Vidi kôd stranice Berlin

<!--'''Berlin'''-->{{dz}}
{{Njemački grad
|ime                  = Savezni glavni grad Berlin
|izvorno ime          = Bundeshauptstadt Berlin
|slika                = Cityscape Berlin.jpg
|slika grba           = Coat of arms of Berlin.svg
|slika karte          = Germany Laender Berlin.png
|geslo                = 
|pokrajina            = Berlin
|upravno područje     = 
|okrug                = 
|stanovništvo         = 3.520.031
|godina popisa        = 31.12.2015
|izvor popisa         = 
|gustoća stanovništva = 3948
|površina             = 891.68
|visina               = 34 - 115
|širina-stupnjevi     = 52
|širina-minute        = 31
|širina-oznaka        = N
|dužina-stupnjevi     = 13
|dužina-minute        = 24
|dužina-oznaka        = E
|poštanski broj       = od 10001 do 14199
|pozivni broj         = +49 (0)30
|registarska oznaka   = B
|gradonačelnik        = [[Michael Müller]]<ref name="dw">[http://www.dw.de/michael-m%C3%BCller-replaces-klaus-wowereit-as-mayor-of-berlin/a-18122646 Gradonačelnik Berlina je Michael Müller umjesto Klausa Wowereita, vijest na stranici ''Deutsche Welle''] {{jezikk|en.|engleski}} (objavljeno 11. prosinca 2014., pristupljeno 11. prosinca 2014.)</ref> ([[Socijaldemokratska partija Njemačke|SPD]])
|stranica             = [http://www.berlin.de/ www.berlin.de]
}}
'''Berlin''' ({{audio|De-Berlin.ogg|izgovor}}) je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i [[glavni grad]] [[Njemačka|Njemačke]] i najveći grad [[Europska unija|Europske unije]]. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] imao je 4,5 milijuna stanovnika, a u vrijeme [[hladni rat|hladnog rata]] od [[1949.]] do [[1990.]] bio je podijeljen na [[Istočni Berlin]] i [[Zapadni Berlin]].

Berlin je smješten na rijekama Šprevi i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja<ref>[http://www.zagreb.diplo.de/Vertretung/zagreb/hr/03/Gegenseitige__Besuche/Besuche__Laendervertreter.html]</ref>, sa svih strana okružen saveznom zemljom [[Brandenburg]].

== Političko uređenje ==
=== Savezna pokrajina ===

Danom njemačkog ujedinjenja [[3. listopada]] [[1990.]] godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina i jedna od tri savezne pokrajine koja je ujedno i grad (uz [[Hamburg]] i [[Bremen]]).

Bivši [[Zapadni Berlin]] bio je [[de facto]] enklava [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] unutar Istočne Njemačke i imao je neke ovlasti savezne pokrajine, ali je formalno i vojno ostao pod upravom zapadnih saveznika; [[SAD]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]], i ''de jure'' nije bio dio Zapadne Njemačke. Istočni Berlin je od [[1949.]] do 1990. godine bio glavni grad [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], što je bilo protivno dogovoru četiriju savezničkih sila.

Berlinom upravlja Senat Berlina koji se sastoji od gradonačelnika i 8 senatora koji imaju zastupnički status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Zakonodavnu vlast u gradu-pokrajini vrši Zastupnički dom (''Abgeordnetenhaus'').

=== Gradski okruzi ===

Berlin je podijeljen na 12 okruga.

{| class="prettytable" style="text-align:right; font-size:90%;"
|- style="text-align:center;" 
!bgcolor="#cccccc" | '''Okrug''' || bgcolor="#cccccc" | Broj stanovnika<br /><small>30.&nbsp;lipnja 2007</small> || bgcolor="#cccccc" | Površina<br />u km²
! rowspan="13" | [[Datoteka:Berlin.svg|490px]]
|-
| align="left" | [[Okrug Charlottenburg-Wilmersdorf|Charlottenburg-Wilmersdorf]] || 315.629 || 64,72
|-
| align="left" | [[Okrug Friedrichshain-Kreuzberg|Friedrichshain-Kreuzberg]] || 266.845 || 20,16
|-
| align="left" | [[Okrug Lichtenberg|Lichtenberg]] || 257.270 || 52,29
|-
| align="left" | [[Okrug Marzahn-Hellersdorf|Marzahn-Hellersdorf]] || 249.617 || 61,74
|-
| align="left" | [[Okrug Mitte|Mitte]] || 327.080 || 39,47
|-
| align="left" | [[Okrug Neukölln|Neukölln]] || 305.794 || 44,93
|-
| align="left" | [[Okrug Pankow|Pankow]] || 360.609 || 103,01
|-
| align="left" | [[Okrug Reinickendorf|Reinickendorf]] || 241.682 || 89,46
|-
| align="left" | [[Okrug Spandau|Spandau]] || 224.100 || 91,91
|-
| align="left" | [[Okrug Steglitz-Zehlendorf|Steglitz-Zehlendorf]] || 288.727 ||102,50
|-
| align="left" | [[Okrug Tempelhof-Schöneberg|Tempelhof-Schöneberg]] || 331.589 || 53,09
|-
| align="left" | [[Okrug Treptow-Köpenick|Treptow-Köpenick]] || 236.400 || 168,42
|}

Svaki okrug ima vladu (''Bezirksamt''), koja se sastoji od pet zastupnika i predsjednika okruga.

== Povijest ==

=== Prvi doseljenici ===
Oko [[720.]] godine dva [[Slaveni|slavenska]] plemena naselila su berlinsko područje. [[Haveljani]] su se naselili kraj rijeke [[Havel]] s glavnom naseobinom ''Brenabor'', kasnije nazvanom ''Brandenburg''. Bliže rijeci [[Spree]] u današnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se [[Šprevani]].

Haveljani oko [[750.]] osnovali drugo mjesto pored rijeke [[Havel]], bliže današnjem Berlinu, pod imenom Spandow (današnji [[Spandau]]). Spandau i  Köpenick, oko [[825.]] zaštićeni zidinama, ostali su glavna naselja u području današnjeg Berlina sve do 11. stoljeća.

=== Berlin i [[Cölln]] ===

Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, osnovan u 12. stoljeću. Grad se isprva sastojao od dva naselja, Berlina i  Cöllna, na obje strane rijeke Spree u današnjem okrugu Mitte. Cölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada [[1237.]] godine, a Berlin [[1244.]] Gradsko središte izgorjelo je [[1830.]] godine kada je uništen velik broj spisa iz tadašnjeg vremena.

Dva su naselja [[1307.]] stvorila trgovačku uniju i sudjelovala u [[Hanza|Hanzi]]. Gradovi su ostali odvojeni, ali ujedinjeni sve do [[1709.]] kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt uključeni u novostvoreni jedinstveni Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika. 

[[Datoteka:Fernsehturm_und_Humboldt_Universitaet.jpg|mini|230px|desno|Unter den Linden, Sveučilište Humboldt, okrug Mitte, 2003.]]

=== Pruska ===

Krunjenjem kneza [[Fridrik I., pruski kralj|Fridrika III.]] za pruskog kralja pod imenom Fridrik I. Berlin je dobio status glavnog grada [[Pruska|Pruske]]. Značaj Berlina rastao je jačanjem Pruske koja je postala europska sila.

===Weimarska Republika i Treći Reich ===

Broj stanovnika Berlina naglo je porastao tijekom 19. stoljeća, osobito kada je postao prijestolnica Njemačkog Carstva ([[1871.]]). Berlin je ostao glavnim gradom Njemačke i u doba [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] ([[1919.]] – [[1933.]]) te nakon dolaska [[Nacizam|Nacista]] na vlast.

Nacistički diktator [[Adolf Hitler]] smatrao je Berlin inferiornim u odnosu na druge velike europske prijestolnice i imao je velike planove za njegovu preobrazbu. Uz zgradu [[Reichstag]]a planirana je izgradnja Velike dvorane za 170.000 ljudi koja je trebala biti visoka 250 m i sedam puta veća od Bazilike sv. Petra u Rimu. Planirana je i Avenija pobjede široka 120 metara i dugačka 56 km na kojoj se trebao izgraditi i novi željeznički kolodvor, a pored njega i velika zračna luka. Danas je iz nacističkog razdoblja u Berlinu preostalo samo nekoliko građevina: zračna luka Tempelhof, zgrada Ministarstva zrakoplovstva (danas Ministarstvo financija), Olimpijski stadion i ulična rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured kancelara uništile su sovjetske trupe, a ostaci su poslužili u izgradnji sovjetskog memorijalnog centra u Treptovskom parku.

=== Podijeljeni grad ===
Pred kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničkim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom ([[1944.]])
Četiri zone su nadzirali: [[SAD]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[SSSR]].

Berlinski sovjetski sektor, [[Istočni Berlin]], je postao glavni grad [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja [[1949.]] iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u [[Bonn]]u. [[13. kolovoza]] [[1961.]] napravljen je [[Berlinski zid]], razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.

Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.

=== Ponovno ujedinjenje ===
Berlinski zid je pao 9. studenog [[1989.]] Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada [[1990.]], zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački [[Bundestag]] je u lipnju [[1991.]] izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin [[1997.]]/[[1998.]]

== Turističke atrakcije ==
[[Datoteka:Berlin potsdamer platz db haus atnight.jpg|mini|230px|desno|[[Potsdamer Platz]]]]

=== Povijesne građevine u centru grada ===
[[Datoteka:Brandenburger Tor nachts 2012-07.jpg|230px|mini|desno|[[Brandenburška vrata]] (lipanj [[2003.]])]]
[[Datoteka:Reichstag2.jpg|mini|230px|desno|[[Reichstag]] (ljeto [[2000.]])]]

=== Vidikovci === 
*[[Televizijski toranj Berlin|Berlinski televizijski toranj]] - visok 368 metara, sagrađen 1969. blizu Alexanderplatz-a. S njegovog vidikovca, s visine od 204 metra, može se vidjeti cijeli grad.

== Obrazovanje i znanost ==
=== Sveučilišta ===
*Slobodno berlinsko sveučilište [http://www.fu-berlin.de]
*[[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovo sveučilište Berlin]] [http://www.hu-berlin.de]
*Tehničko sveučilište u Berlinu [http://www.tu-berlin.de]
*[[Charité]] [http://www.charite.de] (Medicinski fakultet)
*[[Sveučilište umjetnosti]] [http://www.udk-berlin.de]

=== Sveučilišta primijenjenih znanosti ===
*[[Viša škola Alice-Salomon/ za socijalni rad i pedagogiju]] [http://www.asfh-berlin.de]
*[[Viša evangelička škola]] [http://www.evfh-berlin.de]
*[[Viša katolička škola]] [http://www.khsb-berlin.de/]
*[[Viša tehnička i ekonomska škola]] [http://www.fhtw-berlin.de]
*[[Viša škola ekonomskih znanosti]] [http://www.fhw-berlin.de]
*[[Viša glazbena škola Hanns Eisler]] [http://www.hfm-berlin.de]
*[[Viša tehnička škola]] [http://www.tfh-berlin.de]

=== Zoološki vrtovi ===
*Zoologischer Garten Berlin – Berlinski zoološki vrt, berlinski najstariji zoološki vrt u centru grada
*Tierpark Friedrichsfelde – , osnovan od strane DDR u parku povijesnog zamka u Istočnom Berlinu.

== Znamenitosti i simboli ==
[[Datoteka:Schloss Babelsberg um 1900.jpg|mini|200px|<center>Dvorac [[Babelsberg]] u Berlinu]]
[[Datoteka:Bode Museum.jpg|mini|200x200px|<center>[[Muzejski otok]] u Berlinu]]
[[Datoteka:20080716 14995 DSC02001 Weiße Stadt Aroser Allee.JPG|mini|200px|<center>[[Stambena naselja berlinske moderne]]]]
[[Datoteka:Deutsche oper berlin.jpg||mini|200px|<center>Njemačka opera]]
[[Datoteka:Buddy Bear One-World Bär.JPG|mini|160px|<center>''Berliner Bär'' ([[Berlinski medvjed]])]]
[[Brandenburška vrata]], [[Reichstag]] i [[Siegessäule]] su najpoznatiji simboli Berlina i građevine poznate širom svijeta. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani je i ''[[Berliner Bär]]'' (berlinski medvjed).

[[UNESCO]]vi spomenici u Berlinu su [[Muzejski otok]], [[Dvorci i parkovi u Berlinu]] i [[Stambena naselja berlinske moderne]].

== Kultura ==
=== Muzeji ===
*[[Muzejski otok]] čini pet muzeja: Stari muzej, Novi muzej, Pergamski muzej, Bode muzej i Stara nacionalna galerija
*Njemački muzej tehnologije u Kreuzbergu
*Muzej pošte i telekomunikacija 
*Nova nacionalna galerija, s jednim od posljednjih djela Ludwiga Mies van der Rohea
*Stara nacionalna galerija, 19. stoljeće – slike i skulpture [http://www.smpk.de/ang/e/s.html]
*Židovski muzej u Berlinu
*Hamburški kolodvor
*Muzej europske kulture
*Berlinska državna galerija [http://www.berlinischegalerie.de/en/71-1-1_0.htm]
*Muzej Bauhaus [https://web.archive.org/web/20040926062237/http://www.bauhaus-archiv.de/]
*Muzej Bröhan [https://web.archive.org/web/20080124120636/http://www.broehan-museum.de/home1.htm]
*Njemački muzej Guggenheim [http://www.deutsche-bank-kunst.com/guggenheim/e/]
*Njemački muzej filma [http://www.berlin-tourist-information.de/english/veranstaltungen/e_ve_filmmuseum.html] itd.
*DDR muzej [http://www.ddr-museum.de/]
*Stasimuseum Berlin [http://www.stasimuseum.de/en/enindex.htm]

=== Kazališta ===
*Schaubühne [http://www.schaubuehne.de]
*Narodna pozornica [http://www.volksbuehne-berlin.de]
*Njemačko kazalište [https://web.archive.org/web/20100326013548/http://www.deutsches-theater.de/]
*Berlinski ansambl [http://www.berliner-ensemble.de]
*Kazalište Zapada [http://www.theater-des-westens.de]
*[http://www.palast.berlin Friedrichstadt-Palast]
*Grips-Theater]]
*Kazalište na Potsdamskom trgu [http://www.stageholding.de/6307.htm]
*Kazalište Maxima Gorkog [http://www.gorki.de]
*Renesansno kazalište

=== Opere ===
*[[Njemačka opera]]
*[[Državna opera Pod lipama (Unter den Linden)]]
*[[Komische Oper]]

=== Klubovi ===
*2BE Club
*Arena
*Bastard (Prater)
* Berghain
*Big Eden
*Icon
*K-17 
*Kalkscheune
*Kato
*Kinzo
*Knaack Club
*Ma Baker Club  
*Magnet 
*Maria am Ostbahnhof 
*Matrix
*Polar.tv
*Sage Club
*SO36
*Soda Club at Kulturbrauerei
*Steinhaus
*Sternradio
*Tresor
*Watergate
*WMF (Café Moskau)
*90°

==Jezik==
Izvorno se u Berlinu govorio [[istočni donjonjemački]]. On je u gradu izumro kao pisani jezik u 16. stoljeću te kasnije i kao govorni jezik. Sadašnji berlinski njemački jest dio berlinsko-branderburške skupine unutar srednjonjemačkih jezika.

== Promet ==
=== Javni gradski promet ===
*[[U-Bahn Berlin|U-Bahn]] – (pretežno) podzemna željeznica
*S-Bahn - (pretežno) nadzemna željeznica

*Tram/Straßenbahn, [[tramvaj]]ski sustav, osobito rasprostranjen u istočnom dijelu
*[[Autobus]]ni promet
*[[Trajekt]]i

Svim prijevoznim sredstvima javnog gradskog prometa može se putovati jednom kartom.

=== Željeznički kolodvori ===

* [[Berlinski glavni kolodvor]]
* kolodvor Berlin-[[Charlottenburg]] 
* [[Kolodvor ZOO]] (Berlin Zoologischer Garten)
* kolodvor Berlin-[[Friedrichstraße]]
* kolodvor Berlin-[[Alexanderplatz]]
* [[Istočni kolodvor (Berlin)|Istočni kolodvor]]
* kolodvor [[Westkreuz]] 
* kolodvor [[Ostkreuz]]
* kolodvor [[Spandau]]
* kolodvor [[Schönefeld]]

=== Zračne luke ===
*međunarodna zračna luka Berlin-Schönefeld (SXF), proširena i preimenovana u [[Zračna luka Berlin Brandenburg|međunarodnu zračnu luku Berlin-Brandenburg]] (BBI), čije se otvaranje očekuje [[2017.]] godine, nakon nekoliko odgoda i dugogodišnjeg kašnjenja
*[[Zračna luka Berlin Tegel|međunarodna zračna luka Berlin-Tegel]] (TXL), bit će zatvorena kad se ''BBI'' otvori za promet
*međunarodna zračna luka Tempelhof (THF) zatvorena je [[2008.]] godine

=== Luke ===
*[[Westhafen]] ''(Zapadna luka)'' – najveća luka u Berlinu 173.000 četvornih metara, za pšenicu i teška dobra.
*[[Berlin Südhafen|Südhafen]] ''(Južna luka)'' – površine od oko 103.000 metara četvornih, za pšenicu i teška dobra.
*[[Berlin Osthafen]] ''(Istočna luka)'' – površine 57.500 metara četvornih, i dalje u upotrebi, ali je dio pod rekonstrukcijom.
*[[Hafen Berlin Neukölln]] ''(Luka Neukölln)'' – sa samo 19.000 metara kvadratnih, najmanja luka, za građevinske materijale.

=== Glavne prometnice ===
Berlin ima nekoliko autocestama - do sljedećim gradovima [[Dresden]] (Bundesautobahn 13), [[München]] (Bundesautobahn 9), [[Dortmund]] i [[Oberhausen]] (Bundesautobahn 2), [[Hamburg]] (Bundesautobahn 24), [[Penkun]] i prema Poljskoj do grada [[Szczecin]] ({{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, Bundesautobahn 11, [[Europski pravac E28|E28]]) i [[Frankfurt na Odri]] na granici s Poljskom (Bundesautobahn 12) i dalje do [[Poznanj]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}} i [[Varšava|Varšavi]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}} i Berliner Ring i Stadtring.

== Organizacije Športskih manifestacija ==

*Berlin je bio domaćin [[OI 1936.|Ljetnih Olimpijskih igara 1936. godine]]. 
* Berlin je bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1978.|Svjetskog prvenstva u vodenim sportovima 1978.]]

*Berlin je sudjelovao u organizaciji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prventstva u nogometu 2006.]]

*Berlin je [[2009.]] bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u atletici - Berlin 2009.|Svjetskog prvenstva u atletici]]

<!--== Galerija ==

<gallery>
Slika:Berlin_-_Potsdamski_trg.jpg|Potsdamski trg nanovo je izgrađen 1990-tih. Među ostalim, ima i kino-dvoranu s projiciranjem na kupolu.
Slika:Berlin_-_Haus_am_Checkpoint_Charlie.jpg|[[Checkpoint Charlie]] Nekadašnji granični prijelaz između sovjetske i američke zone Berlina
Slika:Berlin-Checkpoint Charlie.jpg|Muzej [[Checkpoint Charlie]] na nekadašnjem graničnom prijelazu između američke i sovjetske okupacijske zone u Berlinu
</gallery>
-->

== Kultura ==
* [[Festival hrvatske glazbe u Berlinu]], stvoren prema modelu [[Festival hrvatske glazbe u Beču|Festivala hrvatske glazbe]] u Beču<ref>[http://www.mic.hr/festival/berlin/festival_articles/about Festival hrvatske glazbe u Berlinu], Muzički informativni centar</ref>

== Stanovništvo ==
=== Hrvati u Berlinu ===
Hrvati u Berlinu razlikuju se od ostalih hrvatskih gastarbajterskih zajednica u Njemačkoj po tome što su vlasnici poduzeća, osobito restorana.

== Poznate osobe ==
*[[Konrad Zuse]] - njemački inženjer i pionir u području računarstva
*[[Alexander von Humboldt]] - njemački prirodoslovac i istraživač
*[[Marlene Dietrich]] - glumica i pjevačica
*[[Ludwig Tieck]] - njemački književnik
*[[Karl Bleibtreu]] - njemački književnik
*[[Vilim II., njemački car]]
*[[Paul von Heyse]] - njem. književnik i dramatičar

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Berlin}}
*[http://www.berlin.de Službena internet stranica grada Berlina]
*[http://www.alt-berlin.info/ Alt-Berlin] Arhiva povijesnih karata Berlina, od 1738. do danas.
*[http://www.statistik-berlin.de Statistika Berlina] 

*[http://dmoz.org/Arts/Music/Bands_and_Artists/B/Berlin/ Berlinski umjetnici]
*[http://www.berlinphotos.co.uk Slike Berlina od 1989. do 1999.]


<div class="Boxmerge">{{Svjetska baština u Njemačkoj}}{{Europski gradovi kulture}}{{Njemačke pokrajine}}</div>

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Njemačke pokrajine]]
[[Kategorija:Berlin|*]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]]