Vidi kôd stranice Bern

{{dz}}
{{Švicarski grad|ime=Bern|
slika=Bern luftaufnahme.png|
slika grba=Wappen Bern matt.svg|
veličina grba=100px|
kanton=	[[Bern (kanton)|Bern]]|
distrikt= [[Bern (distrikt)]]|
širina-stupnjevi=46|
širina-minute=57|
dužina-stupnjevi=7|
dužina-minute=27|
poštanski broj=3000|
jezik=81% [[njemački]], 4% [[francuski]]||
stanovništvo=123466|
godina popisa=2009.|
površina=51,6|
visina=542|
gradonačelnik=[[Alec von Graffenried]]|
stranica=www.bern.ch|
karta=|
}}
'''Bern''' ([[alemanski]]:''Bärn'',[[francuski]]: ''Berne'' [bɛʀn], [[talijanski]]: ''Berna'' [ˈbɛrna], [[retoromanski]]: ''Berna'' [ˈbɛrnə], [[bernski njemački]]: ''Bärn'' [b̥æːrn]), smješten na obalama rijeke [[Aare]], je od [[1848.]] godine savezni švicarski glavni grad. 

Bern je političko i upravno središte [[Švicarska|Švicarske]] (''Bundesstadt''), prijestolnica [[Bern (kanton)|kantona Bern]] koji je drugi po broju stanovnika u Švicarskoj, te sjedište federalnih tijela i brojnih međunarodnih organizacija.
Bern je u prosincu 2009. godine imao 123.466 stanovnika<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/en/index/themen/01/02/blank/key/raeumliche_verteilung/agglomerationen.html Švicarski ured za statistiku: – Bilanz der ständigen Wohnbevölkerung nach Kantonen, Bezirken und Gemeinden] Posjećeno 4. prosinca 2010. {{de icon}}</ref> po čemu je peti u Švicarskoj, ali njegova aglomeracija s 43 općine ima 349.000 stanovnika<ref>[http://www.bern.ch/leben_in_bern/stadt/statistik/volkszaehlung/bevoelkerung/MM18200311.pdf Stadt Bern: Medienmitteilung: 19 May 2003: Eidgenössische Volkszählung 2000: Neue Definition der Agglomeration Bern] {{de icon}}</ref>, a metropolsko područje oko 660.000<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/en/index/themen/01/02/blank/key/raeumliche_verteilung/agglomerationen.html Švicarski ured za statistiku: Populacija, veličina i sastav: aglomeracije: trajno stanovništvo u urbanim i ruralnim područjima] {{eng oznaka}}</ref>.

Službeni jezik je njemački, ali stanovnici većinom uz njemački rabe i bernski [[dijalekt]] [[alemanski jezik|alemanskog njemačkog]]. 

U povijesnom središtu čuvaju se ostaci srednjovjekovnoga podrijetla uz lijepe palače iz 16. i 17. stoljeća. Zahvaljujući [[industrija|industrijskom]] razvoju grad se proširio; izgrađene su nove gradske četvrti sa stambenim zonama i mnogo zelenila,u kojima se nalaze razni muzeji, federalna knjižnica i gradski opservatorij. God. 1983., povijesno središte Berna je upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
{{Široka slika|Bern panorama vom muenster.jpg|1200px|<center>Stari grad s Muenster katedrale|40%|left}}
{{Lokacijska karta|Švicarska|float=left|label=Bern|lat=46.97|long=7.43|position=center}}
==Zemljopis==
[[Slika:MerianBern.jpg|mini|lijevo|<center>Bern 1638. godine]]
Bern se nalazi na švicarskom platou, 20 km sjeverno od Bernskih [[Alpe|Alpi]], u krajoliku koji je nastao [[glečer|glacijacijom]] tijekom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Najbliže planine su mu Gurten (958 m) i Batinger (947 m), a grad je iznikao na brežuljku iznad rijeke [[Aare]], a od 19. stoljeća se prostire na više brežuljaka na visinama od 480 (četvrti Matte i Marzili) do 864 metra visine (Kirchenfeld, Länggasse), prosječne visine 542 metra.


== Klima ==
{| class="wikitable"
| colspan="14" |Klimatski podaci za Bern (Zollikofen), nadmorska visina: 553 m  (1814 ft), normale 1981–2010, krajnosti 1901 - danas
|-
|Mjesec
|Sječanj
|Veljača
|Ožujak
|Travanj
|Svibanj
|Lipanj
|Srpanj
|Kolovoz
|Rujan
|Listopad
|Studeni
|Prosinac
|Godišnje
|-
|Najviša zabilježena temperatura °C
|15,9
|18,5
|23,0
|28,2
|31,4
|33,7
|36,8
|37,0
|31,6
|25,5
|20,8
|19,1
|37,0
|-
|Prosječna visoka temperatura °C
|2,8
|4,7
|9,5
|13,4
|18,2
|21,6
|24,3
|23,7
|19,1
|13,8
|7,3
|3,5
|13,5
|-
|Srednja dnevna temperatura
|−0,4
|0,7
|4,7
|8,1
|12,7
|16.,0
|18,3
|17,7
|13,7
|9,3
|3,7
|0,6
|8,8
|-
|Prosječna niska temperatura °C
|−3,6
|−3,1
|0,2
|3,0
|7,4
|10,5
|12,5
|12,3
|8,9
|5,4
|0,4
| -2,3
|4,3
|-
|Najniža zabilježena temperatura °C
| -21,8
| -23,0
| -15,6
| -7,9
| -2,2
|0,9
|3,6
|3,5
| -0,8
| -5,5
|13,9
| -20,5
| -25,0
|-
|Prosječne  padaline mm
|60,0
|55,0
|73,0
|82,0
|119,0
|111,0
|106,0
|116,0
|99,0
|88,0
|76,0
|74,0
|1,1
|-
|Prosječna visina snijega cm
|12,8
|13,1
|7.0
|0.8
|0.0
|0.0
|0.0
|0.0
|0.0
|0.1
|5,5
|13,3
|52.6
|-
|Prosječni kišni dani
|9,6
|9,0
|10,6
|10,4
|12,6
|11,1
|10,8
|10,7
|8,9
|10,4
|10,2
|9,9
|124,2
|-
|Prosječni snježni dani
|4,1
|3,5
|2,0
|0,3
|0,0
|0,0
|0,0
|0,0
|0,0
|0,0
|1,1
|3,1
|14,1
|-
|Prosječna vlažnost (%)
|84,0
|79,0
|73,0
|71,0
|73,0
|71,0
|71,0
|73,0
|79,0
|84,0
|85,0
|85,0
|77,0
|-
|Prosječna sunčana satnica
|64,0
|87,0
|137,0
|159,0
|182,0
|205,0
|236,0
|217,0
|165,0
|113,0
|68,0
|49,0
|1,7
|-
|Mogučnost sunca
|29,0
|35,0
|41,0
|42,0
|42,0
|47,0
|53,0
|53,0
|49,0
|38,0
|30,0
|23,0
|42,0
|-
| colspan="14" |Izvor #1: MeteoSwiss
|-
| colspan="14" |Izvor #2: KNMI
|}

==Povijest==
[[Slika:CH Bern Kramgasse.jpg|mini|<center>Srednjovjekovne natkrivene trgovine sa sat tornjem ''Zytglogge'' na kraju ulice]]
[[Slika:Muenster Bern.jpg|mini|lijevo|<center>Katedrala Muenster sa Kirchenfeldbrückea]]
[[Slika:Bern, view of the Bärengraben and the Old Town, around 1880.jpg|mini|<center>''Bärengraben'' oko 1880.]]
Berthold V., vojvoda Zähringena, je osnovao grad na rijeci Aare 1191. godine nazvavši ga '''Bern''' po njemačkoj riječi za [[medvjed]]a, ''Bär'', kojeg je navodno tu ulovio. [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva]], mu je dodijelio titulu slobodnog carskog grada 1218. godine kada je Berthold V. preminuo bez nasljednika. God. 1353., Bern se priključio mladoj švicarskoj konfederaciji čiji je uskoro postao vodeći član. Bern je izvršio invaziju na [[Aargau]] 1415. i pokorio je [[Vaud]] 1536. godine, kao i malena okolna područja, postavši tako najveći grad-država sjeverno od Alpa.

Grad je postupno izrastao izvan zapadnih granica grada koji je činio poluotok na rijeci Aare, te je novu granicu označavao toranj ''Zytglogge'' od 1191. do 1256., kada je to preuzeo zapadniji toranj ''Käfigturm'', do 1345., kada tu ulogu preuzima ''Christoffelturm'' (na mjestu današnje željezničke postaje) do 1622. godine. Tijekom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] izgrađene su dvije nove utvrde, veliki i mali ''Schanze'' (opkop), koje su štitile cijeli poluotok.

God. 1798., tijekom ratova koji su uslijedili nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], Francuzi su zauzeli dijelove njegovog teritorija. God. 1831., Bern je postao prijestolnicom Kantona Bern, a od 1848. godine i države Švicarske.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je Švicarska bila neutralna, u Bernu su održana Prva i Druga [[Međunarodni savez radnika|internacionala]], kongresi [[socijalizam|socijalista]].

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Stari grad Bern
|slika = CH Bern Aare pano-4.jpg
|godina = [[1983.]] <small>(7. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/267
|država = {{ZD+X/Š|ŠVI}} 
}}
[[Datoteka:Rathaus (Bern).jpg|mini|<center>Gradska vijećnica]]
[[Datoteka:Stadttheater Bern.jpg|mini|<center>Švicarsko narodno kazalište]]
[[Datoteka:Westside 3.JPG|mini|<center>Tržni centar ''Westside'']]
[[Datoteka:Stade de Suisse.jpg|mini|<center>[[Stade de Suisse]]]]
[[Datoteka:UNI-bern-Front.jpg|mini|<center>Sveučilište u Bernu]]
Povijesno središte grada čine većinom izvanredno sačuvane [[srednji vijek|srednjovjekovne]] građevine i 1983. godine ga je [[UNESCO]] prepoznao i postao je [[svjetska baština]] kao divan primjer nedirnutog srednjovjekovnog središta i izvrstan primjer moderne gradnje koja se uklopila u srednjovjekovne okvire. Njegov plan je gotovo nepromijenjen od njegove izgradnje od 12. do 15. stoljeća, osim požara iz 1405. godine nakon čega je grad obnovljen od [[pješčenjak]]a, a obnovljen je u 18. stoljeću pridržavajući se srednjovjekovnog plana. Tu se nalazi najviša švicarska katedrala, Münster (100 m), i gradska vijećnica, obje iz 15. stoljeća, te brojne druge crkve, mostovi, renesansne fontane i povijesne zgrade (Npr.: Federalna kovačnica novca, Federalni arhiv, Švicarska državna knjižnica, Muzej povijesti iz 1894. i Prirodoslovni muzej). U starom gradu su smještena i sjedišta federalne, kantonalne i općinske vlasti. Možda najznamenitija građevina u Starom gradu je raskošni srednjovjekovni sat toranj s pokretnim lutkama koje zvone, ''Zytglogge'' (bernskonjemački za "Vremensko zvono"). Bernska promenada s natkrivenim trgovinama u Starom gradu, 6 km duljine, je najduža trgovačka promenada u Europi.

U Bernu je u 16. stoljeću izgrađena medvjeđa jama (''Bärengraben''), ograđeni vrt u kojem se čuvaju [[medvjed]]i na istočnoj ivici Starog grada, koja je poznata turistička atrakcija, a danas je dio gradskog zoološkog vrta ''Dählhölzli''.

Federalna palača (Bundeshaus), izgrađena od 1857. do 1902., udomljuje državni parlament, vladu i dio federalne administracije.

[[Albert Einstein]] je od 1903.-05. živio u stanu na Kramgasse 49., koji je pretvoren u muzej Einsteinhaus, a gdje je napisao četiri članka koji su značajno utjecali na osnove moderne [[fizika|fizike]].

Vrt ruža (Rosengarten) je staro groblje iznad Starog grada koji je 1913. godine pretvoren u vidikovac i park.
<gallery>
Slika:Suisse 2005 Berne aare 2.jpg|<center>Stari kameni most ''Nydegg''
Slika:CH-Bundeshaus-Nord.jpg|<center>Federalna palača
Slika:Untertorbruecke Bern.jpg|<center>Most ''Untertorbruecke''
Slika:VennerBrunnen02.jpg|<center>Stjegonoša, vrh renesansne fontane, jedne od 15 iz 16. stoljeća ([[Hans Gieng]])
Slika:Zentrum Paul Klee Bern 15.JPG|<center>''Zentrum [[Paul Klee]]''
</gallery>

== Stanovništvo ==
Prema podacima od 31. prosinca [[2009.]] godine Bern je imao 123.466 stanovnika. Najviše stanovnika služi se [[Njemački jezik|njemačkim jezikom]], zatim [[Talijanski jezik|talijanskim]] pa [[Francuski jezik|francuskim]]. Udio [[muškarac]]a bio je preko 52%, a [[žena]] nešto manje od 48%. Velik broj, gotovo 73% stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, što samo dodatno potvrđuje stupanj razvijensoti općenito u cijeloj [[Švicarska|Švicarskoj]].

== Gospodarstvo ==
Bern je prvenstveno upravno, kulturno i obrazovno središte Švicarske, a zahvaljujući izvaredno lijepoj staroj gradskoj jezgri i važno turističko odredište. Veći dio [[Turizam|turizma]] (60% noćenja) ostvaruju strani posjetitelji, od kojih najveći udio imaju [[Nijemci]]. Iako je [[grad]] središte gospodarske regije Bern-Mittelland, u usporedbi s drugim švicarskim gradovima mnogo manji postotak gradskog stanovništva zaposlen je u [[Industrija|industriji]], [[Bankarstvo|bankarstvu]] ili primjerice [[promet]]u. Stopa [[nezaposlenost]]i iznosi nešto više od 3%.

U Bernu, jer je [[glavni grad]] se nalaze [[veleposlanstvo|veleposlanstva]] i predstavništva preko 120 zemalja.

Zanimljivo je dodati i to kako je ovaj grad dom popularne čokolade ''Toblerone'', koju su [[1908.]] godine stvorili Theodor Tobler i Emil Braumann. Danas proizvodnja spomenute čokolade pripada američkoj [[Tvrtka|tvrtki]] Kraft Foods.

== Šport ==

[[BSC Young Boys]], često zvan skraćeno YB, je nogometni klub iz grada Berna koji svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stade de Suisse]]. Tu je se odigralo i finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švicarska 1954.|Svjetskog prvenstva u nogometu 1954. godine]], ali i tri susreta za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u nogometu 2008. godine]].

Hokejski klub [[SC Bern]] je najposjećeniji klub europske lige koji je u sezoni 2011.-12. imao iu prosjeku 15.779 gledatelja u njihovoj dvorani, PostFinance Arena, koja je bila domaćin Svjetskog prvenstva u koheju 2009. godine. Klub je osvojio 12 državnih prvenstava A lige, posljednji 2010. god., i tri prvenstva B lige.

== Promet ==
Bern je cestovno vrlo dobro povezan sa drugim gradovima ([[autocesta]]ma A1, A6 i A12). Javni gradski prijevoz također dobro funkcionira, postoji tramvajski sustav, prigradska željeznica (''S-Bahn'') te autobusne linije. Glavni željeznički kolodvor povezuje Bern sa raznim gradovima u Švicarskoj i inozemstvu. Gradska [[žičara]] duga je samo 106 metara, te je druga najkraća u [[Europa|Europi]], nakon one u [[Zagreb]]u. [[Zračna luka Bern]] međunarodnog je karaktera i nalazi se izvan grada, u blizini grada po imenu [[Belp]].

== Obrazovanje ==
U gradu se nalazi Bernsko sveučilište, koje je ujedno i najpoznatija obrazovna ustanova. Osim toga, tu je još i Sveučilište za primijenjene znanosti, kao i još nekoliko manje važnih strukovnih škola.

== Slavni stanovnici ==
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Mihail Bakunjin]], [[revolucija|revolucionar]] preminuo u Bernu
* [[Albert Einstein]]
* [[Albrecht von Haller]], švicarski anatom, prirodoslovac i fiziolog
* [[Ferdinand Hodler]], [[slikar]]
* [[Christoph von Graffenried]], kolonijalist u [[Sjeverna Karolina|Sjevernu Karolinu]]
||
* [[Peter Bieri]], filozof
* [[Adolf Wölfli]], kipar i slikar
* [[Paul Klee]], slikar
* [[Mani Matter]], pjesnik i kantautor
* [[Hans Urwyler]], svećenik
|}

==Gradovi prijatelji==
Bern ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{ZD|N|NJE}} [[Berlin]], [[Njemačka]]
* {{ZD|P|POR}} [[Lisabon]], [[Portugal]]
* {{ZD|A|AUT}} [[Beč]], [[Austrija]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
* {{ZD|A|AND}} [[Andorra la Vella]], [[Andora]]
* {{ZD|N|NIZ}} [[Amsterdam]], [[Nizozemska]]
* {{ZD|L|LUKS}} [[Luxembourg]], [[Luksemburg]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Prag]], [[Češka]]
* {{ZD|P|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]]
* {{ZD|T|TAJ}} [[Bangkok]], [[Tajland]]
* {{ZD|M|MIA}} [[Yangon]], [[Mijanmar]]
* {{ZD|T|TAJV}} [[Taipei]], [[Tajvan]]
* {{ZD|A|AUS}} [[Sydney]], [[Brisbane]], [[Adelaide]], [[Melbourne]], [[Perth]], [[Hobart]], [[Wellington]] i [[Auckland]], [[Australija]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Kijev]], [[Krivij Rih]], [[Ukrajina]]
||
* {{ZD|M|MOL}} [[Kišinjev]], [[Moldavija]]
* {{ZD|R|RUM}} [[Bukurešt]], [[Rumunjska]]
* {{ZD|B|BUG}} [[Sofija]], [[Bugarska]]
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Budimpešta]], [[Mađarska]]
* {{ZD|G|GRČ}} [[Atena (grad)|Atena]], [[Grčka]]
* {{ZD|M|MAK}} [[Skoplje]], [[Makedonija]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
* {{ZD|S|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]]
* {{ZD|B|BIH}} [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
* {{ZD|P|PAK}} [[Islamabad]], [[Pakistan]]
* {{ZD|V|VIJ}} [[Hanoi]], [[Vijetnam]]
* {{ZD|F|FIL}} [[Manila]], [[Filipini]]
||
* {{ZD|A|ALB}} [[Tirana]], [[Albanija]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Oslo]], [[Norveška]]
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]]
* {{ZD|F|FIN}} [[Helsinki]], [[Finska]]
* {{ZD|K|KAN}} [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]], [[Québec (grad)]] i [[Toronto]], [[Kanada]]
* {{ZD|M|MEX}} [[Ciudad de México]] i [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]]
* {{ZD|B|BRA}} [[Brazilija]], [[Rio de Janeiro]], [[Sao Paolo]] i [[Porto Alegre]],[[Brazil]]
* {{ZD|E|EGI}} [[Kairo]] i [[Aleksandrija]], [[Egipat]]
* {{ZD|J|JAR}} [[Johannesburg]], [[JAR]]
* {{ZD|I|IND}} [[Delhi (grad)|Delhi]], [[Indija]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Washington]], [[New York]], [[Boston]], [[Miami]], [[New Orleans]], [[Houston]], [[Las Vegas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]] i [[San Diego]], [[SAD]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Peking]], [[Šangaj]] i [[Hong Kong]], [[Kina]]
* {{ZD|I|IND}} [[Džakarta]], [[Indonezija]]
* {{ZD|B|BJE}} [[Minsk]], [[Bjelorusija]]
|}

==Izvori==
{{commons|Bern}}
{{izvori}}

*[http://www.vol.be.ch/site/home/beco/beco-wipo/beco-wipo-4-wida/beco-wipo-4-wida-industrie/beco-publ-wida-ks-kap5-industrie.pdf Gospodarske informacije o Bernu]

*[http://www.bern.ch/leben_in_bern/stadt/statistik/wirtschaft/tourismus/3230TourAnk2007 Dodatne statističke informacije]

*[https://web.archive.org/web/20131016003215/http://www.moillusions.com/2007/03/hidden-bear-in-toblerone-chocolate.html Podaci o čokoladi Toblerone]

{{Svjetska baština u Švicarskoj}}
{{Mrva-grad-švicarska}}
[[Kategorija:Gradovi u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] 
[[Kategorija:Svjetska baština u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Bern| ]]