Vidi kôd stranice Biokemija

{{Infookvir znanost
| ime                 = Biokemija
| slika               = 1GZX Haemoglobin.png
| veličina            = 300px
| opis slike          = Model koji prikazuje strukturu [[Hemoglobin|hemoglobina]].
| znanstvena_grana    = '''[[Biokemija]] i [[molekularna biologija]]'''
| znanstveno_polje    = '''[[Biologija]]'''
| znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]'''
}}'''Biokemija''' je kemija [[život]]a, most između [[biologija|biologije]] i [[kemija|kemije]] koji proučava kako složene [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] stvaraju život. Biokemija je hibridni dio kemije koji konkretno proučava [[kemijski proces|kemijske procese]] u živim organizmima. 

Ovaj članak opisuje samo kopnenu biokemiju, koja počiva na [[ugljik]]u i [[voda|vodi]]. Kako svi oblici života koje danas imamo na planetu imaju zajedničko porijeklo, prema tome imaju i slične biokemije, kao što su [[gen]]etski kod i [[stereokemija]] mnogih [[biomolekula]]. Nije poznato jesu li druge biokemije uopće i moguće.

Biokemija proučava strukturu i funkciju bioloških molekula, kao što su [[bjelančevina|bjelančevine]], [[ugljikohidrati]], [[lipidi]], [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]] i ostale biomolekule. Iako postoji ogroman broj različitih biomolekula, one se često sastoje od istih jedinica koje se ponavljaju, [[monomer]]a, ali koje se ponavljaju u različitim sekvencima. Nedavno se biokemija počela fokusirati na proučavanje reakcija u kojima su katalizatori [[enzim]]i i na proučavanje osobina bjelančevina.

Biokemija [[metabolizam|metabolizma]] [[stanica|stanice]] i biokemija [[endokrini sustav|endokrinog sustava]] su dva područja koja se intenzivno proučavaju. Druga područja koja spadaju pod pojam biokemije su genetski kod ([[DNA]], [[RNA]]), [[sinteza bjelančevina]], prijenos tvari kroz staničnu membranu i prijenos signala.

== Povijest ==
[[Datoteka:Friedrich woehler.jpg|mini|right|200px|[[Friedrich Wöhler]]]]
'''Biokemija''' danas uvelike proizlazi iz otkrića objavljenog od strane [[Njemačka|njemačkog]] znanstvenika [[Friedrich Wöhler|Friedricha Wöhlera]] [[1828.]] g. Wöhler bio je suvremenik Schleidena i Schwana. Iz temelja je promijenio poimanje biologije i kemije dokazavši kako se [[urea]] (mokraćevina), organski spoj biološkog podrijetla, može sintetizirati u laboratoriju iz anorganske tvari, [[amonijev cijanat|amonijeva cijanata]]. Do tada je bilo rašireno opće mišljenje da su živi [[organizam|organizmi]] svijet za sebe te da nisu pod utjecajem zakona kemije i fizike.  Dokazavši kako se spoj koji stvaraju živi – '''biokemijski''' – organizmi može sintetizirati u laboratoriju kao bilo koja druga kemikalija, Wöhler je potpomogao brisanje pojmovnih razlika između živog i neživog svijeta te rušenje predodžbe da su biokemijski procesi na neki način izuzeti od zakona kemije i fizike.

Drugi se značajan napredak pojavio oko 40 godina kasnije, kada je [[Louis Pasteur]] povezao aktivnost živih organizama s pojedinim procesima pokazujući kako su žive stanice kvasca potrebne za odvijanje fermentacije, ([[stanično vrenje|vrenja]]) [[šećer]]a u [[alkohol]]. Nakon ovog opažanja je uslijedio pronalazak Eduarda i Hansa Buchnera iz [[1897.]] godine, koji su ustvrdili da se fermentacija može odvijati i potpomognuta samo izlučevinama stanica [[kvasac|kvasca]] - '''fermentima'''. Postupno se otkrilo da su aktivni [[agens]]i u izlučevinama bili specifični biološki [[katalizator]]i, koji su otada prozvani [[enzim]]ima.

Značajan napredak u našem razumijevanju funkcije stanice se dogodio [[1920-ih]] i [[1930-ih]] kada su razjašnjeni biokemijski putovi vrenja i sličnih staničnih procesa. To je bilo razdoblje tijekom kojeg su se istaknuli njemački biokemičari predvođeni [[Gustac Embden|Gustavom Embdenom]], [[Otto Meyerhof]], [[Otto Warburg]], i [[Hans Krebs]]. Spomenuti su ovjekovječeni imenima biokemijskih putova (primjerice [[Glikoliza|Embden-Meyerhofov put glikolize]] i [[Krebsov ciklus]]). U otprilike isto vrijeme, [[Fritz Lipmann]], [[SAD|američki]] biokemičar, otkriva da je visokoenergetski spoj [[adenozin trifosfat]] ([[ATP]]) ključni pohranitelj energije u većini stanica.

Važan napredak u proučavanju biokemijskih reakcija i putova događa se kada se radioaktivni [[izotop]]i poput <sup>3</sup>[[Vodik|H]], <sup>14</sup>[[Ugljik|C]], i <sup>32</sup>[[Fosfor|P]] počinju koristiti pri praćenju [[metabolizam|metaboličkih]] zbivanja pojedinih [[atom]]a i [[molekula]]. [[Melvin Calvin]] i njegovi kolege s kalifornijskog sveučilišta Berkeley, bili su pioniri na ovom polju jer su prvi pratili zbivanja <sup>14</sup>C-označenog [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]]. <sup>14</sup>CO<sub>2</sub>, u osvijetljenim stanicama [[alga|alge]] koje su aktivno [[fotosinteza|fotosintetizirale]]. Njihov je rad iz [[1940-ih]] i [[1950-ih]], doveo do tumačenja [[Calvinov ciklus|Calvinova ciklusa]].

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7749 biokemija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* Mladen Miloš, [https://tkojetko.irb.hr/documents/6547_441.pdf ''Osnove biokemije (skripta)''], Kemijsko-tehnološki fakultet, Split, 2009.
* [http://www.hdbmb.hr/index.htm Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju]


{{područja kemije}}
{{biologija}}

{{mrva-kem}}

[[Kategorija:Biokemija| ]]
[[Kategorija:Grecizmi]]