]]
* [[Marcel Amont]], pjevač, rođen [[1. travnja]] [[1929.]]
* [[Alain Aslan]], kipar i crtač, rođen [[2. svibnja]] [[1930.]]
* [[Jean-Jacques Sempé]], crtač, rođen [[17. kolovoza]] [[1932.]]
* [[Philippe Sollers]], pisac i književni kritičar, rođen [[28. studenoga]] [[1936.]]
* [[Boris Cyrulnik]], psihoanalitičar, psiholog i pisac, rođen [[26. srpnja]] [[1937.]]
* [[Serge Lama]], pjevač,  rođen [[11. veljače]] [[1943.]] .
* [[Sophie Davant]], novinarka, rođena [[19. svibnja]] [[1963.]]
* [[Pierre Palmade]], humorist, rođen [[23. ožujka]] [[1968.]]
* [[Barbara Schulz]], glumica, rođena [[25. svibnja]] [[1972.]]
* [[Nicolas Canteloup]], imitator
|}
=== Slavni stanovnici ===

* [[Francisco Goya]] (1748. – 1826.), španjolski slikar i kipar
* [[Pedro Mariano de Goyeneche]] (1773. – 1844.), španjolski pravnik
* [[Antoine Renard]] (1825. – 1872.), tenor
* [[Georges Goursat]], poznat kao [[Sem]] (1863. – 1934.), crtač i karikaturist

== Zbratimljeni gradovi ==
{|
| width="60%" valign="top" |
: [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[Bristol]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), od [[1947.]]}<ref name=jumelages>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomRub11&classofcontent=sommaire&id=4012 |accessdate=21. srpnja 2012. |title=Les jumelages de la ville de Bordeaux |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110604192055/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomRub11&classofcontent=sommaire&id=4012 |archivedate=4. lipnja 2011. }}</ref>
: [[Datoteka:Flag of Peru (state).svg|20px]] [[Lima]] ([[Peru]]), od [[1957.]]<ref name="JUMEL">[http://cncd.diplomatie.gouv.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures] Ministarstvo vanjskih poslova Republike Francuske</ref>
: [[Datoteka:Flag of Canada.svg|20px]] [[Québec (grad)|Québec]] ([[Kanada]]), od [[1962.]]}<ref name="JUMEL" />
: [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[München]] ([[Njemačka]]), od [[1964.]]<ref name="JUMEL" />
: [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[Los Angeles]] ([[SAD]]), od [[1968.]]}<ref name="JUMEL" />
: [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Porto]] ([[Portugal]]), od [[1978.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Japan.svg|20px]] [[Fukuoka]] ([[Japan]]), od [[1982.]]<ref name="JUMEL" />
: [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Madrid]] ([[Španjolska]]), od [[1984.]]}<ref name="JUMEL" />
: [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]] [[Ašdod]] ([[Izrael]]), od [[1984.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Morocco.svg|20px]] [[Casablanca]] ([[Maroko]]), od [[1988.]]<ref name="JUMEL" />
||

: [[Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg|20px]] [[Wuhan]] ([[Kina]]), od [[1998.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Zastava Ruske Federacije.svg|20px]] [[Sankt Peterburg]] ([[Rusija]]), od [[1992.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Krakov]] ([[Poljska]]), od [[1993.]]<ref name="JUMEL" />
: [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px]] [[Riga]] ([[Latvija]]), od [[1993.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Mali.svg|20px]] [[Bamako]] ([[Mali]]), od [[1999.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Bilbao]] ([[Španjolska]]), od [[2000.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Algeria.svg|20px]] [[Oran]] ([[Alžir]]), od [[2003.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|20px]] [[Ouagadougou]] ([[Burkina Faso]]), od [[2005.]]<ref name=jumelages/>
: [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px]] [[Ramala]] ([[Palestina]]), od [[2007.]]<ref name=jumelages/>

|}

Općina Bordeaux je u 50 godina potpisala preko 50 ugovora o suradnji s raznim gradovima.

== Mediji ==

[[Datoteka:Tv7.jpg|70px|right]]               
[[Datoteka:Sudouest.gif|90px|right]]
* France 3 Bordeaux-Métropole je lokalni dnevnik namijenjen gradu i okolici, te zvan ''Bordeaux-Métropole''<ref>[http://jt.france3.fr/regions/popup.php?id=l33a_locale Bordeaux Métropole.]</ref>. France 3 Bordeaux dio je [[France 3 Aquitaine]].
* TV7 Bordeaux lokalna je televizija u Bordeauxu. Nalazi se u aveniji Thiers i dio je grupe Sud Ouest. 
* Sud Ouest lokalne su dnevne novine.
* 20 minutes, bordoško izdanje besplatnih dnevnih novina.
* Bordeaux Magazine, besplatni časopis.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

=== Bibliografija ===

*''Guide touristique, historique et architectural de Bordeaux et de la Gironde'', O. Laroza, izdavač Féret Fils, Bordeaux, 1988.
*''Histoire de Bordeaux'', [[Camille Jullian]], 1895.
*''Histoire de Bordeaux'', C. Higounet, Privat, 2001.

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Bordeaux|Bordeaux}}
* {{fr}} [http://www.bordeaux.fr/ Službena stranica grada]
* {{fr}} [http://bordeaux.fr.eu.org/ Zajednička stranica grada]
* {{fr}} [https://web.archive.org/web/20160327090301/http://www.lacub.com/ Stranica urbane zajednice]

{{Prefekture francuskih regija}}{{Prefekture francuskih departmana}}{{Svjetska baština u Francuskoj}}{{Portal Francuska}}

[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]]