Vidi kôd stranice Bitka kod Zagreba 13. kolovoza 1556.

{{Bitka |
naziv = bitka kod Zagreba (1566.) |
slika=   |
opis slike=  |
sukob = Hrvatsko-osmanski ratovi |
vrijeme = [[13. kolovoza]] [[1556.]] |
mjesto = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]  |
ishod = pobjeda hrvatskih snaga |
strana1 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px|]] [[Tursko Carstvo]] |
strana2 = [[Datoteka:Croatian coa 1527.png|27px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsko Kraljevstvo]] |
zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|22px|]]  |
zapovjednik2 = [[Datoteka: Croatian coa 1527.png|27px]] [[Petar Erdödy]] |
postrojbe1 =  |
postrojbe2 = |
gubitci1 =   |
gubitci2 = 
}}

'''Bitka kod Zagreba''', bitka za obranu Zagreba od osmanskih osvajača 13. kolovoza 1556. godine.<ref name="pred Zagrebom"/>

== Političko-vojna pozadina ==
Osmanska država silovito se je širila hrvatskim krajevima u 16. stoljeću. [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]] osobito je bio krvav u 16. stoljeću. Osmanska država bila je u naletu i hrvatske akcije svodile su se na zadržavanje i usporavanje osvajača. Osmansko širenje došlo je do [[Zagreb]]a i zaprijetilo je golom opstanku Kraljevine Hrvatske. Srpnja 1556. probili su bojišnicu na Uni, čega je mjera bilo tadašnje osvajanje Kostajnice (izdajom, 17. srpnja<ref name="Klaić-pdf155"/>). Time je pala velika prirodna zaprjeka i od tad osmanske postrojbe stalno prijete Zagrebu.<ref name="pred Zagrebom">V.K.HRT: [https://magazin.hrt.hr/452062/13-kolovoza-1556-turci-pred-zagrebom ''13. kolovoza 1556. - Turci pred Zagrebom''] HRT. 13. kolovoza 2018. Pristupljeno 28. kolovoza 2020.</ref> 

Na sjeveroistoku, u Ugarskoj, Ali-paša (budimski namjesnik Ali-beg) se s Derviš-begom iz Pečuha i inim sandžakbegovima utaborio [[2. svibnja]] kod utvrde Sv. Lovre, nepuna dva kilometra od Sigeta. Nakon tri dana, poduzeli su [[Prva opsada Sigeta|opsadu Sigeta]].<ref name=Ranogajec/> Kod te prve osmanske opsade Sigeta 1556., branio ga je [[Marko Horvat Stančić]].<ref name=HE-Zrinski/> [[19. srpnja]] [[Nikola IV. Zrinski]] i ugarski palatin [[Toma Nadasdy]] [[opsada Baboče|podsjeli]] su Bobovišče ([[Baboča|Baboču]])<ref name=HE>Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.</ref> zajedno s austrijskim, štajerskim, bavarskim i mađarskim četama.<ref name=Ranogajec>Martina Ranogajec: [https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/ffos:1290/preview ''Sulejmanov vojni pohod kroz Hrvatsku s posebnim osvrtom na Sigetsku bitku ''] Filozofski fakultet u Osijeku. Osijek, 2014. str. 35.</ref> Napadom Zrinskog i Nadasdyja na Bobovišće (Babócsa) i onemogućen je pad Sigeta pod osmansku vlast.<ref name=HE-Zrinski>Zrinski, Nikola IV.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67474></ref> Doznavši za opsadu Bobovišča (Babocse), Ali-paša ostavio je čete da nastave opsjedati Siget i sa svojim postrojbama odjahao ususret palatinu. Ali paša je potučen je u [[bitka kod Rinje|bitci na Rinji]]<ref name=Ranogajec/> 22.-23. srpnja.<ref name="Klaić-pdf155">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 155.-156.</ref> Nakon što je Ahmed-beg napustio Bobovišče, napadači su zapalili utvrdu.<ref name=Ranogajec/> 30. srpnja Osmanlije su prekinule opsjedati Siget.<ref name=Ranogajec/> 

Prodor s ugarske strane ka Zagrebu i Varaždinu time je otpao. No zbog pada unske bojišnice, ostalo je otvoreno to krilo.
Zagreb je za onodobne okolnosti imao dobru obranu. Branilo ga je 100 njemačkih vojnika, 100 banskih [[haramija]] i veći broj [[konjanik]]a. Snažna obrambena posada ipak ne bi bila dostatna u slučaju snažnijeg napada Turaka. S druge strane, osmanske su [[provala (vojna vještina)|provale]] bile česte i stalne. Neprestano su provaljivali preko [[Kupa|Kupe]], pustošeći [[Turopolje]] i zagrebačku okolicu. Zagreb se je tada nalazio sjevernije od [[Sava|Save]], podalje od obala.<ref name="pred Zagrebom"/>

== Bitka ==
U jednoj takvoj provali jedan turski odred [[13. kolovoza]] [[1556.]] prešao je Savu i došao do pod [[zagrebačke gradske zidine|zagrebačkih zidina]]. Bilo je to prvi put da su osmanski napadači došli do Zagreba. Hrvatske snage predvođene [[Petar Erdödy|Petrom Erdödyjm]] krenule su velikom silinom na napadače. Razvila se je žestoka bitka. Budući ban pobijedio je, izgubivši pritom desetak vojnika.<ref name="pred Zagrebom"/> 

== Posljedice ==
Zagreb se je obranio no to je daleko bilo od konačne pobjede. Još su mnoge hrvatske tvrđave pale pod osmansku države, unatoč očajničkom otporu branitelja. Slobodni teritorij Hrvatske smanjio se je na njezine ''[[ostatci ostataka|ostatke ostataka]]''. 1590-ih Osmanlije su pošle u novi pohod na sjeverozapadu, a na putu im se je našao Sisak. Nekoliko su ga puta pokušali osvojiti, ali bezuspješno. Jedna od tih bitaka bila je presudna. Pobjeda 1593. preokrenula je tijek rata, hrvatske snage sve više prelaze iz obrane u napadne akcije. Konačni mir Zagrebu donio je tek pad turske Petrinje, nakon čega se osmanska vojska nikada više nije približila gradu i ozbiljnije ga ugrozila.<ref name="pred Zagrebom"/>

== Vidi još ==

* [[Dodatak:Popis bitaka 1401.-1800.]]
* [[Hrvatska pod Habsburzima]]
* [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
* [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Zagreb}}
[[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]
[[Kategorija:Osmanske bitke]]
[[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)]]
[[Kategorija:Zagreb]]