Vidi kôd stranice Bjelovar


{{Grad
| ime                        = Bjelovar
| zastava                    = Zastava Bjelovara.gif
| članak o zastavi           = Zastava grada Bjelovara
| grb                        = Bjelovar (grb).gif
| članak o grbu              = [[Grb Bjelovara|Grb grada Bjelovara]]
| slika_panorama             = 
| veličina_slike             = 
| opis_slike                 = 
| županija                   = {{ZD+X/HŽ|BBŽ}} 
| površina                   = 191,9
| površina_bilješke          = 
| površina_uža               = 
| visina                     = 135
| visina_izvor               = 
| visina_max                 = 
| visina_min                 = 
| broj stanovnika            = 40.276
| stanovništvo_godina        = 2011.
| stanovništvo_bilješke      = 
| stanovništvo_gustoća       = 
| stanovništvo_uže           = 
| stanovništvo_uže_gustoća   = 
| stanovništvo_šire          = 
| stanovništvo_šire_naziv    = 
| gradonačelnik              = [[Dario Hrebak]] ([[HSLS]])
| broj članova poglavarstva  = 
| gradsko vijeće ime         = 
| predsjednik vijeće         = 
| gradsko vijeće             = 
| gradska naselja            = 31 naselja
| samoupravne jedinice       = 
| broj samoupravnih jedinica = 
| dan grada                  = [[29. rujna]]
| zaštitnik                  = [[Sveta Terezija Avilska]], [[Sveti Mihael]], [[Sveti Gabriel]] i [[Sveti Rafael]]
| poštanski broj             = 43000
| pozivni broj               = (0)43
| autooznaka                 = BJ
| web_stranica               = [http://www.bjelovar.hr www.bjelovar.hr]
| z. širina                  = 45.91
| z. dužina                  = 16.84
| karta2      = Bjelovarsko-bilogorska županija 
| naziv karte2= Bjelovarsko-bilogorske županije 
| bilješke                   = 
}}

'''Bjelovar''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], središte [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]] i [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]]. Jedan je od mlađih gradova u Hrvatskoj, nastao [[1756.]] godine, odlukom carice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]]. Planski je građen kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. Ima pravilnu kvadratnu strukturu ulica u središtu grada. U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje [[mlijeko|mlijeka]] i [[sir]]eva pa se Bjelovar ponekad naziva i „gradom sira”. [[Rukometni klub Bjelovar]] osvojio je naslov europskog prvaka [[1972.]] i desetak naslova prvaka države. Zahvaljujući pionirskom djelovanju [[Čvor (Bjelovar)|Zagonetačkog društva »Čvor«]] Bjelovar je izrastao u hrvatsku prijestolnicu [[enigmatika|zagonetaštva]], zadobivši naziv [[enigmopolis]]a.

== Ime ==
U izvorima na njemačkom jeziku naziva se ''Belowar,'' [[mađarski jezik|mađarski]] ''Belovár,'' [[kajkavsko narječje|kajkavski]] ''Belovar.''<ref>S. Belović–Đ. Blažeka: Rječnik govora Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet {{ISBN|978-953-7210-19-9}} s. 58.</ref>

== Naselja u sastavu Grada Bjelovara ==
Grad Bjelovar obuhvaća 31 naselje (stanje 2006.), to su: 
{{div col|cols=5}}
* Bjelovar
* [[Breza (Bjelovar)|Breza]]
* [[Brezovac (Bjelovar)|Brezovac]]
* [[Ciglena]]
* [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]]
* [[Gornji Tomaš]]
* [[Gudovac]]
* [[Klokočevac]]
* [[Kokinac]]
* [[Kupinovac]]
* [[Letičani]]
* [[Mala Ciglena]]
* [[Malo Korenovo]]
* [[Novi Pavljani]]
* [[Novoseljani]]
* [[Obrovnica]]
* [[Patkovac]]
* [[Gornje Plavnice]]
* [[Stare Plavnice]]
* [[Prespa]]
* [[Prgomelje (Bjelovar)|Prgomelje]]
* [[Prokljuvani (Bjelovar)|Prokljuvani]]
* [[Puričani]]
* [[Rajić (Bjelovar)|Rajić]]
* [[Stančići]]
* [[Stari Pavljani]]
* [[Tomaš]]
* [[Trojstveni Markovac]]
* [[Veliko Korenovo]]
* [[Zvijerci]] 
* [[Ždralovi (Bjelovar)|Ždralovi]]
{{div col end}}

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Park and bandstand in Bjelovar, Croatia.jpg|thumb|Park i [[Bjelovarska katedrala|Katedrala sv. Terezije Avilske]]]]

Grad Bjelovar je smješten na visoravni u južnom dijelu [[Bilogora|Bilogore]] (Sjeverozapadna [[Hrvatska]]) na 135 metara nadmorske visine. Bjelovar je sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i prirodno, kulturno i političko središte ovog kraja.

Bjelovar je i prometno raskrižje u ovom kraju. Sijeku ga ceste od [[Zagreb]]a za [[Osijek]], zatim iz [[Varaždin]]a i [[Koprivnica|Koprivnice]] preko [[Čazma|Čazme]] do [[Ivanić Grad]]a i autoceste, a preko [[Daruvar]]a na jednu stranu vode, za [[Virovitica|Viroviticu]], a na drugu stranu prema [[Pakrac]]u i [[Lipik]]u. 
Započela je i izgradnja brze ceste Zagreb – Bjelovar – [[Virovitica]], koja će Bjelovar još bolje povezati sa Zagrebom, ali će biti i snažan poticaj razvoju gospodarstva. Do sada je dovršena dionica Zagreb – [[Vrbovec]].

Grad Bjelovar zauzima ukupnu površinu od 181,75&nbsp;km<sup>2</sup>, a administrativno obuhvaća još 31 naselje. Na tom prostoru danas živi oko 42.000 stanovnika.

Sa sjeveroistočne strane Bjelovara nalazi se duga i niska gora [[Bilogora]], čija je prosječna visina od 200 do 250 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]].

Bjelovar se smjestio u sjeveroistočnom rubnom dijelu plodne [[lonjsko-ilovska zavala|lonjsko-ilovske zavale]], podno jugozapadnih obronaka Bilogore. Položen je između rječica [[Bjelovacka|Bjelovacke]] i [[Plavnička|Plavničke]]. Područje lonjsko-ilovske zavale nalazi se između 120 i 160 m nadmorske visine.

Visoravan je nastala plitkim nadsvođenjem, no pri njenom oblikovanju sudjelovali su i rasjedni procesi. Tlo se sastoji od pliocenskih pjeskuljastih lapora i pješčanika s mjestimičnim manjim naslagama [[lignit]]a. Starije kamenje nigdje ne dopire do površine. Kristalinske stijene su otkrivene u dubokim bušotinama.

Grad Bjelovar je [[klima]]tski prijelazan prostor umjereno kontinentalnih obilježja. [[zima|Zime]] u ovom prostoru su umjereno hladne, a [[ljeto|ljeta]] su topla. Pretežno je povoljan godišnji raspored padalina, a iznosi oko 900&nbsp;mm godišnje. Godišnji je prosjek relativne vlažnosti 80 %.

Od [[vjetar|vjetrova]] puše sjevernjak, koji je karakterističan za zimu, a istočnjak postaje jači u proljetnim mjesecima i vrlo je hladan, a može puhati i nekoliko dana neprekidno. Ljetni vjetar koji puše od lipnja do kolovoza je južni, topao, te povećava relativnu vlažnost i prethodi [[kiša|kiši]].

Srednja godišnja temperatura u Gradu Bjelovaru je oko 12&nbsp;°C, srednja siječanjska -0,4&nbsp;°C, a srednja srpanjska 20,6&nbsp;°C.

* Magla: 48 dana godišnje
* Mraz: 38 dana godišnje

== Stanovništvo ==
Područje Grada Bjelovara, prema popisu stanovništva iz [[2011.]]<ref>{{citiranje www |naslov=Popis stanovništva 2011. |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2011/census.htm |autor=Državni zavod za statistiku}}</ref> ima 40.276 stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2011.]]:
*[[Hrvati]]: 36.753 (91,25 %)
*[[Srbi]]: 1.877 (4,66 %)
*[[Albanci]]: 236 (0,59 %)
*[[Česi]]: 148 (0,37 %)
*[[Romi]]: 293 (0,73 %)
*neizjašnjeni: 322 (0,80 %)
*nepoznato: 235 (0,58 %)

S obzirom na materinski jezik, 39.283 ili 97,53% izjasnilo se, da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Prema vjeri, 34.900 ili 86,65% izjasnilo se [[Rimokatolička Crkva|rimokatolicima]], 2.329 ili 5,78% [[pravoslavlje|pravoslavcima]], 87 ili 0,22% [[muslimani]]ma, nisu vjernici i ateisti 1449 ili (3,60%)

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Bjelovar, koja je imala sljedeći etnički sastav:

{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
|-
| [[1991.]] || 66.039 || 53.113 (80,42%) || 5.898 (8,93%) || 2.631 (3,98%) || 4.397 (6,65%)
|-
| [[1981.]] || 66.553 || 48.819 (73,35%) || 5.897 (8,86%) || 9.249 (13,89%) || 2.588 (3,88%)
|-
| [[1971.]] || 65.824 || 52.580 (79,87%) || 8.689 (13,20%) || 1.726 (2,62%) || 2.829 (4,29%)
|}

Broj stanovnika na užem području grada od 1971. do 2001. godine:

* [[2001.]] - 27.783
* [[1991.]] - 26.926 (Hrvati - 20.826, Srbi - 2.590, Jugoslaveni - 1.485, ostali - 2.025)
* [[1981.]] - 25.203 (Hrvati - 16.698, Jugoslaveni - 5.319, Srbi - 2.254, ostali - 932)
* [[1971.]] - 20.998 (Hrvati - 16.030, Srbi - 3.025, Jugoslaveni - 1.011, ostali - 932)<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref>

== Uprava ==
[[Datoteka:Bjelovar gradskavijecnica.jpg|desno|mini|200px|Sjedište gradske uprave, nekada zgrada vojnog zapovjedništva sagrađena oko [[1756.]]]]
Gradonačelnik je [[Dario Hrebak]]. Prethodni gradonačelnik bio je [[Antun Korošec]], koji je naslijedio [[Đurđa Adlešič|Đurđu Adlešič]], nakon što je postala potpredsjednica vlade. Zamjenici gradonačelnika su Igor Brajdić i Valna Bastijančić Erjavec. Gradsko poglavarstvo ima 9 članova. Gradsko vijeće Grada Bjelovara ima 29 članova. Radna tijela gradskog vijeća sastoje se od 3 komisije i 12 odbora. Na području Grada Bjelovara osnovano je 38 mjesnih odbora (9 u samom gradu).

== Povijest ==
=== Neolitik ===
Najstarija nalazišta iz [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]] pronalazimo u prigradskom naselju Bjelovara, Ždralovima, gdje se tijekom gradnje podruma za kuću Josipa Horvatića pronašlo zemunice. Iskopine su prepoznate kao dio [[Starčevačka kultura|Starčevačke kulture]] (oko 5000. – 4300. pr. Kr.).<ref>Jakovljević, G. ''Arheološka topografija Bilogore'', Bjelovarski zbornik ‘89, Bjelovar, 1989., str. 108-119</ref><ref>Dimitrijević, S. ''Das Neolithikum in Syrmien, Slawonien und Nordwestkroatien - Einführung in den Stander Forschung'', Archeologica Iugoslavica X, Belgrade, 1969., str. 39-76 (45, 47)</ref><ref>Dimitrijević, S. ''Sjeverna zona - Neolitik u centralnom i zapadnom dijelu sjeverne Jugoslavije'', Praistorija jugoslavenskih zemalja II, Sarajevo, 1979., str. 229-360 (252-253)</ref> Nalazište je identificirano kao najzapadnije za taj tip neolitičke kulture, naziva se Ždralovi facies odnosno <small>»</small>Starčevo – Final<small>«</small>. Oko Bjelovara pronađena su nalazišta [[Korenovska kultura|Korenovske kulture]], [[Sopotska kultura|Sopotske kulture]], [[Lasinjska kultura|Lasinjske kulture]] i [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]].<ref>Jakovljević, G. ''Povijest naseljenosti bjelovarskog kraja do osnutka grada'' ; '''u''': Slukan Altić, M. ''Povijesni atlasi gradova : I. sv. Bjelovar'', Hrvatski državni arhiv i Državni arhiv u Bjelovaru, 2003., str. 11-19</ref>

=== Nastanak grada ===

 {{pravopis}}
Već krajem [[14. stoljeće|14.]] početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] u ovom gusto naseljenom području nalaze se mnogi plemićki i crkveni posjedi. Ti posjedi nalazili su se tu i ranije(župa Rovišće vodi dokumentaciju od početka 11.st) no o tome nisu vođeni zapisi jer je stanovništvo i vlastela uglavnom bilo nepismeno. Tek crkvenom reorganizacijom iz pustinjačkog u feudalni tip uređenja grade se župe, samostani (poput onog iz Streze kod Pavlin Kloštra ili Dobre Kuće kod Daruvara) koji vode zapise i dokumentaciju o ovom kraju.  U neposrednoj blizini današnjeg Bjelovara nalaze se crkvene župe u Korenovu, Velikim Sredicama, Pavljanima, Međurači i Novoj Rači. [[Pavlini]] su djelovali u [[samostan]]u  u [[Streza|Strezi]].

Nadiranjem [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 15. i [[16. stoljeće|16. stoljeću]] ovaj kraj postaje granično područje ljudski i materijalno opustošenih hrvatskih krajeva te neprestano [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|prelazi iz ruke u ruku]]. Stanovništvo se razbježalo i život se uglavnom odvija u malim utvrdama duž nestalne granice s Osmanlijama. 
Tada je na području [[Varaždinski generalat|Varaždinskog generalata]] osnovana proslavljena 16. pješačka pukovnija. Prvi zapovjednik te slavne pukovnije bio je [[1538.]] godine [[Nikola Jurišić]] od [[Kiseg]]a. U velikom ratovanju [[1591.]] do [[1594.]] godine [[Hrvatska vojska|hrvatska je vojska]] konačno zaustavila prodiranje Osmanlija. Nakon poraza kod [[Sisak|Siska]] bili su potisnuti iz Posavine. Širok pojas zemlje od Moslavine i Čazme do [[Drava|Drave]] ponovno je u hrvatskim rukama. Podižu se nove utvrde i počinje naseljavanje i oživljanje Krajine. Jedna od utvrda bio je i Bjelovar. U pismu križevačkog generala Ivana Herbersteina [[1666.]] godine dvorskom ratnom vijeću spominje se "G'schloss Bellovar" oko kojega su se vodili bojevi s doseljenim [[Vlasi]]ma. Slavonska krajina je u 16. i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] bila razdijeljena u četiri kapetanije - [[Križevci]], [[Ivanić]], [[Koprivnica]] i [[Đurđevac]], a svaka kapetanija u vojvodstva. Jedan je časnik kao zapovjednik vojvodstva s vojnicima stanovao u utvrdi Bjelovar. Te su četiri kapetanije spojene [[1749.]] godine u dvije pukovnije: 5. križevačku i 6. đurđevačku, koje su se sto godina kasnije, [[1872.]] godine, ponovno spojile u 16. varaždinsku pješačku pukovniju. Zapovjednik te nove pukovnije bio je pukovnik Peter Csikos von Sessia, otac slavnoga hrvatskog slikara [[Bela Čikoš|Bele]]. Ta je pukovnija [[1919.]] godine preimenovana u 42. pješadijski puk u Bjelovaru.
{{esej}}

Krajem 17. i polovinom 18. stoljeća posvuda su u Vojnoj krajini zaredale bune Vlaha zabrinutih za svoja prava i obveze potvrđenih od Austrije 1630. ugovorom zvanim Status Vlahis, naime, ukazom od 1732. više se ne koristi naziv Vlah nego Krajišnik. Zadnja Vlaška pobuna poznatija kao [[Severinska buna]],  dobrano je uzdrmala Varaždinski generalat, krvavo je započela u siječnju  [[1755.]], te ugušena nekoliko tjedana kasnije. Nekoliko godina ranije [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] odredila da se u središtu krajiških pukovnija sagradi snažno vojno uporište (upravno središte, vojarna, poligon, sud, zatvor te popratni sadržaji) – Novi Varaždin.

Prema zamisli generala Filipa Becka graničari su već [[1756.]] godine počeli graditi novi grad. O tome Baltazar Adam Krčelić u svojim Annuama piše:

"Osim toga između Severina i Rače, u mjestu zvanom Bjelovar, podigne uz silan trud jadnih ljudi stanove za pripadnike štaba i tvrđavu, gdje su imali stanovati i pijaristi. Do kraja ove godine sagrađeno je više kuća, tako da su se malo kasnije viši oficiri mogli preseliti iz Križevaca; građenje se nastavlja.
Beck naredi, da se to mjesto ne smije nazivati Bjelovar, nego Novi Varaždin, pod prijetnjom kazne, ako ga bude tko drukčije nazivao.
(...)Novi Varaždin ili Bjelovar neće pružati nimalo sigurnosti, jer se sve gradi od drva, pa će prema tome jednom otvoriti put neprijatelju na uništenje ove naše domovine. U tim novim tvrđavama ništa nije čvrsto, staro će se rušiti i propadati, a osim što se prave beskorisni
troškovi domovina se izlaže opasnosti.
Dali višnji Bogovi da to ispadne drukčije!"

Beck je, ne osvrćući se na pritužbe i prigovore, bjelovarsku utvrdu sagradio na visoravni okruženoj močvarama koje su ipak pružale sigurnost. Grad je sagrađen gotovo u jednome dahu. Na poziv vojne uprave, iz Marče kod Ivanić-Kloštra u Bjelovar su došli [[Češka|češki]] redovnici pijaristi, braća Hubert i Ignacije Diviš [[1761.]] godine. Osnovali su [[škola|školu]] za [[djeca|djecu]] vojničkih časnika i građana. U početku je bilo samo 5 učenika, a nastava se održavala na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Budući da je u gradu bila samo kapelica, odlučili su sagraditi [[crkva|crkvu]]. Gradnja je počela [[1765.]] [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebački]] [[biskup]] [[Josip Galjuf]] posvetio je crkvu [[15. listopada]] [[1775.]] na blagdan [[Sveta Terezija Avilska|sv. Terezije Avilske]], po kojoj je crkva nazvana. Ispod crkve u podzemnim hodnicima su osigurana mjesta za šezdeset grobova, ali je u njima pokopano malo ljudi.

[[Narodna nošnja]] na bjelovarskom području bila je najjednostavnija i najasketskija u cijeloj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], zbog stalne opasnosti od napada Osmanlija i siromaštva stanovnika. Uz to, život [[žena]] bio je težak, zbog nedostatka [[muškarac]]a koji su bili u ratu pa nije bilo vremena za raditi ukrase na nošnjama. [[Odjeća]] je bila jednaka za svakodnevne i svečane prilike, jednaka za odrasle i djecu. Bila je jednostavna, bijele boje izrađena od [[lan]]a s crnim prslukom. Žene su  nosile bijele [[marama|marame]], a muškarci crne [[šešir]]e.<ref>Sitta, Silvija, Bjelovarac – gradski list, Bjelovar, 18. ožujka 2004.</ref>

Godine [[1782.]], proradila je tvornica [[svila|svile]], koja je imala 36 tkalačkih stanova. Car [[Josip II.]] bio je u posjetu [[19. travnja]] [[1783.]] godine. Pregledao je garnizone i odsjeo u kući generala baruna Krefelda u današnjoj Ulici Petra Zrinskoga.

=== Razvoj grada u 19. stoljeću ===
[[Datoteka:Bjelovar Rotor.JPG|mini|desno|230px|Zgrade iz 19. stoljeća]]
[[Pošta]] je osnovana [[1805.]] Pukovnik Grüber zasadio je drvored [[Američka platana|platana]] dužinom [[sjever]]nog bedema nekadašnje tvrđave, koje i danas postoje u današnjoj Ulici dr. Ivše Lebovića. U najstarije kulturne ustanove ubrajaju se čitaonica i knjižnica osnovane [[1832.]] Tamo su se održavali [[ples]]ovi i zabave. Prva tiskara je proradila [[1859.]] godine. Kada je [[1871.]] godine ukinuta [[Vojna krajina]], Bjelovar je postao sjedište [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]]. Prvi župan bio je [[Ivan Vitez Trnski]]. Tri godine kasnije, [[1874.]] Bjelovar je proglašen slobodnim kraljevskim gradom odlukom [[ban]]a [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] i dobiva svoj [[grb]], na kojem je gradska utvrda (čardak) ispred koje je graničar i [[tri]] posječena [[hrast]]a. Šumarski stručnjak Josip Ettinger osnovao je rasadnik Šljukingon za uzgoj šumskih sadnica i voća. [[Gimnazija Bjelovar|Gimnazija]] je osnovana [[1876.]] godine, a ženska i stručna [[škola]] [[1898.]] godine. Potres je oštetio crkvu sv. Terezije Avilske [[1880.]] godine, a osam godina kasnije popravio ju je arhitekt [[Hermann Bolle]]. Preuređeno je groblje [[1880.]] godine, tako da su [[Katoličanstvo|katolički]], [[Pravoslavlje|pravoslavni]] i [[Židovi|židovski]] dijelovi groblja spojeni u jednu cjelinu. Godine [[1887.]] započelo je raditi prvo poduzeće suhomesnate robe i [[mast]]i „Josip Svoboda”, a sušionica [[cikorija|cikorije]] „Franck” [[1900.]] godine, koja je bila jedina tvornica cikorije u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugrarskoj]]. [[Željeznica|Željeznička]] pruga Bjelovar – [[Križevci]] otvorena je [[1894.]], pruga Bjelovar - [[Kloštar Podravski]] [[1900.]] te [[Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje|pruga do Garešnice i Grubišnog Polja]] [[1913.]] godine. Grad je imao najveći porast stanovništva od 1880. do 1900. godine.

=== Bjelovar u 20. stoljeću ===
Na početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]], izgrađeno je mnogo ustanova i kuća, pretežno u stilu [[secesija|secesije]]. Gimnazija je izgrađena [[1901.]] godine. Poznati [[zagreb]]ački [[arhitekt]] [[Dionis Sunko]] projektirao je zgradu Hrvatskog sokola, koja je završena [[1912.]] godine, a sljedeće godine je izgrađena [[sinagoga]], rad arhitekata Honisberga i Deutscha.

[[Josip Broz Tito]] boravio je i radio u [[Veliko Trojstvo|Velikom Trojstvu]] kraj Bjelovara od [[1922.]] do [[1925.]] godine. Utjecao je na radnički pokret i djelovanje komunističke partije. Bio je član Okružnog komiteta partije za Bjelovar [[1924.]] godine. Nakon njegovog odlaska u [[Kraljevica|Kraljevicu]] 1925. godine, nije bilo aktivnosti komunista sljedećih 10 godina.

Početkom 20. stoljeća, radnici u tvornicama imali su teške uvjete rada. Veliki štrajk dogodio se [[12. lipnja]] [[1932.]] godine, kada su štrajkali radnici tvornice “Smev” te mlinarski radnici. Štrajk je trajao 4 tjedna, a sudjelovalo je oko 230 radnika. 
[[Datoteka:Hrvatski sokol (1924).jpg|alt=|lijevo|mini|230x230px|Zgrada Hrvatskog sokola u Bjelovaru]]

Euharistijski kongres održao se u Bjelovaru [[19. lipnja|19.]] i [[20. lipnja]] [[1935.]] godine. Njega je predvodio [[Alojzije Stepinac]], tada zagrebački nadbiskup koadjutor, služeći svetu misu ispred [[Bjelovarska katedrala|crkve sv. Terezije Avilske]].<ref>https://kamenjar.com/stepincev-zivot-je-moderna-prica-o-svecu/ Preuzeto 13. veljače 2020.</ref><ref>http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/userDocsImages//multimedija/Foto/Euharistijski%20kongresi/EK_13.jpg Preuzeto 13. veljače 2020.</ref> Održana je i euharistijska procesija ulicama grada uz govore uglednih vjernika laika kao što su: [[Marica Stanković]] (službenica Božja) i dr. [[Ivan Protulipac]], predsjednik "[[Hrvatski orlovski savez|Hrvatskog orlovskog saveza]].

Električna rasvjeta uvedena je [[1938.]] godine. [[Potres na Bilogori 1938.|Potres na Bilogori]] [[27. ožujka]] [[1938.]] izazvao je oštećenja u Bjelovaru i okolici, naročito u [[Kegljevac|Kegljevcu]].

[[Bjelovarski ustanak]] dogodio se [[1941.]] [[Hrvati]] u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] masovno počinju otkazivati poslušnost. Dana [[8. travnja]] 1941. otvoreno su se pobunili 108. pješadijski puk u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] i 40. dopunski puk u [[Severin (općina)|Severinu]], koji su bili u sastavu Slavonske divizije jugoslavenske vojske sa sjedištem u Bjelovaru. Uz pomoć Hrvatske seljačke zaštite zauzimaju žandarmerijsku postaju u [[Garešnica|Garešnici]] i stižu u Bjelovar te pružaju podršku gradonačelniku dr. [[Julije Makanec|Juliju Makancu]]. U sukobu žandara i vojske, poginula su dva hrvatska pobunjenika, a tri su ranjena. Nakon toga se gradska vlast pridružuje pobuni, te je srušena  jugoslavenska kraljevska vlast. Sljedećih dana su žandari i oficiri iz osvete, ubili 28 civila u predgrađu Bjelovara i u selu Donji Mosti.

Dana [[28. travnja]] [[1941.]] godine, ustaše su ubili oko [[Pokolj u Gudovcu|200 Srba u Gudovcu]] kraj Bjelovara. Nijemci su već u to vrijeme preuzeli civilnu i vojnu vlast u gradu. Uhitili su i zatvorili ustaše, koji su sudjelovali u pokolju te zabranili nove slične akcije. U II. svjetskom ratu stradao je velik broj [[Židovi|Židova]] iz Bjelovara. Sinagoga je kasnije pretvorena u Narodno kazalište, a sada je Dom kulture. Od početnog interijera, ostala je samo [[Davidova zvijezda]].

Početkom Drugog svjetskog rata, na čelu komunista u Bjelovaru bio je Kasim Ćehaić Turčin. Uhvaćen je i strijeljan na [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnoviću]] [[19. prosinca]] [[1941.]] godine. Naslijedio ga je Grga Jankes, koji je sudjelovao u nastanku bjelovarskog, bilogorskog, moslavačkog i kalničkog partizanskog odreda. Poznatiji partizani bjelovarskog kraja bili su [[Petar Biškup Veno]], Mojica Birta Zec, Emilija Holik, [[Milan Bakić Baja]] i dr.

U središnjem [[park]]u [[1943.]] godine, postavljen je paviljon od [[brač]]kog kamena po nacrtu bjelovarskog arhitekta [[Zdenko Strižić|Zdenka Strižića]].

Američki ratni zrakoplovi bombardirali su grad [[28. veljače]] [[1945.]] godine.<ref>http://www.zupa-svetoga-antuna-bj.hr/povjest_zupe.php</ref> [[Partizani]] su zaposijeli grad [[5. svibnja]] [[1945.]] godine. Na području grada bilo je nekoliko logora. Poražene snage [[NDH]]-a i izbjegli hrvatski civili nakon izručenja [[JNA|Jugoslavenskoj armiji]] kraj [[Bleiburg]]a [[15. svibnja]] [[1945.]], pri povratku prolazili su "Križnim putem" i kroz Bjelovar, gdje su izvršene masovne likvidacije. Dio ljudi je pogubljen u [[šuma]]ma Lug i Trnovka. Ubijena su i dva mlada franjevca [[Sebastijan Šantalab]] i [[Ferdo Gassmann]]. U Bjelovaru je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] poginulo 518 ljudi, a neposredno nakon rata ubijeno je još 471 <ref>Zdravko Ivković: Hrvatski križni put-postaja Bjelovar-Lug 1945., Matica Hrvatska, Bjelovar 2006.</ref>.

Gradski muzej osnovan je [[1949.]] godine. U početku je zbirku sakupljao učitelj Rade Kovač, a Ivan Barešić je najviše pridonio razvoju muzeja. Nakon II. svjetskog rata, Bjelovar je postao sjedište Zajednice općina u koju su pripale općine: Bjelovar, [[Čazma]], [[Garešnica]], [[Grubišno Polje]], [[Daruvar]], [[Koprivnica]], [[Križevci]], [[Đurđevac]], [[Virovitica]] i [[Pakrac]]. Kotar Bjelovar je [[1955.]] obuhvaćao bivše kotarske NOO Bjelovar, Bulinac, Čazma, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Rovišće, Veliki Grđevac i Veliko Trojstvo.<ref>Statistički godišnjak FNRJ, 1955., str. 391.</ref> Izgrađen je niz industrijskih pogona prehrambeno-poljoprivredne ("Koestlin", "5. maj", "Sirela" i dr.), šumarsko-drvne (Šumsko gospodarstvo "Mojica Birta", DI "Česma") i metaloprerađivačke industrije ("Tomo Vinković", TAD, "Tehnika"). [[RK Bjelovar|Rukometni klub "Partizan" Bjelovar]] osvajao je naslove državnog prvaka devet puta te naslov Prvaka Europe u sezoni [[1971.]]/'[[1972|72]].

==== Oslobađanje bjelovarske vojarne 29. rujna 1991. ====
{{glavni|Bitka za Bjelovar 1991.}}
[[Datoteka:Barutana Bjekovar6.JPG|mini|Spomen područje Barutana Bjelovar 1991.]]
[[Datoteka:Barutana Bjelovar3.JPG|mini|Spomen područje Barutana Bjelovar 1991.]]
[[Datoteka:Barutana Bjelovar2.JPG|mini|Spomen područje Barutana Bjelovar 1991.]]
[[Datoteka:Barutana Bjelovar5.JPG|mini|Spomen područje Barutana Bjelovar 1991.]]
Vojarna "Božidar Adžija" na Vojnoviću u samom gradu i objekti [[JNA]] u okolici Bjelovara bili su blokirani i napadnuti od strane hrvatskih snaga, jer se 265. mehanizirana brigada na čelu s pukovnikom Rajkom Kovačevićem nije željela mirno predati. Planom "Bilogora" HV je [[29. rujna]] [[1991.]] napala i zauzela vojarnu. Skladište se našlo u okruženju i pod napadom. Nakon kraće borbe, major Milan Tepić je naredio vojnicima, da se predaju, a sam je ostao u skladištu. Prilikom ulaska hrvatskih snaga u objekt, u 10 sati i 17 minuta, 29. rujna, aktivirao je eksploziv i uništio skladište, u kojem se nalazilo 170 tona eksplozivnih sredstava. U eksploziji je i sam poginuo, kao i još 11 hrvatskih vojnika. Na mjestu eksplozije ostao je veliki krater, šuma je izgorila, a danas je to [[spomen-područje Barutana]]. Major Milan Tepić u Srbiji se slavi kao ratni heroj, po njemu su nazvane ulice u Beogradu, Novom Sadu, Banjaluci i Bačkoj Palanci.<ref>http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=4822:ratna-svjedoanstva-bjelovarskih-branitelja&catid=62:osvrti&Itemid=56</ref> Tijekom [[29. rujna]] [[1991.]], trajao je oružani sukob oko vojarne. Bilo je razmjene pješačke i minobacačke vatre. Jedan od tenkova napustio je vojarnu i pucao po kućama oko vojarne, koje su pri tome jako oštećene. Više minobacačkih granata palo je i na [[Bjelovarska katedrala|crkvu sv. Terezije Avilske]] pri čemu su poginule tri žene. Oko 19 sati, hrvatska vojska zauzela je vojarnu, pri čemu su ubijeni pukovnik Rajko Kovačević, potpukovnik Miljko Vasić i kapetan prve klase JNA Dragiša Jovanović, a ostali vojnici su zarobljeni.<ref>http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1077&NrSection=1&NrArticle=13457</ref>

Na području nekadašnje Barutane uređeno je spomen područje. U spomen na oslobođenje Bjelovara od JNA, kao i na tragičan događaj u kojem je poginulo jedanaest hrvatskih vojnika, svake se godine na dan [[29. rujna]] u Bjelovaru održava "Mimohod pobjednika", koji započinje na središnjem gradskom parku, a završava na Spomen području Barutana.
[[Datoteka:Spomenik poginulim braniteljima iz Bjelovara.jpg|minijatura|desno|200px|Spomenik poginulim braniteljima iz Bjelovarsko-bilogorske županije u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].]]

==== 105. brigada HV Bjelovar ====
{{glavni|105. brigada HV}}
105. br HV je najveća postrojba HV koja je 1991. godine formirana u Bjelovaru. Njezin doprinos u Domovinskom ratu je ogroman. Sudjelovala je u više operacija od 1991. g pa sve do 1995.g. i to: Zapadno slavonsko bojište u 1991.g.; Istočnoslavonsko bojište od listopada 1991.g. pa do lipnja 1992.g. (Gradište, Privlaka, Otok, Komletinci.)<sub>.</sub>

Operacija "Bljesak" 1995.g.; Operacija Oluja 1995.g.(djelovi brigade); obrambena operacija "Zid" za vrijeme trajanja "Oluje".

Kroz 105.br. HV je od 1991.g. pa do 1995.g. prošlo više od 7000 ljudi, a od toga je bilo više od 5000 Bjelovarčana.  Brigada je u bojevim djelovanjima od 1991. do 1995. g imala 92 poginula pripadnika, i više od 350 ranjenih.

Za svoj doprinos u Domovinskom ratu Odlikovana je visokim državnim  vojnim odličjem "Red Bana Jelačića"

Godine [[1992.]] vodile su se teške bitke u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavinin]], jer su u tom dijelu bile najelitnije postrojbe napadača kako bi očuvale prolaz prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Dolazak 105. bjelovarske brigade u [[Slavonski Brod]] bila je velika pomoć braniteljima na tom području. Osamnaest pripadnika brigade u tim borbama izgubilo je život i u znak sjećanja na njih (na inicijativu Udruge udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata iz Bjelovara)<ref>[http://www.poslovni.hr/20432.aspx poslovni.hr] - Spomen-obilježje bjelovarskim braniteljima</ref>, [[23. kolovoza]] [[2006.]] godine, u Slavonskom Brodu otkriveno je spomen-obilježje na obali [[Sava|Save]]<ref>[http://www.domovinskirat.hr/content/view/9870/1319/ domovinskirat.hr] - Slavonski Brod: Položeni vijenci za Bjelovarce poginule u Posavini</ref>.

=== Bjelovar u 21. stoljeću ===
Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]], Bjelovar je dobio prvu ženu gradonačelnicu [[Đurđa Adlešič|Đurđu Adlešič]], koja je uspješno upravljala gradom u dva mandata. Zbog funkcije potpredsjednice Hrvatske Vlade, u njenom drugom mandatu zamijenio ju je [[Antun Korušec]].

[[Papa]] [[Benedikt XVI.]] utemeljio je [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačku biskupiju]] sa sjedištem u Bjelovaru [[5. prosinca]] [[2009.]] godine. Prvim biskupom Bjelovarsko-križevačke biskupije imenovan je mons. [[Vjekoslav Huzjak]]. Biskupija je zaživjela [[20. ožujka]] [[2010.]] godine, izvršenjem bule o osnivanju te ređenjem i preuzimanjem službe prvog biskupa. Svečano euharistijsko slavlje održano je na [[Trg Eugena Kvaternika (Bjelovar)|Trgu Eugena Kvaternika]] uz prisutnost velikog broja biskupa i svećenika iz desetak država.  Glavni zareditelj bio je kardinal [[Josip Bozanić]], nadbiskup i metropolit zagrebački, uz suzareditelje mons. Marija Roberta Cassarija, apostolskog nuncija u Hrvatskoj i mons. [[Josip Mrzljak|Josipa Mrzljaka]] biskupa varaždinskoga. Katedrala je postala dosadašnja župna [[Bjelovarska katedrala|crkva sv. Terezije Avilske]] u Bjelovaru. 

Dana [[27. travnja]] [[2020.]] u vrijeme [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije COVID-19]] Bjelovar je ukinuo [[prirez]] od 12 posto.<ref>{{Citiranje weba|title=Bjelovar ukida prirez, postat će najveći grad koji je to uradio... |url=https://www.24sata.hr/news/bjelovar-ukida-prirez-postat-ce-najveci-grad-koji-je-to-uradio-689663 |publisher=[[24sata]] |work=www.24sata.hr |date=27. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://novac.jutarnji.hr/restart-biznis/prirez-nula-posto-za-odvazne-bjelovar-se-3-godine-spremao-a-sveta-nedelja-nije-pozalila/10261780/ |title=Prirez nula posto za odvažne: Bjelovar se 3 godine spremao, a Sveta Nedelja nije požalila |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N|Novac.hr]] |work=novac.jutarnji.hr |date=30. travnja 2020. |accessdate=1. svibnja 2020}}</ref>

== Gospodarstvo ==

Bjelovar je gospodarsko središte [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]], a nekada Varaždinskoga generalata [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i Bjelovarsko-križevačke županije.
Uvjeti za [[poljoprivreda|poljoprivredu]], [[stočarstvo]] i [[šumarstvo]] vrlo su povoljni pa je grad s okolicom, u tim gospodarskim granama među najrazvijenijima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Tradicija sajmovanja potječe iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]], a u [[19. stoljeće|19]]. i [[20. stoljeće|20. stoljeću]], bjelovarski sajam bio je među najvećima u ovom dijelu [[Europa|Europe]]. Od [[1995.]] godine, na sajamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, održava se svake godine međunarodni stočarski i gospodarski, jesenski i proljetni sajam.
U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje [[mlijeko|mlijeka]] i [[sir]]eva pa se Bjelovar ponekad naziva i „gradom sira”. Izvorni sirevi su: Bilogorac, Podravac, Dimsi itd. U postupku je proces brandiranja, lokalnih sireva [[kvargl]] i [[graničar (sir)|graničar]].

=== Velike tvrtke ===
* „[[Sirela]]” je tvornica [[sir]]eva, jedna od najpoznatijih u Hrvatskoj i susjedstvu. Proizvodi tvrde, polutvrde, meke i topljene [[sir]]eve.
* „[[Koestlin]]” je tvornica [[keks]]a i [[vafl]]a. Razvila se od pekare Dragutina Wolfa [[1905.]] godine. Vafli se proizvode od [[1921.]] godine. Nova [[tvornica]] je puštena u pogon [[1957.]] Sadašnji kapaciteti su oko 29 tisuća tona konditorskih proizvoda. Zaposleno je oko 600 radnika.
* [[Pevec grupa]] bila je privatno poduzeće, koje u svom sastavu imala lanac 14 trgovačkih centara, poduzeća za transport (s preko 500 vozila), ugostiteljstvo i graditeljstvo. Od 2010. godine tvrtka je u stečajnom postupku, prodavaonice su zatvorene, vozni park djelomično rasprodan, a djelomično pospremljen na parkinge zbog dugova. Prodajni centri se pod stečajnim upraviteljem pomalo otvaraju, no pitanje je što će u budućnosti biti s "Pevecom".Godine [[2020.]] odlučeno je kako će se poduzeće preimenovati u Pevex tako da više ne vuče negativne konotacije iz prethodnog razdoblja i poslovanja poduzeća.
* „[[Troha-dil]]" je poduzeće za proizvodnju PVC prozora i vrata te [[drvo]]-[[aluminij]]skih prozora. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima je i nagrada za najuspješnije malo poduzeće u Hrvatskoj [[2005.]] Kasnije je poduzeće prešlo u grupu srednje velikih poduzeća.
* „[[Prima Commerce]]” je najveći hrvatski proizvođač [[namještaj]]a, a ujedno i najveći lanac salona namještaja u Hrvatskoj. Poduzeće je osnovano [[1995.]] godine te od tada bilježi stalni rast, tvrtka ima 49 prodajnih salona u Hrvatskoj te 4 u Makedoniji. 
* „[[Iverica (Bjelovar)|Iverica]]” je tvornica za proizvodnju sirove, oplemenjene [[iverica|iverice]] i [[furnir]]anih proizvoda. U sastavu je međunarodne grupe [[Kronospan]], koji je najveći svjetski proizvođač drvenih pločastih materijala. Dobila je oznaku „[[Hrvatska kvaliteta]]“ za troslojnu  i oplemenjenu ivernu ploču. 
* „[[Metalind]]” je najveći proizvođač protupožarnih vrata u Hrvatskoj. Proizvode se i dimonepropusna i sigurnosna vrata te protupožarno staklo. Postoji od [[1996.]] godine. 
* „[[Elektrometal]]” je poduzeće za izvođenje instalatersko- montažerskih radova, proizvodnju vatrootpornih elemenata, distribuciju [[plin]]a, te inženjering izgradnju investicijskih objekata sa sjedištem u Bjelovaru te pogonima u [[Daruvar]]u i [[Koprivnica|Koprivnici]].  
* [[Hittner]] je tvornica zglobnih traktora, [[zupčanik]]a, [[automobil]]skih dijelova i [[poljoprivreda|poljoprivredne]] mehanizacije. Glavni proizvod su šumski zglobni traktori [[EcoTrac]], nastali po uzoru na male poljoprivredne [[traktor]]e [[Tomo Vinković (tvrtka)|Tomo Vinković]], iz nekadašnje istoimene bjelovarske tvornice.
* „[[Ljevaonica Bjelovar]]” je tvornica za proizvodnju odljevaka iz sivog, nodularnog i legiranog lijevanog [[željezo|željeza]]. Maksimalni godišnji kapacitet je 10 000 tona odljevaka. Ima tradiciju dužu od 100 godina.
* "[[Esco-Fofonjka]]" tvornica opruga i metalnih proizvoda. Prema proizvodnom programu i veličini je najvažniji proizvođač opruga u Hrvatskoj. Tvornica je osnovana 1968. godine, a osnovali su ju braća Fofonjka.

== Poznate osobe == 
{{Glavni|Dodatak:Popis poznatih osoba iz Bjelovara}}

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Bjelovar park crkva.jpg|200px|mini|desno|[[Bjelovarska katedrala|Katedrala Sv. Terezije Avilske]]]]
[[Datoteka:Bjelovar pavillion.jpg|mini|200px|desno|Paviljon u središnjem parku na [[Trg Eugena Kvaternika (Bjelovar)|Trgu Eugena Kvaternika]]]]
[[Datoteka:Bjelovar fontana.JPG|mini|200px|desno|Fontana „Povratak panonskih kitova”]]
* Kasnobarokna [[Bjelovarska katedrala|katedrala sv. Terezije Avilske]] građena od [[1756.]] do [[1771.]] na [[Trg Eugena Kvaternika (Bjelovar)|Trgu Eugena Kvaternika]]
* Paviljon od [[brač]]kog kamena iz [[1943.]], u središnjem [[park]]u - najveći kameni paviljon u [[Europa|Europi]]
* Četiri [[barok]]na kamena kipa u središnjem parku: kip sv. Terezije Avilske iz [[1777.]], kip sv. Jurja i sv. Jelene Križarice iz [[1778.]] i kip sv. [[Sveti Ivan Nepomuk|Ivana Nepomuka]]
* [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradski muzej]] osnovan [[1949.]]
* Zgrada vojne komande (Straža) oko [[1756.]], danas sjedište gradske uprave
* [[Pravoslavna crkva sv. Trojice]] iz [[1772.]], ima ikonostas koji su oslikali [[Menci Klement Crnčić]] i [[Ivan Tišov]]
* [[Sinagoga]] iz [[1913.]], od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je Dom kulture
* Zgrada čitaonice iz [[1832.]]
* Zgrada Hrvatskog sokola iz 1912., arhitekt Dionis Sunko 
* Spomen područje Barutana, za poginule u obrani grada [[29. rujna]] [[1991.]]
* Spomen područje Lug, za žrtve [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
* [[Spomen-park Borik|Spomen područje Borik]] na [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnoviću]], za žrtve Drugog svjetskog rata
* Zgrada narodne knjižnice „[[Petar Preradović]]”
* Zgrada gimnazije iz [[1901.]]
* [[Franjevački samostan i crkva u Bjelovaru|Crkva i franjevački samostan sv. Antuna Padovanskoga]] iz [[1936.]]
* [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|Crkva sv. Ane]] iz [[1993.]]
* Crkva sv. [[Sveti Andrija|Andrije]] na starom groblju iz [[1765.]]
* Crkva sv. [[Sveti Leopold Mandić|Leopolda Mandića]] u Markovcu
* Drvored [[platana]] iz [[1828.]] na Šetalištu dr. [[Ivša Lebović|Ivše Lebovića]]
* Kapelica sv. Florijana kraj gradske tržnice iz [[1756.]]
* Kapelica Gospe Lurdske u krugu opće bolnice iz [[1885.]]
* Kapelica sv. Križa u krugu vojarne iz [[1935.]]
* Kapelica sv. Fabijana i Sebastijana na Križevačkoj cesti
* Fontana „Povratak panonskih kitova”
* povijesna postrojba [[Bjelovarski graničari - Husari 1756.]]<ref name="bilogorski konji">I.D./Danijela Hegediš Preskočil/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/667400/price-iz-hrvatske/bilogorski-konji-stasisti-i-vitki-turisticki-adut-kontinentalne-hrvatske ''Bilogorski konji - stasiti i vitki, turistički adut kontinentalne Hrvatske''] HRT. 18. listopada 2020. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref>
* konjičke staze za [[konjički turizam]]<ref name="bilogorski konji"/>

== Manifestacije ==
[[Datoteka:Bjelovar Dom kulture.JPG|230px|desno|mini|Dom kulture (nekada sinagoga), u kojem se održavaju manifestacije poput Bok-festa i Doku-arta]]
* '''[[Bjelovarski sajam]]''' - niz specijaliziranih događanja na [[sajam]]skom prostoru [[Gudovac]] u predgrađu grada, najznačajniji je Jesenski međunarodni sajam početkom rujna, a osim njega ističu se Proljetni sajam, [[Pčelarstvo|Pčelarski]] sajam, LOREKO-sajam lova, ribolova, ekologije i kontinentalnog turizma i SKOK-sajam konja i konjičke opreme.
* '''[[Terezijana]]''' - kulturno-zabavna manifestacija, koja se održava svake godine drugi vikend u [[lipanj|lipnju]], u spomen na caricu [[Marija Terezija|Tereziji]], koja je dala osnovati grad kao vojno središte davne [[1756.]] godine.
* '''[[BOK fest]]''' - [[kazalište|kazališni]] festival od [[2003.]], punog imena Bjelovarski odjeci kazališta; u dva tjedna prikazuju se izabrane kazališne predstave iz Hrvatske i inozemstva za odrasle i djecu, umjetnički voditelj i osnivač festivala je [[Goran Navojec]].
* '''Međunarodni tjedan udaraljkaša''' - ([[engleski jezik|eng]]. IPEW - International Percussion Ensemble Week), niz koncerata [[udaraljke|udaraljaške]] glazbe, održava se u siječnju.
* '''[[DOKUart|Doku-art]]''' - festival [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] iz Hrvatske i svijeta, traje tjedan dana početkom listopada, selektorica je [[Rada Šešić]].
* '''Dani sira u gradu sira''' - sajam [[sir]]a, koji se od [[2006.]] održavala u [[listopad]]u. Kasnije je postala dio događanja na Bjelovarskom sajmu.
* '''[[Dani češke kulture (Bjelovar)|Dani češke kulture]]''' - godišnja kulturna manifestacija, koja promiče kulturu [[Češka|Čeha]] u Hrvatskoj, održava se početkom svibnja
* '''Večer nacionalnih manjina''' - tradicionalni koncert nacionalnih manjina, na kojem predstavljaju svoju glazbu, plesove i običaje. Održava se krajem studenoga.
* '''Božićni koncert''' - tradicionalni gala koncert prije [[Božić]]a, na kojem nastupaju hrvatski i strani glazbenici.
* '''ADVENT U BISKUPSKOM GRADU BJELOVARU''' - priredba koja prezentira tradicijske proizvode i kulturu obilježavanja Adventa u bjelovarskom kraju održava se od 2011 godine. Od početka Adventa sve do blagdana tri kralja u posebno uređenim drvenim kućicama bjelovarski obrtnici izlažu svoje proizvode u centralnom parku koji za tu priliku ima naziv "Adventski trg". Na Adventu u Bjelovaru prezentira se : tradicijsko pečenje rakije,biskupski kruh, bjelovarska zimska kobasica, bjelovarske jabuke i proizvodi od jabuke...... Posebno svečano je organizirano paljenje svijeća na adventskom vijencu postavljenom u središtu grada,
* [[Amadeus fest]] — međunarodni festival komorne glazbe. Prvi se je održao 2018. godine.<ref>Bjlive: [https://bjelovar.live/novo-normalnosvakako-se-predbiljezite-za-ulazak-na-3-amadeus-fest-u-bjelovaru/ ''Novo normalno Svakako se predbilježite za ulazak na 3. Amadeus fest u Bjelovaru ''] Bjelovar.live. 11. listopada 2020. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref>

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Bjelovar IV.osnovna.jpg|200px|mini|desno|IV. osnovna škola Bjelovar i skulptura Zrcala, rad [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]]]]
[[Datoteka:Bjelovar srednjoskolski centar.jpg|200px|mini|desno|Srednjoškolski centar]]
[[Osnovna škola|Osnovne škole]]:
* I. OŠ;
* II. OŠ;
* III. OŠ;
* IV. OŠ;
* V. OŠ (za [[Djeca|djecu]] s posebnim potrebama)

[[Srednja škola|Srednje škole]]:
U Bjelovaru je postojala i Mljekarska škola (1955. – 1963.) isprva kao industrijska škola i kasnije kao srednja stručna škola.

* [[Gimnazija Bjelovar]];
* Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar;
* Tehnička škola Bjelovar;
* Glazbena škola Bjelovar;
* Obrtnička škola Bjelovar;
* Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar;
* Trgovačka škola Bjelovar;
* Medicinska škola Bjelovar

'''Visoko školstvo'''<br>
Centar za [[Ekonomika|ekonomski]] studij u Bjelovaru osnovao je Narodni odbor [[kotar]]a Bjelovar [[8. srpnja]] [[1960.]], koji je službeno otvoren 23. listopada 1960., a pohađalo ga je 102. studenta. Ova je ustanova djelovala pod okriljem Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao samostalno [[visoko učilište]], s vlastitim financiranjem.<br>
Od 1959. do 1963. opstojao je i Centar za izvanredni studij u Bjelovaru koji je djelovao u okviru Više pedagoške škole u Zagrebu.

Dislocirani studiji:
* Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij poslovne ekonomije (organizira Ekonomski fakultet [[Rijeka]])
* Sveučilišni preddiplomski studij poduzetništva (organizira Ekonomski fakultet [[Zagreb]])

== Kultura ==
Od 1943. do 1962. postojalo je Gradsko narodno kazalište u Bjelovaru.
[[Datoteka:Bjelovar knjiznica.JPG|230px|desno|mini|Narodna knjižnica „[[Petar Preradović]]”]]
* [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradski muzej]]
*[[Državni arhiv u Bjelovaru]]
* Narodna knjižnica „[[Petar Preradović]]”
* Kulturni i multimedijski centar Bjelovar (kino)
* [[Bjelovarsko kazalište]]
* [[Dom kulture u Bjelovaru|Dom kulture]]
* [[Kino]] Gorica (bivše)
* HORKUD Golub (Hrvatsko obrtničko-radničko kulturno umjetničko društvo) 
* KUD Bjelovar
* KUD Češka Obec
* UIRH Lovari (Udruga izvornih [[Romi|Roma]] Hrvatske)
* filmski festival [[DOKUart]]
* Merkuri teatar

== Šport ==
[[Datoteka:Rukomet Bjelovar1.JPG|230px|desno|mini|Rukometna utakmica između [[RK Bjelovar]]a i [[RK Perutnina Pipo IPC Čakovec]]]]
* Nogometni klub "Korenovo" Veliko Korenovo
* [[NK Bjelovar|Nogometni klub "Bjelovar"]]
* [[NK Sloga Bjelovar|Nogometni klub "Sloga"]]
* [[NK Mladost Ždralovi|Nogometni klub "Mladost" Ždralovi]]
* Nogometni klub "Zvijerci"
* [[MNK Bjelovar|Malonogometni klub "Bjelovar"]] 
* Body building i fitness klub "Titan gym" Bjelovar
* [[RK Bjelovar|Rukometni klub "Bjelovar"]]
* [[ŽRK Bjelovar|Ženski rukometni klub "Bjelovar"]] 
* [[Košarka]]ški klub "Bjelovar"
* Ženski odbojkaški klub "Bjelovar"
* [[atletika|Atletski]] klub "Bjelovar"
* Atletski klub "Borik"
* [[streljaštvo|Streljačk]]o društvo "Bjelovar 1874."
* [[Taekwondo]] klub "Bjelovar"
* Taekwondo klub "Omega"
* Taekwondo klub "Fox"
* [[Tenis]]ki klub "Bjelovar"
* [[stolni tenis|Stolnoteniski]] klub "Bjelovar"
* [[plivanje|Plivački]] klub "Bjelovar"
* [[konjički sport|Konjički]] klub "Bjelovar"
* [[streličarstvo|Streličarski]] klub "Bjelovar"
* [[moto trke|Moto klub]] "Bjelovar"
* [[kuglanje|Kuglački]] klub [[Kuglački klub Bjelovar|"Bjelovar"]]
* Kuglački klub "Željezničar"
* Kuglački klub "[[Kuglački klub Poštar Bjelovar|Poštar]]"
* Kuglački klub "Bilogora"
* Kuglački klub "Sirela"
* Klub američkog nogometa "Bjelovar Greenhorns"
* Orijentacijski klub "Bjelovar"
* Squash klub "Bjelovar"
'''Atletika '''
* Fight Team X MMA club

Atletika u gradu Bjelovaru datira iz vremena poslije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], kada se atletika nalazi kao sekcija u sklopu DTO "Partizan" Bjelovar (u DTO "Partizan" su tada bili prisutni i rukomet, [[boks]], [[hrvanje]] i mnogi drugi [[šport]]ovi).
 
Godine [[1962.]] DTO "Partizan" postaje društvo za sportsku rekreaciju. Djelovanje atletske sekcije se nastavlja sve do [[1980.]] godine, kada se zbog izvanrednih rezultata osamostaljuje i postaje atletski klub "Bjelovar". Klub i danas ima zapaženu ulogu u hrvatskoj kraljici sportova te bilježi vrijedne rezultate. AK "Bjelovar" je vlasnik 13 državnih rekorda, 31 atletičarka i atletičar iz kluba je ostvarilo 82 nastupa za reprezentaciju Hrvatske. Na državnim prvenstvima osvojeno je ukupno 377 medalja: od toga 109 [[zlato|zlatnih]], 115 [[srebro|srebrenih]] i 144 [[bronca|brončane]].

Od [[2001.]] godine u Bjelovaru se održava štafetna utrka 4x600m za mlađe juniorke i juniore, koja se trči oko centralnog gradskog parka. Ova utrka se održava svake godine u povodu Dana Grada Bjelovara.

''' Rukomet '''

Bjelovar je poznat po [[rukometni klub Bjelovar|RK "Bjelovaru"]], dok je djelovao pod imenom "Partizan" <ref>[http://www.freewebs.com/bjsport/rukpov1.htm]</ref>, o čemu govori naslov europskog prvaka iz [[1972.]] i desetak naslova prvaka države, najviše od svih.

''' Maraton lađa '''
[[Datoteka:Bjelovar Pavillion and Neretva Boat.jpg|230px|desno|mini|[[Neretvanska lađa]] u središtu Bjelovara u čast pobjedi na Maratonu lađa 2016.]]
"Argo" iz Bjelovara prva je posada, koja je pobijedila na [[Maraton lađa|Maratonu lađa]], a da nije iz doline Neretve. O njihovoj neočekivanoj pobjedi 2016. godine, snimljen je [[dokumentarni film]] "Zlatno runo, Argonauti s ribnjaka".<ref>http://turizam-bilogorabjelovar.com.hr/manifestacije/bjelovar/dokumentarni-film-zlatno-runo-argonauti-s-ribnjaka Preuzeto 6. kolovoza 2017.</ref> Nakon pobjede, dobili su Domagojev štit i priređen im je veliki svečan doček u Bjelovaru.

Bjelovarčani sudjeluju na Maratonu lađa na rijeci [[Neretva|Neretvi]] od 2007. godine, kada je nastupila ekipa bjelovarskih vatrogasaca.<ref>http://www.zvono.eu/clanak.php?id=870 Preuzeto 3. rujna 2017.</ref> S vremenom je organizaciju nastupa preuzeo Tomislav Smrček Čonč i podigao na višu razinu pa je uskoro ekipa Bjelovara osvojila 4. mjesto i narasle su ambicije. Ponovno su Bjelovarčani bili 4. [[2015.]] godine pod nazivom "Argonauti Bjelovar" (prije su nastupali kao "Bjelovar Express"), a sljedeće [[2016.]] godine pobijedili su na Maratonu lađa kao prva ekipa koja nije iz neretvanskoga kraja, što je bilo veliko iznenađenje. Sljedeće 2017. godine, iz Bjelovara je došlo čak 4 ekipe. Prošlogodišnji pobjednici „Argonauti“ bili su 2., ekipa bjelovarskih šumara koja nastupa od [[2012.]], osvojila je 6. mjesto, a „Argo 2“ 12. mjesto.  U utrci žena po prvi puta nastupile su „Nereide Bjelovar“ i osvojile 2. mjesto. Nakon pobjede 2016. godine, u Bjelovaru je održana „Noć prvaka“. Početkom rujna 2017., u središtu Bjelovara kraj paviljona izložena je [[neretvanska lađa]] i priređena „Večer bjelovarskih lađara“.

== Gradovi pobratimi ==
#{{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]]}} [[Novalja]]
#{{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]]}} [[Pakrac]]
#[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] [[Imotski]]
#[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|border]] [[Rubiera]]
#[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px|border]] [[Visoko (BiH)|Visoko]]

== Zanimljivosti ==
* Bjelovar je u više navrata proglašavan [[Enigmopolis]]om zbog svog doprinosa enigmatici.
* U Bjelovaru je osmišljena moto-alka 1976. godine i redovito se održava do danas. Nastala je po uzoru na [[sinjska alka|sinjsku alku]], jedino što se umjesto konja, koristi [[motocikl]].<ref>http://magazin.hrt.hr/340116/u-bjelovaru-odrzana-jubilarna-40-moto-alka Preuzeto 30. rujna 2017.</ref>
* Na [[1. svibnja]] u Bjelovaru se održava moto budnica. Velik broj motorista okuplja se prije [[zora|zore]] i glasno se voze ulicama Bjelovara stvarajući veliku [[buka|buku]], koja je taj dan dozvoljena. Riječ je o tradiciji koja se u Bjelovaru njeguje još od [[1920.]] godine kada se prvi put skupina nezadovoljnih radnika u noći uoči 1. svibnja okupila i stvarajući buku motociklima izrazila svoj bunt i nezadovoljstvo teškim položajem u društvu.<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/bjelovarcane-u-zoru-docekala-moto-budnica-cazmanci-jedini-bez-graha-936169 - www.vecernji.hr Preuzeto 30. rujna 2017.</ref>
* U Bjelovaru je [[9. listopada]] [[2018.]] godine odigrana nogometna utakmica između [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske nogometne reprezentacije]] i [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba. To je bila prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije u Hrvatskoj nakon osvajanja srebra na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji]]. Rezultat je bio 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.<ref>http://zvono.eu/clanak.php?z=5409 Preuzeto 13. listopada 2018.</ref>

== Vidi još ==

* [[Bjelovarska afera]]

== Galerija ==
<gallery>
Slika:Bjelovar Zgrada turisticke zajednice.JPG|Zgrada turističke zajednice 
Slika:Bjelovar cvijetni labirint.JPG|Cvjetni labirint na Trgu hrvatskih branitelja
Slika:Bjelovar Zelj.kolodvor.JPG|Željeznički kolodvor
Slika:Bjelovar groblje sv. Andrije.JPG|Groblje sv. Andrije
Slika:Bjelovar elektra.jpg|Zgrada HEP-a
Slika:Bjelovar park.JPG|Park
Slika:Bjelovar gradskavijecnica2.jpg|Gradska vijećnica
Slika:Presveto Srce Isusovo.jpg|Kip iz katedrale sv. Terezije Avilske
Slika:Spomenik braniteljima Bjelovar.jpg|Spomenik braniteljima Bjelovara
</gallery>

== Literatura ==
*Ivan Crnjak, “Bjelovar i okolni krajevi”, Školska knjiga, Zagreb 1989. {{ISBN|9788603992663}}
*[[Đuro Rauš]]<!-- osobna stranica: http://www.sumari.hr/raus/ , in memoriam, časopis "Hrvatske šume": http://casopis.hrsume.hr/pdf/009.pdf str. 32 -->, “Zelenilo bjelovarskog kraja”, Bjelovar, 1980. <!-- ne nalazim knjigu pod ovim naslovom http://www.worldcat.org/search?q=au%3ARaus%CC%8C%2C+%C4%90uro.&qt=hot_author -->
*Đuro Gavran, “Bjelovar-najmlađi kraljevski grad”, Meridijani, Samobor, 2007. <!-- nema ni autora ni djela na http://www.worldcat.org/ -->
*Željko Karaula, “Studije iz povijesti Bjelovara 1848.-1991.”, Čvor, Bjelovar, 2011. {{ISBN|9789533100128}}
* [http://alex.onb.ac.at/cgi-content/alex?aid=lks&datum=1874&page=359&size=45 Zakon o proglašenju Bjelovara slobodnim i kraljevskim gradom (1874.)], Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1874. kom. I-XXVI. str. 335, Zagreb 1875.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bjelovar.hr Bjelovar.hr]
* [https://web.archive.org/web/20090417002411/http://www.virtualnibjelovar.com/en_index.php Virtualni Bjelovar]

=== Ostali projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Bjelovar
|commonscathr   = Bjelovar
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = Belovar
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}


{{Bjelovar-grad}}
{{Bjelovar}}
{{GiO BBŽ}}

[[Kategorija:Bjelovar| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]