Vidi kôd stranice Bertrand Russell

<!--'''Bertrand Russell'''-->
{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[20. stoljeće|XX. stoljeće]]
| slika           = Bertrand Russell transparent bg.png
| opis_slike      =
| veličina        = 220px
| ime             = Bertrand Russell
| puno ime = Bertrand Arthur William Russell
| rođenje         = [[18. svibnja]] [[1872.]]<br>[[Trelleck]], [[Wales]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| smrt            = [[2. veljače]] [[1970.]]<br>[[Penrhyndeudraeth]], [[Wales]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| škola_tradicija = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[epistemologija]], [[logika]], [[matematika]], [[filozofija jezika]], [[filozofija znanosti]], [[religija]]
| poznate_ideje   = [[analitička filozofija]], [[logički atomizam]], [[teorija opisa]], [[Russellov paradoks]], [[Russellov čajnik]], [[iskustveno znanje i opisno znanje]]
| djela = ''[[Povijest zapadne filozofije]]''<br>''[[Principia Mathematica]]''
| utjecaji        = [[Euklid]] {{·}} [[Platon]] {{·}} [[Gottfried Leibniz]] {{·}} [[David Hume]] {{·}} [[Percy Bysshe Shelley]] {{·}} [[G.E. Moore]] {{·}} [[John Stuart Mill]] {{·}} [[Gottlob Frege]] {{·}} [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[George Santayana]] {{·}} [[Alfred North Whitehead]] {{·}} [[Thomas Paine]] {{·}} [[Giuseppe Peano]]
| utjecao_na      = [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[A. J. Ayer]] {{·}} [[Rudolf Carnap]] {{·}} [[Kurt Gödel]] {{·}} [[Karl Popper]] {{·}} [[W. V. Quine]] {{·}} [[Noam Chomsky]] {{·}} [[J. L. Austin]] {{·}} [[Saul Kripke]] {{·}} [[Moritz Schlick]] {{·}} [[Alfred Tarski]] {{·}} [[Friedrich Waismann]] {{·}} [[Donald Davidson]] {{·}} [[A. S. Eddington]] {{·}} [[Alan Turing]] {{·}} [[Hannah Arendt]] {{·}} [[Jules Vuillemin]] {{·}} [[John McDowell]] {{·}} [[Satish Kumar]] {{·}} [[Gareth Evans]] {{·}} [[Roderick Chisholm]] {{·}} [[Narhar Ambadas Kurundkar]] {{·}} [[Ernest Gellner]]
| nagrade = [[Slika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1950.]]
| potpis          =Bertrand Russell signature.svg
}}
'''Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell''' ([[Trelleck]], [[18. svibnja]] [[1872.]] - [[Penrhyndeudraeth]], [[2. veljače]] [[1970.]]), [[Engleska|engleski]]<ref>Sidney Hook, "Lord Russell i Sud za ratne zločine", ''Bertrand Russell: critical assessments'', Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178</ref> [[filozof]], [[matematičar]], [[logika|logičar]], [[povijest|povjesničar]] i društveni [[reformacija|reformator]]. 
Jedan je od najsvestranijih znanstvenika 20. stoljeća.<ref name="stanford">Stanfordova Enciklopedija filozofije, [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ "Bertrand Russell"], 1. svibnja 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba| url=http://www.nytimes.com/1982/11/28/books/after-bertrand-russell.html?scp=12&sq=bertrand%20russell&st=cse| title=After Bertrand Russell| publisher=New York Times| author=Alasdair McIntrye| date=28-11-1982|accessdate=31-03-2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba| url=http://www.guardian.co.uk/books/2000/oct/28/biography.philosophy?INTCMP=SRCH| title=A booting for Bertie| publisher=Guardian| author=| date=28-10-2000|accessdate=31-03-2011}}</ref>

Na Trinity Collegeu u [[Cambridge]]u studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895.]] počinje sveučilišnu karijeru, ali je [[1916.]] udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a [[1918.]] je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, [[pacifizam|pacifista]], kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922.]] i [[1923.]] nema uspjeha. Od [[1938.]] do [[1944.]] predavao je na različitim sveučilištima u [[SAD]]-u, a tek je [[1944.]] ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću [[humanizam|humanista]]: bori se protiv ''"ludila [[hladni rat|hladnog rata]]"'', predsjedava [[Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu|Međunarodnom sudu]] za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.

Godine [[1950.]] dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="nobel prize">{{Citiranje weba| url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html| title=The Nobel Prize in Literature 1950 - Bertrand Russell| publisher=Nobelprize.org| author=| date=28-10-2000|accessdate=31-03-2011}}</ref> Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''"Principia mathematica"'' nastalo u suradnji s [[Alfred North Whitehead|A. N. Whiteheadom]], koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901.]] istaknuo se kao briljantan [[logika|logičar]], uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma [[Gottlob Frege|Fregeove]] logičke analize [[aritmetika|aritmetike]] ('''''[[Russellov paradoks]]'''''). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.

== Životopis ==
===Porijeklo===
[[Datoteka:John Russell Viscount Amberley.jpg|thumb|220px|[[John Russell, vikont Alderley|John Russell]], Bertrandov otac, izvršio je velik utjecaj na liberalne ideje svoga sina.]]
Bertrand Russell je rođen [[18. svibnja]] [[1872.]] u Cleddon Hallu, [[Trellech]], [[Monmouthshire]] u liberalnoj aristokratskoj obitelji.

[[John Russell, 1. grof Russell|John Russell]], djed s očeve strane, bio je sin [[John Russell, 6. vojvoda od Bedforda|Johna Russella, 6. vojvode od Bedforda]], te je bio dva puta zamoljen od strane [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]] da formira britansku vladu, služeći, shodno s tim, kao premijer te zemlje dva puta.<ref name="John R">{{Citiranje weba| last = Bloy| first = Marjie, [[Doktor|Ph.D.]]| title = Lord John Russell (1792. - 1878.)| url=http://www.victorianweb.org/history/pms/russell.html| accessdate = 2007}}</ref>

Russellovi su postali prominentna obitelj još puno prije lorda Johna, još za vrijeme [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]]. Stekli su status jedne od najvažnijih [[vigovci|vigovskih]] obitelji, te su sudjelovali u svim važnijim događajima od [[Ukidanje samostana|ukidanja samostana]] [[1536.]] – [[1540.]], preko [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]] [[1688.]], pa sve do [[Veliki reformni zakon|Velikog reformnog zakona]] iz [[1832.]]<ref name="John R"/><ref name="peerage">Cokayne, G.E.; Vicary Gibbs, H.A. Doubleday, Geoffrey H. White, Duncan Warrand and Lord Howard de Walden, editors. The Complete Peerage of England, Scotland, Ireland, Great Britain and the United Kingdom, Extant, Extinct or Dormant, new ed. 13 volumes in 14. 1910–1959. Reprint in 6 volumes, Gloucester, UK: Alan Sutton Publishing, 2000.</ref>

Russellova majka Katherine Louisa ([[1844.]] – [[1874.]]) bila je kći [[Edward Stanley, 2. barun Stanley od Alderleyja|Edwarda Stanleyja, 2. baruna Stanleyja od Alderleyja]] i sestra [[Rosalind Howard]], kontese Carlisle.<ref name="Gallery"/>

Oba su Russellova roditelja bila poprilično radikalna za svoje doba. Russellov otac, [[John Russell, vikont Alderley|vikont Alderley]], bio je [[ateizam|ateist]] i svjesno je pristao na aferu njegove supruge s biologom [[Douglas Spalding|Douglasom Spaldingom]], učiteljem njihove djece. Oboje su bili oštri pobornici kontracepcije, iako je u to vrijeme bila iznimno skandalozna.<ref name="calicut">{{Citiranje weba|last=Paul|first=Ashley|title=Bertrand Russell: The Man and His Ideas.|url=http://www.oocities.com/vu3ash/index.html|accessdate=2007-10-28}}</ref> Ateizam Johna Russella bio je evidentan kada je filozofa [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] pitao da bude Bertrandov sekularni [[kum]].<ref>Russell, Bertrand and Perkins, Ray (ed.) ''Yours faithfully, Bertrand Russell''. Open Court Publishing, 2001., str. 4.</ref> Iako je Mill umro samo godinu dana nakon Bertrandovog rođenja, njegovi su spisi imali velik utjecaj na njegov život.

===Djetinjstvo i adolescencija===

Russell je imao jednog brata, [[Frank Russell|Franka]] (koji je bio stariji čak 7 godina), i jednu sestru, Rachel (koja je bila starija 4 godine). U lipnju [[1874.]] majka mu umire od posljedica [[difterija|difterije]], a nedugo nakon nje umire i Rachel. U siječnju [[1876.]], nakon što se duže vrijeme borio s [[depersija|depresijom]], umire i Bertrandov otac, od posljedica [[bronhitis]]a. Frank i Bertrand tada odlaze kod svoje bake i djeda u [[Pembroke Lodge]], koji su od tada postali njihovi skrbnici. Njegov djed John umire [[1878.]], a sam Bertrand ga se uvijek sjećao kao dragog starca u kolicima. Kao posljedica toga, Russellova baka bila je dominatna ličnost tijekom njegova djetinjstva, ali i mladosti.<ref name="Gallery"/><ref name="calicut"/>

Lady Russell je potjecala iz [[Škoti|škotske]] [[prezbiterijanizam|prezbiterijanske]] obitelji, te je zbog toga i pokušala pobiti (doduše, i uspjela je) oporuku svog supruga prema kojoj su Frank i Bertrand trebali biti odgajani kao [[agnosticizam|agnostici]]. Unatoč religijskom konzervativizmu, lady Russell je bila poprilično liberalna (prihvaćala je [[darvinizam]] i [[teorija evolucije|teoriju evolucije]]), a njezin je odgoj imao poprilično vidljiv utjecaj na Russella po pitanju socijalne pravde i borbe za prinicpe. Čak je i njezin najdraži [[Biblija|biblijski]] citat postao njegovo geslo. No, sama atmosfera u Pembroke Lodgeu bila je poprilično formalna, obilježena molitvom i emocionalnom represijom. Frank je na ovo reagirao otvorenom pobunom, dok je mlađi Bertran naučio kako potisnuti svoje osjećaje.

Russell je kao adolescent bio poprilično usamljen, te je često pomišljao na [[suicid]]. U svojoj je autobiografiji napisao da su mu, tada, najvažnije stravi bile seks, religija i matematika, te da ga je jedino želja da što bolje prouči matematiku spriječila da počini suicid.<ref>''Russellova autobiografija'', str.38</ref> Bio je uglavnom obrazovan kod kuće, i to od strane niza učitelja.<ref name="nobel prize"/>

Brat Frank upoznao ga je s likom i djelom grčkog matematičara [[Euklid]]a, što je uvelike promijenilo njegov život.<ref name="calicut"/><ref name="Greeks">{{cite paper|author=Lenz, John R.|title=Bertrand Russell o Grci|date=date unknown|url=http://digitalcommons.mcmaster.ca/cgi/viewcontent.cgi?article=1443&context=russelljournal|format=PDF|accessdate=2007}}</ref>

U ovom periodu Russell se upoznaje i sa djelom [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. U svojoj je autobiografiji napisao:

{{citat|Cijelo sam slobodno vrijeme provodio čitajući njega i učeći ga napamet, svjestan činjenice da nemam s kim pričati o svojim mislima i osjećajima, razmišljao sam kako bi bilo divno poznavati Shelleyja i čudio se hoću li ikada upoznati ijedno živuće ljudsko biće prema kojem ću osjećati toliko simpatije.<ref>''Russellova autobiografija'', str.35</ref>}}

===Sveučilišno doba i prvi brak===
[[Datoteka:Portrait of Bertrand Russell in 1893.jpg|thumb|200px|left|Russell nakon diplomiranja [[1893.]]]]
Godine [[1890.]], Russell je dobio stipendiju za studij matematike na Trinity koledžu u [[Cambridge]]u. Tu je Russell upoznao mlađeg [[George Edward Moore|Georgea Edwarda Moorea]] i [[Alfred North Whitehead|Alfreda Northa Whiteheada]], koji ga je preporučio takozvanim ''Apostolima iz Cambridgea''. Ubrzo je pokazao znatno znanje iz [[matematika|matematike]] i [[filozofija|filozofije]], te je diplomirao [[1893.]], a post-diplomski studij završio je [[1895.]] godine.<ref name="Whitehead">{{Citiranje weba|url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Whitehead.html|title=Alfred North Whitehead|accessdate=2007|last=O'Connor|first=J. J.|coauthors=E. F. Robertson|month=listopad | year=2003|publisher=School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland}}</ref><ref name="JSTOR">{{Citiranje weba|url=http://links.jstor.org/sici?sici=0035-9149%28199001%2944%3A1%3C51%3ABRME%3E2.0.CO%3B2-Z|title=Bertrand Russell's Mathematical Education|accessdate=2007|last=Griffin|first=Nicholas|coauthors=Albert C. Lewis|work=Notes and Records of the Royal Society of London, izdanje 44, br. 1.|pages=51-71}}</ref>

Vrlo važan događaj u Russellovu životu bio je susret s [[kveker]]kom [[Alys Pearsall Smith]], koju je upoznao sa 17 godina. Ubrzo je postao dobar obiteljski prijatelj (oni su ga zvali ''unuk Lorda Johna''), te su se oni dosta često hvalili s njim i putovali s njim po kontinentu. Upravo je s njima Russell posjetio slavnu [[Exposition Universelle, Pariz 1889.|Parišku izložbu iz 1889.]] i popeo se na [[Eiffelov toranj]] nedugo nakon što je završen.<ref name="MarriagePt1">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 1".</ref>

Ubrzo se zaljubio u Alys, koja je diplomirala na Sveučilištu Bryn Mawr blizu [[Philadelphia|Philadelphije]], te se, protivno željama svoje bake, oženio njom [[13. prosinca]] [[1894.]] Njihov se brak počeo raspadati [[1901.]] godine kada je Russell, dok se vozio na bicikli, shvatio da ju više ne voli. Ona ga je pitala voli li ju, a on je hladnokrvno odgovorio da ne voli. Russell također nije volio Alysinu majku, koju je smatrao okrutnom i željnom kontrole. Bio je to bijedan brak koji se, nakon dugog vremena odvojenosti, raspao [[1921.]]<ref name="MPt3">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 3".</ref> Russell je tijekom ovog perioda imao nekoliko pasionatnih (često i simultanih) afera s mnogim ženama, među koje spadaju Lady [[Ottoline Morrell]] i glumica Lady [[Constance Malleson]].<ref name="private">{{Citiranje weba|url=http://newcriterion.com:81/archive/11/sept92/brussell.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205032455/http://newcriterion.com/archive/11/sept92/brussell.htm|archivedate=5. prosinca 2006.|title=Love, logic & unbearable pity: The private Bertrand Russell|accessdate=2007|last=Kimball|first=Roger|work=The New Criterion izdanje 11, br. 1, rujan 1992|publisher=The New Criterion}}</ref>

===Rana karijera===

Russell je književnu karijeru započeo [[1896.]] izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokracija|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937.]] s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{Citiranje weba|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm|title=London School of Economics|last=Simkin|first=John|accessdate=2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605104407/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm|archivedate=5. lipnja 2011.}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902.]] utemeljili [[Sidney Webb|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{Citiranje knjige|last=Russell|first=Bertrand|editor=Ray Perkins|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.|year=2001|publisher=Open Court Publishing|location=Chicago|isbn=0-8126-9449-X|page=16|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16|accessdate=2007}}</ref>
[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg|thumb|180px|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]
Godine [[1905.]] piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908.]] Russell postaje član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910.]] izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911.]] upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]'' [[1922.]]<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref>

===Prvi svjetski rat===
[[Datoteka:Russell1907-2.jpg|thumb|left|220px|Russell 1907. godine]]
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam|pacifizmom]]. Godine [[1916.]] izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.<ref name="Pacifist">{{Citiranje knjige|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata|last=Vellacott|first=Jo|isbn=0855274549|publisher=Harvester Press|location=Brighton|year=1980.}}</ref> Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918.]]

===Međuratni period i drugi brak===

U kolovozu [[1920.]] Russell odlazi u [[Ruska SFSR|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]].<ref name="FreeLib">{{Citiranje weba|title=Bertrand Russell (1872-1970)|publisher=Farlex, Inc.|url=http://russell.thefreelibrary.com/|accessdate=2007}}</ref> Tamo je upoznao [[Lenjin]]a i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva.

Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Kina|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[pneumonija|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.<ref name="pneumonia">{{Citiranje weba|title="Bertrand Russell je mrtav"|publisher=The New York Times|date=21. travnja 1921|accessdate=2007|format=PDF|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&oref=slogin}}</ref> Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''"Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima."'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].<ref name="papers">{{Citiranje knjige|title="Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22"|work=The Collected Papers of Bertrand Russell|volume=15|publisher=Routledge|year=2000|isbn=0415094119|last=Russell|first=Bertrand|editor=Richard A
. Rempel|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press|pages=lxviii|nopp=true}}</ref>

Kada se par, [[26. kolovoza]] [[1921.]], vratio u Englesku, Dora je bila u šestom mjesecu trudnoće, zbog čega je Russell organizirao brz razvod od Alys i oženio Doru [[27. rujna]] [[1921.]], samo 6 dana nakon razvoda. U tom je braku rođeno dvoje djece, [[John Conrad Russell]] ([[16. studenog]] [[1921.]]) i [[Katharine Jane Russell]] ([[29. prosinca]] [[1923.]]). Russell je u ovom periodu obitelj uzdržavao novcem kojeg je zaradio od pisanja popularnih knjiga o [[fizika|fizici]], [[etika|etici]] i [[obrazovanje|obrazovanju]] za [[laik]]e. Postojale su i priče kako je Russell u ovom periodu imao aferu s [[Vivienne Haigh-Wood]], suprugom pisca [[Thomas Stearns Eliot|Thomasa Stearnsa Eliota]].<ref>{{Citiranje weba|first=Ray|last=Monk|title=‘Russell, Bertrand Arthur William, third Earl Russell (1872–1970)’|work=[[Oxford Dictionary of National Biography]]|publisher=[[Oxford University Press]]|month=rujan|year=2004|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/35875|accessdate=2008|doi=10.1093/ref:odnb/35875}}</ref>

Godine [[1927.]] osniva zajedno s Dorom eksperimentalnu školu Beacon Hill. Russell je školu napustio [[1932.]], a Dora je u njoj ostala sve do [[1943.]] godine.<ref name="Beacon">Inside Beacon Hill: Bertrand Russell as Schoolmaster. ''Jespersen, Shirley'' ERIC# EJ360344, izdano 1987.</ref><ref name="Dora">{{Citiranje weba|title="Dora Russell"|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm|date=2007|accessdate=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119030738/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm|archivedate=19. siječnja 2008.}}</ref>

Nakon smrti brata Franka [[1931.]], Russell je postao 3. grof Russell. Kasnije je rekao da mu je ta titula bila korisna isključivo u rezervaciji hotelskih soba.

Uskoro je Russellov brak s Dorom postajao sve turbulentniji, a trenutak kraha došao je zbog sukoba oko dvoje djece koje je Dora imala s novinarom Griffinom Barryjem.<ref name="Dora"/> Razdvojili su se [[1932.]] i na koncu i razveli. Dana [[18. siječnja]] [[1936.]] Russell se oženio po treći put, ovaj put za studenticu na [[Oxford]]u, [[Patricia Spence|Patriciju Spence]], koja je bila guvernata njegove djece od ljeta [[1930.]] Russell je u ovom braku imao jednog sina, [[Conrad Sebastian Robert Russell|Conrada Sebastiana Roberta Russella]], koji će kasnije postati istaknuti povjerničar i jedna od najprominentnijh figura liberalno demokratske stranke.<ref name="Gallery"/>

===Drugi svjetski rat===
Russell je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvo radio na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]], a kasnije je otišao u [[Los Angeles]] gdje je predavao na [[Sveučilište u Kaliforniji|Kalifornijskom sveučilištu]]. Godine [[1940.]] dobiva posao profesora na Gradskom sveučilištu u [[New York (grad)|New Yorku]], no ubrzo, nakon javnog pritiska, dobiva otkaz. Njegovi stavovi (pogotovo oni o [[seksualni moral|seksualnom moralu]] izneseni u djelu ''[[Brak i morali]]'' deset godina ranije) učinili su ga ''"moralno nekompatibilnim"'' za predavanje na tom sveučilištu. Protest protiv Russella započela je majka jesnog studenta koji nije, prema dotadašnjem uspjehu, mogao pohađati njegove satove [[matematička logika|matematičke logike]]. Mnogi intelektualci, koje je predvodio [[John Dewey]], protestirali su zbog ovakvog tretmana.<ref name="Denied">{{Citiranje weba|title="Appointment Denied: The Inquisition of Bertrand Russell"|author=Leberstein, Stephen|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/|publisher=Academe|date=November/December 2001|accessdate=2008-02-17}}</ref> [[Albert Einstein|Einsteinov]] slavni aforizam - ''"Veliku umovi su uvijek nailazili na nasilnu opoziciju od strane mediokritetnih umova..."'', nastao je upravo u njegovom otvorenom pismu podrške Russellu.<ref>[http://www.asl-associates.com/einsteinquotes.htm] Einstein quotations and sources. 9. srpnja 2009.</ref> Dewey je zajedno s [[Horace M. Kallen|Horaceom M. Kallenom]] uredio zbirku članaka o gore navedenoj aferi u knjizi ''[[Slučaj "Bertrand Russell"]]''. Russell se ubrzo pridružio Fundaciji Barnes gdje je držao niz predavanja o povijesti filozofije raznovrsnoj publici. Ta će predavanja na koncu postati osnova za njegovu knjigu ''[[Povijest Zapadne filozofije]]''. Njegovo se prijateljstvo s ekscentričnim [[Albert C. Barnes|Albertom C. Barnesom]] u ovom periodu raspalo, te se vratio natrag u [[Irska|Irsku]] kako bi predavao na Trinityju.<ref name="professor">{{Citiranje weba|title="Bertrand Russell"|url=http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|year=2006.|accessdate=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080212100048/http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|archivedate=12. veljače 2008.}}</ref>

===Kasniji život===

Tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama, kao što su pozitivna i negativna strana demokracije.<ref>{{Citiranje weba| publisher=Guardian|title=Lord Russell and democracy| date=14-09-1953| url=http://www.guardian.co.uk/news/1953/sep/14/mainsection.fromthearchive?INTCMP=SRCH| accessdate=31-03-2011}}</ref> U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948.]] godine.<ref name="letters">{{Citiranje knjige|title="The Selected Letters of Bertrand Russell"|page=660|publisher=Routledge|author=Griffin, Nicholas (ed.)|year=2002|isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest Zapadne filozofije]]'' ([[1945.]]) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.

U jednom govoru iz [[1948.]],<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednog filozofa | S ljubavlju, Bertie | Economist.com]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[atomska bomba|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.

Russell je [[9. lipnja]] [[1949.]], prilikom proslave [[George VI.|kraljevog]] rođendana, nagrađen Ordenom postignuća,<ref>LondonGazette, issue=38628, startpage=2796. 3. lipnja 1949. Preuzeto 2008</ref> a sljedeće godine mu [[Švedska akademija]] uručuje [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="nobel prize"/><ref name="Gallery"/> Prlikom uručivanja prve, kralj [[George VI.]] je dao svoju podršku, ali je bio blago posramljen zbog činjenice da je tu nagradu dao bivšem zatvoreniku, rekavši mu, prilikom dodjele: ''"U nekoliko ste se prilika ponašali na način koji ne bi bio prihvatljiv."''<ref>Ronald W. Clark, Bertrand Russell and His World, str. 94. (1981.) {{ISBN|0-500-13070-1}}</ref> Russell se na to nasmijao, a kasnije je rekao kako mu je na um odmah pao odgovor: ''"Da, kao ni vaš [[Edvard VIII.|brat]]."''

Godine [[1952.]], Russell se razveo od Patricije, s kojom je bio jako nesretan. Njegov sin iz tog braka, Conrad, nije vidio svog oca od razvoda pa sve do [[1968.]], kada je sam odlučio posjetiti ga, što je uzrokovalo raskid odnosa s majkom.

Russell se [[15. prosinca]] [[1952.]], nedugo nakon razvoda, oženio po četvrti put, ovaj put s [[Edith Finch]]. Njih dvoje su se poznavali još od [[1925.]], a Edith je predavala [[engleski jezik]] na sveučilištima u [[Engleska|Engleskoj]] i [[SAD]]-u, dijeleći stan punih 20 godina sa Russellovom dobrom prijateljicom, Lucy Donnelly. Edith je s Bertrandom ostala sve do njegove smrti, a brak je, po svemu sudeći, bio poprilično sretan i blizak. Uskoro je Russellov sin John obolio od mentalne bolesti, što je uzrokovalo mnoge sukobe s Dorom, Russellovom bivšom suprugom i Johnovom majkom. Johnova supruga Susan je također bolovala od nekakve mentalne bolesti, zbog čega su Russell i Edith postali pravni skrbnici njihovih triju kćeri. Kasnije se ispostavilo da dvije od njih imaju [[shizofrenija|shizofreniju]].

===Politički aktivizam===
[[Datoteka:Jean-Paul Sartre FP.JPG|thumb|200px|[[Jean-Paul Sartre]], najznačajniji europski [[egzistencijalizam|egzistencijalist]] i važan politički aktivist. Sartre se uz Russella ponajviše zalagao za stvaranje suda za ratne zločine počinjene od strane Amerikanaca u [[Vijetnam]]u]]
Russell je veći dio [[1950-ih]] i [[1960-ih]] proveo baveći se političkim aktivizmom, ponajviše oko pitanja nuklearnog razoružanja i procesuiranja [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] (vidi [[Russellov sud|Russell-Sartreov Sud za ratne zločine u Vijetnamskom ratu]]). Godine [[1955.]] izlazi [[Russell-Einsteinov manifest]], dokument koji se strogo zalagao za nuklearno razoružanje, a osim Russella i Einstaina, potpisalo ga je još 11 najprominentnijih nuklearnih fizičara i intelektualaca tog doba.<ref name="Manifesto">{{Citiranje weba|title="Russell-Einsteinov manifest"|url=http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|author=Russell, Bertrand|coauthors=[[Albert Einstein]]|date=1955.|accessdate=2008.}}</ref><ref>{{Citiranje weba| publisher=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/6670593.stm| title=The intellectual ties that bind |author=Lisa Jardine| date=18-05-2007|accessdate=31-03-2011}}</ref> Russell je u ovom periodu napisao i velik broj pisama svjetskim vođama. Tijekom [[1960-ih]] bio je i u kontaktu s [[Lionel Rogosin|Lionelom Rogosinom]] dok je ovaj snimao svoj antiratni film ''Dobra vremena, divna vremena'', a postao je i heroj mnogim mladima iz pokreta [[Nova ljevica]]. Tijekom [[1960-ih]] je otvoreno izražavao nezadovoljstvo onim što je on smatrao politikom nuklearnog genocida koju je provodila vlada SAD-a. Godine [[1963.]] uručena mu je [[Jeruzalemska nagrada]], nagrada koja se dodjeljuje piscima koji se bave slobodama individualaca u društvu.<ref name="jerusalem prize">[http://www.jerusalembookfair.com/main.html Jerusalem International Book Fair]</ref> U listopadu [[1965.]], Russell kida svoju člansku iskaznicu [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]] jer se pribojao kako će britanska vlada poslati vojnike u [[Vijetnam]] kao pripomoć [[SAD]]-u.<ref name="Gallery">{{Citiranje časopisa |url=http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |accessdate=31. listopada 2009. |title=Galerija Bertrand Russell |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |archivedate=28. rujna 2011. }}</ref>

===Posljednje godine i smrt===

Russell je [[1967.]], [[1968.]] i [[1969.]] izdao svoju trodjelnu autobiografiju. Dana [[23. studenog]] [[1969.]] Russell je pisao časopisu ''[[The Times]]'' naglašavajući da je priprema namještenih suđenja u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ''"izrazito alarmantna"''. Istog mjeseca šalje apel [[UN|Generalnom tajniku UN-a]] [[U Thant]]u tražeći njegovu podršku oko osnivanja međunarodnog suda s ciljem istraživanja [[SAD|američkih]] ratnih zločina u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Sljedećeg je mjeseca poslao protestno pismu [[Aleksej Kosigin|Alekseju Kosiginu]] zbog izbacivanja [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]] iz Društva pisaca.

Dana [[31. siječnja]] [[1970.]], Russel izdaje izjavu u kojoj osuđuje [[izrael]]sku agersiju na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]] i poziva na povlačenje iz teritorija okupiranih [[1967.]] U izjavi je pisalo sljedeće:

<blockquote>Tragedija Palestinaca je ta što je njihova zemlja "dana" drugoj zemlji od strane druge sile s ciljem osnivanja nove države. Ishod toga bio je taj da je stotine tisuća nedužnih ljudi ostalo bez svojih domova. Svakim novim sukobom, njihov se broj povećavao. Koliko dugo će svijet trpiti ovaj spektakl obijesne okrutnosti? Potpuno je jasno da izbjeglice imaju svako pravo na svoju domovinu iz koje su istjerani, a osporavanje ovog prava je jezgra ovog kontinuiranog sukoba. Nitko nigdje na svijetu ne bi prihvatio da ih se en masse izbaci iz vlastite domovine; kako itko može zahtijevati da Palestinici prihvate kaznu koju nitko drugi ne bi prihvatio? Permanentni i pravedni povratak izbjeglica u njihovu domovinu je ključni sastojak za bilo kakav dogovor na Bliskom istoku. Stalno nam govore kako trebamo suosjećati s Izraelom zbog patnji Židova u Europi pod okriljem nacizma. [...] Ono što Izrael radi danas je neoprositvo, a pozivanje na duhove prošlosti kako bi se opravdali ovi sadašnju je nevjerojatno licemjerje.<ref>{{Citiranje knjige | author=Russell, Bertrand; Perkins, Ray | authorlink= | coauthors= | title=Yours faithfully, Bertrand Russell: a lifelong fight for peace, justice, and truth in letters to the editor | date=2002 | publisher=Open Court | location=Chicago  | isbn=0-8126-9450-3 | pages=}}
</ref>
:<br><small>— Bertrand Russell, 31. siječnja 1970.</small></blockquote>

Ovo je bio posljednji čin Russellovog političkog djelovanja. Javno je pročitan na Međunarodnoj konferenciji parlamentaraca u [[Kairo|Kairu]] [[3. veljače]] [[1970.]], dan nakon njegove smrti.<ref name="Palestine">[http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm Russellov posljednji politički govor]</ref>

Russell je umro od [[influenca|influence]], [[2. veljače]] [[1970.]], u svome domu [[Plas Penrhyn]], u mjestu [[Penrhyndeudraeth]], [[Merionethshire]], [[Wales]]. Kremiran je u mjestu [[Colwyn Bay]] [[5. veljače]] [[1970.]] Kao što je i naglasio u oporuci, na pogrebu mu nije bilo nikakvih vjerskih obilježja. Njegov pepeo je nakon godina dana prosut po velškim planinama.

===Sistematizacija vlastitog života===

U svojoj 84. godini, Russel je u predgovor novog izdanja svoje autobiografije ubacio kratki odlomak od 5 paragrafa, naslovljen ''Za što sam živio'', u kojem daje kratku sistematizaciju svog života.<ref>[http://www.humanities.mcmaster.ca/~bertrand/misc.html] Preuzeto 23. srpnja, 2009. Prolog autobiografiji napisan u srpnju 1956.</ref>

{{citat|Tri strasti, jednostavne, ali iznimno snažne, vladale su mojim životom: želja za [[ljubav]]i, potraga za [[znanje]]m i neprobojno žaljenje za patnje čovječanstva. Ove su me strasti, kao velika krila, vodile ovamo i onamo, čudnim putem, preko dubokog oceana boli, dosežući sam rub očaja. <br /> Želio sam ljubav, kao prvo, jer donosi ekstazu — ekstazu toliko moćnu da bih često žrtvovao cijeli svoj život za tih par sati užitka. Tražio sam ju, uostalom, jer oslobađa od samoće - te strašne samoće u kojoj nečija drhteća svijest gleda s ruba svijeta prema hladnom, beživotnom ponoru. Želio sam ju, na koncu, jer sam u savezu ljubavi vidio, u mističnoj minijaturi, viziju raja koju su sveci i pjesnici zamišljali. To sam želio i, iako se možda čini predobro za ljudski život, to sam, napokon, i pronašao. <br /> S jednakom sam strašću potraživao znanje. Želio sam razumjeti srca ljudi. Želio sam znati zašto zvijedze sjaje. I želio sam shvatiti pitagorejsku vještinu prema kojoj broj ima kontrolu iznad tijeka. Dio ovoga, ali ne previše, sam i uspio. <br /> Ljubav i znanje, koliko su mogle, nosile su me prema nebesima. No žaljenje me uvijek vratilo natrag na zemlju. Jeke bolnih uzvika odbijaju se u mom srcu. Gladna djeca, mučenici, bespomoćni starci koje njihova vlastita djeca mrze i cijeli svijet samoće, siromaštva i boli prave svinjariju od onoga što bi ljudski život trebao biti. Ja želim iskorijeniti zlo, ali ne mogu, te i ja sam patim. <br /> Ovo je bio moj život. Smatram da je vrijedan življenja i rado bih ga ponovo proživio kad bi mi se pružila prilika.'''}}

===Titule i počasti===

Russell je tijekom života nosio nekoliko titula i počasti:

*od rođenja do [[1908.]] - Časni Bertrand Arthur William Russell
*od [[1908.]] do [[1931.]] - Časni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]
*od [[1931.]] do [[1949.]] - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]
*od [[1949.]] do smrti - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, OM, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]

==Stavovi==

===Stavovi o filozofiji===
{{glavni|Stavovi o filozofiji Bertranda Russella}}

Russell se danas uglavnom smatra jednim od utemeljitelja [[analitička filozofija|analitičke filozofije]]. Velik utjecaj na njega je izvršio [[Gottfried Leibniz]], a tijekom života je pisao o svim filozofskim idejama osim o [[estetika|estetici]]. Najplodniji je bio na polju [[metafizika|metafizike]], [[Stavovi o filozofiji Bertranda Russella|filozofiji i logici matematike]], [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], [[logika|logici]] i [[epistemologija|epistemologiji]]. Kada je [[Brand Blanshard]] upitao Russella zašto nikada nije pisao o estetici, ovaj mu je odgovorio da je to zato što o njoj ništa ne zna, dodajući: ''"no, to nije dobar izgovor, jer prijatelji mi govore da me to nije spriječilo u pisanju o drugim temama."''<ref>Blanshard, u [[Paul Arthur Schilpp]], ed., ''Filozofija Branda Blansharda'', Open Court, 1980, str. 88, citirajući pismo koje je dobio od Russella.</ref>

===Stavovi o društvu===
{{glavni|Stavovi o društvu Bertranda Russella}}

Politički i društveni [[aktivizam]] su bili sastavni dio Russellova života sve do njegove starosti, što daje dodatan značaj njegovom bogatom opusu.

Russell je politički aktivan ostao, doslovno, do kraja života, pišući svjetskim vođama i posuđujući svoje ime mnogim političkim manifestima. Neki danas smatraju da je pri kraju života svojim mlađim sljedbenicima dao previše slobode zbog čega su oni koristili njegovo ime u menifestima koje on sam vjerojatno ne bi potpisao. Postoje teze da je sam Russell postao svjestan ove činjenice kada je otpustio svog osobnog tajnika, [[Ralph Schoenman|Ralpha Schoenmana]], koji je u to vrijeme bio gorljivi ljevičar.

{{citat|Osobe poput mene, koje vjeruju da je slobodan intelekt glavni pokretač ljudskog razvoja, ne mogu a da se fundamentalno ne protive [[Boljševizam|boljševizmu]] u istoj mjeri kao i crkvi u Rimu. Nade koje nadahnjuju [[komunizam]] su, u biti, vrijedne divljenja jednako kao one izrečene tijekom [[govor na gori|govora na gori]], ali se jednako fanatično održavaju te stoga mogu učiniti jednaku količinu zla.<ref>Bertrand Russell, "The Practice and Theory of Bolshevism", 1920, str. 118</ref>}}

Osvrnuo se i na modernu industrijalizaciju i [[kapitalizam]].

{{citat|Moderne metode [[proizvodnja|proizvodnje]] su nam dale mogućnost udobnosti i sigurnosti za sve; međutim, mi smo umjesto toga izabrali prezaposlenost za jedne a [[glad]]ovanje za druge. Dakle, nastavili smo biti jednako energetični kao što smo bili prije strojeva; u ovome smo bili glupi, ali nema razloga biti glup zauvijek.<ref>Bertrand Russell, "In Praise of Idleness", 1935, str. 15</ref>}}

Iznio je i mišljenje o [[rasizam|rasizmu]] prema kojima nema superiorne ili inferiorne rase.

{{citat|Povremeno se održava mišljenje da je miješanje rasa biološki nepoželjno. Nema nikakvih dokaza koji potkrijepljuju ovo stajalište. Niti ima ikakvog razloga misliti da su crnci manje inteligentni od bijelaca, ali to će biti teško procijeniti sve dok nemaju jednak društveni domet i jednako dobre društvene uvjete.<ref>Bertrand Russell, "New Hopes for a Changing World"; London: Allen & Unwin, 1951, str. 108</ref>}}
==Izvori==
{{izvori|4}}
{{wikicitat|Bertrand Russell}}

==Vanjske poveznice==
*[http://openlibrary.org/authors/OL112912A/Bertrand_Russell Djela Bertranda Russella na otvorenoj knjižnici]
*[https://web.archive.org/web/20090724090115/http://www.positiveatheism.org/hist/russell2.htm Esej: "Da li je religija napravila pozitivan doprinos civilizaciji?"]
*[http://www.panarchy.org/russell/ideas.1946.html Esej: "Ideje koje su naudile čovječantsvu"]
*[https://web.archive.org/web/20081026083031/http://karws.gso.uri.edu/JFK/the_critics/russell/Sixteen_questions_Russell.html 16 pitanja o ubojstvu JFK-a]

{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Suvremeni zapadni filozofi}}

{{GLAVNIRASPORED:Russell, Bertrand}}
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Britanski matematičari]]
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Logika]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Borci za ljudska prava]]
[[Kategorija:Politički aktivisti]]
[[Kategorija:Engleski književnici]]
[[Kategorija:Britanski aktivisti]]