Vidi kôd stranice Bisko

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Bisko
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]] 
|općina = [[Trilj]]
|mikroregija = 
|najgrad = 
|površina = 
|nadvisina = 340
|z. širina = 43.58
|z. dužina = 16.682
|brojstan = 470
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 21232 Dicmo
|pozbroj = +385 (0)21
|autooznaka = ST
|slika =
|slika_opis =
}}

'''Bisko''' je [[Hrvatska|hrvatsko]] selo smješteno na području [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]], u [[Zagora|Zagori]]. Upravno se vodi kao sastavni dio grada [[Trilj]]a ([[Splitsko-dalmatinska županija]]).

Naselje Bisko koje teritorijalno pripada gradu Trilju prostorno obuhvaća zaseoke ili dijelove naselja: Donji Kraj, Gornji Kraj, Grmljani i Mirić.

== Stanovništvo ==

Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo ovog sela su [[Hrvati]], a većina stanovništva izjasnila se kao pripadnici [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]].

{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika naselja Bisko za razdoblje od 1857. do 2001. godine'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
 |dimx    = 
 |dimy    =
 |stanmax = 800
 |crta1   = 200
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |p1      = 474
 |p2      = 458
 |p3      = 475
 |p4      = 517
 |p5      = 605
 |p6      = 610
 |p7      = 586
 |p8      = 627
 |p9      = 587
 |p10     = 604
 |p11     = 564
 |p12     = 578
 |p13     = 514
 |p14     = 509
 |p15     = 470
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
}}

Napomena: Podaci o broju stanovnika za razdoblje od 1869. do 1981. godine  ne sadržavaju  podatke za dio naselja Liska koje se do tada popisivalo sa naseljem [[Dugopolje]] a 1991. godine je pripojeno naselju Bisko.

== Crkva ==

Zaštitnik župe je [[sv. Mihovil]]. U crkvenom ustrojstvu do 1964. godine župa je pripadala Cetinskom dekanatu, a danas pripada dekanatu Klis u [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarskoj nadbiskupiji]].

== Povijest ==

Ako se prihvati publikacija [[Stjepan Gunjača|Stjepana Gunjače]] o mjestu gdje su se sukobili ban [[Ivan Babonić]] i [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladen II. Bribirski]], Bisko se prvi put spominje u svibnju [[1322.]] godine.

Općenito, podaci o seoskom stanovništvu unutrašnje [[Dalmacija|Dalmacije]] iz razdoblja prije kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]] vrlo su rijetki i oskudni. Stoga popis bišćanskih kuća iz [[1572.]] godine, s navedenim imenima i patronimima njihovih domaćina, imaju paradigmaticno značenje. Popis kuća u Bisku, uklopljen u [[dukala|dukalu]] iz 1572. i Stanje duša iz [[1725.]] godine, pokazuju da se u Bisku zadržalo starosjedilačko stanovništvo i tijekom [[osmanlije|osmanskog]] vladanja ovim krajem.

U vrijeme osmanske vlasti, Bisko je pripadalo [[Kliški sandžak|Kliškom sandžaku]], sve do oslobodenja tijekom [[Morejski rat|Morejskog rata]] (1684./99.), kad je u okviru Sinjske providurije došlo pod [[Mletačka Republika|mletačku vlast]]. Tako se starosjedilačko stanovništvo u Bisku održalo i u vrijeme velikih migracija koje su zadesile [[sinj]]ski kraj u doba povlačenja osmanske granice u dublju unutrašnjost koncem 17. i početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Od osmanskog zaposjedanja kontinentalne Dalmacije do početka 17. stoljeća nisu prestajali, jači ili slabiji, granični sukobi izmedu Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, pa je ovaj prostor gotovo dva stoljeća bio poprište "malih ratova", a to je utjecalo na njegov društveno-gospodarski razvoj.

Nakon zauzimanja Sinja [[1686.]] godine, Mlečani su zagospodarili plodnom, ali gotovo napuštenom krajinom. Pod vodstvom [[franjevci|franjevaca]] Sinjska krajina je naseljena stanovništvom iz [[Rama|Rame]] i drugih krajeva pod osmanskom vlašcu. Kako bi napučili opustjela područja, Mlečani su uz pomoć vojnih upada krajišnika poticali prelazak stanovništva iz okolice [[Livno|Livna]], [[Tomislavgrad|Duvna]] i Rame u Sinjsku krajinu (seoba 1688.). U ratu je razrušeno mnogo naselja, a stalne borbe vezale su velik broj ljudi na obranu. Uz ovu, intenzivniju imigraciju, zabilježene su i imigracije Bišcana i [[Poljica|Poljičana]] u opustjela sela sinjskog kraja. Naime, nakon Mletačko-osmanskog rata (1714/8.) i pomicanja osmanske granice dublje u unutrašnjost prema sadašnjoj granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], neke su stare bišćanske obitelji od mletačkih vlasti dobile zemlju, [[pašnjak]]e i staništa u selima preko rijeke [[Cetina|Cetine]], na podrucju tada vrlo prostrane župe [[Tijarica]] (sela [[Strizirep]], [[Apatovac]], [[Medići]], [[Voštane]] i sama [[Tijarica]]), i ondje se nastanile. Usto su mnoge bišćanske obitelji, takoder zbog zasluga u [[rat]]ovima na strani Mlečana, dobile zemljišne posjede u obližnjem [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]].

Veći broj arhivskih dokumenata svjedoči da je Bisko jedino selo u [[Sinjska krajina|Sinjskoj krajini]] za koje se pouzdano zna da su se u njemu, u stoljećima osmanske vladavine, održali starosjedioci, sačuvali svoju staru crkvu, vlastitu župu i, barem od [[1618.]] godine ako ne i prije, posebnog [[župnik]]a [[glagoljaš]]a. Najstariji poznati podaci o stanovništvu Biska datiraju iz [[1572.]] godine, kada mještani sela Bisko, posredstvom [[smederevo|smederevskog]] [[biskup]]a [[Nikola Ugrinović|Nikole Ugrinovića]] (oko 1526-1604), upućuju molbu [[Venecija|Veneciji]] da ih [[Mletačka Republika]] primi pod svoju vlast i zaštitu. Tada u Bisku ima šest kuća sa stotinjak stanovnika. Prema popisu župljana Biska iz [[1625.]] godine, selo je imalo 130 “duša od [[pričest]]i” (prema tadašnjim crkvenim propisima to su bile osobe u dobi od dvanaest i više godina). Na temelju dobne strukture karakteristicne za predtranzicijsku etapu razvoja stanovništva možemo procijeniti da je [[1625.]] godine Bisko imalo izmedu 160 i 170 stanovnika.

Prema mletačkom popisu iz [[1709.]] stanovništvo Biska bilo je u banderiji Marka Sučića Akrapa koja je sačinjavala 36 obitelji s 209 članova i 19 [[prezime]]na ([[Sučić]], [[Roguljić]], [[Dadić]], Janković, Vrgoč, [[Benković]], Sandreković, Mrkonjić Anđelić, Ćajić,Gačić , Ercegovac, [[Pranjić]], Petrović, Bulatović, [[Vidović]], Đonlić, Sarkolović, Kovačević, Bradarić i [[Terzić]]).<ref>Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, str. 20.-21.</ref>

== Gospodarstvo ==

Stanovništvo se nekada bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i uzgojem [[stoka|stoke]]. Danas se sve više napuštaju ove djelatnosti.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, Trilj, 2003.'' {{ISBN|953-98664-2-1}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]

{{Mrva-naselje hr}}
{{Trilj}}

[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]