Vidi kôd stranice Blagva

{{FixBunching|beg}}
{{Taksokvir | boja = lightblue
| naziv = Blagva
| slika = Amanita_caesarea.JPG
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Gljive]]
| phylum = [[Basidiomycota]]
| classis = [[Homobasidiomycetes]]
| subclassis= [[Hymenomycetes]]
| ordo = [[Agaricales]]
| familia = [[Amanitaceae]]
| genus = ''[[Amanita]]''
| species = ''A. caesarea''
| species_autorstvo = Scop.
| dvoimeno = Amanita caesarea
| sinonimi =
Agaricus caesareus (Scopoli) <br/>
Agaricus aurantius (Bulliard)
}}
{{FixBunching|mid}}
{{Infookvir mikomorfokvir
| name = Amanita caesarea
| whichGills = free 
| capShape = convex 
| hymeniumType=gills
| stipeCharacter = ring and volva
| ecologicalType = mycorrhizal
| sporePrintColor = white
| howEdible = choice
| howEdible2 = caution}}
{{FixBunching|end}}

'''Blagva''', '''kneginja''', '''blagar''', '''đordani''', '''gospa''', '''rujnica''', '''knez''', '''rudnjača''', '''žula''' ili '''škripac''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Amanita caesarea'') je poznata jestiva [[gljiva]] prirodno prisutna u [[Južna Europa|južnoj Europi]]. Ime dolazi zbog toga što je bila omiljena gljiva [[Antički Rim|starorimskim carevima]]. 

== Opis ==
* [[Klobuk (gljiva)|Klobuk]] blagve je širok od 6 do 20 [[centimetar]]a, krasne narančastocrvene boje, poput zrele [[Rajčica|rajčice]]; sad prevladava žuta, sad crvena boja; u mladosti mesnat, okrugao, zatim jajast i na kraju otvoren; obod je pravilan a pod starost ucrtkan, malo ljepljiv i redovito gol bez ostataka ovoja; nije isključeno da se ponekad nađe ostatak ovoja u vidu otrgnute bijele krpice.
* Listići su žuti, gusti, prema kraju širi, pomiješani s kraćima. 
* [[Stručak]] je visok od 5 do 14 [[centimetar]]a, mesnat, žućkast, pri dnu odebljao: ispod klobuka žućkast viseći rukavac (vjenčić) naglašeno rebrast, najprije pun, kasnije malo šupljikav, na dnu ostatak debelog mesnatog bijelog ovoja. 
* Meso je mladih gljiva bjelkasto, a prema krajevima, odnosno ispod kožice klobuka, žuto; miris nemapadan i ugodan.
* [[Spora|Spore]] su blijedožućkaste, jajolike 9 – 14 x 5 – 7 μm.

== Stanište ==
Raste u [[ljeto]] i u [[jesen]] po svijetlim [[šuma]]ma i šumskim čistinama, u toplijim predjelima; u [[Sjeverna Hrvatska|sjevernim krajevima Hrvatske]] je manje zastupljena.

== Upotrebljivost ==
Blagva je jestiva, izvanrednog okusa; to je zasigurno jedna od najkvalitetnijih gljiva. 

== Sličnosti ==
Blagva je u ranoj mladosti obavijena u debeo, mesnat bijeli ovoj. Za vrijeme rasta i razvoja plodnog tijela ovoj se doslovce rastrga i iz njega izraste gljiva krasno narančaste boje. Ostatak ovoja ostane na dnu odebljalog stručka do kraja. Ako obratimo pozornost na žućkasto meso i klobuk bez ostatka ovoja, nije moguća zamjena s otrovnom [[Muhara|muharom]] (lat. ''Amanita muscaria'') koja ima potpuno bijelo meso i redovito ostatke ovoja na površini klobuka u obliku malih krpica. I Amanita aurata se također bitno razlikuje od blagve navedenim značajkama. [[Zlatna krasnica|Jestiva krasnica]] ''Russula aurea'' može također sličiti po boji klobuka i listića, no [[Morfologija (biologija)|morfološke]] značajke su joj takve da je zamjena nemoguća, ponajprije zato što ''R. aurata'' nema ni ovoja ni vjenčića na stručku. Blagva je naširoko poznata i vrlo cijenjana gljiva. Poznavali su je još stari Rimljani. Može se pripremati na mnogo načina. <ref> [[Romano Božac]]: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993. </ref> Zrela gljiva može se peći na roštilju ili pržiti, a gljiva je također prikladna za sušenje. Vrlo mlade gljive, još uvijek potpuno prekrivene neprekinutim bijelim ovojem, koriste se sirove u salatama.

== Ekologija i distribucija ==
Raste u  mikorizi s [[bukva]]ma, [[hrast]]om, [[kesten]]om i drugim vrstama tvrdog drveta. Raste na tlu u listopadnim , povremeno i crnogoričnim šumama , preferira pješčana tla, suha mjesta. Raste u skupinama pod  lišćem, u obliku jajeta ispod zemlje. Plodišta nalazimo samo na južnim obroncima brda, na rubovima šume, travnjacima i čistinama zbog ekstremne termofilnosti. Utvrđeno je da za plodonošenje ovoj gljivi treba stabilno toplo vrijeme (ne niže od 20 °C) tijekom 15 do 20 dana. Giacomo Bresadola (1927.) primijetio je da se područje rasta gljive u [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i susjednim regijama gotovo podudara s područjem rasprostranjenosti [[Vinogradarstvo|vinogradarstva]].

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Oronges.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Amanite Oronge 02.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Amanite Oronge 01.jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Amanita caesarea (Ovulo buono) September 14, 2013 034 (9740848314).jpg|x180px|border]]
|  style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Amanita-caesarea 02.JPG|x180px|border]]
|-
|align=center|
|align=center|
|align=center| 
|align=center|
|align=center|
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Ostali projekti ==
{{WProjekti
|commons        = Amanita caesarea
|commonshr      = Blagva
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikivrste      = Amanita caesarea
|wikivrstehr    = Blagvi
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Sporedni šumski proizvodi}}
[[Kategorija:Agaricales]]
[[Kategorija:Jestive gljive]]