Vidi kôd stranice Beograd

<!--'''Beograd'''-->{{Naselje
| ime = Beograd
| ime_genitiv = Beograda
| izvorno_ime = Београд/Beograd
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Beograd collage.jpg
| veličina_slike = 
| opis_slike     = Znamenitosti Beograda

| slika_zastava                = Flag of Belgrade.svg
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of Arms Belgrade.png
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Belgrade in Serbia and Europe.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Beograda u Europi i Srbiji.
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 = 150px
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =49
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =20
| dužina-minute    =28
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/S|SRB}}
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = [[Singidun]]
| utemeljenje_datum  = 279. g. pr. Krista
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            = [[Kelti]]
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe       = [[Zoran Radojičić]] 
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 359,96 km²
| površina_šira     = 3.222,68 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 117 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = [[2011.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      = 
| stanovništvo_uže          = 1.233.796<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Starost%20i%20pol-Age%20and%20sex.pdf]</ref>
| stanovništvo_uže_gustoća  = 3.425 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire         = 1.659.440
| stanovništvo_šire_gustoća = 515 stanovnika/km²
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 11000 
| pozivni_broj       = +381 (0)11
| autooznaka         = BG
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.beograd.rs/ www.beograd.rs]

| bilješke =

}}

{{dz}}
'''Beograd''' ([[srpski jezik|sr.]] [[ćirilica|ćir]]. ''Београд''; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Srbija|Republike Srbije]] te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]], na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih [[bizant]]skih gradova. Prema službenom popisu stanovnika iz [[2011.]] godine urbano područje [[grad]]a ima oko 1.250.000 [[stanovnik]]a, dok područje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.

Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne [[Vinča|Vinče]], oko 4.800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su [[Kelti]], u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao [[Rimsko Carstvo|rimsko]] naselje [[Singidunum]]. Prvi put je postao srpska prijestolnica [[1403.]] godine.  Prijestolnicom moderne Srbije postao je [[1841.]], iako su [[Kalemegdan|utvrđeni dio]] grada [[Turci]] napustili tek [[1867.]], a turska zastava skinuta [[1878.]] Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih [[država]]. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], nakon [[Istanbul]]a, [[Atena|Atene]] i [[Bukurešt]]a.

Stari hrvatski izvori ga zovu [[Beograd#Imena|Biograd na Dunavu]].<ref>Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.</ref> Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci.

== Povijest ==
:''Za detaljniji članak o ovoj temi vidi: [[Povijest Beograda]]''
=== Prapovijest ===
[[Slika:Vinca_clay_figure_02.jpg|mini|thumb|lijevo|150px|Vinčanska kultura]]
:''Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:[[Vinčanska kultura]]''
Godine [[1938.]], tijekom izgradnje [[Palača Albanija|palače Albanija]] u središtu [[grad]]a pronađen je [[kostur]] [[Neandertalac|neandertalca]] koji je poginuo u borbi s [[mamut]]om, čiji su ostaci također nađeni u blizini.<ref>Z.R. Nikolić i V.D. Golubović: ''Beograd ispod Beograda'', Beograd, 2004. godina</ref> Što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]].  Osim toga, pronađene su i [[Lubanja|lubanje]] neandertalaca u [[kamenolom]]u kod [[Leštani|Leštana]], u [[Špilja|špilji]] na [[Čukarica (općina)|Čukarici]] i u blizini [[Bajlonijeva pijaca|Bajlonijeve pijace]]. Ostaci kulture [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]], pronađeni su u [[Vinča|Vinči]],<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 Vinčanska kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116221552/http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 |date=16. siječnja 2009. }} (engleski jezik)</ref> [[Žarkovo|Žarkovu]] i na Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve slabiju intezivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina. Vinča kultura stara je oko 7.000 [[godina]] te pripada redu najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, [[Karaburma|Karaburmi]], [[Zemun]]u i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima.
[[Slika:Belgrade_1684.jpg|mini|thumb|desno|300px|Beograd 1684.]]

=== Stari vijek ===
:''Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:[[Singidunum]]''
Naseljen [[Kelti]]ma već od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], prostor današnjeg Beograda ubrzo prelazi u ruke [[Stari Rim|Rimljana]] i postaje naseobina pod imenom [[Singidunum]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 Beograd tijekom Starog vijeka] (engleski jezik)</ref> Za vladavine [[car]]a [[Dioklecijan]]a i tijekom progona [[Kršćani|kršćana]] u Singidunumu se spominju i prvi kršćanski mučenici,<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Progoni kršćana u Starom vijeku] (engleski jezik)</ref> primjerice [[Ermil]] i [[Stratonik]]. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Bizant|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] grad ostaje pod upravom Bizanta.

=== Srednji vijek ===
[[Slika:A29-mehmett-ii-asaltando-la-fortaleza-de-belgrado-turquia.jpg|mini|thumb|lijevo|150px|Тurska opsada Beograda 1456. godine.]]
:''Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:[[Opsada Beograda (1456.)]]''
Singidunum su kasnije osvajali mnogi osvajači, poput [[Huni|Huna]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Ostrogoti|Ostrogota]] i [[Avari|Avara]]. [[Slaveni]] se na spomenute prostore doseljavaju oko [[630.]] godine. Prvi zapisi o slavenskom imenu Beograd datiraju iz [[878.]] godine - slavenski oblik imena grada bio je ''Bjelgrad''.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1241 Beograd u Srednjem vijeku] (srpski jezik, ćirilica)</ref> Godine [[1284.]] grad prvi put dolazi pod vlast [[Srbi|Srba]]. Godine [[1405.]] [[Stefan Lazarević]] proglasio je Beograd svojom prijestolnicom. U narednom vremenskom razdoblju Beograd je doživio velik uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, a obnovljene su i [[Crkva|crkve]] i [[Tvrđava|tvrđave]]. Tijekom ovog razdoblja grad je postao utočište mnogim balkanskim [[narod]]ima koji su bježali pred nasrtajima [[Osmanlije|Osmanlija]]. Vjeruje se kako je broj [[stanovnik]]a tada dostizao brojku između 40.000 i 50.000.

=== Osmanlijsko Carstvo ===
[[Slika:Dugovics.jpg|mini|thumb|desno|Obrana Beograda od turske opsade pod vodstvom [[Sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] i [[Janko Hunjadi|Janka Hunyadija]] 1456.]]

:''Za detaljniji članak o ovoj temi vidi: [[Beogradski pašaluk]], [[Opsada Beograda 1688.]], [[Opsada Beograda 1717.]], [[Opsada Beograda 1789.]], [[Prvi srpski ustanak]]''
Vojska pod vodstvom [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] osvojila je Beograd [[28. kolovoza]] [[1521.]] godine. Nakon toga Osmanlije naseljavaju srušen i spaljen grad, postupno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama izdaleka oduševljavala mnoge europske putnike toga doba.<ref>[http://www.most.ba/085/076.aspx Džamije u Beogradu] (bošnjački jezik)</ref> Grad je [[1594.]] godine zahvatila velika srpska pobuna (Banatska pobuna), ali je ugušena. U desetljećima koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i važno sjedište okruga (Smederevskog sandžaka, poznatog i kao [[Beogradski pašaluk]]), povezan s [[Istanbul]]om Carigradskom cestom. Privukao je mnoge trgovce i nove stanovnike - [[Turci|Turke]], [[Židovi|Židove]], [[Grci|Grke]], [[Romi|Rome]] i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu [[Evlija Čelebija|Evliji Čelebiji]], koji je boravio u Beogradu [[1660.]] godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 77.000 su bili [[Muslimani]].

Tijekom narednih godina grad je više puta prelazio u ruke [[Austrougarska|Austrougarske]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Austrija ga je osvajala tri puta: [[1688.]], [[1717.]] i [[1789.]] godine, ali su ga Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika razaranja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 Beograd tijekom osmanske vlasti] (srpski jezik, ćirilica)</ref> Tijekom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] Beograd je [[1806.]] godine ponovno oslobođen od turske vlasti. Ustanici su vladali njime narednih sedam godina, do [[1813.]], kada na vlast ponovno dolaze Osmanlije.

=== Kraljevina Srbija ===
[[Slika:Knez Mihailova, Serbia, XIX century.jpg|thumb|lijevo|mini|220px|Knez Mihailova ulica krajem 19. stoljeća.]]
Od [[1817.]] godine grad je bio je prijestolnica [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] s prekidom tijekom razdoblja od [[1818.]] do [[1841.]], kada je [[Kragujevac]] bio glavni grad. Prijestolnicu iz Kragujevca u Beograd preselio je [[knez]] [[Mihailo Obrenović]]. Kad je Srbija [[1878.]] godine stekla potpunu nezavisnost te postala [[Kraljevina Srbija]],<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 Oslobođenje Beograda od turske vlasti] (srpski jezik, ćirilica)</ref> Beograd je opet postao ključni grad na [[Balkan]]u koji se vrlo brzo razvijao.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 Beograd kao prijestolnica Srbije i Jugoslavije] (srpski jezik, ćirilica)</ref> Međutim, usprkos izgradnji [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] do [[Niš]]a, ukupni uvjeti za razvoj gospodarstva i porast kvalitete života u Srbiji bili su loši, a grad je [[1900.]] imao samo 69.100 stanovnika. Ipak, godine [[1905.]] broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i do 100.000, ne ubrajajući pritom [[Zemun]] koji je tada pripadao Austrougarskoj.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/02407a.htm Katolička enciklopedija - Beograd i Smederevo] (engleski jezik)</ref>

=== 20. stoljeće ===

[[Slika:TrgRepublike1934.jpg|thumb|lijevo|mini|220px|Trg Republike 1934. godine.]]
[[Slika:King_Aleksandar_bridge_in_Belgrade.jpg|thumb|desno|mini|220px|Most Kralja Aleksandra prije bombardiranja 1941.]]

:''Za detaljniji članak o ovoj temi vidi:[[Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu]], [[Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.]], [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]], [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.]]''
Tijekom 20. stoljeća nastavlja se burna povijest grada, koju obilježavaju [[Prvi svjetski rat]], [[Drugi svjetski rat]] te [[raspad SFRJ]] početkom 90-ih godina.

Nakon Prvog svjetskog rata i okupacije od strane Austrougarske i njemačkih trupa, Beograd je doživio brz razvoj i značajnu modernizaciju kao glavni grad nove [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je osnovana [[1918.]] godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina broj stanovnika povećao se na 239.000 (sada uključujući i novo pripojeni Zemun). Rast stanovništva se nastavlja te je do 1940. broj stanovnika iznosio oko 320.000.

Godine [[1941.]] Kraljevina Jugoslavija potpisala je [[Trojni pakt]] i pridružila se [[Sile osovine|Silama osovine]]. Povodom toga dana [[27. ožujka]] iste godine uslijedio je masovni [[prosvjed]] i [[državni udar]]. Dana 6. i 7. travnja grad je teško bombardirao njemački [[Luftwaffe]] te usmrtio 2.274 [[Čovjek|ljudi]]. U bombardiranju je izgorjela i Narodna biblioteka Srbije, gdje su bile pohranjene mnoge knjige i srednjovjekovni rukopisi. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, srijemska predgrađa Beograda poput Zemuna ušla su u sastav [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. U Beogradu i središnjoj Srbiji [[nacisti]] su podržali osnivanje vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Beogradski [[Židovi]], [[Romi]], [[komunisti]], i drugi [[Antifašizam|antifašisti]] odvedeni su u [[Sabirni logor|logore]] [[Sabirni logor Sajmište|Sajmište]]<ref>[http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205988.pdf Koncentracijski logor Sajmište] (engleski jezik)</ref> i [[Sabirni logor Banjica|Banjica]], kroz koje je tijekom rata prošlo oko 125.000 ljudi. Dana 16. i 17. travnja [[1944.]] grad su bombardirali i [[Saveznici]], pri čemu je poginulo oko 1.600 stanovnika. Borbe za oslobođenje grada od Sila osovine započele su 13. i 14. listopada, a grad je konačno oslobođen [[20. listopada]] 1944. Zajedničkim snagama oslobodili su ga [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] i [[Crvena armija]]. Tijekom cijelog rata Beograd je ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpio teška razaranja.
[[Slika:%D0%A3%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%BA%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%88%D0%B0.jpg|thumb|desno|mini|220px|Ulica Kneza Miloša, desno zgrada Generalštaba oštećena tijekom NATO-va bombardiranja, 1999. godine.]]

Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje glavim gradom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]] te se razvija u značajno industrijsko, političko, obrazovno, prometno i kulturno središte cijele tadašnje države. Godine [[1951.]] vlasti započinju s izgradnjom [[Novi Beograd|Novog Beograda]] s lijeve obale rijeke Save. Deset godina kasnije Beograd je bio domaćin Prve konferencije [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanih država]]. Godine [[1980.]] umire dugogodišnji jugoslavenski predsjednik [[Josip Broz Tito]]. Sahrana i svečanosti odvijaju se u Beogradu, a nazočno je oko 700.000 građana.
Nakon [[1991.]] i raspada SFRJ Beograd postaje sinonim za česte prosvjede, ulične nerede i opće nezadovoljstvo i nestabilnost. Bilježi se više velikih prosvjeda protiv politike [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na [[Ulica|ulice]] čak izlaze i [[tenk]]ovi, a bilježe se i smrtno stradale osobe.<ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html Previranja u Srbiji tijekom 90-ih godina 20. stoljeća] (srpski jezik)</ref> [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]] [[1999.]] godine uzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi. Među pogođenim zgradama bilo je i nekoliko ministarstava, zgrada [[RTS]]-a u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko [[bolnica]], hotel ''Jugoslavija'', nekadašnja zgrada Centralnog komiteta, [[televizijski toranj Avala]], kao i kineska ambasada u Novom Beogradu.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 NATO-ovo bombardiranje] (srpski jezik, ćirilica)</ref> Padom Miloševićeva režima početkom novog milenija vraća se optimizam u gradski život.

== Zemljopis ==
[[Slika:Aerial_view_of_night_Belgrade.jpg|thumb|mini|lijevo|Snimka Beograda noću.]]
[[Slika:Kalemegdan - panoramio (6).jpg|thumb|mini|desno|220px|"Velike stube" u Kalemegdanskom parku.]]
Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] i [[Orijent]]a.  Smješten je u sjevernom dijelu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]], na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]] te okružen [[Vojvodina|Vojvodinom]] s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se nalaze [[Borča]] i [[Krnjača]], slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale Dunava i lijeve obale Save nalaze se [[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin (općina)|Surčin]], gdje prolazi bivša granica [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Rijeke Dunav i Sava imaju nekoliko [[ada]] - riječnih otoka. Najpoznatije su [[Veliko ratno ostrvo]] (na samom ušću) te [[Ada Ciganlija]] na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]], dok šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara.

=== Klima ===
Klima je [[Umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 Klima Beograda] (srpski jezik, ćirilica)</ref> Prosječna godišnja [[temperatura]] [[zrak]]a iznosi 12,3&nbsp;°C. Najtopliji [[Mjesec (razdoblje)|mjesec]] je [[srpanj]] s prosječnom temperaturom od 21,8&nbsp;°C, dok je najhladniji [[siječanj]] s prosjekom od 0,6&nbsp;°C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko 25 [[dan]]a s temperaturom većom od 30&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 680 [[milimetar]]a po [[Četvorni metar|četvornom metru]]. Broj sunčanih [[sat]]i godišnje iznosi oko 2.025. Najsunčaniji mjeseci su srpanj i [[kolovoz]], a najmračniji [[prosinac]] i [[siječanj]], s tek 2 do 3 sunčana sata dnevno. Za [[Zima|zimu]] je karakteristična [[košava]], vrlo hladan [[vjetar]] koji dodatno spušta temperature zraka.

=== Reljef ===
Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada je brdo Torlak sa 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze se [[Planina|planine]] [[Avala]] (511 m) i [[Kosmaj]] (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna, Batajnice, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja vode tijekom prošlosti.

== Imena ==
Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd.<ref>Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.</ref> Isto su ga zvali i Srbi ijekavci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovni i Crnoj Gori. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd - [[Székesfehérvár]] i Biograd na Dunavu - Beograd).
[[Slika:Belgrad_twierdza1.jpg|thumb|mini|desno|220px|lijevo|Ostaci [[Antički Rim|antičkog rimskog]] grada Singidunuma kojega prvo naseljavaju [[Skordisci]] u 3 st. prije Kr.]]
<table border="1" cellspacing="0" cellpadding="3">
<tr><th>Ime<th>Objašnjenje
<tr><td>Singidun<td>ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g.pr. Krista
<tr><td>Singidunum<td>Romanizirano keltsko ime
<tr><td>Bjelgrad<td>Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom
<tr><td>Alba Graeca<td>latinski prijevod
<tr><td>Fejervar<td>mađarsko ime
<tr><td>Griechische Weissenburg<td>srednjovjekovno njemačko ime
<tr><td>Castelbiancho<td>talijansko ime
<tr><td>Nandoralba<td>srednjovjekovno mađarsko ime
<tr><td>Nandorfejervar<td>srednjovjekovno mađarsko ime
<tr><td>Landorfejervar<td>srednjovjekovno mađarsko ime
<tr><td>Veligradon<td>bizantsko ime
<tr><td>Veligrada<td>tursko ime
<tr><td>Dar Ul Džihad (Kuća rata)<td>2. tursko ime
<tr><td>Belogrados poleos<td>grčko ime
</table>

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Kula_na_Gardo%C5%A1u_u_Zemunu.jpg|desno|thumb|mini|180px|Kula Gardoš u Zemunu.]]
[[Slika:Temple_Saint_Sava_crop.jpg|mini|desno|180px|[[Hram svetog Save]] - po površini najveća pravoslavna crkva na svijetu.]]

[[Datoteka:Belgrade municipalities02.png|lijevo|thumb|mini|180px|Zemljovid gradskih i prigradskih općina.]]
Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina.

:'''Gradske općine su:'''
{{glavni|Beogradske općine}}
* [[Čukarica]]
* [[Novi Beograd]]
* [[Palilula]]
* [[Rakovica - Beograd]]
* [[Savski Venac]]
* [[Stari Grad (Beograd)]]
* [[Voždovac]]
* [[Vračar (općina)]]
* [[Zemun]]
* [[Zvezdara]]

:'''Prigradske su općine :'''

* [[Barajevo]]
* [[Grocka]]
* [[Lazarevac]]
* [[Mladenovac]]
* [[Obrenovac]]
* [[Sopot (općina)|Sopot]]
* [[Surčin]]

== Stanovništvo ==
[[Slika:Cath%C3%A9drale_Saint-Michel_de_Belgrade.jpg|mini|desno|150px|Beogradska pravoslavna katedrala Svetog Mihaela]]
[[Slika:CrkvaSvetogAntuna.jpg|mini|desno|150px|Katolička crkva Svetog Antuna Padovanskog]]
[[Slika:Bajrakli džamija.jpg|mini|desno|150px|Bajrakli džamija jedina preostala u Beogradu]]

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u deset gradskih općina Beograda živi ukupno 1.232.731 stanovnik, a u svih 17 općina koje čine teritorij Grada Beograda živi 1.659.440 stanovnika. Gledano prema stanovništvu, najveća je općina Novi Beograd, koja ima više od 200.000 stanovnika, od kojih mnogi ondje žive neprijavljeni.

=== Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti ===
Sljedeća tablica prikazuje razvoj broja stanovnika tijekom povijesti. Podaci su dani za šire gradsko područje.
{{Demography 12col|510px|[[170.]]<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- Stanovništvo Singidunuma] (srpski jezik)</ref> |[[1284.]]|[[1426.]]<ref>[http://www.belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html Kretanje stanovništva u Srednjem vijeku] (engleski jezik)</ref> |[[1683.]]|[[1738.]]|[[1878.]]|[[1914.]]|[[1941.]] 
|[[1965.]] <ref>[http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm Razvoj stanovništva Jugoslavenskih gradova] (engleski jezik)</ref> |[[1981.]]|[[2002.]]|[[2011.]]|8.000|25.000|50.000|100.000|40.000|50.000|100.000|340.000|1.000.000|1.480.000|1.580.000|1.660.000}}

=== Nacionalni sastav ===
Slijedi prikaz [[nacionalnost]]i koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1%:

* '''Srbi''' - 1.417.187 (85,4 %)
* '''Jugoslaveni''' - 22.161 (1,3 %)
* '''Crnogorci''' - 21.190 (1,3 %)
* '''Romi''' - 19.191 (1,2 %)

Osim navedenih, prema popisu iz 2011. u gradu živi još i 8.372 [[Makedonci|Makedonca]] i 4.617 Muslimana (u smislu nacionalnosti). Neslužbene procjene govore i o brojci između 10 i 20 tisuća [[Kinezi|Kineza]]<ref>[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml Članak o doseljenim Kinezima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212031104/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)</ref> koji su se doselili posljednjih desetak godina. Također, tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća doselio je određen broj stanovnika iz [[Sirija|Srije]], [[Irak]]a, [[Iran]]a i [[Jordan]]a.<ref>[http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm Arapi u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114070003/http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm |date=14. siječnja 2012. }} (engleski jezik)</ref>

=== Vjerski sastav ===
Slijedi vjerski prikaz stanovništva, uključene su vjerske zajednice koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1%:

* '''Pravoslavci''' - 1.429.170 (86,1%)
* '''Muslimani''' - 20.366 (1,2 %)

Osim toga, u gradu živi još 16.305 [[Rimokatolici|rimokatolika]], 3.796 [[Protestanti|protestanata]] te oko 2.200 [[Židovi|židova]].

=== Hrvati u Beogradu ===
Popis daje službenu brojku od 10.381 Hrvata koji žive u Beogradu, što čini 0,6 % ukupnog stanovništva.

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Trzni_centar_Usce.jpg|thumb|lijevo|mini|220px|Novi Beograd, najbrže rastuća poslovna četvrt u regiji.]]
Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća cijela tadašnja SR Jugoslavija bila je pod sankcijama [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Također, [[hiperinflacija]] [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] dodatno je desetkovala gospodarstvo grada. Oporavak počinje padom režima Slobodana Miloševića nakon [[2000.]] godine kada su ukinute sankcije.

Danas Beograd i njegovo metropolitansko područje čine gospodarski najrazvijeniji dio Srbije. Navedeni prostor između ostalog ima i velik prometni značaj, što dodatno olakšava gospodarske aktivnosti. Ovdje se tako ostvaruje više od 40% državnog [[BDP]]-a, Beograd daje više od 30% ukupne radne snage u državi,<ref>[http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 Gospodarski značaj Beograda u Srbiji] (srpski jezik)</ref> a njegovi stanovnici ostvaruju i najveći prosječni dohodak u zemlji. U gradu je sjedište svih važnijih domaćih gospodarskih ustanova, poput [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] i [[Beogradska burza vrijednosnih papira|Beogradske burze vrijednosnih papira]]. Također, svoja sjedišta ovdje ima i velik dio najvećih domaćih tvrtki te predstavništva međunarodnih tvrtki.

=== Industrija ===
Značajno su razvijene [[Tekstilna industrija|tekstilna]], [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačka]], [[Elektrotehnička industrija|elektrotehnička]], [[Strojarska industrija|strojarska]], [[Kemijska industrija|kemijska]] i [[Petrokemijska industrija|petrokemijska]] [[industrija]]. Nešto slabije razvijena je [[vojna industrija]] i [[brodogradnja]]. 
[[Slika:Beogradska zadruga-03.jpg|desno|mini|180px|thumb|Unutrašnjost zgrade beogradske zadruge.]]

=== Financije ===
U starom dijelu grada smještena je Narodna banka Srbije i [[Beogradski sajam]] – najveći izložbeni prostor u zemlji. [[Novi Beograd]] predstavlja glavnu poslovnu četvrt grada i najbrže rastuću [[Poslovna četvrt|poslovnu četvrt]] u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Ondje su smještene Beogradska burza vrijednosnih papira, poslovni neboder [[Zapadna kapija Beograda]], športska dvorana [[Beogradska arena]], poslovni park [[Airport City Beograd]], poslovno-stambeni kompleks [[Savograd]], kongresni kompleks [[Sava centar]], medijska kuća [[B92]], luksuzni [[hotel]]i Hyatt i Continental te veliki [[Prodajni centar|prodajni centri]] Ušće, Delta i Mercator. [[PC Ušće|Poslovni centar Ušće]] sa svojih 25 katova najviši je [[poslovni neboder]] u Srbiji.

=== Turizam ===
Zbog svog položaja, burne povijesti, različitih kulturnih utjecaja i znamenitosti, Beograd dio prihoda ostvaruje i od turističkih aktivnosti. Osim gradskih znamenitosti, [[turist]]i grad posjećuju i zbog bogatog noćnog života. Grad obiluje [[Noćni klub|noćnim klubovima]], koji su osim na ulicama smješteni i na splavima duž obala Save i Dunava.<ref>[http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 Beogradski noćni život na Dunavu] (engleski jezik)</ref> Godišnji prihod koji grad ostvari od [[Turizam|turizma]] iznosi oko pola [[milijarda|milijarde]] [[Euro|eura]].<ref>[http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ Beogradski prihodi od turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624014837/http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ |date=24. lipnja 2013. }} (srpski jezik)</ref>

=== Mediji ===
[[Slika:Avala_Tower.jpg|thumb|desno|mini|180px|[[Televizijski toranj Avala]]]]
Beograd je dom svih važnih medija u Srbiji. Navedni su samo najvažniji:

'''''Radijske postaje:'''''
 
[[RTS]] – Radio Beograd, Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Jugoslavija, Radio Novosti,  Radio Nostalgija,  Radio Politika, Radio Top FM, Radio S, Radio Studio B, Radio Pink

'''''Televizijske postaje:'''''
 
TV Avala, RTS – Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat), TV B92, TV Khrlo E Romengo (na romskom), TV Košava, TV Metropolis, TV Pink, TV Politika, TV YU INFO (Info24)

'''''Produkcijske kuće:'''''
  
Produkcijska grupa Mreža, Video nedeljnik, VIN Advance, DTV produkcija, Emotion Production, Produkcija Rikošet,  Produkcijska kuća Adrenalin

'''''Domaće novinske agencije:'''''

Tanjug, FoNet, Beta, Tiker

== Promet ==
[[Slika:Belgrade_from_LH1407.jpg|thumb|mini|desno|220px|Panoramski pogled na Gazelu, Stari i Novi željeznički most i Most na Adi]]
[[Slika:1577 mostar.jpg|thumb|mini|desno|220px|Istočna polovina Mostarske petlje.]]
[[Slika:CAF Tram Belgrade.jpg|thumb|mini|desno|220px|Nova kompozicija beogradskog tramvaja.]]
[[Slika:Trolejbus Beograd Studentski trg.jpg|thumb|mini|desno|220px|Beogradski trolejbus.]]
[[Slika:Luka Biograd, Saborna crkva.JPG|mini|thumb|desno|Rijeka Sava, Luka Beograd s pristaništem za brodove i Saborna crkva]]

=== Cestovni promet ===
Beograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže od [[Zagreb]]a preko Beograda u smjeru [[Niš]]a, dok koridor 7 vodi iz [[Budimpešta|Budimpešte]] preko Beograda u smjeru [[Solun]]a.<ref>[https://web.archive.org/web/20070609151239/http://www.bankwatch.org/project.shtml?w=147584&s=1961998 Prometni položaj Beograda] (engleski jezik)</ref> Na metropolitanskom području grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i dovršenje [[Beogradska obilaznica|Beogradske obilaznice]], projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu grada.

'''''Mostovi na rijeci Savi su (navedeni uzvodno):'''''

* [[Brankov most]] (cestovni)
* [[Stari savski most u Beogradu|Stari savski most]] (cestovni i tramvajski)
* [[Gazela (Beograd)|Gazela]] (cestovni)
* [[Stari željeznički most u Beogradu|Stari željeznički most]] (željeznički)
* [[Novi željeznički most u Beogradu|Novi željeznički most]] (za prometovanje gradske i prigradske željeznice)
* [[Most na Adi]] (cestovni i za planirano prometovanje gradske i prigradske željeznice)
* [[Cestovni Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (cestovni)
* [[Željeznički Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (željeznički)
* [[Most Obrenovac – Surčin]] (cestovni)

'''''Mostovi na Dunavu su: (navedeni uzvodno)'''''

* [[Pančevački most]] (cestovni i za prometovanje gradske i prigradske željeznice )
* [[Kineski most prijateljstva]] (cestovni, u izgradnji, planirano dovršenje izgradnje je krajem [[2014.]] godine)

'''''Važne petlje i prometna raskrižja:'''''

* [[Mostarska petlja]] (velika cestovna petlja izgrađena u dva dijela, nalazi se na autocesti E 75)
* [[Slavija (Beograd)|Slavija]] (važan kružni tok prometa nedaleko od središta grada)
* [[Autokomanda (prometna petlja)|Autokomanda]] (druga cestovna petlja na autocesti E 75, također naziv za dio grada u kojem se nalazi)
* nekoliko većih cestovnih raskrižja i kružnih tokova prometa u Novom Beogradu (svi smješteni na autocesti E 75)

=== Željeznički promet ===
Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih [[vlak]]ova. Beograd je vrlo dobro povezan s mnogim domaćim ([[Kragujevac]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Subotica]]) i međunarodnim odredištima ([[Bar (grad)|Bar]], [[Beč]], [[Budimpešta]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[München]], [[Sofija]], [[Zagreb]], [[Zürich]]). Ipak, velik problem čini zastarjeli Glavni željeznički kolodvor, koji sve teže zadovoljava zahtjeve modernog željezničkog prometa.

U planu je izgradnja metro sustava. Određene su linije [[Beogradski metro|Beogradskog metro sustava]], a izgradnja počinje [[2020.]] godine. U promet bi trebao biti pušten krajem [[2025.]]

<gallery>
Slika:Prokop_station.jpg|[[Željeznički kolodvor Prokop|Željeznički kolodvor Beograd Centar]]
Slika:Zeleznicka_stanica_Novi_Beograd.JPG|Željeznički kolodvor Novi Beograd
Slika:Vukov_spomenik_peron_envi.png|Stanica Vukov spomenik
</gallery>

=== Zračni promet ===
Beogradska [[Zračna luka Nikola Tesla|zračna luka Nikole Tesle]] nalazi se pored [[Surčin]]a na 12&nbsp;km zapadno od središta grada, u kojoj se nalazi 20-ak predstavništava stranih zrakoplovnih [[Tvrtka|tvrtki]]. Godišnje njome prođe oko 5 milijuna putnika.<ref>[http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0] (engleski jezik)</ref>

=== Riječni promet ===
Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, jer se grad nalazi na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Gradska riječna luka nalazi se na Dunavu i služi prvenstveno za prijevoz i utovar robe. Putnički riječni promet ima manji značaj, a pristaništa za ukrcaj i iskrcaj putnika nalaze se na Savi.

=== Gradski promet ===
[[Slika:Be%C5%BEanijski_Blokovi_EDIT.jpg||mini|desno|200px|Bežanijski blokovi u Novom Beogradu, velika namjenska stambena naselja.]]

Gradski promet sastoji se od 118 gradskih autobusnih linija (broj prelazi i 300 linija ako se uključi i prigradski autobusni promet), 12 tramvajskih linija, 8 linija trolejbusa<ref>[http://www.gsp.rs/english/statistic.htm Gradsko saobraćajno poduzeće Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510071133/http://www.gsp.rs/english/statistic.htm |date=10. svibnja 2009. }} (srpski jezik)</ref> te gradske i prigradske željeznice (4 plus 1 linija). [[Podzemna željeznica|Metro sustav]] ne postoji, iako je taj projekt već desetljećima u planu te se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Također, u gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja, s više od 1.000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova, ali su i česti slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga.

=== Povezani članci ===
* [[Autocesta E75]]
* [[Željeznička pruga Beograd – Bar]]
* [[Zračna luka Nikola Tesla]]
* [[Tramvajski promet u Beogradu]]
* [[Gradska i prigradska željeznica u Beogradu]]

== Obrazovanje i znanost ==
[[Slika:Serbian_Academy_of_Arts_and_Sciences_in_Belgrade.jpg|mini|thumb|lijevo|220px|[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]].]]
[[Slika:Univerzitetska biblioteka, Beograd 11.jpg|mini|thumb|desno|220px|Sveučilišna knjižnica Svetozar Marković]]
U Beogradu postoji 195 [[Osnovna škola|osnovnih]] i 85 [[Srednja škola|srednjih]] škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih [[učenik]]a obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]] funkcionalnog prostora.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 Osnovne i srednje škole] (engleski jezik)</ref> U Beogradu postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko obrazovanje. [[Sveučilište u Beogradu]] nastalo je od Velike škole, osnovane [[1808.]],<ref>[http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ Povijest Beogradskog sveučilišta] (srpski jezik)</ref> a službeno je utemeljeno [[1905.]] godine. Godine [[1973.]] umjetničke akademije prerasle su u fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo samostalno sveučilište u gradu.<ref>[http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu Sveučilište umjetnosti u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104084557/http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu |date=4. studenoga 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Danas grad ukupno ima više od 70.000 [[Student|studenata]], a prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska gradska knjižnica.

'''''Od znanstveno-istraživačkih ustanova ovdje se nalaze:''''' 
[[Slika:Belgrade_Book_Fair_2.jpg|mini|thumb|desno|220px|Beogradski sajam knjiga jedan je od najvećih u Europi.{{nedostaje izvor}}]]

* [[SANU|Srpska akademija znanosti i umjetnosti]]
* [[Zavod za nuklearnu znanost u Vinči]]<ref>[http://www.vin.bg.ac.rs/index.php/sr/ Službene web stranice Instituta za nuklearnu znanost u Vinči] (srpski jezik)</ref>
* [[Vojnogeografski institut u Beogradu|Vojnogeografski institut]]<ref>[http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html Službene web stranice Vojnogeografskog instituta] (srpski jezik)</ref>
* [[Biološki institut Siniša Stanković]]
* [[Geografski institut Jovan Cvijić]]
* [[Institut za imunologiju i virologiju Torlak]]
* [[Institut za očuvanje prirodne raznolikosti i proučavanje ljekovitog bilja Josif Pančić]]

Što se tiče zdravstvenih institucija, Beograd ima stotinjak ustanova za skrb i pomoć bolesnicima različitih potreba, te isto toliko ljekarni. Najveća medicinska ustanova je [[Vojnomedicinska akademija u Beogradu|Vojnomedicinska akademija]] (skraćeno: ''VMA''), otvorena [[1844.]] te je ujedno i najveći bolnički centar u Srbiji <ref>[http://www.vma.mod.gov.rs/sr-lat/#.URc_fB1949Y Službene web stranice Vojnomedicinske akademije] (srpski jezik)</ref>.

== Kultura ==
[[Slika:Republic_Square_(27420599076).jpg|mini|thumb|desno|220px|Trg Republike, s lijeva na desno: Narodni muzej Srbije, - Hotel Mariot, i Nacionalno kazalište.]]
[[Slika:Rincones_de_Belgrado_18.jpg|mini|Zgrada ministarstva prometa i Muzej željeznice]]
[[Slika:Povijesni muzej Srbije..JPG|mini|thumb|desno|Povijesni muzej Srbije.]]
[[Slika:Muzej_primenjenih_umetnosti_-_panoramio.jpg|mini|thumb|desno|Muzej suvremene umjetnosti.]]

=== Događanja ===
Beograd je domaćin nekoliko godišnjih važnih međunarodnih događanja, u koja se ubrajaju: [[Beogradski filmski festival]], [[Beogradski međunarodni kazališni festival]], [[Beogradski glazbeni festival]] (skraćeno BEMUS),<ref>[http://www.bemus.rs/ BEMUS] Beogradske glazbeni festival (srpski jezik)</ref> [[Beogradski sajam knjiga]] te [[Beogradski pivski festival]].<ref>[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 Kulturni događaji u Beogradu] (engleski jezik)</ref> Također, od [[1996.]] godine u gradu se dvaput godišnje (jesen/zima i proljeće/ljeto) održava i tjedan mode.<ref>[http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php Službene web stranice Beogradskog tjedna mode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107082930/http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php |date=7. studenoga 2011. }} (srpski jezik)</ref> [[Beogradski tjedan mode]] nalazi se na listi 40 najvažnijih tjedana mode u [[svijet]]u.

=== Muzeji, galerije i arhivi ===
'''''Najpoznatiji beogradski muzeji, galerije i arhivi su:'''''
* [[Narodni muzej u Beogradu|Narodni muzej]]
* [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]]
* [[Muzej SPC]]
* [[Arhiv Jugoslavije]]
* [[Teslin muzej u Beogradu|Teslin muzej]]
* [[Muzej zrakoplovstva u Beogradu|Muzej zrakoplovstva]]
* [[Meteorološki muzej u Beogradu|Meteorološki muzej]]
* [[Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu|Muzej suvremene umjetnosti]]
* [[Kuća cvijeća]]
* [[Muzej primijenjene umjetnosti u Beogradu|Muzej primijenjene umjetnosti]]
* [[Muzej istorije Jugoslavije]]
* [[Istorijski muzej Srbije]]
* [[Muzej afričke umjetnosti]]
* [[Konak Knjeginje Ljubice]]
* [[Galerija fresaka u Beogradu|Galerija fresaka]]
* [[Muzej grada Beograda]]
* [[Muzej Tome Rosandića]]
* [[Prirodnjački muzej u Beogradu|Prirodnjački muzej]]
* [[Muzej željeznice u Beogradu|Muzej željeznice]]
* [[Muzej automobila u Beogradu|Muzej automobila]]
* [[Poštanski muzej u Beogradu|Poštanski muzej]]
* [[Arhiv Narodne banke Srbije]]

=== Kazališta i opere ===
'''''Najpoznatija gradska kazališta su:'''''
* [[Kazalište na Terazijama]]
* [[Jugoslavensko dramsko kazalište]]
* [[Kazalište Zvezdara]]
* [[Atelje 212]]
* Beogradsko dramsko kazalište
* Bitef teatar
* Boško Buha
* Dadov

'''''Beograd ima dvije opere:'''''
* [[Narodno kazalište u Beogradu|Narodno kazalište]] <ref>[http://www.narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 Službene web stranice Srpskog narodnog kazališta] (srpski jezik)</ref>
* [[Opera Madlenianum]] <ref>[http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 Službene web stranice Opere Madlenianum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515105613/http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 |date=15. svibnja 2013. }} (engleski jezik)</ref>

Obje navedene ustanove imaju ulogu i [[Opera|opere]] i [[Kazalište|kazališta]].

=== Arhitektura ===
[[Slika:Yugo_s%C4%B1lavya_belgrad_by_ismail_soytekino%C4%9Flu_-_panoramio.jpg|mini|desno|220px|Knez Mihailova ulica (u pozadini zgrada kavane Vapiano (nekada kavane Ruski car).]]
[[Slika:NarodnaSkupstina.JPG|mini|desno|Dom Narodne skupštine Republike Srbije.]]
[[Slika:Belgrade Old Court 1.jpg|mini|thumb|220px|desno|Stari dvor, danas sjedište Gradskog poglavarstva.]]
[[Slika:Beogradjanka_-_panoramio.jpg|desno|thumb|mini|220px|[[Beograđanka]].]]
[[Slika:Pobednik_na_Kalemegdanu_3.jpg|desno|thumb|mini|220px|Pobednik, spomenik na Kalemegdanu.]]

Beogradska je [[arhitektura]] vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u [[Zemun]]u, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su [[neoklasicizam]], [[barok]], [[secesija]], srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi.

'''''Arhitektonske ambijentalne cjeline:'''''
* [[Skadarlija]]
* [[Kosančićev venac]]
* [[Obilićev venac]]

'''''Neke od najpoznatijih zgrada u Beogradu su:'''''
* Beli Dvor
* Rektorat Sveučilište u Beogradu
* [[Hotel Moskva (Beograd)|Hotel Moskva]]
* [[Beograđanka]]
* Savezna Skupština
* Stari Dvor
* Crkva svetog Marka
* Saborna crkva
* [[Hram Svetog Save]]
* Športska dvorana [[Beogradska arena]]
* [[Palača Albanija]]
* Zgrada [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]
* Konak kneginje Ljubice
* Milošev konak
* Stambol kapija
* [[PC Ušće]]
* Zgrada [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]]
* [[Zapadna kapija Beograda]], poznata i kao ''Kula Geneks''
* [[Istočna kapija Beograda]], poznata i kao ''Rudo''
* Kongresni kompleks [[Sava centar]]
* [[Beogradski sajam]]
* [[Televizijski toranj Avala]]
* Treća beogradska gimnazija

'''''Od primjera osebujne arhitekture, ondje su:'''''
* [[Bajrakli džamija (Beograd)|Bajrakli džamija]]
* [[Kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]]

'''''Neke od najznačajnijih ulica i trgova su:'''''
* Bulevar Kralja Aleksandra - sa svojih nešto više od 8&nbsp;km najduža ulica u Beogradu
* [[Knez Mihailova ulica|Knez Mihailova]]
* [[Skadarlija]]
* [[Slavija (Beograd)|Slavija]]
* [[Terazije]]
* Trg Republike
* Kralja Milana
* Trg Nikole Pašića
* Studentski trg
* Kneza Miloša
* Pariska
* Ulica Antuna Jelalića

'''''Spomenici:'''''
* [[Pobednik (spomenik)]]
* Spomenik Knezu Mihailu
* [[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]]
* Spomenik zahvalnosti Francuskoj
* Aleja Velikana
* Vukov spomenik (spomenik Vuku Karadžiću)
* Igrali se konji vrani (pred Skupštinom)

'''''Parkovi:'''''
* [[Kalemegdan]]
* [[Karađorđev park]]
* [[Finansijski park]]
* [[Manjež]]
* [[Pionirski park]]
* [[Tašmajdan]]
* [[Topčider]]
* [[Univerzitetski park]]

=== Noćni život ===
Beograd ima reputaciju grada koji nudi svakodnevni i živopisan noćni život <ref>[http://travel2.nytimes.com/2005/10/16/travel/16belgrade.html?ei=5070&en=7609599255a87c01&ex=1161662400&adxnnl=1&adxnnlx=1161525814-hyzmwSBEex5SGL+lJDVm2w&_r=0 New York Times o beogradskom noćnom životu] (engleski jezik)</ref>, sa mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada, dobrom hranom te raznom ostalom ponudom, poput primjerice kockarnica <ref>[http://www.grandcasinobeograd.com/ Grand casino Beograd] (srpski jezik)</ref>. Većina najpoznatijih klubova smještena je na splavovima duž obala Save i Dunava. Ovakvu vrstu zabave ponajviše prakticiraju vikend posjetitelji iz okolnih država, posebno oni iz [[Makedonija|Makedonije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Razlozi koje navode su prijateljska atmosfere, sjajni klubovi i barovi, niske cijene, nepostojanja jezičke barijere te i liberalne regulative vezane za noćni život.

Poznata mjesta za ljubitelje alternativne glazbe poznati su klubovi kao što su Akademija <ref>[http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 Službene web stranice Kluba Akademija] (srpski jezik)</ref> i Klub studenata tehnike <ref>[http://www.kst.org.rs/ Službene web stranice Kluba studenata tehnike] (srpski jezik)</ref>. Jedno od najpoznatijih mjesta za alternativne kulturne događaje u gradu je Studentski kulturni centar. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umjetničke izložbe, javne debate i razgovori.

Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske glazbe, tipične za sjeverne krajeve Srbije, večeri uglavnom provode na Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gdje su se okupljali pjesnici i umjetnici krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ondje se također nalaze i neki od najboljih i najstarijih beogradskih [[restoran]]a.

== Znamenitosti ==
[[Slika:Avala-3.jpg|mini|desno|Spomenik Neznanom heroju na Avali, rad Ivana Meštrovića]]

'''''Najpoznatije su gradske znamenitosti:'''''
* [[Kalemegdan]] - najveći gradski [[park]], u sklopu njega nalaze se [[Beogradska tvrđava]], [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] i [[Beogradski zoološki vrt|Zoološki vrt]]
* [[Knez Mihailova ulica]] - [[pješačka zona]], jedna od glavnih gradskih šetnica
* [[Hram svetog Save]] - jedna od najvećih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Crkva|crkvi]] na [[svijet]]u
* [[Skadarlija]] - stara boemska četvrt, dom poznatih gradskih [[restoran]]a i starogradske glazbe
* [[most na Adi]] - najveći [[most]] u gradu, na rijeci Savi. Primjer moderne gradske arhitekture
* [[kavana Vapiano]] - jedna od najpoznatijih [[kavana]] i restorana u [[grad]]u. Dugo godina poznata pod nazivom ''Ruski car'' <ref>[http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 Ruski car postaje Vapiano], Kurir (srpski jezik)</ref> 
* [[kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]] - jedna od najstarijih balkanskih kavana
* [[Ada ciganlija]] - nekada [[ada]] na Savi, danas riječni poluotok; poznata gradska plaža
* [[Splavovi (Beograd)|splavovi]] - plutajući [[kafić]]i, restorani i [[noćni klub]]ovi duž obala Save i Dunava
* [[Kuća cvijeća]] - [[grob]]nica bivšeg jugoslavenskog [[predsjednik]]a [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], u sklopu se nalazi i [[Muzej 25. maja]]
* [[Trg republike (Beograd)|Trg republike]] - središnji gradski trg
* [[Dedinje]] - elitna gradska četvrt s luksuznim stambenim objektima

== Šport ==
[[Slika:Fk_Red_Star_stadium.jpg|mini|desno|Stadion Marakana]]
[[Slika:Panoramic of Partizan Stadium.png|mini|desno|Stadion Partizana]]
[[Slika:BG Arena.JPG|mini|desno|Štark arena]]
Na području grada postoji oko 1.000 športskih objekata od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih športskih događanja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 Sport i rekreacija u Beogradu] (srpski jezik, ćirilica)</ref> Među njima se nalazi 8 većih [[stadion]]a, 18 [[Športski centar|športskih centara]]<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale Sportski centri i hale u Beogradu] (srpski jezik)</ref>, 6 [[Plivalište|plivališta]], 6 većih [[Športska dvorana|športskih dvorana]] <ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 Sportske dvorane u Beogradu] (srpski jezik, ćirilca)</ref>, 1 [[hipodrom]] i 1 [[golf]] klub.

Tijekom [[povijest]]i Beograd je bio domaćin sljedećih velikih športskih manifestacija: [[Europsko prvenstvo u košarci - Jugoslavija 1961.|Europsko prvenstvo u Košarci 1961.]]<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 Veliki sportski događaji održani u Beogradu] (srpski jezik, latinica)</ref>, [[Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962.|Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962]], [[Europsko prvenstvo u nogometu - Jugoslavija 1976.|Europsko prvenstvo u nogometu 1976.]], [[Europsko prvenstvo u košarci - Srbija i Crna Gora 2005.|Europsko prvenstvo u košarci 2005.]], [[Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce - Srbija 2005.|Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce 2005.]], [[Europsko prvenstvo u vaterpolu - Beograd 2006.|Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006.]], [[Europski olimpijski festival mladih - Beograd 2007.|Europski olimpijski festival mladih 2007.]], [[Ljetna univerzijada 2009.]] <ref>[https://web.archive.org/web/20080209234741/http://www.fisu.net/site/page_1068.php Ljetna univerzijada 2009.] (engleski jezik)</ref>, te [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|Europsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012.]] Grad Beograd bio je i dva puta kandidat za održavanje [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]], godine [[1992.]] i [[1996.]], ali oba puta neuspješno.

[[Ada Ciganlija]] (nekada [[ada]], danas [[poluotok]] na rijeci Savi), najveći je beogradski športsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je umjetno jezero, jedna je od najpoznatijih ljetnih športskih lokacija. Osim toga, Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razovrsne športove uključujući [[golf]], [[ragbi]], [[nogomet]], [[Košarka|košarku]], [[Odbojka|odbojku]], [[bejzbol]] i [[tenis]]. [[Ekstremni športovi]] također su dostupni, poput [[Bungee skokovi|bungee skokova]], [[Skijanje na vodi|skijanja na vodi]] i [[paintball]]a.

'''''Ostali važniji športski objekti u gradu su:'''''

* [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]] ([[nogometni stadion]] koji koristi [[FK Crvena zvezda]], kapaciteta 55.000 sjedećih mjesta. [[Srpska nogometna reprezentacija]] ovdje igra većinu domaćih utakmica.)
* [[Stadion Partizana]] (stadion koji koristi [[FK Partizan]], kapaciteta 33.000 sjedećih mjesta)
* [[Beogradska arena]] (jedna od najvećih višenamjenskih športskih dvorana u [[Europa|Europi]], maksimalnog kapaciteta 25.000 mjesta)
* [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan]] (u sklopu kojeg su košarkaška dvorana [[Hala Pionir]] kapaciteta 7.000 sjedećih mjesta, plivalište kapaciteta 2.500 sjedećih mjesta te ledena dvorana kapaciteta 2.000 sjedećih mjesta)

Ovaj [[grad]] dom je i dva najveća športska društva u Srbiji – Crvene zvezde i Partizana, koji su u prvom redu poznati po nogometu i košarci, a u športu se pamte kao ljuti rivali. Također, posljednje desetljeće u Beogradu su stasali i neki od velikih srbijanskih [[športaš]]a poput [[tenisač]]ica [[Ana Ivanović|Ane Ivanović]] i [[Jelena Janković|Jelene Janković]] te tenisača [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]].

== Zanimljivosti ==
[[Slika:Zoran Đinđić, Davos.jpg|mini|lijevo|150px|Zoran Đinđić, bivši beogradski [[gradonačelnik]], a kasnije i [[premijer]] Srbije.]]
* Grad Beograd primio je različita jugoslavenska, srpska, ali i međunarodna priznanja i ordenje. Na popisu se tako nalaze: ''Medalja časti'', ''Ratni križ'', ''Karađorđeva zvijezda sa mačevima'' te ''Orden narodnog heroja Jugoslavije'' <ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 Nagrade i ordenje] (engleski jezik)</ref>. Dana [[13. ožujka]] [[2006.]] godine dogodilo se i jedno manje formalno priznanje. Naime, londonski [[časopis]] [[Financial Times]] nagradio je Beograd titulom „Grada budućnosti jugoistočne Europe“ <ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 Priznanje Financial Timesa] (srpski jezik, ćirilica)</ref>.
* Tijekom 90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Beogradu, ali i cijeloj Srbiji vladaju socijalni nemiri i poprilično teški životni uvjeti, uzrokovani raspadom SFRJ. U gradu znatno raste stopa [[kriminal]]a i obračuna različitih [[Srpska mafija|mafijaških organizacija]]. Iz spomenutog vremena datira i dokumentarni film naslova ''[[Vidimo se u čitulji]]'' (prevedno: ''Vidimo se na osmrtnici''), koji prati priče i sudbine nekih od beogradskih prijestupnika [[zakon]]a.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=FjCZKhSFCGI Dokumentarni film [[Vidimo se u čitulji]], Youtube.com (srpski jezik)</ref> Sprega [[Politika|politike]] i kriminala dolazi do vrhunca početkom novog [[milenij]]a. U gradu se tako događaju i neka ubojstva koja su zaintrigirala i širu međunarodnu javnost. Primjer su [[atentat]]i na osuđivanog prijestupnika zakona [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] [[2000.]] godine <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |accessdate=20. veljače 2013. |title=Željko Ražnatović - životopis |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ILj20meM?url=http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |archivedate=24. srpnja 2013. }}</ref> i [[Atentat na Zorana Đinđića|tadašnjeg aktualnog premijera Srbije Zorana Đinđića]] [[2003.]] godine <ref>[http://www.b92.net/specijal/atentat/mart04.php Sjećanje na Zorana Đinđića] (srpski jezik)</ref>.
* Beograd se pojavljuje i u popularnoj [[Računalna igra|računalnoj igri]] ''Battlefield 2142.'' Radnja je smještena u [[budućnost]], a igra je priozvod kuće [[EA Games]]. Mapa na kojoj igrači igraju zapravo je karta Beograda, a radnja igre predstavlja [[Europska unija|Europsku uniju]] koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. U računalnoj igri naziva ''Half-Life 2'', zgrada Narodne skupštine Republike Srbije smještena je u fiktivni grad ''Siti 17'', gdje se odvija radnja. Ime zgrade u igri je ''Overwatch Nexus''. Također, pojavljuje se i beogradski [[spomenik]] [[knez]]u [[Mihailo Obrenović|Mihailu Obrenoviću]].

== Međunarodna suradnja ==
[[Slika:ADA MALL, Biograd, Srbija.jpg|mini|thumb|desno|Jedan od shopping centara u Beogradu, 2019.]]
[[Slika:Dio Mosta na Adi i rijeka Sava u Biogradu.jpg|mini|thumb|desno|Dio Mosta na Adi i rijeka Sava.]]
[[Slika:Brankov most u Beogradu.JPG|mini|thumb|desno|[[Brankov most]]]]
[[Slika:Beograd, svjetlopisano s Ada malla.JPG|mini|thumb|desno|Beograd]]
Beograd je pobratimljen sa sljedećim gradovima <ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 Međunarodna suradnja Grada Beograda] (srpski jezik, ćirilica)</ref>
* {{ZD|U|UK}} [[Coventry]], od 1957.
* {{ZD|I|IZR}} [[Tel Aviv]], od 1990.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px|]] [[Beč]], od 2003.
* {{ZD|S|SAD}} [[Chicago]], od 2005.
* {{ZD|P|PAK}} [[Lahore]], od 2007.
* {{ZD|G|GRČ}} [[Krf (grad)|Krf]], od 2010.
* {{ZD|S|SLO}} [[Ljubljana]], od 2010.
* {{ZD|M|MAK}} [[Skoplje]], od 2012.

Sa sljedećim gradovima Beograd ostvaruje ostale forme suradnje i gradskog prijateljstva:

* {{ZD|G|GRČ}} [[Atena]], od 1966.
* {{ZD|I|ITA}} [[Rim]], od 1971.
* {{ZD|N|NJE}} [[Berlin]], od 1978.
* {{ZD|K|KIN}} [[Peking]], od 1980.
* {{ZD|I|ITA}} [[Milano]], od 2000.
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], od 2001.
* {{ZD|U|UKR}} [[Kijev]], od 2002.
* {{ZD|R|RUS}} [[Moskva]], od 2002.
* {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]], od 2003.
* {{ZD|B|BIH}} [[Banja Luka]], od 2005.

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Beograd}}
* {{wikivoyage|Beograd}}
* [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 Službene stranice grada Beograda]
* [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 Ured za zaštitu okoliša grada Beograda]

{{Srpski gradovi i općine|Srpski gradovi}}
{{okruzi Srbije}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Beograd| ]]